ALTERNACIJE FONEMA I FONEMSKIH SKUPINA
ALTERNACIJE FONEMA I FONEMSKIH SKUPINA
zadatak 48.str.
• sladak- slatka, težak- teška, glas- glazba• kositi- košnja, stan-stambeni, orah-oraščić• bez zvuka-bezvučan, mladić-mladićki, Rus-ruski• do promjena je došlo zbog prirode samog fonema,
zbog drukčije raspodjele fonema unutar morfema = FONOLOŠKI UVJETOVANE ALTERNACIJE.
- jednačenje suglasnika po zvučnosti,- jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe,- stapanje suglasnika,- ispadanje suglasnika
II.• kratak-kratki, oblak-oblaci, čitao-čitala• prah-prašina, cvijet-cvijeće, zvijer-zvjerad
• ovo su promjene koje su uvjetovane nekom gramatičkom kategorijom ( padež, lice) ili tvorbenom kategorijom (umanjenica, uvećanica, zbirna imenica…) = MORFOLOŠKI UVJETOVANE ALTERNACIJE
- nepostojano a, e- prijeglas,- navezak,- zamjena i sa o,- palatalizacija,- sibilarizacija,- jotacija,- alternacije ije, je, e, i.
MORFOLOŠKI UVJETOVANE ALTERNACIJE
-nepostojano a, e- prijeglas,- navezak,- zamjena i sa o,- palatalizacija,- sibilarizacija,- jotacija,- alternacije ije, je, e,
i.
1. Nepostojano a
• borac gen. jed._____________________• momci gen. množ.__________________• daska nom. množ.______________
gen. množ._________• dobar određ. oblik____________________• sav nmož._____________________
• Neke riječi između dva zadnja suglasnika imaju samoglasnik a, koji ne dolazi u svim oblicima takve riječi. Takvi a koje postoji samo u nekim oblicima iste riječi zove se nepostojano a.
2. Nepostojano e
• Belec_____________________________________• Čakovec___________________________________• Kumrovec_________________________________• Gubec____________________________________
• Kada se mjesna imena ( toponimi) prenose iz mjesnih govora u književni jezik zadržavaju svoja izvorna obilježja.
• U njima se ponekad nalazi nepostojano e ( kajkavsko govorno područje)
3. Navezak
• dobargen.________________________________dat.__________________________________instr._______________________________
• moggen.________________________________dat.________________________________instr.________________________________
• tad-tada, kad-kada….
• prijedlozi: s-sa, k-ka, nad-nada, pred-preda….• s-sa:• s bratom, s majkom• sa sestrom, sa zetom, sa šalom, sa životom• S + S, Z, Š, Ž = SA• sa Ksenijom, sa pšenicom, sa rzanjem, sa Bžezine• S +XS, XZ, XŠ, XŽ = SA• sa dolazi u teže izgovorivim suglasničkim
skupovima kć, pt, tk, tm, pk• K + K, G = KA• k-ka: ka gradu, ka knjizi
4. Zamjena l sa o• Suglasnik l na kraju sloga ili riječi zamjenjuje se
sa o:– dio, dioba, kabao, kotao, rukovodioci, učio…..
nom. jed. gen. jed. nom. množ. gen. množ.
donosilac donosioca donosioci donosilaca
rukovodilac
tužilac
5. Palatalizacija:• Suglasnici k, g, h ispred e ili i u nekim oblicima
mijenjaju se u č, ž, š.
junak vok. jed.
peku 1. l. prez.
digoh 3. l. aor.
krug umanjen.
suh infin.
• C + E, I = Č• U nekim se riječima palatalizira c ispred e i i.
stric vok.
starac vok.
ptica množ.
zec umanj.
6. Sibilarizacija:
• majka – majci K = C• jaruga – jaruzi G = Z• siromah – siromasi H = S
• Suglasnici k, g, h u nekim oblicima ispred i mijenjaju se sa c, z, s ( umjesto velara dolaze sibilanti)
Sibilarizacija se na provodi kod:1) dijalektizama: pajcek-pajceki2) stranih riječi: bronh-bronhi3) hipokoristici ili imenice odmila: baka-baki4) etnika ženskog roda na –ka
Slavonka-kiZagrepčanka-kiPazinka-ki
5) osobna imena i prezimena: Dubravka, Bosiljka, Ladika
6) imenice na: -cka, -ćka, -čka, -tka, -zga7) neka zemljopisna imena: Krka, Kartaga
7. Jotacija: stapanje nenepčanika ( nepelatala) s glasom j u nepčanik ( palatal)
c + j = č klicati-kličemd + j = đ glodati-glođemg + j = ž blag-blažih + j = š mahati-mašeml + j = lj dalek-daljik + j = č jak-jačin + j = nj tanak-tanjis + j = š pisati-pišemt + j = ć smrt-smrćuz + j = ž brz-brži
grub + ji = grublji grm + je = grmljezdrav + je = zdravlje
• b, p, m, v + l + j = lj grob + je = groblje epentetsko l
• alternacije ije, je, e, i.
