prijedlog Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
prijedlog
Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
2
Autor: Dražen Gorjanski, dr. med. [email protected] Suradnici: Robert Korotaj, dipl. iur.
Zlatko Markasović, mag. iur. Snježana Mićunović, dipl. iur. doc. dr. sc. Predrag Zima, dipl. iur. anonimna, dipl. iur. anoniman, dipl. iur. anoniman, dipl. iur.
Udruge koje sudjeluju u projektu : Hipokrat - Zaklada Slagalica, Osijek Logo prijavitelja nepravilnosti zaštićen je autorskim pravom. Prijedlog sačinjen u Osijeku tijekom ljeta 2013.
3
Hrvatskim prijaviteljima -
tim iznimnim pojedincima kojima su
društveni ideali
važniji od osobnih života
4
Sadržaj
Predgovor.......................................... ............................................................................................ 8
Temelj za donošenje Zakona......................... ............................................................................... 9
1. Članci Ustava RH.................................................................................................................9
2. Rezolucija 1729 (2010) Parlamentarne skupštine vijeća Europe .....................................10
Razlozi donošenja Zakona ........................... .............................................................................. 14
Literatura ......................................... ............................................................................................ 19
Glava 1. Temeljne odredbe.......................... ............................................................................... 20
Predmet Zakona .................................................................................................. 20 Rodna jednakost .................................................................................................. 20
Glava 2. Odrednice ................................. .................................................................................... 21
Pojmovi................................................................................................................ 21 Prijava nepravilnosti............................................................................................. 22
Glava 3. Prijavljivanja nepravilnosti .............. ............................................................................ 23
Obveza prijavljivanja nepravilnosti ....................................................................... 23 Način prijavljivanja nepravilnosti .......................................................................... 23 Obveze osoba ili tijela koje su zaprimile prijavu ................................................... 24 Dostava prijave medijima ..................................................................................... 24 Opravdanost prijave............................................................................................. 24
Glava 5. Stjecanje i trajanje statusa prijavitelja . ....................................................................... 25
Potvrda ................................................................................................................ 25 Status člana obitelji i pastorka.............................................................................. 25 Status prijavitelja s invaliditetom, smrtno stradavanje i samoubojstvo prijavitelja . 26 Trajanje statusa prijavitelja................................................................................... 26 Zlonamjerno prijavljivanje..................................................................................... 27
Glava 6. Zaštita prijavitelja i njegove obitelji ... ......................................................................... 28
Zaštita prijavitelja i obitelji .................................................................................... 28 Zabrana osvetničkog ponašanja .......................................................................... 28 Obveze poslodavaca ........................................................................................... 28 Postupci koji nisu osvetničko ponašanje .............................................................. 28 Zlonamjerno ponašanje prijavitelja....................................................................... 29 Otklanjanje mjera osvetničkog ponašanja ............................................................ 29 Hospitalizacija prijavitelja ..................................................................................... 29 Zaštita prijavitelja od kazni i troškova suñenja...................................................... 29
Glava 7. Rehabilitacija prijavitelja............... ............................................................................... 29
Rokovi i postupak................................................................................................. 30 Prava rehabilitiranih prijavitelja i članova obitelji................................................... 30 Isplata naknada ................................................................................................... 30
5
Glava 8. Prava prijavitelja i njihovih obitelji .... .......................................................................... 32
8.1 Prava iz zdravstvenog osiguranja ...............................................................................32
Trajanje prava iz zdravstvenog osiguranja ........................................................... 32 Pravo na zdravstvenu zaštitu i oslobañanje od sudjelovanja u troškovima........... 32 Pravo na 100% osnovice za naknadu plaće......................................................... 32 Pravo na naknadu troškova za prijevoz................................................................ 33 Isplata troškova za liječenje i rehabilitaciju........................................................... 33
8.2 Prava iz mirovinskog osiguranja ...............................................................................33
Trajanje prava iz mirovinskog osiguranja ................................................................33
a) Pravo na invalidsku mirovinu.......................................................................................33
Pravo na invalidsku mirovinu ............................................................................... 33 Odreñivanje vrijednosnog boda............................................................................ 34 Odreñivanje polaznog faktora .............................................................................. 34 Odreñivanje osobnog boda .................................................................................. 34 Odreñivanje mirovinskog faktora.......................................................................... 34 Usklañivanje vrijednosnog boda za svaku godinu ................................................ 35 Pokrivenost radnog vijeka mirovinskim stažem .................................................... 35
b) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ..........................................................................35
Pravo i način ostvarivanja prava na profesionalnu rehabilitaciju ............................35
c) Pravo na obiteljsku mirovinu........................................................................................36
Pravo i način ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu ....................................... 36 Izračun visine obiteljske mirovine......................................................................... 36 Uvjeti za ostvarivanje i trajanje prava na obiteljsku mirovinu ................................ 37
8.3 Pravo na zapošljavanje ................................................................................................37
Pravo na zapošljavanje............................................................................................37
8.4 Pravo na stipendiju ......................................................................................................38
8.5 Prednost pri smještaju u u čeničke, odnosno studentske domove .....................39
8.6 Pravo na besplatne udžbenike ...................................................................................39
8.7 Pravo na prilagodbu prilaza do zgrade i prilagodbu stana ...................................39
8.8 Pravo na nagradu .........................................................................................................39
8.9 Porezne olakšice ...........................................................................................................40
8.10 Pravo na oslobo ñenje od pla ćanja sudskih, upravnih i javnobilježni čkih pristojbi 40
Glava 9. Postupak za ostvarivanje prava ............ ...................................................................... 41
Nadležna tijela..........................................................................................................41 Povezanosti ozljede ili smrtnog stradavanja s prijavljivanjem ................................41 Revizija prava...........................................................................................................42 Pokretanju upravnog spora......................................................................................43 Zahtjev za utvrñivanje novog postotka oštećenja organizma .................................43 Poništavanje prava ..................................................................................................43 Ureñenje ostalih pitanja ...........................................................................................44 Voñenje evidencije...................................................................................................44 Troškovi upravnog postupka....................................................................................44
6
Glava 10. Pravobranitelj za zaštitu prava prijavite lja nepravilnosti.................................. ....... 45
8.1 Opće odredbe ................................................................................................................45
Pravobranitelj ...........................................................................................................45
8.2 Načela .............................................................................................................................45
Nadležnost ureda................................................................................................. 45 Promicanje i zaštita prava prijavitelja ................................................................... 46 Ustavnost zakona i drugih propisa ....................................................................... 46 Samostalnost i neovisnost pravobranitelja ........................................................... 46 Imunitet i sukob interesa ...................................................................................... 47 Pristup informacijama i obveza čuvanja tajne....................................................... 47
8.3 Izbor pravobranitelja i zamjenika pravobranitelja ..................................................47
Izbor pravobranitelja ............................................................................................ 47 Uvjeti za izbor pravobranitelja .............................................................................. 48 Izbor zamjenika pravobranitelja............................................................................ 48 Prisega ................................................................................................................ 48 Privremena spriječenost obavljanja dužnosti te razrješenje pravobranitelja i njegovih zamjenika .............................................................................................. 49
8.4 Ovlasti i dužnosti pravobranitelja ............................................................................49
Preporuke, mišljenja, prijedlozi i upozorenja ........................................................ 49 Izvješća Hrvatskome saboru ................................................................................ 50 Sudjelovanje u radu Hrvatskoga sabora............................................................... 50 Odnos s Vladom Republike Hrvatske................................................................... 50 Pravobranitelj i javnost ......................................................................................... 51
8.5 Postupanje pravobranitelja .......................................................................................51
Pokretanje postupka ............................................................................................ 51 Skraćeni postupak ............................................................................................... 52 Ispitni postupak.................................................................................................... 52 Obveza suradnje i pružanja pomoći ..................................................................... 53 Izvješće o slučaju................................................................................................. 53 Obavijest o poduzetim mjerama........................................................................... 53 Pregled ................................................................................................................ 54
8.6 Ured pravobranitelja ...................................................................................................54
Ustroj Ureda pravobranitelja ............................................................................... 54 Poslovnik pravobranitelja i Pravilnik o unutarnjem redu....................................... 54
8.7 Suradnja pravobranitelja u podru čju promicanja zaštite prijavitelja ..................54
8.8 Financiranje pravobranitelja .....................................................................................55
Izbor pravobranitelja i zamjenika pravobranitelja................................................ 55 Donošenje podzakonskih propisa ........................................................................ 55
Glava 11. Sredstva za provo ñenje Zakona ........................................ ........................................ 56
Osiguravanje sredstava ....................................................................................... 56 Proračunska osnovica za utvrñivanje prava ......................................................... 56
Glava 12. Nadzor ................................... ...................................................................................... 57
Glava 13. Provedbeni propisi za izvršenje Zakona... ................................................................ 58
7
Glava 14. Naknada štete ............................ ................................................................................. 59
Glava 15. Prekršajne i kaznene odredbe ............. ...................................................................... 60
Prekršajne odredbe.............................................................................................. 60 Kaznene odredbe................................................................................................. 61
Glava 16. Prijelazne i završne odredbe ............. ........................................................................ 62
8
Predgovor
oticaj je za pisanje ovog Zakona višestruk: nepromijenjena razina nepravilnos-ti u radu poslovnih subjekata i unatoč mjerama poduzetim radi ulaska u EU, izostanak političke volje za obračun s korupcijom te razorne posljedice takvog
stava. Te se posljedice ne ogledaju samo u materijalnom uništavanju javnih dobara nego, što je još važnije, i u razgradnji moralnih vrijednosti. Uz navedeno, isplativost ulaganja u borbu protiv korupcije, visok postotak mogućnosti njenog otkrivanju upravo od osoba iz samog sustava i pozitivna iskustva zemalja koje već imaju slična rješenja, bili su snažan dodatni poticaj za izradu ovog Zakona.
Sastavljanje tako važnog dokumenta, makar i u obliku prijedloga, predstavljalo je niz izazova. Neki su od njih bili lakši, primjerice iznalaženje tehničkih rješenja, dok su drugi, znatno teži, bili rješavanje etičkih dvojbi. U ovom je Zakonu temeljnu teškoću predstavljalo moralno vrednovanje postupaka prijavitelja. Na koji način vrednovati njihove postupke, a da to vrednovanje bude u skladu s vrednovanjem postupaka drugih, takoñer zaštićenih druš-tvenih skupina. Nakon dužeg promišljanja, zaključili smo da su prijavitelji po svojim moral-nim osobinama, hrabrošću i odanosti zajednici najsličniji jednoj drugoj skupini grañana - dragovoljcima Domovinskog rata. I oni su, kao i dragovoljci, sigurnost posla i položaja odlu-čili zamijeniti rizičnom, opasnom i pogibeljnom djelatnošću – borbom za bolju Hrvatsku. Ia-ko postoji razlika u uvjetima djelovanja, mirnodopska u odnosu na ratnu – mnogi prijavitelji prolaze jednako traumatičan „ratni put“, pobolijevaju od sličnih ili istih psihičkih bolesti, sus-reću se s nizom društvenih nepravdi i gotovo redovito završavaju odbačeni i usamljeni na rubovima društvenog života.
S obzirom da su obje društvene skupine – i dragovoljci Domovinskog rata kao i prija-vitelji – gotovo jednake po svojim idealima i moralnim vrijednostima, ali, nažalost, i po patnji koju su u borbi za bolju Hrvatsku prošli, smatrali smo da je etički ispravno izjednačiti znatan dio prava prijavitelja s postojećim pravima dragovoljaca. Tako su u Zakon unesena brojna rješenje iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja Domovinskog rata i članova njihovih obite-lji s nadom kako ćemo tako ne samo moralno rehabilitirati nego i društveno ispravno vred-novati zasluge prijavitelja.
U izradi Zakona koristili smo se bolnim iskustvima hrvatskih prijavitelja, domaćim i inozemnim istraživanjima o važnosti prijavitelja, kao i već gotovim prijedlozima zakona o zaštiti prijavitelja iz susjednih zemalja.
Svjesni težine i složenosti preuzetog zadatka, ni ne pomišljamo kako je naš uradak dobar, daleko od toga, ali vjerujemo kako je dovoljan za poticaj na javnu raspravu. Polazeći od vjerovanja da je ljubav prije svega razmjena i aktivnost, a ne samo pasivno primanje, očekujemo da će grañani koji vole svoju zajednicu aktivno sudjelovati u poboljšanju ovog nacrta. Brojna iskustva, kako negativna tako i pozitivna, raznovrsni savjeti i opaske, svaka-ko će pridonijeti izgradnji što boljeg početnog prijedloga.
A to nam je prvi cilj koji valja doseći.
Naime, da bi se ovaj prijedlog pretvorio u zakon, nužni su i saborski zastupnici koji će podržati i boriti se za iznesene zamisli. Čvrsto vjerujemo kako će to ipak biti lakši dio posla. Jer, riječ je o zakonu koji treba povratiti vjeru u našu domovinu, u našu slobodu, u bolji pravni sustav i bolju budućnosti svih nas.
U ime svih onih prijavitelja koji su nam osvjetlali obraz.
I, naravno, u ime svih onih koji će tek doći.
Dražen Gorjanski
P
9
Temelj za donošenje Zakona
porište za ovaj Zakon predstavljaju odredbe dva dokumenta: Ustav RH kao temeljnom dokumentu te Rezolucija 1729 (2010) Parlamentarne skupštine vijeća Europe.
1. Članci Ustava RH
Članak 3.
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, soci-jalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovje-kova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote us-tavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.
Članak 23.
Nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvu obliku zlostavljanja ili, bez svoje privole, liječničkim ili znanstvenim pokusima.
Članak 35.
Svakom se jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojan-stva, ugleda i časti.
Članak 38.
Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli.
Članak 39.
Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacional-nu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.
Članak 46.
Svatko ima pravo slati predstavke i prijave, davati prijedloge državnim i drugim javnim tije-lima i dobiti na njih odgovor.
Članak 55.
Svatko ima pravo na rad i slobodu rada. Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno sva-ko radno mjesto i dužnost.
Članak 62.
Obitelj je pod osobitom zaštitom države.
U
10
2. Rezolucija 1729 (2010) Parlamentarne skupštine v ijeća Europe
Resolution 1729 (2010)1 - Protection of “whistle-blowers” (radni prijevod)
1. The Parliamentary Assembly recognizes the importance of whistle-blowers – concerned individu-als who sound an alarm in order to stop wrongdoings that place fellow human beings at risk – as their actions provide an opportunity to strengthen accountability and bolster the fight against corrup-tion and mismanagement, both in the public and private sectors.
Parlamentarna skupština uviña značenje prijavitelja nepravilnosti („zviždača“) – savjesnih pojedinaca što upozoravaju na nepravilnosti koje mogu dovesti grañane u opasnost – čija djelatnost omogućava jačanje odgovornosti i pomaže borbi protiv korupcije i lošeg upravlja-nja kako u javnom tako i u privatnom području.
2. Potential whistle-blowers are often discouraged by the fear of reprisals, or the lack of follow-up given to their warnings, to the detriment of the public interest in effective management and the ac-countability of public affairs and private business.
Moguće prijavitelje u njihovoj namjeri često odvraća strah od osvete ili nedostatak reakcije na njihovo upozorenje čime se smanjuje javno zanimanje za učinkovito rukovoñenje i od-govornost u obavljanju poslova u javnom i privatnom području.
3. A series of avoidable disasters has prompted the United Kingdom to enact forward-looking legis-lation to protect whistle-blowers who speak up in the public interest. Similar legislation has been in force in the United States of America for many years, with globally satisfactory results.
Niz katastrofa koje su se mogle izbjeći (pravodobnim upozorenjem), navele se Ujedinjeno Kraljevstvo na usvajanje naprednih propisa za zaštitu prijavitelja koji djeluju u javnom inte-resu. Slični su propisi već duži niz godina primjenjuju i u Sjedinjenim Američkim Državama s načelno zadovoljavajućim učincima.
4. Most member states of the Council of Europe have no comprehensive laws for the protection of whistle-blowers, though many have rules covering different aspects of whistle-blowing in their laws governing employment relations, criminal procedures, media and specific anti-corruption measures.
Većina država članica Vijeća Europe nema sveobuhvatne zakone o zaštiti prijavitelja iako mnoge od njih imaju odredbe koje se odnose na različite oblike zaštite prijavitelja unutar zakona kojima se ureñuju radni odnosi, krivični postupak, rad medija kao i unutar posebnih mjere za borbu protiv korupcije.
5. Whistle-blowing has always required courage and determination and whistle-blowers should at least be given a fighting chance to ensure that their warnings are heard without risking their liveli-hoods and those of their families. Relevant legislation must first and foremost provide a safe alterna-tive to silence and not offer potential whistle-blowers a “cardboard shield” that would entrap them by giving them a false sense of security.
Prijavljivanje je nepravilnosti oduvijek zahtijevalo hrabrost i odlučnost. Meñutim, prijavitelji-ma je, kao minimum, potrebno izboriti da se njihova upozorenja prime bez opasnosti za vlastitu egzistenciju i egzistenciju njihovih obitelji. Primjereno zakonodavstvo mora mogu-ćim prijaviteljima prvenstveno osigurati sigurnu zamjenu za šutnju, a ne samo stvoriti lažni osjećaj sigurnosti.
6. The Assembly invites all member states to review their legislation concerning the protection of whistle-blowers, keeping in mind the following guiding principles:
11
Skupština poziva sve članice na preispitivanje svojih propisa o zaštiti prijavitelja, rukovodeći se pri tome sljedećim načelima:
6.1. Whistle-blowing legislation should be comprehensive:
Zakonodavstvo o zaštiti prijavitelja treba biti sveobuhvatno.
6.1.1. the definition of protected disclosures shall include all bona fide warnings against various types of unlawful acts, including all serious human rights violations which affect or threaten the life, health, liberty and any other legitimate interests of individuals as subjects of public administration or taxpayers, or as shareholders, employees or customers of private companies;
Odrednice zaštićenog prijavljivanja trebaju uključivati sva upozorenja na nepravilnosti koje se dana u dobroj vjeri uključujući i prijavljivanja svih ozbiljnih kršenja ljudskih prava koja ug-rožavaju ili utječu na život, zdravlje, slobodu ili bilo koji drugi zakonsko pravo pojedinca, neovisno o tome dolazi li prijava od zaposlenika, korisnika usluga javnih ustanova, poreznih obveznika, dioničara, radnika ili klijenata privatnih ustanova (društava).
