1. VJEŽBE ZA USAVRŠAVANJE TOČNOSTI I BRZINE … · VJEŽBE ZA USAVRŠAVANJE TOČNOSTI I BRZINE PISANJAVJEŽBE ZAHVATA 2.1.1. Prva lekcija 1. ... kasa fah dah žarač čas daska

1

1. VJEŽBE ZA USAVRŠAVANJE TOČNOSTI I BRZINE PISANJAVJEŽBE ZAHVATA

2.1.1. Prva lekcija

1. vježba ugrijavanja (trajanje vježbe - 1 minutu)

Vještine učenja su: vještina brzog i točnog čitanja s razumi-

jevanjem što podrazumijeva izdvajanje bitnih dijelova sadrža-

ja i sažimanje smislenih dijelova teksta u manji broj bitnih

rečenica.190

2. vježba zahvata - prošireni osnovni položaj (trajanje vježbe - 1 minutu)

sag jak žad dažd jahač klada fala sala Lada Čad časak žal laž

kasa fah dah žarač čas daska klada hala gas lagala čagalj gaj

jak lak sala čaj jačaj safalada lakaj jahač gaža žad dažd čak

3. zahvat u III. red tipkovnice (trajanje vježbe - 1 minutu)

rez top put tip tir topot tiše tešeš tuš šupe rute porez piše

đep pođi uzeti zađe ruši topot pir zreo šire riše zuriti tuđi

dio tupi pire tire ušiti piši riši potop teze đip tereti Đuro

4. vježba prijepisa - 5 minuta (očekivani rezultat - 15 redova bez pogreške)

Učenjem učenik uči kako učiti te iskustvom formira i kumulira

određene vještine i strategije učenja. Strategija učenja je

način kojim učenik upravlja svojim učenjem, a temelji se na

njegovom poznavanju vlastitih osobina i sposobnosti, znanju o

obrazovnim zadaćama što ih mora izvršiti, vještinama stjeca-

nja, povezivanja i primjene novog znanja, nužnom predznanju i

poznavanju svrhovitosti i uporabne vrijednosti novog znanja.

Stjecanje strategija i vještina učenja je razvojni proces što

prolazi kroz tri faze: tijekom osnovne škole razvija se meta-

kognicija, sposobnost promatranja, razumijevanja i planiranja

obrazaca vlastitog mišljenja. U razdoblju srednjeg i visokog

obrazovanja razvijaju se vještine učenja i oblikuju stavovi

prema učenju. Tijekom odraslosti razvijaju kognitivni stilovi

u učenju koji su više ovisni o urođenim osobinama. Refleksiv-

nost – sporo, promišljeno i uporno reagiranje na problem,

svjesno različitih mogućnosti. Impulzivnost – naglo, brzople-

to, površno reagiranje na problem.1010

2

2.1.2. Druga lekcija 1. vježba ugrijavanja (trajanje vježbe - 1 minutu)

Bilježi na nastavi ono što cijeniš najvažnijim. Nemoguće je

na nastavi zabilježiti sve što nastavnik govori! Istoga dana,

poslije nastave, dopuni bilješke koristeći se udžbenikom ili

nekim drugim priručnikom.208

2. zahvat na tipkovnicu (ei, ru, vm)

sada laska časak falda vrč marim vrisak mamurluk Lika mravi

makadam Rijeka umak virim safari čujem jurim krivim makrame

vičem rum vrijesak čarke marke varljiv marljiva ručam sijem

čim muha meljem rum mamurluk vrvi Makarska rukav vafle sami

3. zahvat na tipkovnicu (gh, c, točka i crtica)

gradski humus vlaga lihvar figura Hvar kuhar Čeh žega jahači

Dalmacija, glumica, kuharica, figa, hrid, Grič, hijerarhija,

cvrčak, dječaci, rekreacija, ulica, Jurica, mrvica, edicija,

relaksacija, kucavica, kamilica, rukavice, Ivica, smicalica,

krad-ljiv-ci, Si-ci-li-ja, si-li-cij, sed-mi-ca, ci-me-ri-ca

4. prijepis – 5 minuta (očekivani rezultat - 15 redova bez pogreške)

Uči aktivno tj. dobro odredi svrhu i razinu do koje treba

naučiti gradivo i tome prilagodi način učenja. Ako je neku

informaciju potrebno znati prepoznati, vježbaj njezino pre-

poznavanje u različitim smislenim cjelinama. Kada nešto treba

znati doslovno reproducirati ili smisleno ponoviti, ponavljaj

to u izvornom obliku potreban broj puta dok ne usvojiš, od-

nosno pri prepričavanju moraš očuvati smisao sadržaja. Kad

naučeno treba znati i primijeniti, vježbaj rješavati razli-

čite tipove problemskih zadataka uz određeno gradivo. Bolje

je odjednom proučiti sadržaj koji treba naučiti i odmah se

pokušati dosjetiti, uz provjeru i ispravljanje, nego li mnogo

puta tek čitati sadržaj. Uspjeh u učenju je to veći što smo

aktivniji pri učenju. Uobičajene aktivnosti učenja, s tim u

vezi, možemo ovako poredati, od slabijih do najboljih: sluša-

nje, čitanje, podcrtavanje važnih dijelova sadržaja, bilje-

ženje sažetaka pročitanog sadržaja, izrada sažetog pregleda

cijelog sadržaja, samostalno prepričavanje i samoispitivanje

obrađenog gradiva, raspravljanje i suprotstavljanje mišljenja

o problemima u gradivu, samostalno rješavanje problemskih

zadataka.

