7/23/2019 1012 Tea Helman
1/20
PR ST
R
Vol
1994)
No
1-2 115-134)
Tea Helman: Doprinos
gradskog
Prethodno r i o p e n j e
UDK 712.035 497.5 Zagreb
DOPRINOS GR DSKOG VRTL R
JOSIP PEKL R
VRTNOME
I
P RKOVNOM
OBLIKOV NJU
Z GREB
1878 1895.
Tea Helman
Primljeno: 22.
v e l j e
1994.
Saetak
l n k donosi rezultate istralivanja
o z g r e k o m
vrtlaru
Josipu Peklaru provedenoga u Povijesnom arhivu grada Za-
greba, spisima o gradskoj vrtlariji. u d u i
da
su pod ci o
gradskom vrtlaru
J.
Peklaru te nastanku i radu gradske vrtlarije
krajem
19 s t o l j e
slabo poznati, ovo je istruiv nje prilog
boljemu poznavanju te teme u povodu stogodlnjlce osnivanja
gradske vrtlarije, koja je obiljelena
1992.
godine.
Josip Peklar
se
nakon z u e n o g vrtlarstva usavravao u poznatim
europskim vrtlarijama. Od 1873. godine radi kao nadvrtlar u
Zagrebu, a
na
mjesto gradskog vrtlara primljen je nakon
n t j e j
1878.
I tuje
dulnost
obavljao do
1892.
Osobito e valan
kreativni segment Peklarova rada: osnivanje I projektiranje novih
nasada u gradu. a e t n i k ideje o novim nasadima bilo je gradsko
poglavarstvo, all je njezin provoditelj bio Peklar kao gradski vrtlar.
Prvi novi nasad
kOJ
je osnovao J. Peklar bio je rasadnik jer je
on
bio osnova
za
projektiranje svih ostalih nasada. Najbitniji i
n j v e i Peklarov zahvat bilo je projektiranje parka na Josipovcu
i njegovo spajanje
s
Tukancem. Na njemu e Peklar pokazao sve
svoje znanje i m i j e e vrtlarstva i risanja te projekti rao o m n t i n i
p rk europskog duha. Drugi Peklarov veliki projekt bilo je
p r e u r e e n j e Zrinjevca, danas dokumentiran radnom skicom
Peklarova rjeenja. U doba kada se I u Zagrebu probijala ideja o
zdravome I zelenome gradu, gradski je vrtlar bio glavna osoba
koja je tu Ideju provodila u stvarnost. Zato a u u j e i n j e n i c da
je danas Josip Peklar, kreator i u v a r mnogih nezaboravnih
z a g r e b a k i h
zelenih veduta , javnosti potpuno nepoznat.
UVO
Ovo
je
p r i o p e n j e
nastalo
kao rezultat istraivanja provedenoga
od
30
rujna 1993. do
30 s i j e n j 1994
radi pripreme seminarskog rada iz
5
7/23/2019 1012 Tea Helman
2/20
PR S
T
R
Vol (1994)
No. 1-2 (115134)
Tea He/man: Doprinos gradskog
kolegija Vrtovi i parkovi na
Arhitektonskom
fakultetu S v e u i l i t a u
Zagrebu. U pripremi je i opseniji
l n k
o radu Josipa Peklara za
a s o p i s Hortikultura .
Tema me zainteresirala kao neistraena
g r e k djelatnost bavljenja
ljepotama njegovih nasada i stoljetnoj, organiziranoj brizi o tim
nasadima. Bitna
je
i n j e n i c a da je rad tog z n j n o g gradskog vrtlara
do sada bio potpuno nepoznat javnosti.
Sve potrebne podatke dobila sam u Povijesnom arhivu grada Zagreba,
i s t r a u j u i
povijesnu
g r u
prikupljenu u svezak s naslovom Gradska
vrtlarija
2.
Ukupno
je
u v a n o
est cjelina, od kojih je za ovu temu bilo
vano pet, i to pod brojevima 1836/1895, 2138/1888, 379/1885. te
167/1891.
3
.
Pri istraivanju je bilo i znatnih t e k o a Prije svega, one su se pojavile
pri oblikovanju
z k l j u k
o d o g j i m i ljudima o kojima se do sada
nije nita znalo, i to sa znatne vremenske distance. Rad je oteavao i
nedostatak povijesne r a e Spisi, koji bi vjerojatno jo bolje pojasnili i
oslikali prilike u ondanjoj gradskoj vrtlariji tijekom godina su izgubljeni
ili
zametnuti
4
.
To
se odnosi i na
r e v i n s k u
dokumentaciju, koja zasada
nedostaje, tako da je jo ostao nepoznat izgled prvih zgrada gradske
vrtlarije. Osobito bi bilo zanimljivo vidjeti skice i nacrte koje je crtao
Josip Peklar. Tijekom istraivanja nala sam samo dva takva nacrta koja
govore o doprinosu Josipa Peklara vrtnoj i parkovnoj arhitekturi Za-
greba
5
. M e u t i m
u spisima se spominju i drugi nacrti, koji bi bili i te
kako dragocjeni, npr. nacrt i trokovnik za u r e e n j e Nadbiskupskog
6
trga .
U radu su mi znatno pomogli mentor doc. dr.
M
Obad
i t r o c i
te
D. e n g i via arhivistkinja i
M
Cupek, arhivistkinja Povijesnog
arhiva grada Zagreba.
GR DSKI VRTL R
JOSIP PEKL R
Godine 1992. navrilo se t o n o 100 godina od osnivanja z g r e k e
Gradske vrtlarije. Sam proces stvaranja Gradske vrtlarije
z n a i o
je
prekretnicu u oblikovanju, stvaranju i odravanju gradskih nasada u
Zagrebu.
o
godine 1891. vrtlarija grada Zagreba davana
je
u zakup
pojedincima koji su se na temelju estogodinjeg ugovora brinuli o
svekoli/dmgrads/dm nasadima ,
a
tekje
1893. organizirana kao gradska
sluba. N a j z n a a j n i j a osoba za oblikovanje gradskih nasada na toj prek-
retnici bio je Josip Peklar.
Krajem 1878. godine Peklar?
je
potpisao ugovor s gradskom o p i n o m
postavi tako gradskim vrtlarem. Na toj je dunosti bio sve do godine
1893, dakle punih 14 godina. Tijekom svog slubovanja Peklar je bio
odgovoran za sve preinake i osnivanje javnih nasada u gradu
9
.
6
7/23/2019 1012 Tea Helman
3/20
PR ST R
VoL l 994 No. 1-2 115-134)
Tea He/man: Doprinos gradskog
...