6.1.2. the legislation should therefore cover both public and private sector whistle-blowers, including members of the armed forces and special services, and
Zakon o zaštiti prijavitelja trebao bi se stoga odnositi na prijavitelje u javnom, jednako kao i u privatnom području, uključujući i članove oružanih snaga i službi sigurnosti.
6.1.3. it should codify relevant issues in the following areas of law:
Zakon o zaštiti prijavitelja treba obuhvatiti važna pitanja iz sljedećih područja:
6.1.3.1. employment law – in particular protection against unfair dismissals and other forms of em-ployment-related retaliation;
- radnog prava: osobito zaštitu od nepravednog otpuštanja i drugih oblika osvete
6.1.3.2. criminal law and procedure – in particular protection against criminal prosecution for defama-tion or breach of official or business secrecy, and protection of witnesses;
- kaznenog prava i kaznenog postupka - osobito zaštitu od kaznenog progona za klevetu, povrede službene ili poslovne tajne kao i zaštitu svjedoka
6.1.3.3. media law – in particular protection of journalistic sources;
- prava medija: osobito zaštita osoba koje su izvor podataka
6.1.3.4. specific anti-corruption measures such as those foreseen in the Council of Europe Civil Law Convention on Corruption (ETS No. 174).
- posebne mjere protiv korupcije kao što su mjere predviñene Grañansko pravnom konven-cijom Vijeća Europe o korupciji (ETS br. 174).
6.2. Whistle-blowing legislation should focus on providing a safe alternative to silence.
Zakonodavstvo o prijaviteljima treba biti usmjereno na stvaranje sigurne zamjene šutnji.
6.2.1. It should give appropriate incentives to government and corporate decision makers to put into place internal whistle-blowing procedures that will ensure that:
Zakonodavstvo o prijaviteljima treba poticati donositelje odluka u državnim i privrednim us-tanovama na uspostavljanje internih hodograma koji će osigurati sljedeće:
6.2.1.1. disclosures pertaining to possible problems are properly investigated and relevant informa-tion reaches senior management in good time, bypassing the normal hierarchy, where necessary;
12
- pravilno ispitivanje prijava o mogućim nepravilnostima kao i omogućavanje da važni po-daci, kada je to nužno, pravovremeno stignu do vrha rukovodstva zaobilazeći uobičajenu hijerarhiju
6.2.1.2. the identity of the whistle-blower is only disclosed with his or her consent, or in order to avert serious and imminent threats to the public interest.
- otkrivanje identiteta prijavitelja samo uz njegov pristanak ili u slučaju potrebe sprječavanja ozbiljnih i stvarnih prijetnji općem dobru
6.2.2. This legislation should protect anyone who, in good faith, makes use of existing internal whis-tle-blowing channels from any form of retaliation (unfair dismissal, harassment or any other punitive or discriminatory treatment).
Zakonodavstvo o prijaviteljima treba štititi svakoga tko u dobroj vjeri koristi postojeće unu-tarnje načine prijavljivanja. Zaštita se treba odnositi na bilo koji oblik osvete (otkaz, uznemi-ravanje ili bilo kojeg drugog oblika kažnjavanja ili diskriminacije).
6.2.3. Where internal channels either do not exist, have not functioned properly or could reasonably be expected not to function properly given the nature of the problem raised by the whistle-blower, ex-ternal whistle-blowing, including through the media, should likewise be protected.
Ako unutarnji načini prijavljivanja ne postoje ili ne djeluju na dobar način ili ako je razumno pretpostaviti kako, s obzirom na narav prijavljene nepravilnosti, neće djelovati pravilno, tre-ba zaštiti i vanjske prijavitelje, uključujući i medije.
6.2.4. Any whistle-blower shall be considered as having acted in good faith provided he or she had reasonable grounds to believe that the information disclosed was true, even if it later turns out that this was not the case, and provided he or she did not pursue any unlawful or unethical objectives.
Smatra se da je prijavitelj djelovao u dobroj vjeri ako je imao utemeljenog razloga vjerovati kako su podaci koje je iznio istiniti, čak i ako se naknadno utvrdi suprotno, i ako nije imao namjeru ostvariti neki nezakoniti ili neetičan cilj.
6.2.5. Relevant legislation should afford bona fide whistle-blowers reliable protection against any form of retaliation through an enforcement mechanism to investigate the whistle-blower’s complaint and seek corrective action from the employer, including interim relief pending a full hearing and ap-propriate financial compensation if the effects of the retaliatory measures cannot reasonably be un-done.
Prijaviteljima koji postupaju u dobroj vjeri zakonodavstvo treba osigurati pouzdanu zaštitu od svake osvete kroz primjenu mehanizama za provjeru prijave te zahtjeva poslodavcu za otklanjanje nepravilnosti, uključujući i privremene mjere do okončanje postupka kao i nov-čanu naknadu u slučaju da posljedice osvete nije moguće otkloniti na odgovarajući način.
6.2.6. It should also create a risk for those committing acts of retaliation by exposing them to counter-claims from the victimized whistle-blower which could have them removed from office or otherwise sanctioned.
Zakonodavstvo takoñer treba predvidjeti negativne posljedice za one koji se osvećuju i čije suočavanje s tvrdnjama prijavitelja može dovesti do otpuštanja prijavitelja ili nekog drugog oblika kažnjavanja.
6.2.7. Whistle-blowing schemes shall also provide for appropriate protection against accusations made in bad faith.
Zaštita prijavitelja treba takoñer sadržavati odgovarajuću zaštitu od zlonamjernih optužbi.
13
6.3. As regards the burden of proof, it shall be up to the employer to establish beyond reasonable doubt that any measures taken to the detriment of a whistle-blower were motivated by reasons other than the action of whistle-blowing.
Na poslodavcu je dokazati da je bilo koja mjere na štetu prijavitelja van svake sumnje bila motivirana razlozima koji se nisu odnosili na prijavu.
6.4. The implementation and impact of relevant legislation on the effective protection of whistle-blowers should be monitored and evaluated at regular intervals by independent bodies.
Provoñenje i utjecaj zakonodavstva na stvarnu zaštiti prijavitelja trebaju redovito pratiti i procjenjivati nezavisna tijela.
7. The Assembly stresses that the necessary legislative improvements must be accompanied by a positive evolution of the cultural attitude towards whistle-blowing, which must be freed from its previ-ous association with disloyalty or betrayal.
Skupština naglašava da je, uz poboljšanje zakonodavstva, nužno osigurati i unaprjeñenje opće kulture odnosa prema prijavljivanju nepravilnosti koja mora biti osloboñena od ranijeg povezivanja takvog postupka s nelojalnošću i izdajom.
8. It recognizes the important role of non-governmental organizations in contributing to the positive evolution of the general attitude towards whistle-blowing and in providing counseling to employers wishing to set up internal whistle-blowing procedures, to potential whistle-blowers and to victims of retaliation.
Skupština priznaje značajnu ulogu nevladinih udruga u unaprjeñenju općeg stava prema prijavama nepravilnosti, u pružanju savjeta poslodavcima koji žele ustrojiti unutarnje nači-ne prijavljivanja, unaprjeñivanja stava prema mogućim prijaviteljima kao i žrtvama osvete.
9. In order to set a good example, the Assembly invites the Council of Europe to put into place a strong internal whistle-blowing procedure covering the Organization itself and all its partial agree-ments.
Kako bi pružila dobar primjer, Skupština poziva Vijeće Europe da uspostavi snažan unutar-nji protokol za prijavljivanje nepravilnosti koji će se odnositi na samo Vijeće kao i njegove ugovore.
1. Assembly debate on 29 April 2010 (17th Sitting) (see Doc. 12006, report of the Committee on Le-gal Affairs and Human Rights, reporter: Mr. Omtzigt). Text adopted by the Assembly on 29 April 2010 (17th Sitting). See also Recommendation 1916 (2010).
14
Razlozi donošenja Zakona
Razlozi nužnosti donošenje jedinstvenog zakona koji bi cjelovito obuhvatio i razriješio sve teškoće vezane uz zaštitu prijavitelja su sljedeći:
1. Nepostojanje cjelovitog i sveobuhvatnog zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
Unatoč iznimnoj društvenoj važnosti prijavitelja, njihovom utjecaju na moralnost druš-tva i poticanju na aktivno i hrabro suprotstavljanje nepravilnostima, ne postoji zakon koji bi na cjeloviti i sveobuhvatan način riješio zaštitu i prava tih iznimnih osoba.
Sadašnja je zaštita prijavitelja provedena tek djelomično i to kroz nekoliko zakona: Zakona o radu (koji je trenutno u izmjeni), Zakona o državnim službenicima, Zakona o trgo-vini i Kaznenom zakonu. No, ni jedan se navedeni zakona ne bavi teškoćama na sveobuh-vatan način, ni jedan ne uključuje rješenje niza životnih, stvarnih teškoća kroz koje prijavitelji i članovi njihovih obitelji gotovo redovito prolaze.
2. Vrlo visoka razina stvarne korupcije u Hrvatskoj.
Privid koji se dobiva usporeñivanjem mišljenja grañana o razini korupcije (tzv. per-cepcija korupcije – koja je obično vrlo visoka), s neposrednim iskustvima grañana u dava-nju mita (što je obično znatno rjeñe), tek je djelomičan uvid u nižu razinu korupcije, odnos-no one korupcije koja se odvija izmeñu običnih grañana i nisko rangiranih javnih ili državnih službenika. Prava i ozbiljna korupcija odnosno sustavna korupcija i korupcija izmeñu viso-kih državnih dužnosnika koje najviše uništavaju javna dobra, dogaña se u uskom krugu za-tvorenih društvenih skupina i potpuno je skrivena od običnih grañana.
3. Nužnost službene promjene stava prema prijavljivanju nepravilnosti, a osobito prema prijaviteljima
U našoj je tradiciji odveć duboko ukorijenjen pojam hajdučkog odnosa prema svemu što je javno dobro. O tome svjedoče i narodne poslovice; možda je za ilustraciju najzgodnija ona iz Zagore koja kaže. „Tko ukrade drugom – lopov je; tko ukrade državi – taj se snaša'.“
Promjena postojećih stavova i prestanak povezivanja prijavljivanja nepravilnosti s ne-lojalnošću ili izdajom („cinkarenjem“) te izgradnja novog morala u kojemu će očuvanje jav-nih dobara i poštenje biti visoko vrednovani, takoñer je jedan od razloga donošenja ovog Zakona.
4. Učinkovita borba protiv nepravilnosti u radu, osobito korupcije, nezamisliva je bez pomoći osoba iz samih ustanova u kojima se te nepravilnosti i odvijaju
Sve veće mogućnosti skrivanja korupcijskog djelovanja gotovo onemogućavaju bilo kakvo otkrivanje nezakonitih radnji, osim ako na to ne ukažu osobe koje imaju dovoljno znanja i uvida u načine stvaranja i rada korupcijske sheme. Danas su to, u pravilu, „osobe iznutra“ - uglavnom vrsni stručnjaci koji razumiju složene tehnologije korupcijskog djelovanja.
15
Iskustva pokazuju kako se najviše prijevara otkriva zahvaljujući dojavama – oko 40% dok policija u svome samostalnom radu otkriva svega oko 1.3 % slučajeva (slika 1.)a
Takoñer valja znati kako uspješno prijavljivanje koje rezultira kažnjavanjem počinite-lja potiče i druge na prijavljivanje. „Uspjeh jednog uzbunjivača privlači 20 drugih.“b
Slika 1. Postotak otkrivanja prijevara u odnosu na izvore (preuzeto iz Priručnika za zaštitu uzbunjivača u Bosni i Hercegovini, Centar za odgovornu demokraciju – COD LUNA, ožujak 2013.)
0,0%
0,6%
1,3%
3,2%
3,9%
5,2%
5,8%
6,5%
16,1%
17,4%
40,0%
0% 10% 20% 30% 40% 50%
Priznanje
IT kontrola
Policijska dojava
Redovita provjera
Vanjska kontrola
Provjera dokumentacije
Usklañivanje računa
Slučajnošću
Kontrola rukovoditelja
Unatarnji nadzor
Dojave
Ne budu li te osobe dovoljno sigurne i zaštićene nakon prijavljivanja, nestvarno je
očekivati njihovo izlaganje zbog općeg dobra.
5. Isplativost borbe protiv korupcije
Borba protiv korupcije itekako je isplativa. Američka iskustva pokazuju da se u zdrav-stvu svaki dolar uložen u borbu protiv korupcije vraća s osam dolara dobiti.c
6. Nepostojanje službenog tijela čija je jedina zadaća skrb o prijaviteljima
Ni jedan zakon ne predviña tijelo koje bi trebalo brinuti o primjeni zakona, pružati sav-jete, pravnu pomoć i pravnu zaštitu prijavitelja, nego su prijavitelji uglavnom prepušteni sa-mi sebi. Kako završava takvo prepuštanje saznajemo i iz sudbina naših prijavitelja.
7. Postojanje neprihvatljivog ozračje straha od prijavljivanja korupcije čak i meñu djelatnicima DORH-a
Trenutno ozračje straha od prijavljivanja, nevjerovanje u službene institucije i uvjere-nje kako je „cijeli sustav korumpiran“ najdramatičnije pokazuje anonimna anketa provedena
a Predavanje Stephena Kohna, Izvršnog direktora Nacionalnog središta prijavitelja, U: Priručnik za zaštitu uzbunji-vača u Bosni i Hercegovini, Centar za odgovornu demokraciju – COD LUNA, ožujak 2013. b Priručnik uz Nacrt zakona o zaštiti uzbunjivača u BiH
c Ministarstvo zdravlja: Strategija razvoja zdravstva 2012. – 2020.
16
u Ministarstvu pravosuña. U anketi je istraživana percepcija državnih službenika o učinkovi-tosti zaštite tzv. „zviždača“, tj. osoba koje u dobroj vjeri prijavljuju korupciju.a Unatoč zaga-rantiranoj anonimnosti, od 289 ispitanika na anketu je odgovorilo svega 78 službenika Mini-starstva.
No, pored ovog poraznog podatka, slijede još porazniji:
1. Na pitanje smatraju li da su „zviždači“ u hrvatskom pravnom sustavu na adekvatan na-čin zaštićeni, 6 je službenika odgovorilo odgovorom „da“, 71 službenik je odgovorio od-govorom „ne“, a jedan je službenik dopisao svoj odgovor- „ne znam“.
71
6 10
20
40
60
80
NE DA NE ZNAM
2. Na pitanje jesu li su se kao službenici Ministarstva pravosuña susreli sa korupcijom, po-tvrdno je odgovorilo 20 službenika, niječno njih 57, a jedna osoba se nije izjasnila.
57
20
10
10
20
30
40
50
60
NE DA NE ZNAM
3. Na pitanje bi li oni prijavili korupciju u Ministarstvu pravosuña da za nju znaju, 46 službe-nika je odgovorilo DA, čak 31 NE, a jedna osoba nije na jasan način izrazila svoju volju.
46
31
10
10
20
30
40
50
DA NE NE ZNAM
a Anonimno istraživanje putem anketnih obrazaca o percepciji državnih službenika u ministarstvu pravosuña o učinkovitosti zaštite tzv. „zviždača“, svibanj 2013.
17
4. Na pitanje smatraju li da bi u slučaju prijavljivanja korupcije u Ministarstvu pravosuña bi-li izloženi nekoj štetnoj posljedici (na primjer: udaljenju iz službe), potvrdno je odgovorilo 55 službenika, negativno njih 2, a dvije osobe svoju volju nisu izrazile na jasan način.
55
21
20
10
20
30
40
50
60
DA NE NE ZNAM
5. Uslijedila su pitanja koja su omogućavala veći broj odgovora. Tako je na pitanje zašto oni osobno ne bi prijavili korupciju u Ministarstvu pravosuña, a da za nju znaju, 29 služ-benika odgovorilo odgovorom da se ništa neće promijeniti, njih 21 smatra da je cijeli su-stav korumpiran, 34 službenika ističe strah od mobbinga kao razlog, 30 ih navodi strah od otkaza kao razlog neprijavljivanja, a samo jedna osoba je istakla u svom odgovoru da je se to ne tiče.
29
21
3430
105
10152025303540
Prijava nećeništa
promijeniti
Cijeli je sustavkorumpiran
Bojim semobbinga
Bojim seotkaza
To me se netiče
6. Ispitanicima je bilo ponuñeno i da odgovore na pitanje o načinima na koje se po njiho-
vom mišljenju može potaknuti potencijalne „zviždače“ na prijavljivanje nezakonitih rad-nji. Kao kvalitetan način zaštite njih 72 se očitovalo o načinu zaštite putem zaštite ano-nimnosti, a 59 se ispitanika izjasnilo o mogućnosti davanja novčane naknade.
7259
0
20
40
60
80
zaštita anonimnosti davanje novčane naknade
18
7. Na kraju je službenicima ostavljena i mogućnost iznijeti svoje stavove u pogledu mogu-ćih rješenja na ovo pitanje te da tekstualno upišu nešto treće kao najpogodniji način po-ticanja potencijalnih „zviždača“ na prijavljivanje nezakonitih radnji. Meñu ostalim zabilje-ženi su sljedeći odgovori: • uspješnim procesuiranjem i kažnjavanjem počinitelja kaznenih djela
• vraćanjem vjere ljudima da je dobro činiti dobro
• pojačana zakonska regulativa zaštite zviždača i mijenjanje svijesti društva
• bolji protok informacija u organizacijskim jedinicama Ministarstva pravosuña izmeñu nadreñenih službenika koji obavljaju odreñene poslove poboljšao bi transparentnost i omogućio neposrednu razmjenu informacija te tako otklonio sumnju na moguću korupciju
• pravnom podrškom i pomoći u eventualnim sudskim postupcima koji uslijede protiv zviždača (kao posljedica toga što su prijavili nezakonite radnje)
• mislim da mogućnost davanja novčane naknade nije prihvatljiva jer bi povećala vje-rojatnost lažnog prijavljivanja
• bržim i efikasnijim procesuiranjem korupcije na sudovima, strožim kažnjavanjem ko-rumpiranih osoba
Anketa otvara brojna pitanja. Primjerice,
• Boje li se djelatnici Ministarstva pravosuña odgovarati na anonimnu anketu o učin-kovitosti zaštite prijavitelja korupcije? Zašto ih je od 289 anketiranih odgovorilo sve-ga 78 (manje od 27%)?