3

2.1.3. Treća lekcija

1. vježba ugrijavanja (trajanje vježbe - 1 minutu)

Spriječi zaboravljanje tako što ćeš kada završiš s učenjem

nekog poglavlja napraviti pet minutnu pauzu, zatvori oči,

miruj i razmišljaj o onome što si učio. Potom se kratko

razgibaj i nastavi s učenjem drugog sadržaja.218

2. zahvat na tipkovnicu (op, tz)

ogledalo papar oholo papagaj hrskavica prigovor čokoladica

Orahovica, vodovod, Karlovac, čuperak, Miroslav, opipljiv,

regata, teatar, turizam, izraz, rastresti, zvrk, opozvati,

daktilografi, propozicije, statistika, zoologija, telegram

fizika, magisterij, operacijski sustav, kapacitet memorije

Miroslav priprema magistarski rad iz matematike i fizike.

Miro iz Orahovice putuje svaki put u Sisak po kompjutore.

Svakako pročitaj i koristi propis i naputak iz ekologije.

Pratimo kako u jatu putuju divlje patke i guske put juga.

3. zahvat na tipkovnicu (bn, ćš)

franko stanica, šapćeš, radni dan, opće mišljenje, abeceda

neobičan, instrument, Antarktik, triješće, mirisni štapići

novčići, inćuni, svećenik, nadahnuće, neshvaćen, onečišćen

ćelija, bešćutan, blaćenje, budućnost, svijećnjak, člančić

Iz Dubrovnika je došao veliki broj ekologa u Botanički vrt.

Dao je bogatu zbirku novca visoke numizmatičke vrijednosti.

Banke ne mogu zamisliti poslovanje bez upotrebe kompjutora.

Banke klijentima omogućavaju obavljanje poslova Internetom.

Provjeru bankovnog računa, na bankomatu preuzima računalo.

Mnoge tvrtke, davatelji usluga elektroničke pošte, korisni-

cima daju mogućnost otvaranja besplatne elektroničke adrese.

Računala su omogućila da su mnogi poslovi neovisni o fizičkom

mjestu gdje se obavljaju. Tu vrstu zaposlenja zovemo rad na

daljinu. Zaposlenike koji rade na daljinu dijelimo u dvije

skupine: zaposlenici koji rade za drugog poslodavca i osobe

koje vode vlastiti posao.266

Omogućiti zaposlenicima rad na daljinu za poslodavca ima ove

prednosti: povećanu produktivnost i motiviranost zaposlenika,

manje izostanaka s posla, manje vremena na putu na posao i s

posla, bolja koncentracija, bolji radni okoliš, manji stres,

ušteda u radnom prostoru, energiji i ostalim troškovima.301

4

2.1.4. Četvrta lekcija

1. vježba ugrijavanja (trajanje vježbe - 1 minutu)

Danas naučeni sadržaj u sažetom obliku ponavljaj i slijedećih

dana, neovisno o tome imaš li taj predmet tada na rasporedu

ili ne. Zaboravljanje je najveće neposredno poslije učenja, a

kasnije se usporava. Stoga je potrebno češće ponavljati na-

učeno.249

2. zahvat na tipkovnicu (žđ) zaštitnik zviježđe žešće željezničari anđeoski brežuljkast

četveronožac čađavost đumbir župljani gvožđe južnohrvatski

knjigovođa metež lađar Mađarska međaš međugradski pretežak

privrženik prerađevina nužnost najžešći hrđa Živogošće žeđ

Mandžurija džez srdžba budžet šeširdžija ćevabdžija džepni

3. prijepis – 5 minuta (očekivani rezultat - 15 redova bez pogreške)

Životopis je kratak, precizan, dobro napisan tekst zasnovan

isključivo na istinitim činjenicama, kojim se opisuju osobna

dostignuća na obrazovnom i praktičnom planu, prethodno radno

iskustvo, specifična znanja, vještine i osobine koje su važne

prilikom natjecanja za neki posao. Osim prilikom traženja

posla, životopis se traži i u nekim drugim slučajevima, npr.

na natječaju za stipendiju ili prilikom odobravanja projekta.

Njegova je osnovna namjena da posluži za odabir kandidata

koji udovoljavaju traženim uvjetima. Kad sastavljate životo-

pis, morate imati na umu zaposlenog poslodavca koji čita niz

životopisa i molbi za posao te na temelju njih odlučuje o

kandidatima koje će pozvati na intervju. Neke životopise

možda neće ni pročitati, drugima će posvetiti puno pažnje. U

vašem je interesu da napišete životopis koji će poslodavac

zamijetiti, detaljno pročitati i po kojem će vas zapamtiti.