FONOLOŠKI UVJETOVANE ALTERNACIJE
- jednačenje suglasnika po zvučnosti,- jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe,- stapanje suglasnika,- ispadanje suglasnika.
1. Jednačenje suglasnika po zvučnosti:
• Kada se zajedno nađu dva suglasnika različita po zvučnosti, radi lakšeg izgovora izjednačuju se tako da oba postanu ili zvučni ili bezvučni.
• Prvi suglasnik prilagođuje se drugome.
• Sz +Sb = Sb + Sb
• b/p vrabac- vrapca• d/t gladak-glatka• g/k bogac-bokca• z/s nizak-niska• ž/š težak-teška• đ/ć riđ-rićko
• Sb + Sz = Sz + Sz
• b/p top-tobdžija• d/t svat-svadba• g/k svaki dan-svagdašnji• z/s s bogom-zbogom• ž/š za dušu-zadužbina• dž/č svjedočiti-svjedodžba
• odstupanja u pisanju:– gradski– predsjednik– podsvijest– sredstvo– podcijeniti
• d + s, št, c, č, ć• riječi stranog porijekla– adhezija– gangster
• dijalekt– grp, krf, Dubrafka
• novije složenice– podtekst– postdiplomski– predpredionica
2. Jednačenje po mjestu tvorbe:
• Ako se zajedno nađu dva suglasnika koji se tvore na različitim mjestima, onda se prvi suglasnik mijenja nekim po mjestu tvorbe bližim.
• bijesan bjesnji bješnji• zubnik+palatal= palatal bliži po mjestu tvorbe
zubniku s
• s,z + š,ž,č,dž,đ,lj,nj = š,ž
– misao mišlju– kazniti kažnjiv– paziti pažljiv
• To jednačenje česti slijedi tek pošto su se u riječi zbile i neke druge promjene:– jotacija: listje – lisće - lišće– grozdje – grozđe – grožđe
• jednačenje po zvučnosti: – izčistiti – isčistiti – iščistiti– bezćutan – besćutan – bešćutan
• Kada se n nađe ispred b ili p, zamjenjuje se s mn + b, p = m
obranben - obrambenprehranben – prehramben
– Iznimke imamo u pisanju kada se n nađe na kraju prvog dijela polusloženice u kojoj su oba dijela jasna.
– jedanput, stranputica, vodenbuha…
3. Stapanje suglasnika• Kada se jedan do drugoga nađu dva ista
suglasnika, oni se stapaju u jedan suglasnik.– preddvorje – – bezzvučan -
• To se često događa zbog neke glasovne promjene.– pet + deset = petnaest (šala mala) – bez + žični = mobitel– iz + sipati = prazno • Ali:• najjači, dvadesettrećina, izvannastavni, kreppapir…
4. Ispadanje (gubljenje suglasnika)• Do ove glasovne promjene dolazi radi lakšeg
izgovora nekih suglasničkih skupina (štn…)• Najčešće ispadaju:• t i d u sudac, otac, svetac
suca, oca, svecasucu, ocu, svecu
ali: razgodci, zadatci, letci, škrtci, …
Vježba: 1.Dodaj pravi suglasnik u zagrade.
zu( )cisla( )kate( )kao( )cijepitipo( )činitipre( )sjednikpo( )šišati
2. Kroz koje su promjene prošle slijedeće riječi.
izčupati, isčupati, iščupati___________________________izšarati, isšarati, išarati_____________________________
3. Objasni promjenu:hiniti – hin+ba = himba______________________________stan – stan+beni= stambeni_____________________________
4.Da li su sljedeći primjeri točno napisani
DA NE jedanput, vanbračni, izvanblokovskizašto?______________________________________________
5. Primjenom kojih pravila su dobiveni oblici:iščekivati____________________________________________raščupan____________________________________________nadčovjek____________________________________________rascijepiti____________________________________________lašca________________________________________________tobdžija_____________________________________________narudžba____________________________________________
6. Podcrtaj nepravilno napisane riječi.
svjedodžba, raščlamba, naručbenica, himba, svadben, robsko, obrazčić
7. Jesu li ovo oblici pravilni?
mlaznjak, dokazljiv DA NE