• Kako je moguće da bi meñu djelatnicima Ministarstva pravosuña tek njih 46 odnosno svega 59% prijavilo korupciju u svom ministarstvu. Drugim riječima čak 41 % djelatni-ka ne bi prijavilo korupciju kada bi za nju znali unatoč zakonskoj obvezi (Zakona o dr-žavnim službenicima.) Navedeno upućuje da su nepovjerenje u državne institucije i strah od osvete jači od poštivanja zakonske obveze. Činjenice dobivaju dodatno na težini jer je u ovom slučaju riječ je o djelatnicima Ministarstva pravosuña.
• Kako je moguće da je čak 72 % službenika Ministarstva pravosuña uvjereno kako bi nakon prijavljivanja korupcije bili izloženi nekoj štetnoj posljedici (npr. udaljavanju iz službe)?
• Kako je moguće da meñu odgovorima djelatnika Ministarstva o razlozima neprijav-ljivanja korupcija u velikom postotku stoje odgovori: prijava neće ništa primijeniti, bo-jim se mobbinga, bojim se otkaza i cijeli je sustav korumpiran?
Ipak, valja posebnu pozornost obratiti na prijedloge djelatnika o načinima najpogodni-
jeg načina poticanja osoba na prijavljivanje koji, izmeñu ostalih, ističu i pojačanu zakonsku regulativu zaštite prijavitelja te njihovu pravnu podršku, dakle upravo one ključne elemente koje sadrži i predloženi Zakon.
19
Literatura
Tijekom izrade prijedloga Zakona koristili smo sljedeće dokumente:
1. Ustav Republike Hrvatske
2. Zakon o pravima hrvatskih branitelja Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
3. Zakon o pravima bivših političkih zatvorenika
4. Zakon o pučkom pravobranitelju
5. Zakon o sprječavanju sukoba interesa
6. Kazneni zakon
7. Zakon o državnim službenicima
8. Rezoluciju Vijeće Europe 1729 (2010)
9. Analizu zaštite zviždača u državama članicama Europske unije, Sektor za suzbijanje korupcije Ministarstvo pravosuña RH, 2009.
10. Priručnik za zaštitu uzbunjivača u Bosni i Hercegovini
11. Radnu verzija Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama Bosne i Hercegovine
12. Članak Kako obezbjediti pravnu zaštitu uzbunjivača (zviždača), autorica Višnja Mari-lović, Centar za odgovornu demokraciju, BiH
13. Zakona o zaštiti uzbunjivača - prijedlog (Republika Srbija)
14. Anonimno istraživanje putem anketnih obrazaca o percepciji državnih službenika u ministarstvu pravosuña o učinkovitosti zaštite tzv. „zviždača“. Ministarstvo pravosuña RH, Samostalni sektor za suzbijanje korupcije, 2113.
15. Knjigu Korupcija u hrvatskom zdravstvu. Gorjanski D. Gajski L. Škaričić N. Sladoljev S. Marušić M., Osijek, Zaklada Slagalica; 2010.
16. Predavanje Sustavna korupcija u hrvatskom zdravstvu – Gorjanski D. predavanje pred Nacionalnim vijećem za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, Hr-vatski Sabor, 24.04.2013.
17. Zakon o radu
18. Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08)
20
Glava 1. Temeljne odredbe
Predmet Zakona
1. Članak
Ovim se Zakonom ureñuju:
1. način prijavljivanja nepravilnosti u radu poslovnih subjekata,
2. stjecanje i trajanje statusa prijavitelja nepravilnosti u radu poslovnih subjekata (u dalj-njem tekstu - prijavitelj),
3. status prijavitelja s invaliditetom,
4. status člana obitelji smrtno stradalog prijavitelja,
5. zaštita i prava prijavitelja i članova njegove obitelji,
6. rehabilitacija prijavitelja,
7. djelokrug i način rada pravobranitelja za zaštitu prava prijavitelja nepravilnosti u radu poslovnih subjekata (u daljnjem tekstu - pravobranitelj) te
8. posljedice nepridržavanja odredbi ovog Zakona.
Rodna jednakost
2. Članak
Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira na to jesu li u Zakonu korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se jednako na muški i ženski rod.
21
Glava 2. Odrednice
Pojmovi
3. Članak
1. Poslovni subjekti su registrirane pravne osobe, tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i dijelove ovih subjekata, dužno-snici u tijelima državne i lokalne vlasti odnosno javnopravnim tijelima i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost.
2. Registrirane pravne osobe su osobe upisane u Registar poslovnih subjekata Državnog zavoda za statistiku, a odnose se na trgovačka društva, poduzeća, ustanove, zadruge, ud-ruge, političke stranke i ostale neusklañene jedinice koje imaju pravni subjektivitet.
3. Prijavitelj je osoba koja u dobroj vjeri, a temeljem opravdane sumnje, prijavi nepravilnost u radu poslovnog subjekta u kojemu je zaposlen.
4. Nepravilnosti u radu su različite vrste postupanja koja uključuju sva ozbiljna kršenja ljuds-kih prava koja ugrožavaju ili utječu na život, zdravlje, slobodu ili bilo koji drugi legitimni inte-res pojedinca kao zaposlenika, korisnika usluga tijela javne vlasti ili poreznih obveznika, odnosno dioničara, radnika ili klijenata privatnih društava. To je krovni pojam koji obuhvaća postupanja suprotna postojećim zakonima i pravilima rada, zanemarivanje ili namjerno iz-bjegavanje dužnosti, nesavjesno poslovanje, zlorabljenje položaja i ovlasti, korupciju, kra-ñu, nepotrebnu i nenamjensku potrošnju, loše upravljanje vladinim programom, rasipanje javnih sredstava i dobara, postupanje koje predstavlja opasnost za javno zdravstvo ili si-gurnost uposlenika, kao i druge radnje i ponašanja koje mogu imati ili imaju za posljedicu ugrožavanje javnog interesa ili javnog dobra.
5. Poslodavac se u smislu ovog Zakona smatra poslovni subjekt u kojemu je prijavitelj radnik u trenutku podnošenja prijave nepravilnosti, neovisno o tome odnosi li se prijava nepravil-nosti na poslodavca ili fizičku osobu zaposlenu kod tog poslodavca.
6. Osvetni čko ponašanje prema prijavitelju je po ovom Zakonu svaki čin otvorenog ili prikri-venog nasilja, ugrožavanje slobode, života, zdravlja ili uvjeta za osiguranje egzistencije, uc-jenjivanje, zastrašivanje, prijetnja otkazom ili otkaz ugovor o radu, premještaj na drugo rad-no mjesto, umanjenje plaće, dodijele novih, neuobičajenih radnih zadataka, povećanje od-govornosti, nametanje rada u smjenama, izolacija iz dotadašnje radne sredine, oduzimanje mogućnost dotadašnjeg rada, premještaj u neprimjerene radne prostore, mobing ili bilo koji drugi postupak usmjeren na nanošenje tjelesne i duševne boli prijavitelju, koji predstavlja neposrednu posljedicu i reakciju poslodavca ili radne sredine na podnesenu prijavu.
7. Smrtno stradali prijavitelj je osoba kod koje je smrt nastupila zbog ozljeda nanesenih od strane treće osobe a povodom prijavljivanja, zbog pogoršanja postojećih bolesti kao poslje-dica stanja i zbivanja uzrokovanim prijavljivanjem ili zbog počinjenja samoubojstva za koje se utvrdilo da je posljedica stanja i zbivanja po prijavljivanju nepravilnosti.
8. Prijavitelj s invaliditetom je osoba kod koje je zbog ozljeda ili bolesti koje su posljedica radnji, stanja i zbivanja nakon prijavljivanja, odnosno zbog pogoršanja postojeće bolesti, nastupila invalidnost.
9. Rehabilitirani prijavitelj je osoba koja je prijavu počinila u razdoblju od ostvarivanja dr-žavnosti Republike Hrvatske do stupanja na snagu ovog Zakona, kojoj je priznat status pri-javitelja.
10. Smrtno stradali rehabilitirani prijavitelj je osoba koja je umrla zbog ozljeda zadobivenih uslijed prijavljivanja, zbog pogoršanja postojećih bolesti koje je nastalo prijavljivanjem ili zbog počinjenja samoubojstva za koje se utvrdilo da je posljedica prijavljivanja nepravilnos-
22
ti, a kojoj je priznat status prijavitelja za prijavljivanje počinjenog prije stupanja na snagu ovog Zakona.
11. Rehabilitirani prijavitelj s invaliditetom je osoba kod koje je zbog ozljeda ili bolesti odno-sno zbog pogoršanja postojeće bolesti nastupila invalidnost i kojoj je priznat status prijavite-lja zbog prijavljivanja počinjenog prije stupanja na snagu ovog Zakona.
12. Članovi obitelji prijavitelja prema ovom Zakonu, smatraju se
1. Bračni drug, djeca roñena u braku ili izvan braka, posvojena djeca i pastorčad (članovi uže obitelji), roditelji, očuh, maćeha i posvojitelj.
2. Članom uže obitelji prema ovome Zakonu smatra se i izvanbračni drug koji je s prijavi-teljem do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine.
3. Status izvanbračne zajednice iz stavka 2. ovoga članka utvrñuje se u izvanparničnome sudskom postupku.
4. Prednost u ostvarivanju prava izmeñu članova obitelji iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrñuje se prema propisima o nasljeñivanju. Članovi obitelji iz istoga nasljednog reda ostvaruju pravo prema meñusobnom sporazumu. Ako se sporazum ne postigne, pred-nost u ostvarivanju prava ima član obitelji iz istoga nasljednog reda koji je s prijaviteljem živio u zajedničkom kućanstvu.
5. Novčana prava iz ovoga Zakona pripadaju članovima obitelji istog nasljednog reda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka u jednakim sukorisničkim dijelovima kada nije moguće utvrditi prednost u ostvarivanju prava iz stavka 4. ovoga članka.
6. Očuh i maćeha ostvaruju prava prema ovom Zakonu ako su prijavitelja uzdržavali ili je prijavitelj njih uzdržavao najmanje pet godina prije smrti.
7. Pastorak je osoba koja nema živoga jednog od roditelja ili su roditelju oduzeta roditelj-ska prava pravomoćnom presudom suda, a prijavitelj ga je uzdržavao najmanje godinu dana prije smrtnog stradavanja.
Prijava nepravilnosti
4. Članak
1. Prijava nepravilnosti u radu poslovnog subjekta su sva upozorenja i prijave dane u dobroj vjeri i s opravdanom sumnjom o postupanjima kojima se krše zakonske obveze, ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi, ugrožava okoliš, ugrožavaju ili krše ljudska prava i temeljne slobo-de, utječe na život, zdravlje, slobodu ili bilo koji drugi legitimni interes pojedinca kao zapos-lenika ili korisnika usluga tijela javne vlasti, interes poreznih obveznika, odnosno dioničara, radnika ili klijenata privatnih društava. Prijave se, uz predočavanje činjenica koje opravda-vaju sumnju na postojanje nepravilnosti, podnose nekoj od navedenih osoba odnosno ne-kom od navedenih tijela: nadreñenoj osobi, članu upravnog odbora, članu nadzornog odbo-ra, resornom ministarstvu, Vladi, DORH-u, USKOK-u, MUP-u ili pravobranitelju).
2. Smatra se da je prijava nepravilnosti podnesena u dobroj vjeri ako prijavitelj:
1. Temeljem dostupnih saznanja i činjenica razumno vjeruje da su otkriveni podatak, či-njenica ili okolnost istiniti i
2. da je otkrivanje podataka, činjenice ili okolnosti u javnom interesu ili u interesu poje-dinca kao zaposlenika ili korisnika usluga tijela javne vlasti, odnosno u interesu pore-znih obveznika, dioničara, radnika ili klijenata privatnih društava.
3. Prijavitelj nije odgovoran za eventualnu štetu nastalu kao posljedica prijave nepravilnosti, čak i ukoliko se prijava pokaže neutemeljenom, ukoliko je prijava dana u dobroj vjeri i s op-ravdanom sumnjom u postojanje nepravilnosti i ukoliko nije motiviran osobnim interesima.
4. Smatra se da podnositelj prijave postupa u dobroj vjeri, ukoliko se ne dokaže suprotno.
23
Glava 3. Prijavljivanja nepravilnosti
Obveza prijavljivanja nepravilnosti
5. članak
1. Svi djelatnici u poslovnim subjektima neovisno o tome jesu li zaposleni na odreñeno ili neo-dreñeno radno vrijeme, stažiraju li ili volontiraju, odnosno obavljaju li posao honorarno ili povremeno koji u okviru svog profesionalnog djelovanja saznaju o činjenicama koje pobu-ñuju opravdanu sumnju u nepravilnosti u poslovnom subjektu u kojemu su zaposleni, dužni su bez odlaganja o tome upoznati neku od sljedećih osoba odnosno neko od sljedećih tije-la: neposredno nadreñenog, člana UO, člana NO, rukovoditelja ili direktora, ministarstvo, pravobranitelja, Vladu, USKOK, DORH ili MUP te im prenijeti svoje spoznaje.
2. Neprijavljivanje spoznate nepravilnosti u radu poslovnog subjekta, predstavlja tešku pov-redu radne dužnosti.
3. Neprijavljivanje se ne može pravdati postojanjem sporazuma ili ugovora izmeñu radnika i poslodavca koji priječi prijavljivanje. Takav sporazum ili ugovor se smatra ništetnim.
4. Nezakonit je ugovor o zasnivanju radnog odnosa ili drugi interni akt izmeñu radnika i poslo-davca, ako ograničava ili onemogućava radnika u prijavljivanju.
5. Poslovnom tajnom ne može se smatrati podatak, činjenica ili okolnost, koja pobuñuje osno-vanu sumnju na postojanje nepravilnosti, iako je kao takva označena internim aktima pos-lodavca.
6. Prijavitelj koji je postupio u dobroj vjeri ne smatra se materijalno, kazneno ili disciplinski od-govornim za otkrivanje službene ili poslovne tajne ili povjerljivih podataka.
Način prijavljivanja nepravilnosti
6. Članak
1. Prijava nepravilnosti može biti i anonimna.
2. Pri podnošenju prijave prijavitelj može izabrati anonimnost.
7. Članak
1. Prijava nepravilnosti može se podnijeti pismeno, usmeno na zapisnik ili elektroničkim putem.
2. Pismena prijava u pravilu sadržava ime i prezime prijavitelja, adresu stanovanja ili adresu za primanje pismena, okolnosti i činjenice na kojima se temelji prijava, oznaku tijela u koje-ga je uočena nepravilnost, podatak je li već korišteno pravno sredstvo i kad je podneseno te potpis podnositelja prijave, kao i sve činjenice, okolnosti i razloge prijave kao i dokaze koji opravdavaju prijavu.
3. Prilikom podnošenja usmene prijave sačinjava se zapisnik koji sadrži ime i prezime prijavi-telja, adresu stanovanja ili adresu za primanje pismena, okolnosti i činjenice na kojima se temelji prijava, oznaku tijela u kojega je uočena nepravilnost, podatak je li već korišteno pravno sredstvo i kad je podneseno te potpis podnositelja prijave, kao i sve činjenice, okol-nosti i razloge prijave kao i dokaze koji opravdavaju prijavu.
4. Prijava poslana elektroničkim putem obvezno mora sadržavati adresu podnositelja prijave za slanje pismena poštom. Elektroničkim putem mogu se razmjenjivati samo informacije koje ne sadrže zaštićene podatke.
5. Zapisnik iz stavka 3. ovog članka potpisuje prijavitelj i osoba kojoj je prijava podnesena.
6. Primjerak zapisnika uručuje se podnositelju prijave.
24
7. U slučaju podnošenja anonimne prijave bilo koja osoba koja sazna identitet prijavitelja, du-žna je štiti anonimnost prijavitelja.
8. Prijava pravobranitelju osloboñena je svih troškova.
Obveze osoba ili tijela koje su zaprimile prijavu
8. Članak
1. Nakon što je prijava podnesena nekoj od osoba iz članka 5. stavka 1a., isti su dužni bez odgode uputiti podnositelja prijave na mogućnosti korištenja prava iz ovog Zakona, istražiti navode iz prijave sukladno svojim ovlastima te u roku od 8 dana primjerak prijave dostaviti pravobranitelju, neovisno o rezultatima vlastite istrage.
2. Nakon prijave dostavljene nekom od tijela iz članka 5. stavka 1b. prijavitelju se, osim zapi-snika, uručuje i jedan primjerak Zakona o zaštiti prijavitelja u digitalnom obliku, materijali o radu pravobranitelju koji sadrže adrese, brojevi telefona, elektroničke adrese i službenih mobitela djelatnika ureda pravobranitelja.
Dostava prijave medijima
9. Članak
1. Prijavu, osim u slučajevima iz stavka 2., 3. i 4. ovog članka, nije dozvoljeno dostavljati me-dijima preskočivši pri tome osobe odnosno tijela iz članka 5. stavka 1. ovog Zakona
2. Dostava prijave medijima dozvoljena je u slučaju kada na prijavu podnesenu osobi ili tijelu iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona, prijavitelju nije dostavljen odgovor u roku od 60 dana
3. Izravna dostava prijave medijima dozvoljena je u slučaju kada je zanimanje javnosti za pri-javljeni predmet toliko veliko da nadilazi zakonsku obvezu tajnosti, odnosno preporučenu obvezu prijavljivanja koju propisuje ovaj Zakon.
4. Izravna dostava prijave medijima dozvoljena je i u slučaju kada je postupak prijavljivanja koji propisuje ovaj Zakon doista neizvodiva i kada je prijavljivanje medijima posljednje uto-čište prijavitelja.
5. U slučaju dostave prijave medijima koja se pokazala neopravdanom i koja ne ispunjava uv-jete iz stavka 2., 3. i 4. ovog članka, prijavitelj ne ostvaruje zaštitu od tužbi za klevetu ili povredu ugleda i časti.
Opravdanost prijave
10. članak
Prijava nepravilnosti smatra se opravdanom ukoliko je u sudskom ili nekom drugom službenom postupku koji je uslijedio nakon prijave, utvrñeno postojanje jedne ili više nepravilnosti navede-nih u prijavi kao i u slučaju kada nisu potvrñene nepravilnosti opisane u prijavi, ali su utvrñene druge nepravilnosti u uzročno-posljedičnoj vezi sa opisanim radnjama iz prijave.
a neposredno nadreñeni, član UO, član NO, rukovoditelj ili direktor b ministarstvo, pravobranitelj, Vlada, USKOK, DORH ili MUP
25
Glava 5. Stjecanje i trajanje statusa prijavitelja
Potvrda
11. Članak
1. Za ostvarivanje prava iz ovoga Zakona potvrdu o statusu prijavitelja, statusu prijavitelja s invaliditetom, statusu smrtno stradalog prijavitelja i statusu rehabilitiranog prijavitelja izdaje pravobranitelj.