Nemojte misliti da ste, napisavši jednu verziju svoga živo-

topisa, riješili problem. Životopis se mora razlikovati od

posla do posla. On vas predstavlja onako kako u danom tre-

nutku želite biti predstavljeni. Bitno je da životopis

prilagodite konkretnom poslu za koji se natječete.1180

5

2.1.5. Peta lekcija

1. vježba ugrijavanja (trajanje vježbe - 1 minutu)

Velika većina tipkovnica koje se upotrebljavaju zasnovana je

na tzv. Qwerty tipkovnici. Taj naziv potječe od slova upisa-

nih na prvih 6 tipki u drugom redu odozgo na alfanumeričkom

dijelu tipkovnice. Kod nas se rabi verzija koja ima zamije-

njena slova Z i Y pa se naziva Qwertz.278

2. zahvat na tipkovnicu (wx, qy)

Query – upit, Print Prview – pregled ispisa, quickly – brzo,

Draw Table – crtanje tablice, Exit – izlaz, Window – prozor,

Web browser – Web preglednik, Windows Explorer - istraživač,

View – prikaz, keyboard – tipkovnica, worksheet – radni list

3. Vježba kraćih tekstova

World Wide Web (WWW) – sustav internetskih poslužitelja spe-

cijaliziranih za rad s posebno formatiranim dokumentima napi-

sanim u HTML-u (HyperText Markup Language) koji podržava veze

prema drugim sličnim dokumentima i datotekama.229

RSI (repetitive strain injury) ili CTD (cumulative trauma

disorders) je naziv za ozljede koje nastaju zbog prekomjernog

ponavljanja motoričkih radnji. Ona se javlja neprekidnom upo-

rabom tipkovnice ili miša. Kako bi se izbjegla, dobro je pri-

likom dugotrajnog rada na računalu praviti stanke i razgiba-

vati ruke.312

Windows Explorer ili kako mu samo ime kaže istraživač, možete

upotrebljavati za pretraživanje, kopiranje, premještanje,

kreiranje mapa i prečaca i sve ono što s mapama ili datote-

kama poželite raditi. Da biste pokrenuli Explorer, kliknite

na gumb Start, All Programs, Accessories, Windows Explorer

ili kombinacijom tipki Windows i «E», odnosno Start, Pokreni

(Run...), upišite «explorer». Nakon pokretanja Windows

Explorera, dobit ćete njegov prozor podijeljen na lijevu i

desnu stranu. Na lijevoj strani prozora prikazuje se stablo

mapa i grafički prikaz veza između svih jedinica (A:, C:,

D:,…) i mapa (foldera), dok na desnoj strani imate prikaz

svih pripadajućih mapa i datoteka odabrane mape ili jedinice

na lijevoj strani.728

6

2.1.6. Šesta lekcija

1. vježba ugrijavanja (trajanje vježbe - 1 minutu)

Membranska tipkovnica građena je kao sendvič, između dvije

međusobno odmaknute plastične membrane koje su presvučene s

unutrašnje strane vidljivim slojem, a pritiskom na gornju

membranu one se približe i tako se ostvaruje električni

kontakt.241

2. zahvat na tipkovnicu – brojevi (arapski, rimski) f6j7 mju7 8ujm num8 vfr5 vfr6 de4 ki9 sw3 xw3 lo0 aq2 1qa

Qverty tipkovnicu razvio je Amerikanac C. L. Sholes 1872.

Mijo putuje na kongres u New Jersey 7. kolovoza u 8 sati.

Pomoću tipke Shift i broja 9 dobivamo znak desne zagrade.

Broj 6 pišemo lijevim drugim prstom u 4. redu tipkovnice.

Osnovni zahvat na tipkovnici za savladavanje deseteroprstnog

slijepog pisanja je II. redu na slovima: asdf, jklč. U I. i

III. redu smještena su slova i znakovi. U IV. redu smješteni

su brojevi i znakovi, a razmaknica i prečaci nalaze se u 0.

redu.

3. zahvat na tipkovnicu – posebni znaci (Alt+, Alt Gr +)

Znak s akcentom najčešće pišemo tako što gotovi znak umećemo

preko izbornika: Umetanje – Simbol. Znak možemo pisati brže

ako znamo oznaku prečaca. Npr. znak s akcentom «á» možemo

pisati na više načina. I. Preko izbornika Umetanje – Simbol.

II. Preko numeričke tipkovnice koristeći tipku Alt + znakovni

kod 0225. III. Na tipkovnici, držeći tipku Alt Gr, otipkamo u

četvrtom redu tipku broj 9, otpustimo tipku Alt Gr i otipkamo

slovo «a». Znakove «ä, ü, ë, ö» dobivamo kombinacijom tipke

Alt Gr i znaka dvije točke u 4. redu tipkovnice iza tipke 0.