Josip Peklar o e n je u MariborulO.
kao
mlad
i z u i o je vrtlarstvo
na dvoru u Schleinitzu
. Nakon toga Peklar
je
krenuo na dalje
usavravanje u carsku i kraljevsku vrtlariju u Reichsstadtu, te u
S v e u i l i n i
b o t a n i k i
vrt u Pragu, gdje je s dobrim uspjehom poloio ispit
iz
botanike
12
. Nakon Praga proputovao je
N j e m a k u
Nizozemsku,
Belgiju i Francusku. Osobito mnogo vremena proveo je u Francuskoj i
Belgiji, gdje se usavravao u n a j v e i m vrtovima i perivojima. Nakon
povratka u domovinu dulje je vrijeme radio kao nadvrtlar, u r e u j u i
vrtove i perivoje grofa Brandisa, grofa Vettera, ministra Tisze i vrtove
na e k o j svjetskoj izlobi. O tim aktivnostimaJ. Peklarje
a g r e b a k o m
poglavarstvu priloio i povoljne svjedodbe
13
. Od godine 1873. Peklar
radi kao nadvrt1ar kod z g r e b k o g stoemika,,14. akon to je
stoernik
o d l u i o
d r u k i j e
upravljati vrtovima, Peklar
je morao
potraiti drugi posao. Smatrao je da bi kao z a g r e b a k i gradski vrtlar
mogao biti iznimno koristan, osobito zato to je namjeravao sam uzgojiti
sve biljke i mlado d r v e e Peklar je govorio hrvatski, slovenski,
e k i
n j e m k i i francuski
15
. Pratio je napredak hortikulture u tim zemljama
i u Zagreb je pokuao unijeti ''profinjeni francuski ukus u perivojstvu,,16.
Uz Peklara se na
n a t j e a j
prijavio i g. I. Kalina, koji je .podnio s l i n u
molbu, ali se nije obvezao osnovati gradski rasadnik
1
. Gradska je
skuptina nakon razmatranja obiju ponuda na sjednici gradskog zastup
stva
od
7
prosinca 1878,
l a n a k
za gradskog vrtlara prema uvjetima
i
ugovora izabrala Josipa Peklara 8. Tim je ugovorom Peklar postao
gradskim vrtlarom
i d u i h
est godina, p o e v i od
1.
s i j e n j a 1879, uz
godinju
p l a u
od 1000 forinti i uvjete propisane potpisanim ugovorom.
Rad vrlara kontrolirao je r a e v n i ured.
i n i se da
je
Josip Peklar bio izvanredan vrtlar i da je dobro poznavao
biljke i njihovu njegu. Znao je crtati
19
, pomno je pratio d o s t i g n u
ostalih europskih vrtlarija. Osim toga, bio je i osebujna i kontroverzna
l i n o s t ondanjeg Zagreba. Njegov su rad mnogi hvalili, a neki i
kritizirali. Zamjeralo mu se zanemarivanje nekih nasada. Ipak, iz
referata Izidora Krnjavoga
21
moe se k l j u i t i da je jedini razlog tome
bila p r e o p t e r e e n o s t vrtlara i nerealna
o e k i v a n j a
gradskih vlasti.
je i iz dananje perspektive z a u u j u e kako je Peklar uspio uskladiti
sve svoje obveze, koje su o b u h v a a l e projektiranje, organiziranje i
nadgledanje radova na iznimno brojnim lokacijama
z a g r e b a k i h
nasada
Dok je Peklar bio ugovorom vezan s gradskom
p i n o m
ivio je u
k u i
pokraj rasadnika uz Savsku cestu, na adresi Barutanski put 5
ali nema
preciznih vremenskih podataka o tome u kojem je vremenskom
razdoblju tu ivio
24
.
Zanimljivija je njegova k u a koju je kasnije dao
izgraditi na Selskoj cesti 3 i za koju postoje nacrti
25
.
117
7/23/2019 1012 Tea Helman
4/20
PR
ST
R
Vol 1994) No 1 2 115-134)
Tea Helman: Doprinos gradskog
VRTOVI I PARKOVI KOJE JE ODRAVAO
J
PEKLAR
pri sklapanju prvog ugovora
26
s Peklarom u 1
l n u
t o n o su
navedeni vrtovi, perivoji, parkovi i drvoredi koje je morao urediti i
odravati, kao i sve one koje bi nastali tijekom njegove slube
Slika 1.
PLAN ZAGREBA S
O Z N N I M
NASADIMA KO.IE .IE PREMA PRVOM
UGOVORU IZ 1878. ODRAVAO JOSIP PEKLAR (brojevi odgovaraju
brojevima iz ugovora.
118
7/23/2019 1012 Tea Helman
5/20
PR
S
T R
Vol
1994) No 1-2 115-134)
Tea Helman: Doprinos gradskog
Slika 2.
STROSSMAYEROVO ETALITE 1900. G., Zvonimir
M i l e c Pozdrav iz
Zagreba,
Mladost, zagreb, 1986.
Prema ugovoru, Peklar se obvezao
d
odravati:
1. Zrinjski trg,
2.
Strossmayerovo etalite s ravnicom G r i
3.
Vrazovo etalite,
4. javni perivoj u Tukancu, na brijegu i Sofijinu dolu, sa umom koja
s lijeve i desne s trane vodi u Tukanac,
5. mali nasad kraj stuba u Dugoj ulici danas
R a d i e v a
6. nasad na Jezuitskom trgu,
7. vrt kaptolske i o n i c e i nasade na javnoj cesti pokraj nje,
8. nasad koji treba urediti kraj vodovodnog rezervoara i vodovodne
strojarnice,
9.
javni perivoj u Mirogoju,
10. nasad uz stube u Bregovitoj ulici danas o m i e v a
11. drvored
od
Jurjevske ulice do Cmroka i od Cmroka prema gradu, do
ume u Tukancu,
12. drvored na Savskoj cesti,
13. drvored od Nove vesi do Mirogoja,
14. drvored
od
streljane do Sofijina puta u Tukancu,
15. drvorede na skupnom groblju Mirogoju),
16. drvored na Kolodvorskoj cesti,
17. drvored u Petrovoj ulici, iza crkve sv. Petra, do gradske
m e e
18. drvored u K u k o v i e v o j ulici danas Hebrangova) .
9
7/23/2019 1012 Tea Helman
6/20
PR ST R Vol
1994) No 1-2 115-134)
Tea
Helman: Doprinos gradskog
Slika 3
BREGOVITA ULICA danas
T o m i e v a 1888. g. Zbirka fotografija Povijes-
nog arhiva grada Zagreba),
Potpisnik ugovora je prema l a n k u 2. bio obvezan o svom troku dosta
viti potrebno v i j e e
v a t u e
grmlje, r v e e i o p e n i t o bilje za sve javne
nasade, kako bi se oni ukusno i bogato uredili.
za
drvorede koji su
postojali, trebao
je
o svom troku nabaviti i zasaditi stabla to su
nedostajala ili su se osuila. Ugovor je, nadalje, obvezivao vrtlara
n
sve
radove koji Zagrebu osigurati lijepe i bujne nasade, a svake je godine
do
30. rujna trebao gradskom poglavarstvu podnijeti
n
odobrenje svoj
godinji plan r e e n j a javnih nasada.