2. Status prijavitelja stječe se danom podnošenja prijave o sumnji na nepravilnost odnosno prijave o postojećoj nepravilnosti osobama odnosno tijelima iz članka 5. stavak 1.a ukoliko prijava, po mišljenju pravobranitelja, ispunjava uvjete iz članka 4. stavak 1. i 2. b ovog Za-kona.
3. Prava su prijavitelja jednaka, neovisno o tome je li prijava podnesena anonimno ili uz otkri-vanje identiteta.
4. U slučaju anonimne prijave, osoba koji zatraži zaštitu i prava temeljena na ovom Zakonu mora dokazati autorstvo prijave.
5. Procjenu o autorstvu anonimne prijave provodi pravobranitelj.
6. U slučaju dokazanog autorstva, pravobranitelj izdaje potvrdu o autorstvu prijave.
7. Potvrdom o autorstvu prijave, ukoliko prijava po mišljenju pravobranitelja ispunjava uvjete iz članka 4. stavak 1. i 2. ovog Zakona b, osoba stječe status prijavitelja koji teče od trenutka predaje prijave.
Status člana obitelji i pastorka
12. Članak
1. Status člana obitelji smrtno stradaloga prijavitelja utvrñuje se u upravnom postupku na te-melju pisanog zahtjeva člana obitelji, a na temelju dokaza propisanih ovim Zakonom.
2. Status pastorka utvrñuje se u upravnom postupku u kojem se rješava o pravu na obiteljsku invalidninu pastorka, na temelju pisanog zahtjeva staratelja pastorka a na temelju dokaza: pravomoćne presude suda da je jednom roditelju pastorka oduzeto roditeljsko pravo, odno-
a neposredno nadreñeni, član UO, član NO, rukovoditelj ili direktor, ministarstvo, pravobranitelj, Vlada, US-KOK, DORH ili MUP b 1. Prijava nepravilnosti u radu poslovnog subjekta su sva upozorenja i prijave dane u dobroj vjeri i s op-ravdanom sumnjom o postupanjima kojima se krše zakonske obveze, ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi, ugrožava okoliš, ugrožavaju ili krše ljudska prava i temeljne slobode, utječe na život, zdravlje, slobodu ili bilo koji drugi legitimni interes pojedinca kao zaposlenika ili korisnika usluga tijela javne vlasti, interes poreznih obveznika, odnosno dioničara, radnika ili klijenata privatnih društava. Prijave se, uz predočavanje činjenica koje opravdavaju sumnju na postojanje nepravilnosti, podnose nekoj od navedenih osoba odnosno nekom od navedenih tijela: nadreñenoj osobi, članu upravnog odbora, članu nadzornog odbora, resornom ministar-stvu, Vladi, DORH-u, USKOK-u, MUP-u ili pravobranitelju).
2. Smatra se da je prijava nepravilnosti podnesena u dobroj vjeri ako prijavitelj: 1. Temeljem dostupnih saznanja i činjenica razumno vjeruje da su otkriveni podatak, činjenica ili
okolnost istiniti i 2. da je otkrivanje podataka, činjenice ili okolnosti u javnom interesu ili u interesu pojedinca kao
zaposlenika ili korisnika usluga tijela javne vlasti, odnosno u interesu poreznih obveznika, di-oničara, radnika ili klijenata privatnih društava.
26
sno smrtna lista za jednog od roditelja, ovjerene izjave kod javnog bilježnika dvojice svjedo-ka da ga je prijavitelj uzdržavao najmanje godinu dana prije smrti te potvrde o prebivalištu.
Status prijavitelja s invaliditetom, smrtno stradavanje i samoubojstvo prijavitelja
13. članak
1. Status prijavitelja s invaliditetom temeljem ranjavanja ili ozljede koje su posljedica prijavlji-vanja utvrñuje se u upravnom postupku na temelju pisanog zahtjeva prijavitelja, dokaza predviñenih ovim Zakonom te nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja u sustavu Mi-rovinskog osiguranja.
2. Status prijavitelja s invaliditetom temeljem bolesti u slučaju da je ta bolest, pogoršanje te bolesti, odnosno pojava te bolesti neposredna posljedica prijavljivanja, utvrñuje se u uprav-nom postupku na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja u sustavu Mirovin-skog osiguranja. .
3. Činjenicu je li smrtno stradavanje prijavitelja posljedica podnošenja prijave procjenjuje pra-vobranitelj temeljem:
1. Naravi prijave
2. Potvrde o okolnostima smrtnog stradavanja prijavitelja izdanom od nadležne policij-ske uprave Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Ministarstva unutarnjih poslo-va u sjedištu u kojoj se navodi vrijeme, mjesto i opis uzroka i okolnosti pod kojima je prijavitelj ranjen ili ozlijeñen.
3. drugih dokaza kojima se dokazuje da su rana, ozljeda, odnosno smrtno stradavanje ili samoubojstvo prijavitelja posljedice prijave.
4. Činjenicu je li samoubojstvo prijavitelja izravna posljedica podnošenja prijave odnosno je li prijavljivanje dovelo do pogoršanja postojećeg zdravstvenog stanja te na taj način doprinije-lo samoubojstvu prijavitelja, procjenjuje Liječničko povjerenstvo sastavljeno od pet članova od kojih su tri psihijatri, a dva klinički psiholozi.
5. Članove povjerenstvo iz stavka 4. ovog članka odreñuje pravobranitelj.
Trajanje statusa prijavitelja
14. Članak
1. U slučaju opravdane prijave koja je bila od iznimne društvene važnosti status prijavitelja os-taje trajan.
2. U slučaju ozljede ili bolesti koje su posljedice podnošenje prijave, a koje su dovele do inva-lidnosti zbog koje, ocjenom vještaka mirovinskog osiguranja prijavitelj više nije u moguć-nosti obavljati svoj dotadašnji posao bez ograničenja, status prijavitelja ostaje trajan.
3. U ostalim slučajevima dokazane nepravilnosti iz prijave, status prijavitelja traje još dvije do deset godina nakon pravomoćnosti sudske odluke o prijavljenoj nepravilnosti.
4. Odluku o trajnom statusu prijavitelja iz stavka 1. ovog članka, te o dužini trajanja statusa iz stavka 4 ovog članka, donosi pravobranitelj.
5. U slučaju prijave u dobroj vjeri za koju se istragom dokazalo da je u cijelosti neopravdana, status prijavitelja traje još tri godine od sudskog utvrñivanja neopravdanosti prijave.
27
Zlonamjerno prijavljivanje
15. Članak
1. Ako je prijava opravdana, osoba stječe status prijavitelja neovisno o motivu prijavljivanja.
2. U slučaju zlonamjerne prijave koja se pokazala neopravdanom, status prijavitelja kao i sva prava koja je osoba stekla temeljem statusa prijavitelja poništavaju retrogradno, s danom prijave, a sva materijalna dobra ostvarena temeljem statusa prijavitelja moraju se vratiti.
3. Zlonamjernost prijave utvrñuje pravobranitelj.
4. Ukoliko se utvrdi da je neopravdana prijava imala i elemente kaznenog djela, pravobranitelj će podnijeti kaznenu prijavu protiv prijavitelja.
28
Glava 6. Zaštita prijavitelja i njegove obitelji
Zaštita prijavitelja i obitelji
16. Članak
1. Prijavitelj je zaštićen po ovom Zakonu trenutkom podnošenja prijave,
2. Istu razinu zaštite kao i prijavitelj uživaju i članovi njegove uže obitelji (suprug / supruga i djeca).
3. U slučaju osjećaja životne ugroženosti, prijavitelj i njegova obitelj mogu zatražiti tjelesnu zaštitu. O opravdanosti zahtjeva odlučuje tijelo koje zaštitu treba pružiti.
Zabrana osvetničkog ponašanja
17. Članak
1. Protiv prijavitelja i članova njegove uže obitelji zabranjeno je osvetničko ponašanje.
2. Osvetničko ponašanje predstavlja tešku povredu službene dužnosti.
3. Bilo koja osvetnička djelatnost prema prijavitelju s ciljem njegovog odustajanja od sudjelo-vanja u sudskom postupku je kazneno djelo ometanja pravde.
4. Vjerodostojnost osvetničke djelatnosti utvrñuje pravobranitelj.
Obveze poslodavaca
18. članak
1. Obveza je poslodavaca spriječiti osvetničko ponašanje u radnoj sredini prijavitelja odnosno radnoj sredini članova uže obitelji.
2. Ukoliko je poslodavac dozvolio ili poticao osvetničko ponašanje prema prijavitelju ili člano-vima njegove uže obitelji, smatrati će se da je osvetničko ponašanje sam počinio.
3. Ukoliko poslodavac propusti spriječiti osvetničko ponašanje prema prijavitelju ili članovima njegove uže obitelji, a kao posljedica toga prijavitelj ili član uže obitelji počinio samouboj-stvo, poslodavac će se zbog nečinjena smatrati odgovornim za počinjenje samoubojstva.
4. Činjenicu je li samoubojstvo prijavitelja ili člana njegove uže obitelji izravna posljedica osve-tničkog ponašanja, odnosno je li osvetničko ponašanje dovelo do pogoršanja postojećeg zdravstvenog stanja te na taj način doprinijelo samoubojstvu prijavitelja ili člana njegove uže obitelji, procjenjuje Liječničko povjerenstvo sastavljeno od pet članova od kojih su tri specijalisti psihijatrije, a dva klinički psiholozi.
5. Članove povjerenstva iz stavka 4. ovog članka odreñuje pravobranitelj.
Postupci koji nisu osvetničko ponašanje
19. članak
29
U slučaju poduzimanja bilo koje mjere poslodavca koja se može protumačiti kao osvetničko ponašanje, smatra se da je ono učinjeno s osvetničkom namjerom osim ako poslodavac u sudskom postupku dokaže da su mjere poduzete prema prijavitelju ili članu uže obitelji oprav-dane okolnostima neovisnim o podnošenju prijave.
Zlonamjerno ponašanje prijavitelja
20. Članak
Ukoliko se ustanovi da je ponašanje prijavitelja ili člana obitelji bilo tendenciozno i da je prijavi-telj ili član obitelji namjerno, svojom krivnjom uzrokovao disciplinski postupak, otkaz ili neku drugu primjerenu mjeru, to se neće smatrati osvetničkom djelatnošću poslodavca.
Otklanjanje mjera osvetničkog ponašanja
21. Članak
1. U slučaju počinjenja bilo kojeg od djela osvete prema prijavitelju ili članovima njegove obite-lji, pravobranitelj će na zahtjev prijavitelja ili njegove obitelji obaviti nadzor i ispitati navode prijavitelja odnosno članova njegove obitelji. U slučaju utvrñivanja počinjenja osvetničkih mjera prema prijavitelji ili članovima njegove obitelji, pravobranitelj će rukovoditelju naložiti otklanjanje mjere, a protiv ustanove i odgovorne osobe pokrenuti sudski postupak.
2. Prijavitelj ili član obitelji koji smatra da je protiv njega počinjeno osvetničko ponašanje može podnijeti tužbu sudu u roku od dvije godine od dana počinjenja osvetničkog čina. (BIH str 6)
Hospitalizacija prijavitelja
22. Članak
1. Prijavitelj se ne može hospitalizirati na bilo koji bolnički odjel bez izričitog vlastitog pisanog pristanka.
2. U slučaju životne ugroženosti, pristanak na hospitalizaciju može dati član obitelji prijavitelja.
3. Iznimno, u slučaju životne ugroženosti zbog ozljede i ranjavanja, a kada nije bilo moguće dobiti pristanak člana obitelji, prijavitelj se može hospitalizirati i bez izričitog vlastitog pisa-nog pristanka.
4. U slučaju potrebe za prisilnom hospitalizacijom na odjelu psihijatrije, postupku hospitalizaci-je moraju nazočiti i odobriti ga članovi obitelji prijavitelja, psihijatar koji je ovlašteni suradnik pravobranitelja, te po jedna osoba iz ureda pravobranitelja, o čemu će se sačiniti video za-pis te službeno izvješće.
5. Ukoliko je prijavitelj nepravilnosti hospitaliziran protivno odredbama stavkama 1. do 4. ovog članka, pravobranitelj pokreće postupak za utvrñivanje opravdanosti hospitalizacije.
6. Ukoliko se, nakon medicinskog vještačenja neovisnih stručnjaka utvrdi da je hospitalizacija prijavitelja bila neopravdana, pravobranitelj pokreće postupak protiv osoba koje su sudjelo-vale u hospitalizaciji prijavitelja.
Zaštita prijavitelja od kazni i troškova suñenja
23. Članak
Prijavitelj ne podliježe nikakvim kaznama niti snosi troškove suñenja osim ako sud u cijelosti odbaci prijavu i ustanovi da je prijava u cijelosti bez dokaza te da je prijava počinjena sa zlom namjerom.
Glava 7. Rehabilitacija prijavitelja
30
Rokovi i postupak
24. Članak
1. Svi prijavitelji koji su prijavu učinili nakon 25. lipnja 1991. (uspostave državnosti Republike Hrvatske) imaju pravo na moralnu i materijalnu rehabilitaciju
2. Postupak rehabilitacije provodi pravobranitelj.
3. Datum priznavanja statusa rehabilitiranog prijavitelja utvrditi će se temeljem Pravilnika o re-habilitaciji prijavitelja nepravilnosti kojega donosi pravobranitelj.
4. Pravobranitelj izdaje rješenje kojim se potvrñuje status rehabilitiranog prijavitelja, datum početka stjecanja prava prijavitelja kao i prava obitelji prijavitelja.
Prava rehabilitiranih prijavitelja i članova obitelji
25. Članak
1. Rehabilitirani prijavitelji ostvaruju sljedeća prava:
1. Pravo na mirovinski staž kao staž osiguranja u jednostrukom trajanju u vrijeme nezapo-slenosti ukoliko je nezaposlenost nastupila kao posljedica prijavljivanja.
2. Pravo teče od dana otkaza do dana zaposlenja na novom radnom mjestu ili odlaska u mirovinu.
3. Ukoliko je prijavitelj i dalje nezaposlena osoba, a nije stekao pravo na odlazak u mirovi-nu, ostvaruje pravo na plaću koju je imao u trenutku dobivanja otkaza sve do nalaženja novog radnog mjesta ili odlaska u mirovinu.
4. Pravo na razliku plaće izmeñu radnog mjesta na kojemu je prijavitelj bio u vrijeme pod-nošenja prijave i plaće radnog mjesta na koji je rasporeñen nakon podnošenja prijave ili zaposlenja na novom radnom mjestu.
5. Pravo na razliku izmeñu isplaćenog bolovanja uzrokovanog ozljedom ili bolešću koje su posljedica prijavljivanja i bolovanje koje bi mu bilo isplaćeno da je obračunato kao prija-vitelju.
6. Pravo na razliku izmeñu isplaćene mirovine i mirovine koja bi mu pripadala da ju je os-tvario kao prijavitelj.
7. Sva ostala prava koja se odnose na prijavitelje prema ovom Zakonu.
2. Obitelji preminulog rehabilitiranog prijavitelja stječu sljedeća prava
1. Pravo na ponovni obračun mirovine sukladno novom statusu rehabilitiranog prijavitelja.
2. Pravo na razliku izmeñu isplaćene mirovine i mirovine koju bi članovi obitelji stekli da je prijavitelju priznat status.
3. Sva ostala prava koja se odnose na članove obitelji preminulog prijavitelja.
Isplata naknada
26. članak
31
1. Naknade na temelju ostvarenih prava u sustavu mirovinskog osiguranja isplaćuju se iz sredstava Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranje.
2. Poslovni subjekt obvezan je po obračunu HZMO uplatiti sredstva doprinosa na ime miro-vinskog osiguranja za prijavitelja za vrijeme za koje mu je priznat staž mirovinskog osigura-nja
3. Naknada iznosa razlike plaće isplaćuju se iz sredstava poslovnog subjekta koji je oštetio prijavitelja odnosno pravnog slijednika. Ukoliko poslovni subjekt više ne postoji, ili nije u stanju ispunjavati svoje poslovne obveze, sredstva će se isplatiti iz državnog proračuna.
4. Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad prijavitelja isplaćuje se iz sredstava poslovnog subjekta koji je oštetio prijavitelja odnosno pravnog slijednika. Ukoliko poslovni subjekt više ne postoji, ili nije u stanju ispunjavati svoje poslovne obveze, sredstva će se isplatiti iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
5. Naknade temeljem nezaposlenosti prijavitelja isplaćuje se iz sredstava poslovnog subjekta koji je oštetio prijavitelja. Ukoliko poslovni subjekt više ne postoji, ili nije u stanju ispunjavati svoje poslovne obveze, sredstva će se isplatit iz sredstava Zavoda za zapošljavanja.
6. Naknade na temelju drugih ostvarenih prava isplaćuju se iz sredstava poslovnog subjekta koji je oštetio prijavitelja. Ukoliko poslovni subjekt više ne postoji ili nije u stanju ispunjavati svoje poslovne obveze, sredstva će se isplatiti prema načinu i iz sredstava onih tijela koji ta prava isplaćuju u trenutku ostvarivanja prava.
32
Glava 8. Prava prijavitelja i njihovih obitelji
8.1 Prava iz zdravstvenog osiguranja
Trajanje prava iz zdravstvenog osiguranja
27. Članak
Prava iz zdravstvenog osiguranja temeljem statusa prijavitelja odnosno rehabilitiranog prijavite-lja traju koliko traje i status prijavitelja odnosno status rehabilitiranog prijavitelja.
Pravo na zdravstvenu zaštitu i oslobañanje od sudjelovanja u troškovima
28. Članak
1. Prijavitelj ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja na način i prema uvjetima utvrñenim Zakonom o zdravstvenom osiguranju i pro-pisima donesenim na temelju toga Zakona za osiguranu osobu.
2. Od sudjelovanja u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite (participacija) oslobañaju se članovi uže obitelji smrtno stradaloga prijavitelja, prijavitelji s invaliditetom i prijavitelj s utvr-ñenim oštećenjem organizma od najmanje 30%.
Pravo na 100% osnovice za naknadu plaće
29. Članak
1. Prijavitelju kojemu je rana, ozljeda, bolest, pogoršanje postojeće bolesti odnosno pojava bolesti neposredna posljedica prijavljivanja, naknada plaće u slučaja privremene nesposo-bnosti spriječenosti za rad (bolovanja) zbog liječenja te rane, ozljede, bolesti odnosno po-goršanja te bolesti iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće.