Dugosilazni naglasak u riječima: grâd, pâmtiti, pisati ćemo

kombinacijom tipki Alt Gr i brojke 3 u IV. redu tipkovnice, a

zatim otpustiti tipku Alt Gr i otipkati slovo «a». Znak «°C»

dobivamo kombinacijom tipke Alt Gr i brojke 5 u IV. redu

tipkovnice te pomakom razmaknice. Znak paragrafa «§» dobivamo

kombinacijom tipke Alt Gr i slova «m». Matematičke znakove:

množenja pišemo pomoću Alt Gr i znaka «đ», dijeljenje Alt Gr

i znak «š». Tipka Alt Gr + slovo «b» daje lijevu vitičastu

zagradu dok desnu zagradu dobivamo kombinacijom Alt Gr + «n».

7

4. prijepis – 5 minuta (očekivani rezultat - 15 redova bez pogreške)

GOSPODARSKI PROFIL HRVATSKE

Hrvatska, kao jedna od najznačajnijih turističkih destinacija

na Mediteranu, ima dugu turističku tradiciju i velike razvoj-

ne mogućnosti. U 2004. ostvareno je 6% više turističkih dola-

zaka i 2% više noćenja u odnosu na 2003., a procjenjuje se da

će i noćenja i dolasci u sljedećem razdoblju rasti po godiš-

njoj stopi od 3 do 5%. Prednosti turističkog proizvoda su

očuvana prirodna bogatstva i okoliš, kulturno i povijesno

nasljeđe, blaga mediteranska klima i blizina europskih trži-

šta te mogućnosti aktivnog odmora u ekološki zaštićenim de-

stinacijama. Hrvatska ima sve preduvjete za daljnji razvitak

turizma - jednu od najljepših obala s više od tisuću otoka,

ekološki očuvana prirodna bogatstva s 8 nacionalnih parkova:

Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Sjeverni Velebit, Kor-

nati, Mljet, Brijuni i Krka i 10 parkova prirode te kulturno

i povijesno nasljeđe sa spomenicima pod zaštitom UNESCO-a:

Dioklecijanova palača u Splitu, gradovi Trogir i Dubrovnik te

Eufrazijeva bazilika u Poreču i Šibenska katedrala. Blagom

mediteranskom klimom privlači turiste tijekom cijele godine.

Turistička ponuda Hrvatske raznolika je i bogata - od nautič-

kog turizma, ronilačkog, kongresnog, ekološkog, ruralnog,

kulturnog, vjerskog, pustolovnog, lovnog i ribolovnog turiz-

ma, do zdravstvenog i wellness turizma, krstarenja na motor-

nim jedrenjacima i izletničkog turizma. Svaka od hrvatskih

turističkih regija razvija svoju specifičnu ponudu, u skladu

sa svjetskim trendovima i vlastitom tradicijom, a najznačaj-

nije su: Istra, Kvarner, Dalmacija, Dubrovnik i dubrovačko

područje, Zagreb kao glavni grad i kontinentalna Hrvatska. 1621

Izvor: www.hgk.hr, 2005.

8

ELEKTRONIČKO POSLOVANJE DRŽAVE I GOSPODARSTVA

Državna uprava je s gospodarskim subjektima provela u srpnju

ove godine prve sigurnosno zaštićene transakcije elektroni-

čkog poslovanja osigurane pametnim karticama tzv. Smart Card,

naprednim elektroničkim potpisom. Sustav je izgrađen za rad

čarter kompanija i koristi se za prijave posade pri isplov-

ljenju iz luke. Ovakav način potpuno elektroničkog poslovanja

državnih i poslovnih subjekata poznat je u svijetu kao G2B

(Government-to-Business) poslovanje. Podatke iz elektroničkih

transakcija Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka

prosljeđuje drugim ministarstvima sukladno Zakonu o sustavu

državne uprave. Time je realiziran i drugi suvremeni koncept

elektroničkog poslovanja: Government-to-Government (G2G).

Bitna novost je u tome da se s gospodarskim subjektom komuni-

cira elektronički, da se svi procesni koraci unutar državne

uprave obavljaju elektronički te da su procesi elektronički

povezani prema drugim ministarstvima (tzv. elektronički One-

Stop-Shop). Poslove koje su čarteraši (iznajmljivači plovila)

morali obavljati dolazeći u lučke kapetanije i lučke isposta-

ve, čekajući u redu i radeći s papirima, sada ih obavljaju iz

svog ureda, marine ili sa čarter jahte, odmah, s bilo kojeg

mjesta i u bilo koje vrijeme, jer sustav funkcionira kontinu-

irano od 0 do 24. U sustavu je trenutno aktivno 209 čarter

kompanija sa 1.957 čarter jahti, a do sada je obavljeno više

od 8.800 poslovnih transakcija. Uz gradnju autocesta, ovaj

projekt, koji pripada izgradnji «informacijskih prometnica»

e-Hrvatske, predstavlja realnu osnovicu za ubrzanje rada go-

spodarstva i državne uprave te za povećanje konkurentnosti

države.1633

Izvor: www.mmtpr.hr , srpanj 2005.