120
7/23/2019 1012 Tea Helman
7/20
P
R
ST
R
Vol 1994) No 1-2 115-134)
Tea He/man: Doprinos gradskog
U travnju 1882. gradsko je zastupstvo slubeno dalo pregledati stanje
gradskih nasada. Detaljan r e ~ e d nasada koji je obavio
Rupert
Melkus
nosi nadnevak
2.
travnja 1882 .
Premda je Peklarov doprinos gradskom parkovnom oblikovanju i
odravanju nasada iznimno velik, njegov je rad nailazio i na kritike.
Uglavnom su to bile manje vane primjedbe o zanemarivanju pojedinih
nasada
l
je bilo primjedaba kako Peklar ne zamjenjuje posueno
r v e e
u drvoredima, ne potuje naredbe pretpostavljenih i
sl.
u l o se i e i h
kritika njegova rada, a jedna od ozbiljnijih bila je prijava br.
1623111I
ex
1883
28
Postoji,
m e u t i m
opravdana sumnja u relevantnost takvih pri
java
jer
su
v e i n o m
bile anonimne. Peklar je vrlo brzo reagirao
na
tu
optUbu
29
d j u i
detaljan pregled stanja gradskih nasada
30
.
On
navodi
kako su gradski nasadi jo mladi i treba p r o i neko vrijeme da o v r s n u
kako im nagle promjene vremena
l
velika ega ne bi nakodile.
Drvored na Prilazu
31
je mlad i ne Peklarovom krivnjom, kasno o s e n
Na Strossmayerovu etalitu Peklar je
u i n i o
sve to je mogao.
a
obronku
r i a
i ispod Dverca, u Bregovitoj ulici, posadio je mnogo rua,
ali one, djelomice zbog prestrmog terena, a djelomice zbog unitavanja
kidanja), ne uspijevaju najbolje. Na Vrazovu etalitu Peklar odrava
ivicu i
r v e e te
smatra da je bolje ne mijenjati izgled tog etalita je je
upravo takav odraz njegova prirodnog poloaja.
O d r a v a j u i gradske nasade i drvorede, Peklar je potroio vie novca
nego to ga je dobio od gradske
p i n e
Za ukras gradskih nasada kupio
je
c v i j e e
i c v a t u e grmlje. Za vrijeme Peklarova djelovanja znatno se
promijenio i poboljao izgled Zrinjevca. Tijekom cijele godine Peklar
ga je odravao u punom cvatu, a c v i j e e je mijenjao prema dobu
cvjetanja.
Pri obnovi ugovora gradske
o p i n e
s Josipom Peklarom kao gradskim
vrlarom 25. s i j e n j 1884. spomenuti su s l j e d e i nasadi
32
:
1 Zrinjski trg,
2. A k a d e m i k i
perivoj
3.
S v e u i l i n i
perivoj,
4.
Strossmayerovo etalite i G r i
5. Vrazovo etalite,
6. nasad kod Kamenitih vrata,
7.
perivoj u Tukancu,
8. vrt Kaptolske kole i drugi gradski kolski vrtovi,
9. javni perivoj u Mirogoju,
10. nasad uz stube u Bregovitoj ulici T o m i e v a .
2
7/23/2019 1012 Tea Helman
8/20
PR ST R Vol 1994) No 1-2 115-134)
Tea Helman Doprinos gradskog
Slika 4.
K E M i K I
TRG
(danas Strossmayerov trg), 1901. g., Zvonimir
M i l e c
Pozdrav iz Zagreba.
Mladost, Zagreb, 1986.
Drvoredi pri tome nisu poimence nabrojeni, je u 2. l a n k u ugovora
navedeno da Peklar treba bez p l a e zasaditi, nadzirati i odravati sve
p o s t o j e e
i u d u e drvorede. U
3.
l a n k u gradskom je vrt1aru
a r e e n o
da besplatno nabavlja sve potrebno c v i j e e
c v a t u e
grmove, d r v e e i
o p e n i t o sve bilje potrebno za bogato i ukusno u r e e n j e svih nasada.
Poduzetnik je morao osnovati i rasadnik na zemljitu koje
mu odrediti
gradska o p i n a
anas je zanimljiva tadanja klasifikacija javnih nasada, vrtova,
Slika
5.
STROSSMAYEROVO ETALITE, 1908. g., Zvonimir
i l e c Pozdrav iz
Zagreba,
Mladost, Zagreb, 1986.
122
7/23/2019 1012 Tea Helman
9/20
P
R ST R Vol. II 1994) No. 1-2 115-134)
Tea Helman: oprinos gradskog...
rivoja, cvjetnjaka i drvoreda, koja se samo spominje u l a n c i m a ugovora.
Potpunija klasifikacija nasada navedena
je
u prilogu ugovora, a
n a i n -
jena je i u raspravi o nasadima u Peklarovoj nadlenosti, koju navodimo.
Javni nasadi vrtovi iperivoji
Zrinjski trg,
k a d e m i k i
trg,
S v e u i l i n i
trg i Sokol, Cmrok, Duga ulica
- Kamenita, r i Jezuitski trg, Nadbiskupski trg, Sofijin put, Strossmay
erovo etalite, Tukanac, Josipovac, Vrazovo etalite, Mirogoj, Vodo
vodni rezervoar i strojarnica
kole
Kaptolska kola, kola u Samostanskoj ulici danas Varavska), kola u
Krajikoj ulici
Vojarna
Rudolfova
Drvoredi
Barutanski, Ciglana, Cmrok, i k i trg i Jelenovac, Jurjevska ulica, Kipni
trg,
K l a o n i k a
Kolodvorska cesta,
K u k o v i e v a
ulica Hebrangova),
Mirogojska i groblje, Nova ves,
p a n t o v a k
Petrova ulica, Prekrije,
Prilaz v e u i l i n i
trg, Savska, Sofijin put, S t r e l j a K Strossmayerovo
etalite,
Sv.
Duh,
Sv.
Ksaver, Tukanac, Vodovodna ulica.
zanimljivu klasifikaciju nasada dao je i prof dr. Izidor Krnjavi u svom
referatu o gradskom vrtlaru
33
. On nasade dijeli na
tri
skupine:
cvjetnjake, perivoje i drvorede. Cvjetnjaci su Zrinjski trg, k a d e m i k i
34
trg , nasad kod Kamenitih vrata i bivi
35
nasad uz stube u Bregovitoj
ulici. U perivoje ubraja
S v e u i l i n i
perivoj, Strossmayerovo etalite i
G r i Vrazovo etalite, perivoj u Tukancu, kolske vrtove i Nadbiskup
ski trg.
GRADSKI VRTOVI KOJE JE J PEKLAR OSNOVAO I P R O ~ I E K T I -
RAO
Najzanimljiviji i najvaniji dio Peklarova rada kao gradsk0jg vrtlara
svakako je onaj s t v a r a l a k i - osnivanje i projektiranje nasada .