2. Nalaz, ocjenu i mišljenje o povezanosti nastanka rane, ozljede, bolesti odnosno pogoršanja postojeće bolesti s prijavljivanjem donosi Liječničko povjerenstvo Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
3. Prijavitelj kojemu je rana, ozljeda, bolest, pogoršanje postojeće bolesti, odnosno pojava bo-lesti neposredna posljedica prijavljivanja ima pravo na potpunu medicinsku rehabilitaciju, pravo na sva potrebna ortopedska i druga pomagala, lijekove i liječenje bez naknade (parti-cipacije), te pravo prvenstva na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu s pratnjom druge osobe, ako mu je potrebno takvo liječenje koje se ne može obaviti u Republici Hr-vatskoj u skladu s propisima iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
4. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje obvezan je osigurati prijavitelju ortopedsko po-magalo najkasnije u roku 30 dana od primitka zahtjeva nadležne zdravstvene ustanove ko-ja je utvrdila vrstu potrebnoga ortopedskog pomagala nakon završenog liječenja. Ako se or-topedsko pomagalo izrañuje po mjeri, navedeni rok produljuje se za najviše 60 dana.
33
Pravo na naknadu troškova za prijevoz
30. Članak
1. Korisnicima prava po ovom Zakonu pripada naknada troškova za prijevoz u drugo mjesto ako su od nadležnog tijela upućeni, odnosno pozvani u drugo mjesto radi pregleda pred li-ječničkim povjerenstvom ili korištenja medicinske ili fizikalne rehabilitacije sukladno ovome Zakonu.
2. Korisnik prava po ovome Zakonu kojemu je odreñen pratitelj za putovanje radi pregleda pred liječničkim povjerenstvom, odnosno radi korištenja medicinske ili fizikalne rehabilitacije ima pravo na naknadu troškova prijevoza i za pratitelja.
3. Pravo na naknadu troškova prijevoza iz stavka 1. i 2. ovoga članka ima i osoba koja je po-dnijela zahtjev za priznanje prava po ovome Zakonu, ako joj je izvršnim rješenjem priznato traženo pravo, odnosno povećanje skupine oštećenja organizma.
4. Troškovi prijevoza nadoknañuju se sukladno propisima iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
Isplata troškova za liječenje i rehabilitaciju
31. Članak
1. Svi troškovi vezani uz liječenje i rehabilitaciju bolesti i stanja koja su posljedica prijavljiva-nja, isplata putnih troškova kao i isplata neumanjenog stopostotnog bolovanja, padaju na teret poslodavca.
2. Ukoliko poslovni subjekt više ne postoji, ili nije u stanju ispunjavati svoje poslovne obveze, sredstva će se isplatiti iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
8.2 Prava iz mirovinskog osiguranja
Trajanje prava iz mirovinskog osiguranja
32. Članak
Prava iz mirovinskog osiguranja temeljem statusa prijavitelja odnosno rehabilitiranog prijavitelja traju koliko traje i status prijavitelja odnosno status rehabilitiranog prijavitelja.
a) Pravo na invalidsku mirovinu
Pravo na invalidsku mirovinu
33. Članak
1. Prijavitelj kod kojega je nastao trajni gubitak radne sposobnosti (opća nesposobnost za rad) ili kod kojeg je nastala profesionalna nesposobnost za rad kao posljedica ranjavanja, ozlje-de, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti koje su posljedica prijavljivanja ima pravo na invalidsku mirovinu.
2. Ako je opća nesposobnost za rad ili profesionalna nesposobnost za rad djelomično prouz-ročena ranjavanjem, ozljedom, bolešću, pogoršanjem bolesti, odnosno pojavom bolesti ko-je su posljedica prijavljivanja, a djelomično ranjavanjem, ozljedom, bolešću ili pogoršanjem bolesti izvan tih okolnosti, invalidska mirovina odreñuje se razmjerno utjecaju pojedinih uz-roka na invalidnost.
34
3. Pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje se pod uvjetima i na način propisan Zakonom o mi-rovinskom osiguranju, ako ovim Zakonom nije drukčije odreñeno.
Odreñivanje vrijednosnog boda
34. Članak
1. Vrijednosni bod radi odreñivanja invalidske mirovine prijavitelja za invalidnost (opća ili pro-fesionalna nesposobnost za rad) koja je u cijelosti ili u dijelu nastala kao posljedica ranja-vanja, ozljede, bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti koje su posljedica prijav-ljivanja utvrñuje se na temelju pripadajuće osnovice za prijavitelja iz članka 38 ovoga Zako-na,a tako da se osnovica utvrñena za godinu koja prethodi godini prijavljivanja podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za tu kalendarsku go-dinu.
2. Vrijednosni bod radi odreñivanja mirovine utvrñuje se prema vrijednosnom bodu u godini koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu.
Odreñivanje polaznog faktora
35. Članak
Polazni faktor kod izračuna invalidske mirovine prijavitelja je 1,50
Odreñivanje osobnog boda
36. Članak
1. Osobni bod za odreñivanje invalidske mirovine prijavitelja za invalidnost (opća ili profesio-nalna nesposobnost za rad) koja je u cijelosti ili u dijelu nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti kao posljedice prijavljivanja do-biva se tako da se prosječan vrijednosni bod iz članka 34 ovoga Zakona pomnoži s polaz-nim faktorom i mirovinskim stažem od 40 godina.
2. Ova mirovina se odreñuje na temelju osobnih bodova iz stavka 1. ovoga članka povećanih za 45%.
Odreñivanje mirovinskog faktora
37. Članak
Mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja je u cije-losti ili u dijelu nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene prijavljivanjem koja se isplaćuje prijavitelju za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti je 0,6667.
a Članak 38.
1. Utvrñivanje vrijednosnog boda za odreñivanje invalidske mirovine iz članka 34 ovoga Zakona odreñuje se godinu koja prema za godini koja prethodi godini ostvarivanja prava na mirovinu sa osnovicom 64.037.
2. Osnovice iz stavka 1. ovoga članka usklañuju se početkom svake kalendarske godine s promjenom prosječne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini.
35
Usklañivanje vrijednosnog boda za svaku godinu
38. Članak
1. Utvrñivanje vrijednosnog boda za odreñivanje invalidske mirovine iz članka 34 ovoga Za-kona odreñuje se godinu koja prema za godini koja prethodi godini ostvarivanja prava na mirovinu sa osnovicom 64.037.
2. Osnovice iz stavka 1. ovoga članka usklañuju se početkom svake kalendarske godine s promjenom prosječne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini.
Pokrivenost radnog vijeka mirovinskim stažem
39. Članak
Prijavitelj ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ovi-sno o uvjetu pokrivenosti radnog vijeka navršenim mirovinskim stažem.
b) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju
Pravo i način ostvarivanja prava na profesionalnu rehabilitaciju
40. Članak
1. Prijavitelj kod kojeg kao posljedica ranjavanja, ozljede, bolesti, pogoršanja, odnosno pojave bolesti koja je posljedica prijavljivanja postoji preostala radna sposobnost ima pravo na pro-fesionalnu rehabilitaciju, uključujući osposobljavanje za obavljanje poslova za koje se traži stručna sprema viša od njegove bez obzira je li mu nakon profesionalne rehabilitacije osi-gurano zaposlenje kod kojeg nastane invalidnost prije navršene 40 godine života (žene), odnosno 45 godine života (muškarci).
2. Pravo na profesionalnu rehabilitaciju odobrava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nakon ocjene preostale radne sposobnosti prijavitelja i odreñuje rok trajanja profesionalne rehabilitacije.
3. Od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju do upućivanja na istu, kao i tijekom profesionalne rehabilitacije, prijavitelj ima pravo na naknadu u iznosu invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, koju isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
4. Po završetku rehabilitacije pa sve do zaposlenja, prijavitelj ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad koju isplaćuje Hrvatski zavod za miro-vinsko osiguranje.
5. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obvezan je uputiti prijavitelja na profesionalnu re-habilitaciju najkasnije u roku 30 dana od pravomoćnosti rješenja o priznavanju prava na profesionalnu rehabilitaciju.
6. Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti te druga tijela državne vlasti, tijela jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i u vlas-ništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne samouprave obvezni su primati prijavitelja kojega uputi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje radi profesionalne rehabilitacije.
36
c) Pravo na obiteljsku mirovinu
Pravo i način ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu
41. Članak
Članovi obitelji smrtno stradaloga prijavitelja čija je smrt prouzročena ranjavanjem, ozljedom, bolešću, pogoršanjem, odnosno pojavom bolesti koja je posljedica prijavljivanja, imaju pravo na obiteljsku mirovinu prema ovom Zakonu.
42. Članak
Pravo na obiteljsku mirovinu ostvaruje se pod uvjetom i na način propisan Zakonom o mirovin-skom osiguranju ako ovim Zakonom nije drukčije odreñeno.
Izračun visine obiteljske mirovine
43. Članak
1. Iznos obiteljske mirovine članovima obitelji smrtno stradaloga prijavitelja izračunava se tako da se osobni bodovi pomnože s odgovarajućim mirovinskim faktorom i aktualnom vrijedno-šću mirovine na dan ostvarivanja prava na mirovinu.
2. Vrijednosni bod utvrñuje se na temelju pripadajuće osnovice iz članka 38 ovoga Zakona,a tako da se osnovica utvrñena za godinu koja prethodi godini prijavljivanja podijeli s prosječ-nom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za tu kalendarsku godinu.
3. Osobni bod za odreñivanje mirovine dobiva se tako da se vrijednosni bod iz članka 34 ovo-ga Zakona pomnoži s polaznim faktorom 1,50 i mirovinskim stažem od 40 godina.
4. Mirovina se odreñuje na temelju osobnih bodova povećanih za 45%.
5. Do stjecanja prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama ovoga Zakona udovici (udovcu) pripada novčana naknada zbog nezaposlenosti.
44. Članak
Iznos obiteljske mirovine članovima obitelji smrtno stradaloga prijavitelja koji je bio korisnik in-validske mirovine priznate prema ovom Zakonu ili odgovarajućim ranijim zakonima odreñuje se primjenom osobnog boda umrlog korisnika mirovine uz primjenu mirovinskog faktora iz članka 45 ovoga Zakona.
45. Članak
Mirovinski faktor iznosi za obiteljsku mirovinu:
koja pripada bračnom drugu i djetetu, ili samo djetetu prijavitelja 1,0 koja pripada samo za oba roditelja 1,0 koja pripada samo bračnom drugu, odnosno samo jednom roditelju 0,8 za svako dijete povećava se za 0,1
a Članak 38.
1. Utvrñivanje vrijednosnog boda za odreñivanje invalidske mirovine iz članka 34 ovoga Zakona odreñuje se godinu koja prema za godini koja prethodi godini ostvarivanja prava na mirovinu sa osnovicom 64.037.
2. Osnovice iz stavka 1. ovoga članka usklañuju se početkom svake kalendarske godine s promjenom prosječne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini.
37
Uvjeti za ostvarivanje i trajanje prava na obiteljsku mirovinu
46. Članak
4. Udovica, odnosno majka prijavitelja stječe pravo na obiteljsku mirovinu ako je uzrok smrti u svezi s prijavljivanjem, kada navrši 40 godina života. Udovac, odnosno otac prijavitelja isto pravo stječe kad navrši 50 godina života.
5. Osobe iz stavka 1. ovoga članka pravo na mirovinu stječu bez obzira na godine života, ako kod njih nastane opća nesposobnost za rad prije ispunjenja uvjeta iz stavka 1. ovoga član-ka.
6. Djeca, posvojenici i pastorčad smrtno stradaloga prijavitelja ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu i nakon završetka ili prekida redovitog školovanja ako su nezaposlena, a najduže 12 mjeseci nakon završetka ili prekida redovnog školovanja.
7. Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na maćehu, očuha i posvojitelja prijavitelja.
Osobama iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka obiteljska mirovina odreñuje se primjenom osobnog boda korisnika obiteljske mirovine priznate članovima obitelji smrtno stradaloga prijavitelja prema ranijim zakonima, uz primjenu mirovinskog faktora iz članka 45 ovoga Zakona.
8.3 Pravo na zapošljavanje
Pravo na zapošljavanje
47. Članak
1. Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, up-ravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: tijela javne uprave), obvezna su prilikom zapošljavanja na neodreñeno vrijeme službenika i nam-ještenika temeljem javnog natječaja i prilikom zapošljavanja na odreñeno vrijeme temeljem oglasa, dati prednost uz ispunjenje jednakih uvjeta nezaposlenom:
1. djetetu smrtno stradaloga prijavitelja
2. prijavitelju odnosno osobi koja je imala status prijavitelja
3. članu obitelji smrtno stradaloga prijavitelja
2. Prednost pri zapošljavanju iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na slučajeve zapošljava-nja na poslovima radnih mjesta koja su zakonom ili drugim pravnim propisom utvrñena kao rukovodeća radna mjesta u tijelima javne uprave.
3. Javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vla-sništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlas-tima (u daljnjem tekstu: pravne osobe), koje su prilikom zapošljavanja obvezne raspisati javni natječaj ili oglas temeljem zakona, drugog propisa ili kolektivnog ugovora, obvezne su prilikom tog zapošljavanja dati prednost osobi iz stavka 1. ovoga članka, po utvrñenom re-doslijedu iz stavka 1. ovoga članka, ukoliko ispunjava uvjete propisane ovim člankom Za-kona, te uvjete iz javnog natječaja odnosno oglasa.
4. Prednost pri zapošljavanju iz stavka 3. ovoga članka ne odnosi se na slučajeve zapošljava-nja na poslovima radnih mjesta koja su zakonom ili drugim pravnim propisom utvrñena kao rukovodeća radna mjesta.
5. Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba iz stavka 1. ovoga članka koja is-punjava uvjete za ostvarivanje toga prava, dužna je uz prijavu, odnosno ponudu na javni natječaj ili oglas priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i potvrdu o prizna-
38
tom statusu, odnosno potvrdu iz članka 2. ovoga Zakona o priznatom statusu prijavitelja, dokaz da je nezaposlena odnosno dokaz o oduzetoj roditeljskoj skrbi kada se na javni nat-ječaj, odnosno oglas prijavljuje dijete smrtno stradaloga prijavitelja.
6. Provedbu odredbe stavka 1. ovoga članka nadzire upravna inspekcija, a provedbu odredbe stavka 3. ovoga članka nadzire inspekcija rada.
7. Osoba iz stavka 1. ovoga članka koja ne bude primljena u tijela javne uprave, ukoliko smat-ra da joj je povrijeñeno pravo prednosti pri zapošljavanju može podnijeti žalbu na rješenje o prijemu u službu izabranog kandidata.
8. Osoba koja smatra da joj je povrijeñeno pravo prednosti pri zapošljavanju, može u roku od petnaest dana od dana podnošenja žalbe iz stavka 7. ovoga članka, podnijeti zahtjev up-ravnoj inspekciji za provedbu inspekcijskog nadzora.
9. Upravna inspekcija obvezna je u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva za nadzor obavijestiti donositelja rješenja o prijemu u službu o pokretanju postupka inspekcijskog nadzora radi ostvarenja prava prednosti pri zapošljavanju.
10. Rješenje o rasporedu donijeto prije okončanja postupka inspekcijskog nadzora upravna in-spekcija oglasit će ništavim.
11. Upravna inspekcija po provedbi inspekcijskog nadzora ovlaštena je u slučaju postojanja povrede prava prednosti pri zapošljavanju iz stavka 1. ovoga članka rješenjem poništiti rje-šenje o prijemu u službu. Protiv toga rješenja može se voditi upravni spor.
12. Ukoliko upravna inspekcija utvrdi da u postupku prijema nije izvršena povreda prava, izvi-jestit će podnositelja zahtjeva za nadzor i čelnika tijela o rezultatima provedenoga inspek-cijskog nadzora.
13. Pravna osoba obvezna je u roku od 15 dana nakon sklapanja ugovora o radu s izabranim kandidatom o istome obavijestiti osobu iz stavka 1. ovoga članka koja je po raspisanom javnom natječaju ili oglasu podnijela prijavu, odnosno ponudu za to radno mjesto.
14. Osoba iz stavka 13. ovoga članka kojoj nije dana prednost pri zapošljavanju, može podnijeti zahtjev nadležnoj inspekciji za provedbu nadzora u roku od 15 dana od dana dostave oba-vijesti iz stavka 13. ovoga članka.
15. U slučaju zasnivanja radnog odnosa sklapanjem ugovora o radu, nadležna inspekcija ob-vezna je razmotriti zahtjev podnositelja u zakonskom roku.
16. Ako nadležna inspekcija utvrdi da je sklapanjem ugovora o radu povrijeñeno pravo pred-nosti pri zapošljavanju osobe iz stavka 1. ovoga članka, rješenjem će utvrditi povredu prava prednosti, koje izvršno rješenje predstavlja opravdan razlog za otkaz ugovora o radu čijim sklapanjem je to pravo povrijeñeno.
8.4 Pravo na stipendiju
48. Članak
1. Djeca smrtno stradaloga prijavitelja i djeca prijavitelja s invaliditetom imaju pravo na stipen-diju tijekom redovitoga srednjoškolskog obrazovanja, redovitoga dodiplomskog studija te pravo na naknadu dijela troškova školarine poslijediplomskih studija na visokim učilištima ako im redoviti prihodi mjesečno po članu kućanstva nisu dvostruko veći od 30% utvrñene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj.
2. Uvjeti i mjerila za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar znanosti, obrazovanja i športa uz suglasnost ministra pravosuña.
3. Novčana sredstva za navedene potrebe u stavku 1. ovog članka Vlada Republike Hrvatske osigurati će u državnom proračunu.
39
8.5 Prednost pri smještaju u u čeničke, odnosno studentske domove
49. Članak
Djeca smrtno stradaloga prijavitelja i djeca prijavitelja invalida imaju prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studentske domove, pod uvjetom da im redoviti prihodi mjesečno po članu kućanstva nisu dvostruko veći od 30% utvrñene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj.
8.6 Pravo na besplatne udžbenike
50. Članak
1. Djeca smrtno stradalog prijavitelja i djeca prijavitelja s invalidnošću imaju pravo na besplat-ne obvezne udžbenike za potrebe redovitog ili izvanrednog školovanja u osnovnim i sred-njim školama te na visokim učilištima ili veleučilištima pod uvjetom da to pravo ne mogu os-tvariti po drugim propisima i ako im redoviti prihodi mjesečno po članu kućanstava nisu dvostruku veći od 30% utvrñene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj.