9

2.1.7. Tekst - RAČUNALNI VIRUSI

1. vježba ugrijavanja (cilj je vježbu prepisati bez pogreške u 1 minuti)

Virus je naziv za posebnu vrstu programa koji oštećuju ostale

programe i podatke na računalu ili izazivaju kakvo drugo, s

gledišta korisnika neželjeno, neočekivano i štetno ponašanje

računala.192

2. vježba zahvata (svaki red vježbe pišite 1 minutu)

aou, tr - autor; oiae, kprnj - kopiranje; oia, kpj – kopija;

aeia, nmtljvc – nametljivac; ouia, kmncr - komunicira; auao,

rčnl – računalo; uoae, prb - uporabe; oieo, ćšćn - oćišćeno;

3. vježba riječi (svaki red vježbe pišite 1 minutu)

računalni virusi, komunikacijski kanal, opterećenje, građa,

računalo, smještajući, neočekivano, kažnjiv čin, računalna,

zapis, makro virusi, elektronička pošta, oštećuje datoteke,

reprodukcija, neželjeno, tvrdi disk, disketa, instaliranje,

dokolica, bezazlen, razmnažati, nepouzdan, opticaj, zaslon,

4. vježba prijepisa 2×5 minuta

a) (očekivani rezultat – minimum 15 redova za redom bez pogreške)

Virusnom je programu jedini cilj više ili manje ometati ko-

risnika u radu. To ometanje može biti relativno bezazleno,

npr. prikazom poruke na zaslonu ili neočekivana reprodukcija

zvučnog zapisa te vrlo opasno, primjerice brisanje svih po-

dataka s tvrdog diska računala. Na Internetu najčešća po-

sljedica virusa je slanje mnogobrojnih poruka elektroničke

pošte s računala korisnika, a da on toga nije svjestan. Važno

obilježje računalnog virusa jest da se on razmnaža stvarajući

svoje kopije i smještajući te kopije na računalo korisnika

ili na računala u računalnoj mreži. Većina virusa nastala je

iz dokolice i s namjerom autora da pokaže svoje poznavanje

građe računala. U mnogim zemljama je puštanje virusa u op-

ticaj zakonom kažnjiv čin pa su poznati slučajevi zatvorskog

kažnjavanja osoba kojima je to dokazano. Virusi se s jednog

računala na drugo šire na dva načina. Najčešće se šire uz

pomoć samog korisnika, npr. kopiranjem programa ili podataka

s jednoga računala na drugo, odnosno s medija za pohranu

(disketa, CD ROM) na računalo i otvaranjem nepouzdanih

priloga elektroničke pošte (engl. attachment).1114

10

b) (očekivani rezultat – minimum 15 redova za redom bez pogreške)

Drugi način širenja virusa bez izravnog djelovanja korisnika,

primjerice u računalima koja su spojena u mrežu ili Interne-

ta. Zbog sigurnosnih propusta u programima moguće je preko

Interneta pristupiti računalu korisnika i na njegovo računalo

instalirati neki od virusa. Virusi se mogu grubo podijeliti u

3 skupine. U prvu se skupinu ubrajaju virusi koji mijenjanju

datoteke i to redovito datoteke izvršnih programa (.exe i

.com). Ti virusi promijene datoteke tako da se pokretanjem

izmijenjene datoteke aktivira i virus koji onda mijenja

datoteke drugih izvršnih programa koje pronađe. U drugu

skupinu virusa ubrajaju se tzv. makro virusi koji mogu zara-

ziti datoteke koje nastaju kao rezultat rad s programima iz

paketa Microsoft Office. Trenutno najrasprostranjenija, treća

vrsta virusa su virusi koji se šire prilogom elektroničke

pošte. Virusi se aktiviraju u trenutku kad korisnik pokrene

prilog elektroničke pošte. Nakon pokretanja virus šalje po-

ruke elektroničke pošte na sve adrese koje nađe u adresaru

programa za elektroničku poštu korisnika ili na adrese koje

skuplja s Interneta.1093

11

2.1.8. Tekst - WEB PRODAVAONICA

1. vježba ugrijavanja (cilj je vježbu prepisati bez pogreške u 1 minuti)

″Predsjednik SAD-a je elektroničkim potpisom potpisao zakon u

Philadelphiji čime je elektronički potpis postao zakonski va-

žećim. Interesantno je da je prije više od 200 godina u Phi-

ladelphiji potpisana Deklaracija o neovisnosti i to guščjim

perom.″250

2. vježba pravila pisanja

e-prodaja, on-line oblik, off-line oblik, e-plaćanje, e-mail,

mailbox ili poštanski sandučić, virtualna košarica ili mjesto

za kupnju (engl. shopping cart), Front Office, Back Office,

3. vježba riječi

informacija, komunicira, komunikacijski medij, marketing,

korisnici, promotivne svrhe, identifikacija, audiozapisi,

interaktivno komuniciranje, elektronički potpis, Internet

personalizacija, elektronički obrazac, virtualne košarice

potrošači, prodavaonice, posjetitelji, čitatelji, ažurnim

4. vježba prijepisa 2×5 minuta

a) (očekivani rezultat – minimum 15 redova za redom bez pogreške)