Pri raspisu n t j j za gradskog vrtlara 1884.
37
i razmatranju pristiglih
molbi,
u o e n je
element koji je iao u prilog Peklaru. Bilo je to njegovo
znanje risanja. Dakle, Peklar nije samo predlagao hort ikulturno rjeenje
zadanog terena, ga
je
sam i risao.
Prvi podatak o Peklarovu osnivanju nasada nalazimo u
i z v j e u
o
b u d u i m radovima
38
koje je Josip Peklar podnio krajem 1885. godine.
U njemu navodi koje nove nasade planira zasaditi: novi nasad na
glavnom groblju Mirogoju, oko m r t v a n i c e nasade oko svih pisoara u
gradu, nasad kuta pokraj Kratzelove
k u e
u
S t r e l j a k o j
ulici, a u svim
23
7/23/2019 1012 Tea Helman
10/20
PR ST R Vol 1994) No
1-2 115-134)
Tea
Helman: Doprinos gradskog
Slika
6.
PRILAZ (danas Prilaz Gjure D e e l i a 1914. g., Zvonimir
M i l e c
Pozdrav
iz Zagreba,
Mladost, zagreb, 1986.), Sofijin put,
S t r e l j a k a
Strossmay-
erovo etalite, Sv. Duh, Sv. Ksaver, Tukanac.
p o s t o j e i m
nasadima
namjeravao
je
zasaditi sve to
nedostaje
i
poljepati ih. e u t i m
iz
spisa se
ne
vidi
je
li ih izveo on ili neki njegov
nasljednik.
Rasadnik
Za a g r e b a k u vrtlariju iznimno je vaan osnutak rasadnika. Pravi, veliki
rasadnik m o g u i o je bolje odravanje i osnivanje nasada u Zagrebu, a
ono je time postalo i jeftinije. Rasadnik
39
je osnovao Josip Peklar, nakon
potpisa ugovora
1. s i j e n j a
1885, na gradskom
zem1Htu
uz
u kojoj
je
tada stanovao Peklar s obitelji, uz Savsku cestu .
30. listopada
1885. gradsko je zastupstvo o d l u i l o pregledati rasadnik
41
. Zastupnici
su se na terenu s v j e d o i l i
da je
Peklar
g r a e n i
prostor gradskog vrta
pretvorio u rasadnik i
na
tom prostoru zasadio a z l i i t o d r v e e v e i n o m
r n o g o r i n o Zastupnici su sastavili i zapisnik o tome
42
.
Gradski su
zastupnici predloili
da
Peklar b u d u e zasadi i plemeni to r v e e i bilje.
Rasadnik je ponovno pregledan 17. lipnja 18874
3
.
o tada se
bio
proirio i u njemu
je
ukupno raslo oko 100000 drveta, grmlja i zasijanih
biljaka na 6 jutara zemljita
44
.
Iz rasadnika se estogodinje
do
osmo
godinje biljke dalje sade u gradske nasade za ures javnih mjesta i trgova
te u drvorede. Pri pregledu
je z a k l j u e n o
da sve biljne vrste dobro
uspijevaju,
i egzote. Brojni su bili kesteni, koji su iznimno pogodni
za drvorede, te divlje rue. Uglavnom, stanje gradskog rasadnika bilo
je
dobro
45
.
124
7/23/2019 1012 Tea Helman
11/20
PR ST R Vol l (1994) No
1-2 (115-134)
Tea Helman: Doprinos gradskog
Tukanac i osipovac
U
dobakada je
Josip Peklar postaogradskimvrtlarom perivoj Tukanac
je
postojao. Prije znatnijih zahvata u tom perivoju obavljani su manji
radovi u tom reprezentativnom perivoju.
Peklar je gradskom zastupstvu, na njegovo traenje, naveo sve potrebno
bilje za novo zabavite u Tukancu te za nasade Gombakog drutva
Sokol'r46. Za
nasade u Tukancu Peklar
je
nabavio 500 smreka, 300
javora i raznoga drugog o b i n o g d r v e iz svog rasadnika te jo 20
kestena.
Za
nasad pred zgradom Sokola predvidio je 50 konifera. U
dogovoru s gradskim zastupnikom
Ferdom
Kallabarom 18. oujka 1885.
odobrena
je
nabavka svega potrebnog
r v e
za Tukanac i nasad
pred
Sokolom .
Gradski vrtlar Josip Peklar bio
je
iznimno zasluan za osnivanje.garka
na
Josipovcu te za
u r e e n j e
i odravanje perivoja u Tukancu .
Za
u r e e n j e
parka u Tukancu i Josipovcu bila
je
vana godina 1890.
Dana
18. prosinca odrana je sjednica Odbora za ispitivanje Osnove za
u r e e n j e parka u Tukancu i na Josipovcu
48
pod
predsjedanjem gra
d o n e l n i k
Milana Amrua.
Na
toj je sjednici gradski
i j e n i k
Teodor
Mallin p r e d o i o plan Josipovca koji je projektirao gradski g r e v n i
ured. Prema planu, trebao se zasaditi novi park od Erlichova posjeda na
Josipovcu
do
gostionice vabica .
Planje
bio
o p r e n
trokovnikom
49
.
Izidor Krnjavi predlae
da
se u d u i plan novog
parka
preda gradskom
vrtljaru Peklaru
sa pozivom
da
prema poloaju u
naravi narie
u
taj
nacrt
razradbu stabala grmlja,
uz
o n u
oznaku
vrstih stabala
grmlja
koje
kani
upotriebiti da ovako nadopunjeni nacrt ponovno odboru predloi
50
Peklar je, u skladu s tim, narisao tlocrt i u njemu
n z n i o
koje se
d r v e e
i grmlje te
na
kojim mjestima u novom
parku na
Tukancu i
Josipovcu zasaditisl. .
Na sastanku g r e v n o g
odbora
52
usvojeno je skuftinsko odobrenje
tlocrta za Josipovac, kao i nabavka
r v e
i grmijaS za taj park,
prema
planu Josipa Peklara. Peklar se poziva da odmah poduzme potrebne
radove za
u r e e n j e
parka,
pri
e m u nije smio p r e k o r i t i
o d r e e n u
54
svotu . ko
je
uzgojio
l
posjeduje
r v e e
i grmlje
potrebno
za park,
prema
ugovoru se razumijeva da ga mora besplatno dati. U spisima
je
s u v n i originalni Peklarov nacrt Josipovca, koji prikazuje t o n
poloaj i vrstu
s e n o g
d r v e
i grmlja.
Dana
22. prosinca 1890. Josip
Peklar
je
predloio trokovnik za perivoj u Tukancu
55
.
Pri
organiziranju parka Peklar je pazio
na
zahtjeve r n s t v Predla
gano je spajanje prijanja dva dijela parka mostom.
k o e r
su u v n i
i o n i popisi sveg
s e n o g
bilja te trokovnik svih radova pri s tvaranju
novog parka
56
.