2. Sredstva potrebna za kupnju udžbenika iz stavka 1. ovog članka osigurati će se u držav-nom proračunu na prijedlog pravobranitelja.
8.7 Pravo na prilagodbu prilaza do zgrade i prilag odbu stana
51. Članak
1. Prijavitelji koji nisu sposobni za kretanje bez invalidskih kolica i drugih ortopedskih pomaga-la i slijepi prijavitelji imaju pravo na prilagodbu prilaza do zgrade i prilagodbu stana za kre-tanje u kolicima, ako se te prilagodbe mogu izvesti, sukladno posebnim propisima.
2. Zahtjev za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se pravobranitelju za zašti-tu prijavitelja.
3. Iznos sredstava potrebnih za prilagodbu prilaza do zgrade i prilagodbu stana za kretanja u kolicima iz stavka 1. ovoga članka, osigurava Vlada Republike Hrvatske iz državnog prora-čuna.
8.8 Pravo na nagradu
52. članak
1. Prijavitelj može ostvariti pravo na nagradu.
2. U slučaju pogibije prijavitelja odnosno njegovog samoubojstva, pravo na nagradu može os-tvariti njegova obitelj.
3. Pravo na nagradu utvrñuje pravobranitelj sukladno vlastitoj procjeni.
4. Nagrada se isplaćuje iz sredstava državnog proračuna.
5. Nagrada iznosi 10 % od uštede, odnosno štete spriječene prijavom nepravilnosti.
6. Ako se ušteda, odnosno šteta spriječena prijavom nepravilnosti ne može točno novčano iz-raziti, nagrada se kreće u rasponu kunske protuvrijednost od 50.000 do najviše 500.000 eu-ra, o čemu odlučuje pravobranitelj.
7. Nagrada se dodjeljuje sukladno Pravilniku o nagrañivanju prijavitelja nepravilnosti u radu poslovnih subjekata u RH
8. Pravilnik donosi pravobranitelj u suradnji s Ministarstvom pravosuña i Ministarstvom financija.
40
8.9 Porezne olakšice
53. Članak
1. Prijavitelj s oštećenjem organizma od 100% I. skupine zadobivenih ozljedama koje su pos-ljedice prijavljivanja, ostvaruje pravo na osobno vozilo s ugrañenim odgovarajućim prila-godbama koji mu u vlasništvo dodjeljuje ministarstvo pravosuña svakih 7 godina.
2. Bračni drug, punoljetna djeca i roditelji smrtno stradalih prijavitelja imaju pravo na uvoz osobnog vozila bez plaćanja posebnog poreza i poreza na dodanu vrijednost jednokratno, ako to pravo do sada nisu iskoristili.
3. Prava iz stavka 1., i 2. ovoga članka meñusobno se isključuju.
4. Pravo na povlastice iz stavka 2. ovoga članka ako su roditelji razvedeni, ima roditelj s kojim je smrtno stradali prijavitelj živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 5 godina prije smrtnog stradavanja.
8. Ako korisnik povlastice iz stavka 2. ovoga članka osobno vozilo proda, daruje, prestane osobno upotrebljavati ili koristiti, ili u cijelosti otuñi u roku od četiri godine od nabave, obve-zan je platiti posebni porez i porez na dodanu vrijednost kojih je bio osloboñen pri uvozu.
9. Ako prijavitelj ili član obitelji smrtno stradalog prijavitelja umre prije isteka roka od četiri go-dine od nabave vozila, zakonski nasljednici mogu prodati vozilo koji su naslijedili bez pla-ćanja posebnog poreza i poreza na dodanu vrijednost.
10. Ministarstvo pravosuña obvezno je osigurati vozilo iz stavka 1. ovoga članka u roku od 6 mjeseci od podnošenja zahtjeva.
11. Vlada Republike Hrvatske utvrdit će uredbom najvišu vrijednost osobnog vozila, uvjete za plaćanje, posebnog poreza, poreza na dodanu vrijednost kojih je bio osloboñen pri uvozu te uvjete i postupak ostvarivanja poreznih olakšica prijavitelja članovi njihovih obitelji.
54. Članak
Prijavitelji su osloboñeni plaćanja poreza na dodanu vrijednost na ortopedska i druga pomaga-la koja su izravan nadomjestak tjelesnih organa, odnosno oštećenih tjelesnih organa te na re-zervne dijelove i potrošni materijal za ta pomagala.
8.10 Pravo na oslobo ñenje od pla ćanja sudskih, upravnih i javnobilježni čkih pristojbi
55. Članak
Prijavitelji, kao i članovi obitelji smrtno stradalog prijavitelja, osloboñeni su plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi u postupku ostvarivanja prava iz ovoga Zakona.
41
Glava 9. Postupak za ostvarivanje prava
Nadležna tijela
56. Članak
1. Nadležni ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno nad-ležno upravno tijelo Grada Zagreba je prvostupanjsko tijelo koje po zahtjevu stranke ili po službenoj dužnosti postupa u upravnim stvarima u slučajevima predviñenim ovim Zakonom i donosi rješenja o:
1. statusu člana obitelji smrtno stradaloga prijavitelja i njihovim pravima,
2. statusu člana obitelji prijavitelja s invaliditetom i njihovim pravima,
3. statusu pastorka,
4. pravima prijavitelja i pravima članova njegove obitelji,
5. ostalim statusima i pravima iz ovoga Zakona koji prema posebnim propisima nisu u nadležnosti drugih upravnih tijela.
2. Drugostupanjsko tijelo za postupanje po rješenjima upravnih tijela i službenih osoba iz
stavka 1. ovoga članka je Ministarstvo pravosuña.
3. Prvostupanjsko tijelo koje rješava o statusima i pravima iz stavka 1. ovoga članka za osobe koje nemaju prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske je nadležno upravno tijelo Grada Zagreba.
4. Pravobranitelj za zaštitu prava prijavitelja pruža stručnu i pravnu pomoć prijaviteljima i čla-novima njihovih obitelji putem svojih područnih jedinica to:
1. u ostvarivanju statusnih prava prijavitelja i članova njihovih obitelji,
2. u postupku prekvalifikacije i samozapošljavanja prijavitelja
3. u provoñenju programa profesionalne rehabilitacije,
4. u ostvarivanju prava na invalidsku i obiteljsku mirovinu.
Povezanosti ozljede ili smrtnog stradavanja s prijavljivanjem
57. Članak
1. Prema ovom Zakonu činjenica da je ozljeda ili smrtno stradavanje u uzročno posljedičnoj vezi s prijavljivanjem dokazuju sljedeće javne isprave:
1. Potvrda o okolnostima smrtnog stradavanja prijavitelja je potvrda koju je izdala nad-ležna policijska uprava Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Ministarstvo unu-tarnjih poslova u sjedištu u kojoj se navodi vrijeme, mjesto i okolnosti smrtnog stra-davanja.
2. Potvrda o stradavanju prijavitelja je potvrda koju je izdala nadležna policijska uprava Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Ministarstvo unutarnjih poslova u sjedištu u kojoj se navodi vrijeme, mjesto i opis uzroka i okolnosti pod kojima je prijavitelj ra-njen ili ozlijeñen.
42
3. Medicinska dokumentacija o liječenju nakon ranjavanja ili ozljede jest dokumentacija o liječenju prijavitelja izdana od zdravstvene ustanove, liječničke ordinacije iz vre-mena nakon ranjavanja ili ozljede te u kontinuitetu do podnošenja zahtjeva.
4. Medicinska dokumentacija da je samoubojstvo prijavitelja neposredna posljedica pri-javljivanja je dokumentacija izdana od zdravstvene ustanove, liječničke ordinacije koja potječe iz vremena prije prijavljivanja do počinjenja samoubojstva, a u nedos-tatku medicinske dokumentacije drugi dokazi koje zatraži vijeće liječničkog povje-renstva
58. Članak
Upravni postupak za priznavanje statusa člana obitelji smrtno stradaloga prijavitelja i pravo na obiteljsku invalidninu na temelju samoubojstva prijavitelja kao posljedice psihičke bolesti koja je u uzročno posljedičnoj vezi s prijavljivanjem može se pokrenuti na temelju zahtjeva stranke su-kladno odredbama ovoga Zakona.
59. Članak
Zahtjev za priznavanje statusa prijavitelja s invaliditetom na temelju bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti koja je u uzročno posljedičnoj vezi s prijavljivanjem može se podnijeti u roku 12 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Revizija prava
60. Članak
1. Prvostupanjsko rješenje kojim se priznaje status člana obitelji smrtno stradaloga prijavite-lja i pravo na obiteljsku invalidninu, novčanu naknadu u iznosu obiteljske invalidnine, sta-tus prijavitelja s invaliditetom i rješenje kojim se dodjeljuje osobno vozilo prijavitelju s inva-liditetom I. skupine podliježe reviziji.
2. Reviziju obavlja po službenoj dužnosti ministarstvo pravosuña kao drugostupanjsko tijelo sukladno načelima koja su utvrñena propisom kojim se regulira opći upravni postupak.
3. Ako je protiv prvostupanjskog rješenja izjavljena žalba, a isto prvostupanjsko rješenje pod-liježe reviziji, o žalbi i reviziji rješava se jednim rješenjem.
4. Ako protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka stranka nije izjavila žalbu, upravno tijelo, od-nosno službena osoba koja je donijela rješenje u prvostupanjskom postupku dostavit će ga zajedno sa spisima predmeta tijelu nadležnom za reviziju u roku od osam dana od is-teka roka za žalbu. Ako se stranka odrekne prava na žalbu ili odustane od žalbe, rješenje se zajedno sa spisima predmeta dostavlja na reviziju u roku od osam dana od dana odri-canja, odnosno dana odustanka od žalbe.
5. Revizija odgaña izvršenje rješenja.
61. Članak
1. U postupku revizije ministarstvo pravosuña može se s prvostupanjskim rješenjem suglasiti ili ga može izmijeniti ili poništiti u korist ili na štetu stranke.
2. Drugostupanjsko tijelo će u postupku revizije poništiti prvostupanjsko rješenje i u pravilu samo riješiti stvar, ako utvrdi da su u prvostupanjskom postupku nepotpuno ili pogrešno utvrñene činjenice ili da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje stvari ili je izreka pobijanog rješenja nejasna ili je u proturječnosti s obrazloženjem ili je pogrešno primijenjen propis na temelju kojeg je stvar riješena.
3. Kad činjenice na temelju kojih je doneseno prvostupanjsko rješenje nisu u potpunosti utvrñene ili su pogrešno utvrñene u prvostupanjskom postupku, drugostupanjsko će tijelo upotpuniti postupak samo ili putem prvostupanjskog tijela.
43
4. Prvostupanjsko tijelo čije je rješenje u postupku revizije poništeno i predmet vraćen na ponovni postupak u roku od 30 dana od dana dostave drugostupanjskog rješenja donosi novo rješenje. Novo prvostupanjsko rješenje, ako je pozitivno, podliježe reviziji u kojoj se ispituje je li novo rješenje u skladu s razlozima zbog kojih je prethodno rješenje poništeno.
5. U postupku revizije drugostupanjsko tijelo je dužno pribaviti nalaz i mišljenje vijeća liječ-ničkog povjerenstva sastavljenog od pet liječnika specijalista čiji sastav ovisi o vrsti stra-davanja, ranjavanja, ozljedi ili bolesti, kod priznavanja statusa člana obitelji i prava na obi-teljsku invalidninu iza umrloga prijavitelja i prijavitelja koji je počinio samoubojstvo.
62. Članak
1. Rok za izvršenje revizije je 60 dana.
2. Rok za reviziju počinje teći od dana kada drugostupanjsko tijelo zaprimi predmet od prvos-tupanjskog tijela, a završava na dan kada drugostupanjsko tijelo otpremi predmet prvostu-panjskom tijelu.
3. Ako se u postupku revizije pribavlja nalaz i mišljenje liječničkog povjerenstva, iznimno rok za izvršenje revizije počinje teći od dana kad je drugostupanjsko tijelo zaprimilo nalaz i mišljenje liječničkog povjerenstva, ako je taj nalaz i mišljenje zatražilo u roku od 15 dana od primitka predmeta na reviziju.
Pokretanju upravnog spora
63. Članak
1. Protiv prvostupanjskog rješenja iz članka 56. stavka 4. ovoga Zakona nije dopuštena žal-ba i protiv istog se može pokrenuti upravni spor.
2. Upravni spor se može pokrenuti i protiv drugostupanjskog rješenja donesenog po žalbi. Protiv rješenja donesenog po reviziji iz članka 62. ovoga Zakona nije dopuštena žalba i protiv istog se može pokrenuti upravni spor.
Zahtjev za utvrñivanje novog postotka oštećenja organizma
64. Članak
1. Kada rješenje o pravima iz ovoga Zakona postane izvršno, a kod prijavitelja s invalidite-tom nastupe promjene u vezi utvrñenog postotka oštećenja organizma koje su od utjecaja na priznavanje prava, prijavitelj s invaliditetom može, nakon isteka dvije godine od dana kada je rješenje postalo izvršno, podnijeti zahtjev za utvrñivanje novog postotka oštećenja organizma.
2. Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i na osobu kojoj nije priznat prijavitelja s invaliditetom zbog neudovoljavanja uvjeta propisanih ovim Zakonom za stjecanje tog sta-tusa u pogledu postotka oštećenja organizma.
Poništavanje prava
65. Članak
Rješenje kojim je stranka stekla neko pravo ili status iz članka 54. ovoga Zakona može se uki-nuti i:
1. ako nadležno upravno tijelo pravomoćnom odlukom poništi ili ukine javnu ispravu na temelju koje je ostvareno neko pravo ili status iz članka 54 ovoga Zakona
44
2. ako nakon donošenja pravomoćne odluke stranka izmijeni svoju izjavu na temelju koje je ostvareno neko pravo ili status iz članka 54 ovoga Zakona).
Ureñenje ostalih pitanja
66. Članak
Na ostala pitanja u svezi s pravima iz ovoga Zakona, uvjetima za stjecanje, korištenje i presta-nak tih prava te s postupkom njihova ostvarivanja, koja nisu ureñena ovim Zakonom, primjenju-ju se posebni zakoni i drugi propisi koji ureñuju odnosna prava.
67. Članak
Rješenja kojima je prema odredbama ovoga Zakona priznat status člana obitelji smrtno strada-loga prijavitelja i pravo na obiteljsku invalidninu, status člana obitelji umrloga prijavitelja od I. do IV. skupine i pravo na obiteljsku invalidninu, status prijavitelja s invaliditetom i pravo na oso-bnu invalidninu i pravo na besplatne udžbenike izvršava nadležno prvostupanjsko tijelo iz član-ka 54. ovoga Zakona.
Voñenje evidencije
68. Članak
Evidenciju o broju i strukturi korisnika prava ostvarenih temeljem statusa prijavitelja, prijavitelja s invaliditetom, smrtno stradalog prijavitelja i rehabilitiranih prijavitelja vodi pravobranitelj.
Troškovi upravnog postupka
69. Članak
1. Pravo na naknadu troškova upravnog postupka za prijevoz u drugo mjesto ima stranka ako je od nadležnog upravnog tijela upućena, odnosno pozvana u drugo mjesto radi preg-leda ili sudjelovanja u vještačenju pred vijećem liječničkog povjerenstva u slučaju kada je postupak pokrenut po službenoj dužnosti i kada je postupak pokrenut po zahtjevu stranke povoljno okončan.
2. Korisnik prava po ovom Zakonu kojemu je odreñen pratitelj za putovanja radi pregleda pred vijećem liječničkog povjerenstva ima pravo na naknadu troškova prijevoza i za prati-telja kada osobno ostvari pravo na naknadu ovoga troška upravnog postupka.
3. Troškovi prijevoza nadoknañuju se prema izdanoj voznoj karti za prijevoz autobusom, od-nosno drugim razredom željeznice ili brodom.
70. Članak
Troškove postupka za ostvarivanje prava po ovom Zakonu snosi tijelo koje vodi postupak.
71. Članak
U postupku ostvarivanja prava po ovom Zakonu stranke su osloboñene plaćanja upravne pris-tojbe.
45
Glava 10. Pravobranitelj za zaštitu
prava prijavitelja nepravilnosti
8.1 Opće odredbe
Pravobranitelj
72. Članak
1. Pravobranitelj je opunomoćenik Hrvatskoga sabora za promicanje zaštite i prava prijavitelja.
2. Pravobranitelj obavlja i druge poslove odreñene posebnim zakonima.
8.2 Načela
Nadležnost ureda
73. Članak
Nadležnosti pravobranitelja su:
1. zaprimanje prijava o nepravilnostima u radu poslovnih subjekata RH,
2. ispitivanje navoda iz prijave, sukladno ovom Zakonu,
3. podnošenje kaznenih prijava i drugih prijava nadležnim tijelima,
4. zaštita prijavitelja, rehabilitiranih prijavitelja i članova njihovih obitelji,
5. istraživanje slučajeva kršenja ovog Zakona, osobito sumnje na osvetničku djelat-nosti prema prijaviteljima,
6. uz suglasnost prijavitelja, podnošenje tužbe ili upućivanje preporuke za provoñenje disciplinske mjere protiv neke osobe ili poslodavca zbog osvetničkog djelovanja,
7. uz suglasnost prijavitelja, upućivanje Predsjedniku Sabora ili Saboru rezultate svoje istrage o točnosti navoda iz prijave,
8. uz suglasnost prijavitelja i njegovo ime pokretanje postupka radi pružanja zaštite pri-javitelja i njegove obitelji, uključujući, ali ne i ograničavajući se na pokretanje suds-kog spora tražeći otklanjanje osvetničkih radnji
9. preispitivanje pravila, propisa i odluke Vlade kako bi se osiguralo njihovo donošenje u skladu s ovim Zakonom,
10. suradnja se DORH-om, USKOK-om, MUP-om i ostalim tijelima uključenim u pos-tupke vezane za prijavu,
11. donošenje odluke o priznanju statusa prijavitelja, statusa prijavitelja s invaliditetom, i statusa člana obitelji smrtno stradalog prijavitelja,
12. donošenje odluke o rehabilitaciji prijavitelja i priznavanju prava rehabilitiranog prija-vitelja,
13. donošenje odluke o nagrañivanju,
14. donošenje poslovnika i pravilnika predviñenih ovim Zakonom,
46
15. donošenje odluka, davanje mišljenja, propisivanje obrazaca i ustrojavanje registra radi primjene pojedinih odredaba ovog Zakona,
16. praćenje promjena svih propisa koji se odnose na zaštitu prava i interesa prijavitelja,
17. tiskanje i izrada materijala o pravima i obvezama prijavitelja,
18. redovito provoñenje edukacije o načinima prijave nepravilnosti u poslovnim subjek-tima,
19. suradnja s nadležnim tijelom za izradu zakona u području prava prijavitelja te pod-nošenje inicijativa nadležnim tijelima za predlaganje izmjena i dopuna postojećeg zakona,
20. suradnja s nevladinim organizacijama i unaprjeñenje meñunarodne suradnje u pod-ručju zaštite prijavitelja,
21. obavljanje drugih poslova odreñenih ovim Zakonom.
