24 BROJ 2/ 1084 • 15. JanuaR 2017. Preporod www.cdv.ba Kontaktirajte nas putem maila: [email protected] Vesatijjin forum mišljanja. Te ekscesne si- tuacije se redovito dešava- ju među pristalicama ko- je nemaju dublje poimanje tih pravaca, odnosno me- đu neznalicama. neznanje je veliki problem u bilo ka- kvom tumačenju bilo čega. Taj problem nije rezerviran samo za tumačenje islama. Danas je u našoj državi pro- blem tumačenje historije, Dejtonskog sporazuma, bo- sanskog jezika, političkih procesa itd. O svim sferama javnog života, u komentari- ma na Facebooku i raznim internet portalima, najviše problema i svađa izazivaju upravo neznalice. Problem edukacije Kada se uzme u obzir ovako formulirano detek- tiranje problema, onda se može reći da je Islamska zajednica kriva za needu- ciranje stanovništva jer je tradicionalno jedina odgo- vorna za vjeroučenje mu- slimana. no, ovo je, iako omiljeno objašnjenje me- đu određenim političkim krugovima, obično simpli- ficiranje. u prvome redu, Islamska zajednica nije u mogućnosti educirati one koji neće da se educiraju; da li zbog toga što ih islam uopće ne zanima ili zato što se ne slažu sa diskur- som Islamske zajednice. u drugome redu, edukacija je rješavanje samo jednog di- jela problema. Drugi dio problema, po- red znanja, nazire se u ha- disu: “Oni od vas koji su bili najbolji u džahilijjetu (pre- dislamskom, neznabožač- kom dobu), najbolji su i u islamu, ako budu učeni . ” (Buhari i Muslim) Iz ovog hadisa, ali i iz brojnih dru- gih hadisa, je jasno da je ri- ječ o moralnim osobinama. Za poboljšanje odnosa broj- nih pravaca tumačenja isla- ma obrazovanje je bitno, ali nema nikakve koristi od gomilanja znanja ako ga ne prati odgoj, kultura pona- šanja i moral. Iako donekle znalci, onli- ne ratnicima nedostaje upravo komponenta moral- nosti, odgoja, opće kulture i samilosti prema oponenti- ma. Iako se sve suprotstav- ljene strane u svome nauku pozivaju na visoko moralne osobe zanemaruju upravo moralni segmenat učenja svojih šejhova. Ibn Tejmi- je je nakon smrti svog naj- većeg neprijatelja otišao do njegove kuće i poručio nje- govoj porodici da će se fi- nansijski brinuti o njima do kraja njihovih života. Džej- lani je bio dotučen odno- som svojih sunarodnjaka prema psu koji ga je ujeo i kojega su kamenovali. S druge strane, apsurdne su online rasprave i svađe koje npr. pokušavaju riješiti pi- tanje nošenja feredže, a iste su popraćene psovkama i prijetnjama. Iako postoje i od perioda ashaba su postojala učenja koja ne mogu naći zajed- nički jezik, odnos velikana islama jednih prema dru- gima bio je na principima islamskog morala. Ovakvi momenti nisu interesan- tni online ratnicima jer se ne uklapaju u njihov men- talni sklop i njihov defek- tivni i parcijalni moral. Ek- stremni, kakvi su bili dok za islam nisu znali, isti su ostali i kada su ga prihva- tili. ukoliko su moral, kultura ponašanja, uglađenost, sa- milost, ukratko sve ono što bi se trebalo dobiti kućnim odgojem, bitni segmenti za ublažavanje problema ko- ji se javljaju u interakciji ra- zličitih pravaca tumačenja islama, postavlja se pitanje ko je odgovoran za kućni odgoj našeg stanovništva? u samoj riječi “kućni od- goj” nalazi se i odgovor na pitanje. no, za razliku od perioda od prije 1400 godi- na, danas roditelji i kućno okruženje nisu u moguć- nosti sami odgojiti moral- nog pojedinaca. Taj mome- nat je odavno primijećen, i iz tog razloga su države po- dizale odgojno-obrazovne institucije, odnosno škole. nažalost, u današnjim ško- lama, u našoj državi, odgoj- ni segment je u velikom di- jelu zanemaren. Dvije poruke za kraj: ra- sprava će uvijek biti, ali re- zultati