25
7/23/2019 1012 Tea Helman
12/20
PR
ST
R Vol
1994) No
1-2
115-134)
Tea
Helma1l: Doprinos gradskog
Slika
7.
JOSIPOVAC (danas
uz
Ulicu I. G.
K o v a i a ;
Gradskog vrtlara spisi,
originalni nacrt parka Josipa Peklara
iz
1890. g., Povijesni arhiv
g r
Zagreba
Peklar je prema odredbama gradskog poglavarstva uredio i Josipovac
ali je gradska o p i n a svoj dio
obvez
isplatu o g l sve do 1895.
godine dakle pune e t i r i godine.
Zrinjevac
Peklar se brinuo i o Zrinjevcu
a p a e
upravo je Zrinjevac u r a z l i i t i m
raspravama spominjan kao
k l j u n i
z a g r e b a k i nasad - najbitniji naj
reprezentativniji i najljepi.
Prvi Peklarov zahvat na Zrinjevcu najavljen je 22. prosinca 1890 kada
je predloio da se devet platana na sjevernoj strani Zrinjevca zamijeni
lipama jer izgledaju loe premda su neke i drugi put saliene:
26
7/23/2019 1012 Tea Helman
13/20
PR ST R
Vol
1994)
No
1-2 115-134)
Tea
Helman: Doprinos gradskog
Slika 8.
SKICA ZRINJEVCA; Gradskog vrtlara spisi originalna skica osipa Peklara
za u r n j Zrinjevca Povijesni arhiv grada zagreba
Takoder predlae da se sa stranje strane spomenika posade grabovi
koji se mogu presaditi iz gradskih uma
57
.
Ubrzo nakon toga gradski v i j e n i k Teodor Mallin
z v j e u j e
o problemu
postavljanja glazbenog paviljona na Zrinjevcu, a time i promjeni njegova
izgleda i promjeni nasada
58
.
eodorMallin predlae ove k l j u k e koje
je gradsko zastupstvo i usvojilo:
1. da se paviljon postavi u srednjem rondou, gdje se tada nalazila
fontana;
2.
u sva
e t i r i
manja rondoa valja postaviti vodoskoke, a gradsko
poglavarstvo neka to prije gradskom zastupstvu predloi nacrte,
trokovnike i i n
p o k r i
trokova;
3.
pred
zgradom Akademije treba p o s j e i devet platana i taj novi
prostor urediti;
4. da
se drvored platana uz cestu na sjevernoj strani trga zamijeni
drvoredom lipa i javora;
5.
biste s june strane trga treba staviti u polukrug, a kao zalede treba
se posaditi tisina ivica.
Ti su prijedlozi r i h v e n i Kao jedan
od
prijedloga uredenja Zrinjevca
pojavila se i Peklarova skica s vrstama i mjestom sadnje novog bilja
59
Osim tog temeljitog u r e e n j
Zrinjevca, 1
Peklar se stalno brinuo i da
Zrinjevac bude u punom cvatu, m i j e n j j u i sezonsko c v i j e e i po e t i r i
27
7/23/2019 1012 Tea Helman
14/20
P
S T Vol
II
1994)
No 1-2 115-134)
Tea
Helman: oprinos gradskog
puta u sezoni, te z t i u j u i egzote na Zrinjevcu i k a d e m i k o m trgu
od
zime
V e i
radovi na Zrinjevcu kasnije se spominju tek u sjednici Gradske
skuptine 5. oujka 1894, u l n k u
70,
u kojemu se najavljuje izgradnja
e t i r i vodoskoka s bazenima, a d l u e n o je da budu betonski. Tada Josip
Peklar vie nije bio gradski vrlar pa to
u r e e n j e
Zrinjevca nije predme
tom ovog istraivanja.
PRESTANAK RADA J PEKLARA
Nakon punih
14
godina Peklarov je rad i dalje uzburkivao duhove u
gradskom zastupstvu, te je bilo
p r o t u r j e n i h
izjava i vrednovanja nje
gova rada. Teko je z k l j u i t i koliko je u optubama l hvalama bilo
istine
6
1
ali Peklar je, u svakom s l u j u uvijek
p o b u i v o
pozornost.
Vjerojatno je najobjektivniji prikaz njegova kasnijeg rada dao prof. dr.
Izidor Krnjavi, kada je sastavio referat o gradskom vrtlaru, koji je
odrao pred gradskim zastupstvom. Taj je referat,
i z m e u
ostaloga, bio
vaan
jer
je sluio kao argument za osnivanje samostalne gradske
vrtlarije. U referatu je Peklar prikazan kao savjestan i dobar gradski
vrtlar kojega su preopsena zaduenja
n e m o g u i l a
da
svoj
posao obavi
dokraja korektno.
U svom referatu Izidor Krnjavi je doao do s l j e d e i h
z k l j u k
koji
govore i o
b u d u e m u r e e n j u
gradske vrtlarije:
1.
od vrtlara se
ne
smije zahtijevati vie nego on moe i n i t i za ono to
dobiva od grada; 2. ugovoru se treba dodati sankcija ako vrtlar ne
obavlja svoju dunost na
o p e
zadovoljstvo;
3.
vrtlara treba nadzirati
samo jedan nadzorni organ.
akon
isteka ugovora s Peklarom 31. prosinca 1890. mnogo se
raspravljalo o
s l j e d e e m
produenju ugovora
62
.
Napokon je
o d l u e n o
da se ugovor s Peklarom produi te je Peklar ostao radskim vrtlarom
sve do 31. prosinca 1892. Novi vrtlar Franjo JeTabek
3
svoju je dunost
preuzeo u OUjku
s l j e d e e
godine. Josip Peklar je prostorije i zemljite
gradske vrtlarije predao novom vrtIaru
15. v e l j e 1893, a iz prostorija
je iselio
14
dana nakon toga.
Z K L U K
U m j e t n i k i
vrtlar Josip Peklar tijekom svog rada u svojstvu gradskog
vrtlara ostavio je Zagrebu u
n s l j e e
lijepe gradske vrtove, parkove,
etalita i drvorede. Njegov z n j nije samo u stvaranju novih nasada,
i u odravanju o s t o j e i h Pri tome se koristio svojim znanjem koje
je
stekao kolovanjem i bogatim iskustvom. Cijelo vrijeme svog
slubovanja Peklar se zanimao i za nova
p o s t i g n u
u vrtlarstvu te
p r o u a v a o austrougarske, francuske i belgijske vrtove. U malu za
g r e b a k u
sredinu unio je d j e l i europskog duha hortikulture, koji se
moe osjetiti i u njegovu projektu r o m a t n i n o g parka uJosipovcu.