Promicanje i zaštita prava prijavitelja
74. Članak
Pravobranitelj promiče i štiti prava prijavitelja te vladavinu prava razmatrajući prijave o posto-janju nezakonitosti i nepravilnosti u radu poslovnih subjekata, a u skladu s posebnim zakoni-ma razmatra i prijave koje se odnose na rad poslovnih subjekata.
75. Članak
U području promicanja zaštite i prava prijavitelja, pravobranitelj prati stanje i ukazuje na pot-rebu njihove zaštite, obavlja istraživačko-analitičku djelatnost, razvija i održava bazu podataka i dokumentacije, pravodobno i redovito informira javnost i zainteresirane sudionike, aktivno potiče i održava suradnju s organizacijama civilnog društva, meñunarodnim organizacijama i znanstvenoistraživačkim institucijama te potiče na usklañivanje zakonodavstva s meñunarod-nim i europskim standardima i njihovu primjenu.
Ustavnost zakona i drugih propisa
76. Članak
1. Pravobranitelj prati usklañenost zakona i drugih propisa iz područja njegove nadležnosti s odredbama Ustava Republike Hrvatske i meñunarodnim pravnim aktima koji su dio unu-tarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.
2. Pravobranitelj ima pravo podnijeti zahtjev za pokretanje postupka ocjene suglasnosti za-kona s Ustavom i ocjenu suglasnosti drugih propisa te općih akata iz područja njegove nadležnosti u skladu s Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske i Zako-nom o upravnim sporovima.
Samostalnost i neovisnost pravobranitelja
77. Članak
1. Pravobranitelj je u svom radu samostalan i neovisan. Zabranjen je svaki oblik utjecaja na rad pravobranitelja.
47
2. U obavljanju svojih ovlasti pravobranitelj djeluje u skladu s ustavnim i zakonskim odred-bama te meñunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska.
3. Pravobranitelj se u svom radu rukovodi načelom pravičnosti, jednakosti i morala te postu-pa nepristrano i u skladu sa standardima dobrog upravljanja.
4. U obavljanju poslova iz svog djelokruga pravobranitelj surañuje s javnošću, a posebno s udrugama koje promiču interese grañana, akademskom zajednicom i medijima.
5. U obavljanju poslova iz svog djelokruga pravobranitelj može zatražiti pomoć znanstvenika, stručnjaka, ustanova i drugih institucija.
Imunitet i sukob interesa
78. Članak
1. Pravobranitelj i zamjenici pravobranitelja imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskome sa-boru te se na njih na odgovarajući način primjenjuju odredbe Ustava Republike Hrvatske o imunitetu zastupnika u Hrvatskome saboru.
2. Pravobranitelj i njegovi zamjenici ne mogu obavljati niti jednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost niti biti članovi političke stranke.
Pristup informacijama i obveza čuvanja tajne
79. Članak
1. Pravobranitelj ima pravo dobiti informacije te ima pravo uvida u podatke i dokumente tijela od kojih to zatraži u obavljanju zadaća iz svog djelokruga, sukladno Zakonu o tajnosti po-dataka.
2. Pravobranitelj, zamjenici pravobranitelja, državni službenici i namještenici u Uredu pravob-ranitelja obvezni su poštivati propise o tajnosti i zaštiti podataka za vrijeme i nakon pres-tanka rada u Uredu, bez obzira na način na koji su te podatke doznali.
8.3 Izbor pravobranitelja i zamjenika pravobranit elja
Izbor pravobranitelja
80. Članak
1. Pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od četiri godina uz mogućnost ponovnog iz-bora.
2. Najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata pravobranitelja, odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti iz drugih razloga, Hrvatski sabor objavljuje javni poziv za pred-laganje kandidata za pravobranitelja.
3. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora uz prethodno pribavljeno mišljenje Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora, utvrñu-je prijedlog najmanje dva kandidata za pravobranitelja na temelju pristiglih prijava iz jav-nog poziva te ga upućuje Hrvatskom saboru.
48
Uvjeti za izbor pravobranitelja
81. Članak
Za pravobranitelja može biti izabrana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
1. hrvatsko državljanstvo i prebivalište na području Republike Hrvatske,
2. završen integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij pravne struke,
3. najmanje 15 godina radnog iskustva u struci,
4. istaknuti stručnjak koji u javnosti uživa ugled osobe visokih moralnih načela te zaštit-nika i promicatelja ljudskih prava i sloboda, odnosno vladavine prava,
5. koja nije osuñivana i protiv koje se ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za ko-ja se postupak pokreće po službenoj dužnosti,
6. koja nije član političke stranke.
Izbor zamjenika pravobranitelja
82. Članak
1. Pravobranitelj ima najmanje tri zamjenika.
2. Zamjenike pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od četiri godina uz mogućnost ponovnog izbora. Pravobranitelj će predložiti Hrvatskome saboru kandidate za zamjenike pravobranitelja u roku od 30 dana od isteka roka za prijavu na javni poziv.
3. Za zamjenika pravobranitelja može biti izabrana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
1. hrvatsko državljanstvo s prebivalištem na području Republike Hrvatske,
2. završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i di-plomski sveučilišni studij,
3. najmanje osam godina radnog iskustva,
4. istaknuti stručnjak koji u javnosti uživa ugled osobe visokih moralnih načela te zaš-titnika i promicatelja ljudskih prava i sloboda, odnosno vladavine prava,
5. koja nije osuñivana za kaznena djela i protiv koje se ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti,
6. koja nije član političke stranke.
4. Najmanje jedan od zamjenika pravobranitelja mora imati završen integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij pravne struke.
5. Pravobranitelj je dužan najkasnije tri mjeseca nakon izbora zamjenika odrediti zamjenika koji ga zamjenjuje u slučajevima iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona.
6. U slučaju prestanka obavljanja dužnosti pravobranitelja, zamjenici obavljaju dužnost do izbora novog pravobranitelja i njegovih zamjenika.
7. Zamjenici pravobranitelja biraju se na način da se osigura rodna ravnopravnost.
Prisega
83. Članak
Pravobranitelj i njegovi zamjenici prije stupanja na dužnost daju prisegu pred Hrvatskim sabo-rom koja glasi: »Prisežem da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i poštivati pravni po-
49
redak Republike Hrvatske i da ću svoju dužnost obavljati pravično, časno i savjesno, u najbo-ljem interesu grañana.«
Privremena spriječenost obavljanja dužnosti te razrješenje pravobranitelja i njegovih zamjenika
84. Članak
1. U slučaju privremene spriječenosti ili prestanka obavljanja dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran, pravobranitelja do prestanka privremene spriječenosti ili izbora novog pravobranitelja, zamjenjuje zamjenik.
2. Hrvatski sabor razriješit će dužnosti pravobranitelja prije isteka vremena na koje je izab-ran ako to sam zatraži, ako nastupe okolnosti zbog kojih više ne ispunjava uvjete za izbor iz članka 11. ovoga Zakona, ako je spriječen obavljati dužnost u razdoblju duljem od šest mjeseci ili ako ne obavlja dužnost sukladno ovom Zakonu.
3. Pravobranitelja razrješuje Hrvatski sabor uz prethodno mišljenje Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora i Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sus-tav Hrvatskoga sabora.
4. Zamjenike pravobranitelja razrješuje Hrvatski sabor na prijedlog pravobranitelja.
5. Hrvatski sabor razriješit će dužnosti zamjenika pravobranitelja prije isteka vremena na ko-je je izabran ako to sam zatraži, ako nastupe okolnosti zbog kojih više ne ispunjava uvjete za izbor zamjenika iz članka 12. stavka 3. ovoga Zakona ili ako je spriječen obavljati duž-nost u razdoblju duljem od šest mjeseci.
8.4 Ovlasti i dužnosti pravobranitelja
Preporuke, mišljenja, prijedlozi i upozorenja
85. Članak
1. Pravobranitelj daje preporuke, mišljenja, prijedloge i upozorenja odgovornim osobama i ti-jelima iz članka 3. stavak 1. i 2. ovoga Zakona.a
2. Odluke u slučajevima propisanim ovim Zakonom pravobranitelj donosi u obliku rješenja.
3. Rješenja Pravobranitelja donesena temeljem ovog Zakona izvršna su i protiv njih nije do-puštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
4. Ukoliko ovim Zakonom, odnosno Poslovnikom o radu, nije drukčije odreñeno, u postupci-ma koje provodi Pravobranitelj, primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku.
a Članak 3. stavak 1.i 2.:
1. Poslovni subjekti su registrirane pravne osobe, tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave i dijelove ovih subjekata, dužnosnici u tijelima državne i lokalne vlasti odnosno javnopravnim tijelima i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost.
2. Registrirane pravne osobe su osobe upisane u Registar poslovnih subjekata Državnog zavoda za statistiku, a odnose se na trgovačka društva, poduzeća, ustanove, zadruge, udruge, političke stranke i ostale neusklañene jedinice koje imaju pravni subjektivitet.
50
Izvješća Hrvatskome saboru
86. Članak
1. Pravobranitelj podnosi redovito godišnje izvješće Hrvatskome saboru. Godišnje izvješće obvezno sadrži analizu i ocjenu stanja zaštite prava i sloboda prijavitelja u Republici Hr-vatskoj, ocjenu o mjeri u kojoj su tijela iz članka 3. stavak 1. i 2. ovoga Zakona a.postupala u skladu s prethodnim preporukama, mišljenjima, prijedlozima i upozorenjima pravobrani-telja te listu preporuka pravobranitelja za otklanjanje sustavnih nedostataka i nepravilnosti koje dovode do povreda ustavnih i zakonskih prava prijavitelja.
2. Pravobranitelj može podnositi i posebna izvješća Hrvatskome saboru o pojedinim pitanji-ma iz svog djelokruga, osobito ako se radi o ugroženosti ustavnih i zakonskih prava prija-vitelja većeg stupnja ili značaja.
3. Pravobranitelj podnosi godišnje izvješće najkasnije do kraja prvog tromjesečja za pretho-dnu kalendarsku godinu.
4. Godišnja i posebna izvješća objavljuju se na internetskim stranicama pravobranitelja te čine dostupnima javnosti na drugi odgovarajući način.
Sudjelovanje u radu Hrvatskoga sabora
87. Članak
1. Pravobranitelj može Hrvatskome saboru, kad u praćenju stanja u okviru svog djelokruga rada to ocijeni potrebnim, ukazati na potrebu donošenja i izmjene zakona i drugih propisa, odnosno može upozoriti na potrebu usklañivanja zakonskih i podzakonskih propisa s me-ñunarodnim standardima i Ustavom Republike Hrvatske.
2. Pravobranitelj sudjeluje u radu radnih tijela Hrvatskoga sabora i prisustvuje sjednicama Hrvatskoga sabora kad su na dnevnom redu pitanja iz djelokruga pravobranitelja.
Odnos s Vladom Republike Hrvatske
88. Članak
1. Pravobranitelj može ukazati Vladi Republike Hrvatske na potrebu donošenja zakona, pod-zakonskih propisa, strategija, programa te drugih akata iz područja zaštite ljudskih prava i sloboda prijavitelja te osiguranja vladavine prava.
2. Pravobranitelj sudjeluje u postupku izrade nacrta propisa iz svog djelokruga.
3. Tijela državne uprave dužna su na svojim službenim internetskim stranicama objaviti in-formaciju o mogućnostima obraćanja pravobranitelju.
a Članak 3. stavak 1.i 2.:
1. Poslovni subjekti su registrirane pravne osobe, tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave i dijelove ovih subjekata, dužnosnici u tijelima državne i lokalne vlasti odnosno javnopravnim tijelima i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost.
3. Registrirane pravne osobe su osobe upisane u Registar poslovnih subjekata Državnog zavoda za statistiku, a odnose se na trgovačka društva, poduzeća, ustanove, zadruge, udruge, političke stranke i ostale neusklañene jedinice koje imaju pravni subjektivitet.
51
Pravobranitelj i javnost
89. Članak
1. Pravobranitelj osigurava redovito izvještavanje javnosti putem medija i internetske strani-ce, organiziranjem javnih rasprava i drugih dogañaja, publiciranjem izvješća te na drugi odgovarajući način.
2. O uočenim pojavama povreda ljudskih prava i sloboda prijavitelja te utvrñenim povredama ustavnih i zakonskih prava prijavitelja, pravobranitelj obavještava javnost.
3. U ostvarenju načela javnosti pravobranitelj surañuje s javnim informacijskim servisima i drugim medijima. Javne ustanove iz područja informiranja čiji su osnivači tijela javne vlasti dužni su bez naknade omogućiti pravobranitelju službeno obraćanje javnosti na odgovara-jući način.
4. Statistički i drugi skupni podaci koje prikuplja pravobranitelj na odgovarajući način moraju se učiniti dostupnima javnosti.
5. Osobni podaci iz izvješća o pojedinačnim slučajevima mogu se objaviti samo uz privolu osobe na koju se podaci odnose u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka.
8.5 Postupanje pravobranitelja
Pokretanje postupka
90. Članak
1. Svatko tko smatra da je došlo do nezakonitog ili nepravilnog rada poslovnih subjekata, odnosno da su ugrožena ili povrijeñena ustavna ili zakonska prava i slobode prijavitelja, može podnijeti prijavu pravobranitelju radi pokretanja postupka.
2. Pravobranitelj može radi ispitivanja pojedinačnih ili učestalih istovrsnih povreda ustavnih ili zakonskih prava i sloboda prijavitelja, pokrenuti postupak na vlastitu inicijativu.
3. Ako pravobranitelj namjerava pokrenuti postupak na vlastitu inicijativu za provoñenje pos-tupka potrebno je pribaviti suglasnost prijavitelja, osim ako je riječ o zaštiti dobrobiti djete-ta, ako je za slučaj saznao iz medija ili ako se radi o hitnom slučaju.
4. Nitko ne smije biti onemogućen u podnošenju prijavi pravobranitelju ili stavljen u nepovolj-niji položaj zbog obraćanja pravobranitelju.
5. Prijava se može podnijeti na način sukladan člancima 6. i 7. ovoga Zakona.a
a Članak 6.
1. Prijava nepravilnosti može biti i anonimna. 2. Pri podnošenju prijave prijavitelj može izabrati anonimnost.
Članak 7. 1. Prijava nepravilnosti može se podnijeti pismeno, usmeno na zapisnik ili elektroničkim putem. 2. Pismena prijava u pravilu sadržava ime i prezime prijavitelja, adresu stanovanja ili adresu za primanje pismena,
okolnosti i činjenice na kojima se temelji prijava, oznaku tijela u kojega je uočena nepravilnost, podatak je li već korišteno pravno sredstvo i kad je podneseno te potpis podnositelja prijave, kao i sve činjenice, okolnosti i raz-loge prijave kao i dokaze koji opravdavaju prijavu.
3. Prilikom podnošenja usmene prijave sačinjava se zapisnik koji sadrži ime i prezime prijavitelja, adresu stanova-nja ili adresu za primanje pismena, okolnosti i činjenice na kojima se temelji prijava, oznaku tijela u kojega je uočena nepravilnost, podatak je li već korišteno pravno sredstvo i kad je podneseno te potpis podnositelja prija-ve, kao i sve činjenice, okolnosti i razloge prijave kao i dokaze koji opravdavaju prijavu.
4. Prijava poslana elektroničkim putem obvezno mora sadržavati adresu podnositelja prijave za slanje pismena poštom. Elektroničkim putem mogu se razmjenjivati samo informacije koje ne sadrže zaštićene podatke.
5. Zapisnik iz stavka 3. ovog članka potpisuje prijavitelj i osoba kojoj je prijava podnesena. 6. Primjerak zapisnika uručuje se podnositelju prijave.
52
91. Članak
1. Pravobranitelj postupa i u slučajevima o kojima se vodi sudski postupak, osobito ako se radi o nepotrebnom odugovlačenju postupka ili očitoj zloupotrebi ovlasti. U tom slučaju može zatražiti očitovanje predsjednika nadležnog suda.
2. U slučaju izostanka pravodobnog očitovanja iz stavka 1. ovoga članka, pravobranitelj će obavijestit predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
3. Pravobranitelj slobodno odlučuje hoće li prijavu uzeti u razmatranje i u kojem opsegu, a može odlučiti ne postupati po prijavi u slučaju:
1. ako se prijava odnosi na predmet o kojem je u tijeku postupak, osim u slučaju neopravdanog odugovlačenja postupka ili očite zloupotrebe ovlasti,
2. ako je otvoren rok za podnošenje pravnog lijeka ili sredstva pravne zaštite prema posebnim propisima,
3. ako nije iskorišteno pravo na podnošenje pravnog lijeka u roku,
4. ako su od učinjene nepravilnosti ili odluke tijela iz članka 3. stavak 1. i 2. ovoga Zakona a protekle tri godine, osim ako ocijeni da se radi o predmetu od iznimnog interesa za zaštitu ljudskih prava i sloboda.
4. Pravobranitelj će obavijestiti u što kraćem roku podnositelja prijave o razlozima iz stavka 3. ovoga članka zbog kojih neće postupati po prijavi.
Skraćeni postupak
92. Članak
Pravobranitelj će razmotrit prijavu bez provoñenja ispitnoga postupka kad se iz činjenica na-vedenih u prijavi i općepoznatih činjenica, odnosno službenih podataka kojima raspolaže ned-vojbeno može utvrditi jesu li prijavitelju ugrožena ili povrijeñena ustavna ili zakonska prava.
Ispitni postupak
93. Članak
1. U slučaju kad pravobranitelj provodi ispitni postupak, zatražit će potrebne informacije, po-datke, objašnjenja, akte i drugu dokumentaciju od tijela iz članka 3. stavak 1. i 2. ovoga Zakona na koje se prijava odnosi.