tih rasprava se mo- gu ublažiti radom na mo- ralu učesnika rasprava; te, ako država nije voljna ima- ti problema sa ekstremnim učenjima mora poraditi, za- jedno sa Islamskom zajed- nicom, na odgoju stanov- ništava. ne može se nekul- turan ni u Evropu, a kamo- li u islam. Kultura i odgoj u raspravljanju PIšE: HARIS HASIČIć U diskursu jednog dijela našeg da- našnjeg musli- manskog misle- ćeg korpusa često se mo- že čuti teza da se u postrat- nom periodu u Bosni i Her- cegovini javlja mnoštvo ra- zličitih tumačenja islama. Takva teza jeste istinita, ali djelomično. Zbilja je, u pe- riodu iza Drugog svjetskog rata uveliko nedostojalo ta- kvih različitih tumačenja islama. Razlog tome jeste što u to vrijeme naša mi- sao nije bila naša. naša mi- sao je bila praćena, dirigira- na, sankcionirana; bila je u okovima i zatvorima. Rijet- ki su oni koji su uspjeli ote- ti se cenzuri i autocenzu- ri. no, da su egzistirala ra- zličita tumačenja islama u periodu prije Drugog svjet- skog rata, dovoljno je po- gledati rasprave koje su se vodile među tradicionali- stima, racionalistima i mo- dernistima tog perioda. ne- ke od tih rasprava sabrao je dr. Enes Karić u hrestoma- tiji “Bosanske muslimanske rasprave”, a neke druge su zabilježene u časopisima: Hikmet, Hidaje, Gajret, Mu- allim, Behar, Biser itd. Može se iznijeti primjed- ba da su gore pomenute ra- sprave i časopisi bili rezer- virani za stručnjake. Isti- na je, ali je istina i da su te rasprave nalazile put do “običnog čovjeka”. Jedi- na je razlika što u prošlo- sti nije bilo interneta, pa su se “obični ljudi”, npr. o pi- tanju dozvoljenosti klanja- nja namaza bez kape, ra- spravljali na sijelima, trgo- vima, ulicama itd. Čak i da- nas problem kape ima, me- đu starijima, svoje pro i con- tra zagovarače. Tumačenje historije Sljedbe ili učenja koja ni- su bila zastupljena na na- šem području do postrat- nog perioda jesu: ši’izam, ahmedija pokret i neoha- ridžizam, onosno tekfir ide- ologija. no, utjecaj ove tri sljedbe na šire vjerničko stanovništvo je minimalan. Daleko veći okršaji u svi- jetu brojnih internet por- tala i nebrojenih Facebo- ok statusa, odvijaju se me- đu pripadnicima selefijskog tradicionalizma, popular- no nazvanog vehabizam; mezhebskog fanatizma ili te’assub; sufijskog misticiz- ma ili tesavvuf; te, done- kle, modernističkog racio- nalizma. Što će reći da su zastupljeni skoro isti prav- ci razmišljanja kao i u peri- odu prije Drugog svjetskog rata. Štaviše, teme koje se obrađuju su slične. Odno- sno, povijest nam se ponav- lja jer smo je zaboravili. Kod onih koji su zapamti- li prijeratni period javlja se sjeta prema prošlim, “bo- ljim”, jednostavnijim vre- menima kada nije bilo ra- sprava, svađa i problema. Da ikako mogu pojedinci bi zabranili bilo kakvo druga- čije mišljenje od svoga. Ta- kvo mišljenje naučava da je mišljenje po sebi uzročnik problema. Mora se priznati da je komunističko jednou- mlje ostavilo traga i na neke muslimane tadašnjeg peri- oda. Osim nakratko, mišlje- nje se ne da zarobiti, sve- zati, zabraniti. Tome zorno svjedoči i pad komunizma. u islamskom diskursu, od vremena Poslanika, s.a.v.s., pa do danas, mišljenje ni- je bilo nikada problem ako se kretalo unutar zacrta- nih granica koje je odredio Kur’an i hadis. naravno, bi- lo je i uvijek će biti eksce- snih slučajeva koje su uzro- kovale fanatične pristali- ce pojedinih pravaca raz- Islamska zajednica nije u mogućnosti educirati one koji neće da se educiraju; da li zbog toga što ih islam uopće ne zanima ili zato što se ne slažu sa diskursom Islamske zajednice Čak i danas problem kape ima, među starijima, svoje pro i contra zagovarače