28
7/23/2019 1012 Tea Helman
15/20
PR ST R Vol
994) No. 1-2 1l5-134)
Tea Helman: Doprinos gradskog
Peklar je bio n i m l j i v i snana osoba, koja je svojim postupcima e s t o
p o b u i v l suprotne reakcije. Neosporno
je
da
je
njegov doprinos
osnivanju i odravanju nasada u Zagrebu bio iznimno velik. Bilo je to
vrijeme probijanja ideje o zdravome i zelenom Zagrebu, a gradski
je
vrtlar bio glavna osoba u svim radovima s tom idejom. Jasno je da Peklar
nije mogao sve svoje obveze izvriti na zadovoljstvo i da su zahtjevi
gradskog poglavarstva za samo jednog
o v j e k
bili pretjerani.
Josip Peklar bio je gradskim vrtlarom u osjetljivom razdoblju krajem 19
s t o l j e ada je
gradska vlast o d l u i l osnovati gradsku vrtlariju pod
njezinom izravnom upravom i prestati iznajmljivati vrtlariju privat
nicima kakav je bio i Peklar. Taj proces stvaranja gradske vrtlarije nije
tekao glatko, a oni koji su ga zagovarali kao jedan od razloga navodili
su i Peklarov, navodno, nedovoljno temeljit rad i prevelike trokove.
Zanimljivo je da im je to bio i glavni protuargument jer je takva
organizacija vrtlarije bila mnogo jeftinija od organizacije l i n i h vrtlarija
u Austro-Ugarskoj Monarhiji npr. u Linzu, Brnu l Grazu)64 i pravo je
u d o kako je Peklar o p e uspio u dobrom stanju odravati tako velik
broj nasada.
m j e t n i k i vrtlar kako se slubeno zvalo njegovo zanimanje Josip Pek
lar bio je svestrana, osebujna i sposobna osoba - poznavatelj botanike,
voditelj svih vanijih vrtlarskih radova tijekom svoje slube, osnovao
je
prvi veliki gradski rasadnik u Zagrebu te uzgajao egzote za potrebe
grada, vodio je vlastitu vrtlarsku trgovinu, a i dalje se usavravao u struci
i putovao, te je za ono doba bio izrazito originalan i moderan. Zato jo
vie z n e n e n j e podatak
da je
njegov rad do sada bio zaboravljen u
spisima Povijesnog arhiva u Zagrebu.
129
7/23/2019 1012 Tea Helman
16/20
PR ST
R Vol l
(1994) No. 1-2 (115-134)
Tea Helman: Doprinos gradskog...
iljeke
lOva tema
do sada nije istraena, ali se istraivanjem o gradskoj vrtlariji bavio Stjepan
Vladimir e t i n i u l n k u S t o l j e e
z a g r e b a k e
gradske vrtlarije 1893-1993 u
a s o p i s u
"Hortikultura", br. 1-4/1993, str. 36-37. Josip Peklar spomenut je u knjizi Zrinjevac
1873-1993 Snjeke
n e e v i
(Naklada Prelog, Zagreb, 1993). Snjeka
n e e v i
istraivala je
g r a u
o Zrinjevcu istodobno dok sam istraivala
rad
Josipa Peklara, ali je
njezina knjiga u m e u v r e m e n u izala.
2
Na
nekim se svescima spominje i naziv Gradskog vrtlara spisi.
3 Pod tim su brojem dvije cjeline.
4
U
spisima se, naime, spominju neki crtei i r o r u n i za izgradnju npr. Nadbiskupskog
trga, ali ih u spisima o gradskoj vrtlariji nema niti se nalaze pod brojevima pod kojima su
zavedeni. Moda su zametnuti
pod
krivim brojevima.
5
Detaljni nacrt Josipovca (peklarov projekt) te skica Zrinjevca.
Ta
je skica uvrtena u
knjigu Zrinjevac Snjeke n e e v i (Naklada prelog, Zagreb, 1993).
6
Danas
Langov trg.
7 Pregledom z g r e b k i h skup,tinskih zapisnika iz godina 1877-1878. dola sam
do
z a k l j u k a
da je on prvi n a a j m j i vrtlar i njegovo je djelovanje prvi pothvat u sveobuhvat
nom
odravanju gradskih vrtova i parkova. Do
tada
su postojali neki vrtlari koji su samo
djelomice odravali nasade.
BBroj 13594 ex 1878, svezak 5. (br. 167/1891).
9 Svi nasadi koji su
pod
upravom gradske o p i n e Izuzeti su svi nasadi koji ne pripadaj u
gradskoj o p i m npr. nasadi a g r e b a k e biskupije i
sl.
10 O Peklarovu ivotopisu, a pogotovo o njegovim mladim godinama i
preporukama
za
mjesto gradskog vrtlara saznajemo iz rukopisa n j ~ o v "Molbe da se imenuje i namjesti
za ovogradskog nadvrtlara"
od
30. svibnja 1878. godme,
pod
brojem 13594 ex 1878, svezak
5. (br. 167/1891).
Broj 13594 ex 1878, svezak 5. (br. 167/1891).
12
Ibid
13 U spisima se te svjedodbe samo spominju, ali ih nema u dokumentaciji
jer
su r e n e
vrtlanma
nakon zatvaranja n a t j e a j a
14 Iz teksta Peklarove molbe nije jasno
na
koga se odnosi taj naslov
jer
nije navedeno ime
stoernika. U zapisniku gradske skuptine od 10. rujna 1878, u l n k u 3, Peklara nazivaju
i bivim nadbiskupskim vrtlarom.
15 Broj 13594 ex 1878, svezak 5. (br. 167/1891).
16 Ibid
17
Taj se podatak nalazi u Skuptinskom zapisniku
od
10.
rujna 1878,
l n k
3.
l Broj 31516 ex 1878, svezak 5. (br. 167/1891): Uvieti glede uzdravanja javnih nasada i
drvoreda uz paualnu godinju odtetu odobreni po gradskom zastupstvu
s j e d n i k i m
zak-
l j u k o m od
7. prosinca 1878. l a n a k 6
19
to mu je znatno pomoglo i pri reizboru za gradskog vrtlara 1884. godine.
20
Peklarov ivotopis nije bio
potpuno
besprijekoran. Povremeno se gradsko poglavarstvo
bavilo i optuba ma i osudama Josipa Peklara. Na
o e t k u
svoje slube optuen je za r a u
hortenzija iz Maksimira, s nadbiskupskog dobra (11448 ex 1884, svezak
5;
br. 167/1891;
k r a a
je prijavljena
28.
rujna 1879. l nije valjano dokazana). Ostale osude vie govore o
s i t n i a v o s t i gradskog poglavartsva nego o Peklaru kao velikom prekriteiju: izgred i uvreda
urednitva, pu tanje psa u kavanu, neprijavljivanje sluge...
M e u t i m n a j v e u je
nepravdu
Peklar doivio 23. studenog 1882, kada Je o s u e n
na
izgon iz grada (32056/11 ex 1882, sv.
5; br. 167/1891)
kao
"osoba pogibeljna po sigurnost". Tu je presudu kao neutemeljenu
kasnije pobio sam Hrvatski sabor.