2. Pravobranitelj odreñuje rok prema okolnostima slučaja u kojem su tijela iz članka 3. stavak 1. i 2. ovoga Zakona dužna udovoljiti njegovu traženju.
3. Ako tijelo iz članka 3. stavak 1. i 2. ovoga Zakona ne osigura dostupnost informacija ili ne dostavi tražene podatke, akte i drugu dokumentaciju u za to ostavljenom roku, pravobrani-telj će obavijestit tijelo nadležno za provoñenje nadzora nad tijelom iz članka 4. ovoga Za-kona, a može obavijestiti i Hrvatski sabor i javnost.
a Članak 3. stavak 1.i 2.:
1. Poslovni subjekti su registrirane pravne osobe, tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave i dijelove ovih subjekata, dužnosnici u tijelima državne i lokalne vlasti odnosno javnopravnim tijelima i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost. 4. Registrirane pravne osobe su osobe upisane u Registar poslovnih subjekata Državnog zavoda za statistiku, a odnose se na trgovačka društva, poduzeća, ustanove, zadruge, udruge, političke stranke i ostale neusklañene jedinice koje imaju pravni subjektivitet.
53
Obveza suradnje i pružanja pomoći
94. Članak
Tijela iz članka 3. stavak 1. i 2. ovoga Zakona adužna su osigurati dostupnost informacija i do-staviti sve podatke, akte i drugu dokumentaciju vezanu za podnesenu prijavu, odnosno pružiti svu potrebnu pomoć pravobranitelju na njegov zahtjev.
Izvješće o slučaju
95. Članak
1. Kad pravobranitelj dovrši ispitni postupak izradit će izvješće o slučaju koje će dostaviti tije-lu na čiji se rad prijava odnosi i prijavitelju.
2. Izvješće o slučaju sadrži opis činjenica i okolnosti razmatranog slučaja, ocjenu o tome je-su li došlo do nepravilnosti u radu odnosno jesu li ugrožena ili povrijeñena ustavna ili za-konska prava prijavitelja te na koji način je ugrožavanje ili povreda prava učinjena.
3. Pravobranitelj će u izvješću o slučaju, kad je to moguće, preporučiti ili predložiti tijelu način na koji se ugrožavanje ili povreda prava prijavitelja može otkloniti.
4. Pravobranitelj može predložiti pokretanje kaznenog, prekršajnog ili disciplinskog postupka ako u obavljanju dužnosti utvrdi da su povrijeñena prava prijavitelja s elementima kazne-nog djela, prekršaja ili povrede radne discipline.
Obavijest o poduzetim mjerama
96. Članak
1. Tijela iz članka 3. stavak 1. i 2. ovoga Zakona dužna su obavijestiti pravobranitelja, u roku koji on odredi, o mjerama poduzetim povodom njegove preporuke ili prijedloga.
2. Ako tijela iz članka 3. stavak 1. i 2. ovoga Zakona.ne obavijeste u zadanom roku pravob-ranitelja o poduzetim mjerama ili ne postupe u skladu s njegovom preporukom ili prijedlo-gom, pravobranitelj će obavijestiti o tome tijelo nadležno za provoñenje nadzora nad tije-lima iz članka 3. stavak 1. i 2. ovoga Zakona.
3. Ako tijelo koje obavlja nadzor u za to ostavljenom roku ne izvijesti o utvrñenim činjenica-ma i poduzetim mjerama, pravobranitelj će o tome obavijestiti Vladu Republike Hrvatske.
4. Ako se radi o većem stupnju kršenja ili ugroženosti prava prijavitelja, ili o nepoduzimanju mjera u skladu s njegovom preporukom ili prijedlogom, pravobranitelj može obavijestiti Hr-vatski sabor i javnost.
5. Pravobranitelj može čelniku tijela iz članka 3. stavak 1. i 2. ovoga Zakona.predložiti pokre-tanje odgovarajućeg postupka protiv osobe koja je nesavjesnim postupanjem prouzročila nepravilnost u radu odnosno povredu ustavnih i zakonskih prava ili na prijedlog pravobra-nitelja nije poduzela odgovarajuće mjere da se nastala šteta umanji ili ispravi. O pokreta-nju postupka zbog povrede službene dužnosti čelnik tijela dužan je izvijestiti pravobranite-lja u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga.
a Članak 3. stavak 1.i 2.:
1. Poslovni subjekti su registrirane pravne osobe, tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave i dijelove ovih subjekata, dužnosnici u tijelima državne i lokalne vlasti odnosno javnopravnim tijelima i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost. 5. Registrirane pravne osobe su osobe upisane u Registar poslovnih subjekata Državnog zavoda za statistiku, a odnose se na trgovačka društva, poduzeća, ustanove, zadruge, udruge, političke stranke i ostale neusklañene jedinice koje imaju pravni subjektivitet.
54
Pregled
97. Članak
1. U slučaju hospitalizacije, pravobranitelj može u svako doba bez prethodne najave pregle-dati mjesta u kojima se nalaze hospitaliziran prijavitelj. Pravobranitelj ima pravo pregleda svih prostorija u tijelima u kojima obavlja pregled.
2. Nakon obavljenog pregleda pravobranitelj po potrebi izrañuje izvješće koje dostavlja tijelu iz stavka 1. ovoga članka i tijelu koje nad njim obavlja nadzor. Ukoliko u izvješću ima pre-poruka ili primjedbi, tijelo iz stavka 1. ovoga članka i tijelo koje nad njim obavlja nadzor obavijestit će odmah, a najkasnije u roku od 30 dana pravobranitelja o poduzetim mjera-ma vezano za njegovo izvješće.
3. Ako nijedno od tijela iz stavka 2. ovoga članka ne obavijesti pravobranitelja o poduzetim mjerama, pravobranitelj može obavijestiti Hrvatski sabor i javnost.
8.6 Ured pravobranitelja
Ustroj Ureda pravobranitelja
98. Članak
1. Pravobranitelj ima Ured pravobranitelja, kao stručnu službu.
2. U Uredu pravobranitelja ustrojavaju se unutarnje ustrojstvene jedinice za pojedina podru-čja rada, u skladu s vrstom posla.
3. Unutarnje ustrojstvo Ureda pravobranitelja ureñuje se Poslovnikom pravobranitelja.
4. Sjedište Ureda pravobranitelja je u Zagrebu. Pravobranitelj može uspostaviti područne urede izvan sjedišta Ureda.
Poslovnik pravobranitelja i Pravilnik o unutarnjem redu
99. Članak
1. Pravobranitelj donosi Poslovnik pravobranitelja (u daljnjem tekstu: Poslovnik) koji potvr-ñuje Hrvatski sabor. Poslovnik se objavljuje u »Narodnim novinama«.
2. Poslovnikom se ureñuje unutarnje ustrojstvo Ureda pravobranitelja, način rada pravob-ranitelja i njegovih zamjenika, način planiranja i obavljanja poslova, metodologija izrade godišnjih i posebnih izvješća i druga pitanja od važnosti za obavljanje poslova pravobrani-telja.
3. Pravobranitelj donosi Pravilnik o unutarnjem redu kojim se ureñuje broj državnih službeni-ka i namještenika potrebnih za obavljanje poslova s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaća i stručnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja od značaja za rad pravobranitelja.
4. Pravobranitelj može u skladu s ovim Zakonom i Poslovnikom donijeti i druge akte potreb-ne za obavljanje poslova pravobranitelja.
8.7 Suradnja pravobranitelja u podru čju promicanja zaštite prijavitelja
100. Članak
1. Pravobranitelj za zaštitu prava prijavitelja i posebni pravobranitelji dužni su meñusobno surañivati u području promicanja i zaštite prava prijavitelja, sukladno načelima komple-
55
mentarnosti, meñusobnog uvažavanja i djelotvornosti u zaštiti i promicanju prava prijavite-lja.
2. Način i oblici suradnje ureñuju se Sporazumom o meñuinstitucionalnoj suradnji. Sporazu-mom se osobito ureñuje planiranje zajedničkih aktivnosti, postupanje u pojedinačnim slu-čajevima i obavljanje pregleda, kontinuirano održavanje sastanaka, zajednički istupi u jav-nosti, suradnja s medijima, suradnja pri izradi izvješća i analiza te suradnja na edukaciji zaposlenih.
8.8 Financiranje pravobranitelja
101. Članak
Sredstva za rad pravobranitelja osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Izbor pravobranitelja i zamjenika pravobranitelja
102. Članak
1. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Hrvatski će sabor pokrenut postupak izbora pravobranitelja.
2. Pravobranitelj imenovan prema odredbama ovoga Zakona pokrenut će postupak za izbor zamjenika iz članka 82. stavka 1. ovoga Zakona a u roku od osam dana od dana stupanja na dužnost pravobranitelja. Pravobranitelj će predložit Hrvatskome saboru kandidate za zamjenike pravobranitelja u roku od 30 dana od isteka roka za prijavu na javni poziv.
3. Pravobranitelj i njegovi zamjenici izabrani prema odredbama ovog Zakona ostaju na duž-nosti do izbora novog pravobranitelja i njegovih zamjenika.
Donošenje podzakonskih propisa
103. Članak
1. Pravobranitelj će najkasnije u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona pod-nijeti na potvrdu Hrvatskome saboru Poslovnik izrañen na temelju odredaba ovoga Zako-na i drugih zakona kojima se ureñuje njegova nadležnost.
2. Pravobranitelj će donijet Pravilnik o unutarnjem redu, Pravilnik o nagrañivanju te Pravilni-ka o rehabilitaciji prijavitelja nepravilnosti u radu poslovnih subjekata u Republici Hrvatskoj najkasnije u roku od 60 dana od stupanja na snagu Poslovnika iz stavka 1. ovoga članka.
a Članak 82. stavak 1. Pravobranitelj ima tri zamjenika.
56
Glava 11. Sredstva za provoñenje Zakona
Osiguravanje sredstava
104. Članak
Sredstva za ostvarivanje ovog Zakona osiguravaju se iz državnog proračuna.
Proračunska osnovica za utvrñivanje prava
105. Članak
Proračunska osnovica kao osnovica za utvrñivanje prava iz ovoga Zakona utvrñuje se svake godine Zakonom o izvršavanju državnog proračuna prilikom donošenja proračuna za tekuću godinu.
106. Članak
Sredstva za ostvarivanje prava iz ovoga Zakona kao i sredstva koja čine razliku izmeñu prava koja su priznata po ovome Zakonu i prava koja bi pripadala po posebnim propisima osigura-vaju se iz državnog proračuna.
57
Glava 12. Nadzor
107. Članak
1. Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Za-kona obavljaju nadležna ministarstva.
2. Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te pojedinačnim aktima, uvjetima i načinom rada nadziranih pravnih i fizičkih oso-ba provode inspekcije tijela državne uprave, svaka u okviru svoje nadležnosti, sukladno posebnim propisima.
3. Nadzor nad zakonitošću rada prvostupanjskih tijela u provedbi ovoga Zakona provodi Mi-nistarstvo pravosuña, Ministarstvo zdravlja te Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.
58
Glava 13. Provedbeni propisi za izvršenje Zakona
108. Članak
1. Ministar pravosuña donosi pravilnike za provedbu ovoga Zakona i to:
1. o načinu isplate novčanih primanja i drugih troškova po ovom Zakonu,
2. o načinu voñenja evidencije o obavljenim isplatama i dostavi izvješća o utrošenim sredstvima prema ovom Zakonu, te kontroli namjenskih trošenja sredstava.
2. Javna tijela odreñena ovim Zakonom (HZZO, HZMO, HZZ) svojim općim aktima uredit će provoñenje postupka koji su ovim Zakonom stavljeni u njihovu nadležnost u roku od 90 dana računajući od stupanja na snagu ovog Zakona.
59
Glava 14. Naknada štete
109. Članak
1. Osoba koja je ostvarila pravo ili su joj isplaćena novčana primanja po ovom Zakonu na ko-ja nije imala pravo, dužna je nadoknaditi štetu za ostvareno nepripadajuće pravo, odnosno vratiti primljene iznose:
1. ako je na temeljem zlonamjerne i neopravdane prijave ili temeljem netočnih podataka za koje je znala ili morala znati da su netočni ili je na drugi protupravni način ostvarila neko pravo ili primanje po ovom Zakonu koje joj ne pripada ili je ostvarila u većem opsegu nego što joj pripada,
2. ako je ostvarila neko pravo ili primanje zbog toga što nije prijavila nastale promjene koje utječu na gubitak ili opseg nekog prava, a znala je ili morala znati za te promje-ne,
3. ako je primala novčane isplate u iznosu većem od onog koji joj je odreñen rješenjem nadležnog tijela uprave.
2. Potraživanje iz stavka 1. ovoga Zakona zastarijeva kad protekne rok odreñen zakonom kojim se ureñuje zastara potraživanja za tu vrstu prava, odnosno potraživanja. Taj rok po-činje teći od dana kada je u upravnom postupku postalo izvršno rješenje kojim je utvrñeno da priznato pravo, odnosno isplaćivano primanje ne pripada ili pripada u manjem iznosu (stavak 1. točka 1. i 2.), odnosno od dana kada je izvršena posljednja nepravilna isplata (stavak 1. točka 3.).
3. Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je nadoknaditi štetu za ostvareno nepripadajuće pravo i vratiti nepravilno isplaćeno na novčana primanja u iznosu primljenog najviše za posljednje tri godine računajući od posljednje isplate na koju nije imala pravo uvećano za zakonsku kamatu. Ako to ne učini u roku što ga odredi nadležno uprav no tijelo, naknada štete, odnosno povrat nepravilno primljenih iznosa ostvarit će se tužbom pri nadležnom sudu.
4. Pri obračunu kamata primjenjuje se institut „poštenog i nepoštenog stjecanja“ prema od-redbama Zakona o obveznim odnosima.
5. Obveza naknade štete za nepripadajuće pravo, odnosno povrat nepravilno isplaćenih iz-nosa primanja postoji neovisno o tome je li rješenje na temelju kojega je priznato pravo, odnosno na temelju kojeg je isplaćen novčani iznos, poništeno ili izmijenjeno.
60
Glava 15. Prekršajne i kaznene odredbe
Prekršajne odredbe
110. Članak 145.
1. Novčanom kaznom od 10.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:
1. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, ako ne postupi prema odredbi članka 40 stavka 4. ovoga Zakona.a
2. Javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, te pravne osobe u vlasniš-tvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i u vlasništvu ili pretežitom vlasniš-tvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako ne postupe prema od-redbi članka 40. stavka 6. ovoga Zakona.b
3. Javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hr-vatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne oso-be u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasniš-tvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima, ako ne postupe prema odredbi članka 47. stavka 3. ovoga Zakona.c
4. Javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hr-vatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne oso-be u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasniš-tvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima, ako ne postupe prema odredbi članka 47. stavka 13. ovoga Zakona.
2. Odgovorne osobe u tijelima javne uprave kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 kuna do 15.000,00 kuna ako ne postupe prema odredbi članka 47 stavka 1. ovoga Zakona.
3. Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi ili čelnik tijela pravne osobe.
111. Članak 146.
Novčanom kaznom od 10.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba, a novča-nom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u pravnoj osobi ili čelnik tijela pravne osobe ako pri smještaju osoba u učeničke, odnosno stu-dentske domove postupi suprotno odredbama Zakona.
112. članak
1. Novčanom kaznom od 10.000 do 20.000 kuna kaznit će se osoba koja neopravdano i zlo-namjerno prijavi sumnju u nepravilnost.
2. Ukoliko je prijava učinjena zlonamjerno, a pokaže se opravdanom, prijavitelj neće biti kaž-njen.
a Članak 40. stavak 4. : Po završetku rehabilitacije pa sve do zaposlenja, prijavitelj ostvaruje pravo na invalidsku mi-rovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad koju isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. b Članak 40. stavak 6. Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti te druga tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, te pravne osobe u vla-sništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne samoupra-ve obvezni su primati prijavitelja kojega uputi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje radi profesionalne rehabilitacije. c Prednost pri zapošljavanju
61
Kaznene odredbe
113. Članak
1. Tko otkaže ugovor o radu prijavitelju zato što se u dobroj vjeri zbog opravdane sumnje na nepravilnost u radu poslovnog subjekta obratio ili podnio prijavu nadležnim osobama ili ti-jelima iz članka 5. stavak 1. ovoga Zakonaa kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
2. Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i tko ne izvrši pravomoćnu sudsku odluku kojom je odlučeno o vraćanju prijavitelja na posao.
114. Članak
1. Osoba koja počini neku od osvetničkih radnji prema prijavitelju odnosno članu njegove obitelji i time naruši njegovo zdravlje ili povrijedi njegova prava po ovome Zakonu, kazniti će se kaznom zatvora do dvije godine.
2. Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kazniti će se i odgovorna osoba koja nije spriječila os-vetničko ponašanje prema prijavitelju odnosno članu njegove obitelji.
115. Članak
1. Tko prijavitelju ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno oz-lijediti, oteti, ili mu oduzeti slobodu, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizi-rajućim zračenjem, oružjem, opasnim oruñem ili drugim opasnim sredstvom, ili uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
116. Članak
1. Tko silom ili prijetnjom uporabe sile napadne prijavitelja, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
2. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka doveden u opasnost život ili tijelo prija-vitelja ili mu je nanesena tjelesna ozljeda ili je uporabljeno oružje ili opasno oruñe, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
117. Članak
1. Tko prijavitelju uskrati ili ograniči pravo iz mirovinskog ili zdravstvenog osiguranja po ovo-me Zakonu, ako time nisu ispunjena obilježja nekog drugog kaznenog djela, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
118. Članak
1. Tko osvetničkim mjerama navede prijavitelja ili člana njegove obitelji na samoubojstvo pa ono bude počinjeno ili pokušano, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
a neposredno nadreñeni, član UO, član NO, rukovoditelj ili direktor, ministarstvo, pravobranitelj, Vlada, USKOK, DORH ili MUP
62
Glava 16. Prijelazne i završne odredbe
119. članak
1. Vlada Republike Hrvatske će u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog Zakona pred-ložiti Hrvatskom saboru pravobranitelja za zaštitu prijavitelja.
2. Pravobranitelj za zaštitu prijavitelja će u roku od 30 dana od dana imenovanja predložiti Hrvatskom saboru zamjenika pravobranitelja.
120. članak
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnom novinama.
Related Documents