Svaka osoba u procesu odlučivanja o kupnji putem Interneta

prolazi kroz tri načina ponašanja. Prvo se ponaša kao posje-

titelj. Posjetitelj ulazi u Web prodavaonicu i nakon kratkog

vremena iz nje izlazi bez detaljnog čitanja i pregleda ponu-

de. Poduzeće dovodi posjetitelje na Web mjesto različitim

marketinškim aktivnostima u on-line i off-line obliku. Drugi

način ponašanja je ponašanje čitatelja. Čitatelj je osoba

koja čita informacije pružene na Web mjestu i interaktivno

komunicira s Web mjestom tijekom dužeg razdoblja. Čitatelj

pronalazi informacije koje ga zanimaju, ali pronalazi i

informacije o proizvodima i uslugama. Pretvaranje posjetite-

lja u čitatelja postiže se dobro dizajniranim, bogatim, toč-

nim i ažurnim sadržajima na Web mjestu. Konačno, osoba se

ponaša kao kupac kada na temelju informacija, nađenih u Web

ponudi, kupuje proizvod ili uslugu popunjavajući elektronički

obrazac narudžbe. Temeljni zadatak Web prodavaonice jest u

što kraćem roku pretvoriti posjetitelja u čitatelja te čita-

telja u kupca. Brzim i točnim izvršenjem naloga te uslugama

nakon prodaje, kupac postaje stalni potrošač.

12

b) (očekivani rezultat – minimum 15 redova za redom bez pogreške)

Poslovanje putem e-maila može biti ustrojeno na dvije razine

i to na poslovanje unutar poduzeća i poslovanje s okruženjem.

Interno poslovanje dobiva novu kvalitetu koja se ogleda u

većoj i bržoj informiranosti, izvješćivanju menadžera na svim

razinama, koordiniranost rada djelatnika, evidenciji poruka.

E-mail poruka nalazi primjenu u svim aktivnostima poduzeća,

posebno u okviru nacionalnog tržišta, ali i na međunarodnom

tržištu. Osnovne aktivnosti putem e-maila jesu: upiti, pro-

mocija proizvoda ili usluga, naručivanje roba ili usluga te

prigodne poruke. E-mail je idealni način za prikupljanje

informacija putem upita. Na svoj upit kupac dobiva pozitivan

ili negativan odgovor proizvođača. Pozitivan odgovor je

ponuda roba ili usluga, a negativan odgovor je otklon. Na

upite kupca treba uvijek odgovoriti jer se tako proširuje

krug poslovnih partnera. Ponuda je kreativan rad tima ili

pojedinca. E-mail ponuda treba imati šarma. Kad ju primatelj

otvori, svojim vanjskim izgledom treba pobuditi pozornost.

Jedan od načina unapređenja prodaje pomoću e-maila jest i

primjena prigodnih komunikacija.

13

2.1.9. Tekst - PROBLEMI SU ZNAK ŽIVOTA

1. vježba ugrijavanja (cilj je vježbu prepisati bez pogreške u 1 minuti)

Kad čovjek spozna korijene svojeg problema, time je već uči-

nio velik pomak prema njegovu rješenju. Ne gubite vjeru u

sebe, sačuvajte samopouzdanje. Um je vaše moćno oruđe. Ljudi

su rođeni da uspiju, ne da promaše u životu.223

2. vježba zahvata (svaki red vježbe pišite 1 minutu)

aio, pnčn – panično; eui, mđtm – međutim; uoe, bg – uboge;

eoa, nrvzn – nervozan; oeui, krnt – okrenuti; oei, prblm –

problemi; eoai, vjrvt – vjerovati; oia, lgčn – logičan;

3. vježba riječi (svaki red vježbe pišite 1 minutu)

otići ću, moćno, živci, reagirajući, osjećati, noći, reći,

podražaj, muški, osjećajući, vrućina, život, baš, međutim,

žilav, življi, težak, želudac, mišljenje, odašilje, oruđe,

komponente, apatične, sirote, uboge, naizmjence, nikakvih,

4. vježba prijepisa 2×5 minuta

a) (očekivani rezultat – minimum 15 redova za redom bez pogreške)

Iz toga, dakle, logično slijedi da problemi tvore znak živo-

ta. I doista, otići ću tako daleko pa reći da je čovjek, što

ima više problema, utoliko življi. Čovjek koji ima recimo

deset dobrih, starih, žilavih, pravih muških problema na

temelju je toga dvaput življi od sirote i uboge, apatične

spodobe koje posjeduje samo pet problema. A ako nemate baš

nikakvih problema, onda vas upozoravam: u velikoj ste pogi-

belji. Za uspješno savladavanje problema potrebne su vam

barem tri prijeko potrebne komponente: znanje, mišljenje i

vjera ili da to izrazimo na drugi način, potrebno je znati,

misliti i vjerovati. Kad čovjek spozna korijene svojeg pro-

blema, time je već učinio velik pomak prema njegovu rješenju.

Gotovo će svaki problem popustiti pred tehnikom rada, znanjem

i razumijevanjem. Problem, međutim, ako ga ne ispitate, po-

staje tako težak da to više ne stoji ni u kakvom razmjeru s

činjenicama koje iza njega stoje.