21 Izidor Krnjavi napisao je referat o Josipu Peklaru i njegovu radu, to dovoljno govori
o z n a e n j u tog pitanja u ondanjem Zagrebu. Referat
I
Krnjavoga nastao
je
kao prilog
raspravi o osnivanju gradske vrtlarije i nije datiran niti numeriran je u rukopisu, ali
vjerojatno o t j e e iz godine 1890.
22
U p o e t k u je bio zaduen za 18 nasada, a kasnije se broj nasada o v e o
23 Danas Cvjetna cesta 1.
24
Podatke o toj k u i saznajemo iz Zapisnika o predaj i Gradske vrtlarije, koji je sastavljen
15. v e l j a e 1893, a je e k l a q ~ r e d a o na temelju odredbe od
4.
v e l j a e 1893, br. 33083/1
ex 1892. Od nacrta
k u e
u POVijesnom je arhivu preostao samo nacrt koji
s v j e d o i
o
nadogradnji kata te k u e 1934. godine.
13
7/23/2019 1012 Tea Helman
17/20
P
R
S
T R Vol (1994) No. 1-2 (115-134)
Tea Helman: Doprinos gradskog...
25Dana
3.svibnja
1892.
Peklarje
predao
molbu za r a e v i n s k u dozvolu za izgradnju novog
krila uz u Selskoj cesti 3, za adaptaci ju iste k u e te za izgradnju staje, sue, komo re
i staklenika.
26 Vidjeti biljeku 18.
27
9
345
ex
188216231
ex
1883,
svezak
5.
(br.
167/1891).
28
U prijavi broj
16231/11
ex
1883,
svezak
5.
(br.
167/1891)
Peklaru se zamjera
da
ne odrava
Strossmayerovo i Vrazovo etalite ni
park r i .
Gradsko je poglavarstvo s negodovanjem
primijetilo
da
se trava loe kosi (i
to
nevjeti radnici), i
to tek
kada naraste visoka.
Peklaru
se t a k o e r zamjera
da ne
nadomjeta d r v e e koje nedostaje u Ilradskim
drvoredima
te
se nepristojno ponaa
prema
n a d r e e n i m organima. Zato Je Peklar
opomenut da sve radove treba obavljati pravodobno, s vjetim
p o m o n i c i m a
koje
nadzirati, s
n a j v e o m
pomnjom i
e v n o u
a nalozima
a g r e b a k o g
poglavarstva
mora
se
gokoravati bez prigovora
l
otezanja.
9Peklar 8.kolovoza 1883.reagira dopisom broj 20597/11ex 1883,svezak 5 (broj
167/1891).
30
U reakciji
pod
brojem
20597/11
ex 1883. Peklar napominje kako se
neke
male ne
savrenosti u nasadima
ne
mogu shvatiti kao nepotovanje ugovora
l
nemarnost. Navodi
i to kako
je za
vrijeme njegove slube o s a e n o mnogo r v e a grmlja i drugog bilja koje
je
do sada
dobro uznapredovalo, a svaka je biljka
p o s a e n a
uz njegovo znanje i nadzor.
Trav a se kosi
dovoljno nar aste
da
je kosa moe zahvatiti.
I z u e n e
je
o m o n i k e
u
jeku
radova iznimno teko
n a i
te stoga Peklar doputa primjedbe.
3 Danas Prilaz Gjure e e l i a
32
Broj 29801/1ex
1883,
svezak 2,broj
2138/1888.
33
Vidi biljeku
21
34
Danas
Strossmayerov trg.
35
Tada
n e p o s t o j e i jer
je
z g r a e n a U s p i n j a a
36
Izrazom
nasad
koristim se u smislu u kojemu je rabljen i u svim spisima koje sam
p r o u a v a l a .
Nasadom
su
se smatrale sve oblikovane zelene povrine - parkovi, perivoji,
cvjetnjaci i drvoredi. Naziv
nasad
upotrebljavan je i za neimenovane oblikovane zelene
povrme -
mali nasad uz skaline u Dugoj ulici
(danas
R a d i e v a ;
oblikovana povrina uz
stube blizu Kamenitih vrata), nasad u Bregavitoj ulici (danas
o m i e v a
to
je, zapravo, bio
r u i D j a k .
37 N a t j e a j je
raspisan
24.
studenog
1884.pod
brojem 27249/1ex
1884.
8 l z v i e e Josipa Peklara o radovima koje
obaviti tijekom zime i r o l j e a
pod
brojem
25220/11
ex
1885,
svezak
3,
broj 379/1885.
I z v j e e je
primljeno
13.
listopada
1885.
39
U starim spisima
biljeviIte.
4 Adresa stana bila je Barutanski put 5,danas Cvjetna cesta 1.
4 Broj
26786/11
ex 1885,svezak
3,
broj 37911885 Rasadnik su pregledali gradski o d n a e l -
nik Gjuro Cernadak (u kasnijim spisima: Crnadak), gradski zastupnik
Ferdo
Kalabar,
Adolf Hudovski, Gjuro D e e l i Miroslav grof Kulmer,
a t a s o v i
i
Rupert
Melku
(u
s ~ i s i m a
se spominje
i:
Melkus).
4 Ibidem.
43 Broj
14370/1
ex
1887,
svezak
2,
broj
2138/1888.
Rasadnik
je tada
pregledao gradski
zastupnik Ilija Gutea.
44Uz z j e e (v.
biljeku
43)
u spisima
se
je naveden i
o a n
popis latinskih imena te broj
z a s a e n i h biljaka.
45 Vidjeti biljeku 43.
46
Broj 6620/11ex
1885,
svezak
3,
broj 379/1885.Prijedlog
je
primljen
17.
oujka
1885.
47
Za Tukanac
kao
cjelinu rabljen je pojam perivoj, a
za
Josipovac se upotrebljavao naziv
E
rk
.
8 Broj
1863
ex 1895,svezak 1,broj 1836/1895.
49
Na sjednici Odbora za ispitivanje Osnove za r e e n j e parka u Tukancu i na Josipovcu
(broj
1836
ex
1895;
v.
bilj.
43)pod
predsjedanjem
r a d o n a e l n i k a
Milana
Amrua
zastup
nik dr. Krnjavi iznio je svoJe miljenje upozorivi da bi se pri osnivanju takvih parkova
trebalo paziti na l j e d e e :
1. umjetne vidike - u m j e t n i k e vidike,
2.
oko
vidikovca
treba
posaditi malo ukrasnog
r v e a
3. r a z l i i t e
skupine
r v e a treba
posaditi tako
da
se u parku u svako doba dana moe
n a i
sjena,
4. skupine
r v e a
mora ju se saditi tako
da
nasuprot tamnima budu svijetle, iobratno .
50
Vidjeti biljeku
48.
3
7/23/2019 1012 Tea Helman
18/20
PR ST R VoL l
(l994) No. 1-2(115-134)
Tea Helman: Doprinos gradskog
51 O tlocrtu je raspravljano na sjednici Gradske skuptine 2. oujka 1891, l n k 66, kada
je tlocrt i odobren. Makso Stem predloio je da se taj projekt odobri te odobri isplata
2000
forinti.
52
25.
oujka
1891.
pod brojem
193/1
ex
1891.
53 Peklar je sam bio i izravni o b v l j
svih
biljaka, a dio sjemenja uzeo je
iz
vlastitog
d u n
(br. 35248/1V ex1893. od 21.12.1893). Dio r v e i grmlja premjestio je s d ~ n j e
izlobe (najvjerojatnije Jubilarne umarsko-gospodarske izlobe
1891.
godine, kojom se
proslavljala 50. obljetnica Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog drutva). Tlocrt za
Josipovac odobren je 25.3.1891, kao i nabava d r v e i ltI'm1ja, na kojoj je kao izlobeno
bilo smjeteno u izlobenom perivoju. Broj 35248/1V ex 1893. od 21. prosmca
1893,
svezak
1, broj 1836/1895.
54 Prema spisu broj 193/1
ex 1891,
svezak 1. broj
1836/1895,
a prema j e d n i k o m z k l j u k u
od 2. oujka 1891.
l n k 66,
Peklar nije smio
r e k o r i t i
svotu od 1892forinte i57
o v i
55 Peklarov trokovnik nije numeriran u spisima, ali se nalazi u svesku 1, broj 1836/1895.
U trokovniku se navode vrste d r v e i grmlja planiranog za sadnJu, te njihove cijene.
56
Svotni tro.fkovnik
za Josipovac nije numerirart u spisima, a nalazi se u svesku
1,
broj
1836/1895. Predloenje
21.
listopada 1890, apotpisaogajeM. Lenuci. U njemusu detaljno
prikazani radovi na Josipovcu (npr. u r e e n j e putova, ljebnjaka, kolaca i sL),
uz
cijene i
redoslijed radova.
7 Ta se Peklarova napomena nalazi
uz
njegov trokovnik za Josipovac, dakle nije
numerirana u spisima, a nalazi se u
svesku
1, broj
1836/1895.
Cijeli izvjetaj nosi nadnevak
22. prosinca 1890.
58 Prema zapisniku sa sjednice g r e v n o g odbora od
12.
v e l j e
1891.
pod brojem 4559/1
ex 1891, svezak
1,
broj 1836/1895.
59
aje skica Zrinjevca objavljena te opisana i komentirana u knjizi Zrinjevtu.: 1873-1993
Snjeke n e e v i (Naklada Prelog, Zagreb,
1993,
str. 39-40).
60
Broj 2652611I ex 1885, svezak
3,
broj 379/1885. Peklar navodi kako takvih egzota nema
ni u belkom Stadtparku. Za njih je iznimno vaan zaklon tijekom zime, jer su vrlo
osjetljive na otru zimu.
61 Petorica z g r e k i h obrtnika vrtlara uputila je 6. srpnja
1890.
tubu gradskom po
!llavarstvu pod brojem 17409/11 ex1890, svezak
2,
broj 2138/1888. U tubi navode kako im
Je Peklar nelojalna konkurencija - na gradskom zemljitu uzgaja bilje koje kasnije prodaje
za vlastitu korist. Optubu je gradsko poglavarstvo odbilo. Dana 11. s i j e n j 1889. pod
brojem 1165/1 ez
1890.
g r e v n i je odbor primio nepotpisani pregled Peklarova rada.
Izidor Krnjavi je kasnije svolll referatu usttvrdio da je
r i j e
o nepravednoj kritici.
Pohvalno se o Peklarovu radu 6. lipnja 1887. pod brojem 14370/1 ex 1887. izjasnio i gradski
zastupnik Ilija Gutea nakon pregleda rasadnika to ga je uredio J. Peklar. Pohvalnom i
objektivnom ocjenom moe se smatrati i referat Izidora Krnjavoga
(v.
bilj. 21).
Peklar je na svaku optubu podnesenu gradskom poglavarstvu vrlo brzo odgovorio.
62 Rasprave o osnivanju gradske vrtlarije u vlastitoj organizaciji bile su vrlo burne.
63
Franjo Jerabek izabran je za gradskog vrtlara na
n t j e j u
raspisanom 28.12.1892,
l n k 382.
64 To je naglasio i l. Krnjavi u svom referatu (v. bilj.
21).
Gradsko je poglavarstvo slalo
dopise u Brno, Graz i Linz da bi saznalo kako oni
1Jeavaju
fmanciranje svojih gradskih
vrtlarija. o je bio vaan argument u s ~ v i o gradskoj vrtlariji. Ustanovilo se da je npr.
Brno za odravanje svojih nasada u vlastitoj organizaciji potrotlo 11300 forinti, a Zagreb
je uz Peklarovu upravu ukupno utroio 3600 forinti.
132
7/23/2019 1012 Tea Helman
19/20
PROSTOR
Vol 1994) No 1-2 115-134)
Tea Helman: Doprinos gradskog
Summary
THE CONTRIBUTION OF THE TOWN GARDENER
JOSIP PEKLAR TO GARDEN AND PARK LAYOUT N
ZAGREB N 1878 1895
Tea Helman
The
article presents the results
of
research about the Zagreb town gardener Josip
Peklar, based on documentation about the municipal organization
of
parks and
gardens
in
the Zagreb Historical Archives. Not much ls widely known about Josip
Peklar and the foundation and work
of
the municipal organization for parks
nd
gardens in the late nineteenth century. Our research thus contributes
to
greater
Inslght into this subject, and s linked
to
the hundredth anniversaryof the foundation
of the municipal organization for parks and gardens, marked in 1992.
After qualifying as gardener, Josip Peklar continued his training in well-known
European gardens. From
1873
he worked as chie f gardener in Zagreb,
nd
in 1878
he was acceptedfor the post
of
town gardener. He held the post until
1892.
Peklar s
creative work is especially important: the foundation and layout of
new
gardens.
The
town authorities decided about new gardens, but it was Peklar s
job as
town
gardener to put these plans into effect. Peklar first founded a nursey garden, the
basis for planning
ll
his o ther work.
The
most Important
nd
biggest of
ll
Peklar s
gardens was the park
on
Josipovac and ts connection
to
Tukanac. Here he showed
ll his knowledge and skills
in
gardening and draughtsmanship, laying out
a
romantic park ln the European style.
The
second
big
project was
to
rearrange
Zrinjevac, documented by his working sketch. In
a
time when the idea that towns
should be healthy places full of greenery spread
t
Zagreb, the town gardener was
the main person to implement
it
That is why it is surprising t hat Josip Peklar, who
createdandpreservedso manyunforgettable green sights in Zagreb, is completely
unknown t the public.
133
7/23/2019 1012 Tea Helman
20/20