14

b) (očekivani rezultat – minimum 15 redova za redom bez pogreške)

Um je vaše moćno oruđe. Um vam daje moć nad svim uvjetima i

okolnostima i nad svakim problemom, bez obzira na to kako on

bio težak. Možete ako mislite da možete - ako mislite na

ispravan način. Obično, međutim, kad se suočimo s problemom,

skloni smo, prije nego misliti, reagirati emotivno. Um nad

kojim nemamo hladnu i logičnu kontrolu odašilje živcima

emotivne podražaje čak i do želuca koji se, panično reagi-

rajući, počinje osjećati bolesno. Tako čovjek postaje ner-

vozan, budi se usred noći osjećajući po čitavu tijelu na-

izmjence studen i vrućinu, usta su mu suha, a srce mu

treperi. Slijedi pitanje: zašto baš ja? Odgovor, naravno

glasi da je potrebno okrenuti se valjanom i zdravom umu -

početi misliti. Ne gubite vjeru u sebe - sačuvajte samopo-

uzdanje. Ljudi su rođeni da uspiju, ne da promaše u životu.

15

2.1.10. Tekst - ZRAK

1. vježba ugrijavanja (cilj je vježbu prepisati bez pogreške u 2 minute)

Prosječan Hrvat dnevno proizvede 0,7 kg smeća, godišnje u

Hrvatskoj nastane 1,2 milijuna tona smeća, 300 tisuća tona

smeća završi na nelegalnim odlagalištima, postoji 126 legal-

nih odlagališta smeća u Hrvatskoj, niklo je i 3.000 ilegalnih

odlagališta, 40% legalnih odlagališta je ograđeno, 50% legal-

nih odlagališta nije čuvano.328

Večernji list, travanj 2004.

2. vježba zahvata (svaki red vježbe pišite 1 minutu)

eoeo, npsrdn - neposredno; euaoi, mđnrdn - međunarodnih;

aeia, gncj - agencija; uoae, spstvljnj - uspostavljanje;

3. vježba riječi i pojmovno vezanih cjelina (svaki red vježbe pišite 1 minutu) emisija onečišćujućih tvari, međunarodnih obveza, podatak,

kvantitativnih, urbana područja, prekograničnog prijenosa,

oštećenje ozonskog omotača, kvalitativnih, stanje okoliša,

European Environment Information and Observation Network,

4. vježba prijepisa 2×5 minuta

a) (očekivani rezultat – minimum 15 redova za redom bez pogreške)

Posljedica emisije onečišćujućih tvari u zrak nije samo pro-

mjena kakvoće zraka, nego neposredno i promjena klime i ošte-

ćenje ozonskog omotača. Agencija za zaštitu okoliša prikuplja

podatke o emisijama u zrak, te ih koristi za organizaciju

Jedinstvenog informatičkog sustava zaštite okoliša u Republi-

ci Hrvatskoj. Prikupljene i obrađene podatke Agencija koristi

za izvješća i smjernice strategije zaštite zraka i okoliša,

kao i za ispunjenje međunarodnih obveza Republike Hrvatske iz

područja zraka i okoliša. Osnovne smjernice za izradu strate-

gije zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, kao i provođenja

mjera zaštite i poboljšanja kakvoće zraka na području Repu-

blike Hrvatske čine podaci dobiveni praćenjem kakvoće zraka i

izvora emisija u zrak. Zakonom o zaštiti zraka (N.N. 48/95)

propisano je uspostavljanje mreža za praćenje kakvoće zraka:

1. državne mreže za praćenje kakvoće zraka pozadinskog, re-

gionalnog i prekograničnog daljinskog prijenosa, te mjerenja

u okviru međunarodnih obveza države, kao i mjerenja kakvoće

zraka u zaštićenim područjima i u urbanim opterećenim podru-

čjima, 2. područne mreže za praćenje kakvoće zraka u naselje-

nim i industrijskim područjima.1179

16

b) (očekivani rezultat – minimum 15 redova za redom bez pogreške)

U mjerenja su uključene različite znanstvene i državne in-

stitucije, svatko u okviru svojih nadležnosti. Agencija za

zaštitu okoliša (AZO) koordinira suradnju institucija na

prikupljanju podataka o kakvoći zraka. Prikupljene podatke

AZO objedinjuje u jedinstveni Informatički sustav zaštite

okoliša (ISZO). Također, Agencija stručno obrađuje prikup-

ljene podatke te utvrđuje postojanje ili nedostatak kvali-

tativnih i kvantitativnih pokazatelja o povezanosti ljudske

aktivnosti i stanja okoliša, tzv. indikatora, koji predstav-

ljaju temelj u procesu utvrđivanja mjera zaštite zraka i

okoliša općenito. Agencija dobivene podatke o kakvoći zraka

koristi za izradu izvješća i smjernica o stanju okoliša i

zraka za potrebe Vlade Republike Hrvatske i njezinih tijela,

te razmjenjuje podatke u okviru međunarodnih obveza Republike

Hrvatske s provedbenim agencijama UN, kao i s Europskom agen-

cijom za zaštitu okoliša European Environment Agency i njenom

mrežom European Environment Information and Observation Net-

work. Koristeći prikupljena saznanja o kakvoći zraka u Repub-

lici Hrvatskoj, Agencija sudjeluje u provedbi domaćih i među-

narodnih projekata iz područja kakvoće zraka i klimatskih

promjena, kojima je cilj suradnja na smanjenju onečišćujućih

emisija u zrak.1264

Preuzeto: www.azo.hr

17

2.1.11. Zadatak – za utvrđivanje brojeva i znakova na tipkovnici

ZADATAK – primjena specijalnih znakova pomoću prečaca (AltGr+znak)

a) Prepišite tekst STATISTIČKI PODACI

o Otvorite novi prazan dokument

- podesite uobičajene margine (3, 3, 3 i desno 2,5);

- odaberite Font - Arial, veličine 11;

- zadani pomak tabulatora postavite na 1,5 cm;

o Dokument imenujte: Utvrđivanje znakova_obl - spremite u mapu

o Enter koristite samo na mjestu znaka ¶

o Iza znaka stavite Shift + Enter

b) Oblikujte tekst prema sljedećim uputama:

1. Podebljane dijelove teksta u predlošku istaknite verzalom

2. Podatke za svaki grad odvojite dvostrukim Enterom

3. Upišite naslov teksta Gradovi Hrvatske – statistički podaci i istaknite

podebljano

4. Unutar teksta za svaki pojedini grad stavite grafičke oznake na lijevoj

margini, a položaj teksta započnite 0,5 cm od grafičke oznake

5. U odlomku - Kratice upotrijebljene u tekstu primijenite tabulatore 6. U zaglavlju na lijevoj strani napišite verzalom: Utvrđivanje brojeva i

znakova na tipkovnici slovima Arial 10, ispod teksta zaglavlja stavite crtu

7. U podnožju na lijevoj strani stavite datum izrade, a na 9 cm se potpišite

Napomena:

a) Trajanje prijepisa do 25 min.

b) Očekivano vrijeme za oblikovanje teksta je cca. 15 minuta.

18

STATISTIČKI PODACI

Osijek [15-16, B2]¶ g. š. 45°33´09˝N, g. d. 18°40´37˝E; n. v.

94 m;¶ županijsko središte Osječko-baranjske županije.

Smješten na desnoj obali rijeke Drave, u mikroregiji Dravsko-

dunavske nizine Istočnohrvatske ravnice, 276 km istočno od

grada Zagreba;¶ 90 411 st. (2001.), prosj. god. stopa pada -

1,46% (1991. - 2001.), površina 56,74 km2, prosj. gustoća

naseljenosti 1593 st./km2;¶

Pula (tal. Pola) [17-18, B3]¶ g. š. 44°52´20˝N, g. d.

13°50´55˝E; n. v. 2 m;¶ Grad i županijsko središte Istarske

županije. Smještena u unutrašnjem dijelu prostranoga dobro

zaštićenoga istoimenoga zaljeva, u mikroregiji Zapadne Istre

Sjevernohrvatskoga primorja, 288 km jugozapadno od grada

Zagreba;¶ 58 594 st. (2001.), prosj. god. stopa pada - 0,62%

(1991. - 2001.), površina 53,55 km2, prosj. gustoća

naseljenosti 1049 st./km2; ¶

Split [39-40, C1]¶ g. š. 43°30´29˝N, g. d. 16°26´40˝E; n. v.

9 m;¶ Grad i županijsko središte Splitsko-dalmatinske

županije. Smješten na istoimenom poluotoku između

Kaštelanskoga zaljeva na sjeverozapadu, Splitskoga kanala na

jugu, Marijana na zapadu, a Splitskoga polja na istoku u

srednjoj Dalmaciji, u mikroregiji Trogirsko-splitskoga

primorja Južnohrvatskoga primorja, 394 km južno od grada

Zagreba;¶ 175 140 st. (2001.), prosj. god. stopa pada -0,78%

(1991.- 2001.), površina 21,83 km2, prosj. gustoća

naseljenosti 8023 st./km2; ¶

Varaždin [3-4, B2]¶ g. š. 46°18´22˝N, g. d. 16°25´55˝E; n. v.

173 m;¶ Grad i županijsko središte Varaždinske županije.

Smješten na desnoj obali rijeke Drave u Varaždinskome polju u

sjevernome dijelu Hrvatskoga zagorja, u mikroregiji

Varaždinsko-Ludbreškoga polja Središnje Hrvatske, 66 km

sjeverno od grada Zagreba;¶ 41 434 st. (2001.), prosj. god.

stopa pada -0,10% (1991. - 2001.), površina 32,42 km2, prosj.

gustoća naseljenosti 1278 st./km2;¶

Vis [39-40, B3]¶ g. š. 43°03´28˝N, g. d. 16°l1´43˝E; n. v. 2

m;¶ naselje u istoimenom Gradu u općini Splitsko-dalmatinske

županije. Smješten u istoimenome zaljevu na sjeveroistočnoj

obali istoimenoga otoka srednje Dalmacije, u mikroregiji

Srednjodalmatinskih otoka Južnohrvatskoga primorja;¶ 1 776

st. (2001.), prosj. god. stopa pada -0,84% (1991. - 2001.),

površina 27,16 km2, prosj. gustoća naseljenosti 65 st./km

2;¶

19

Kratice upotrijebljene u tekstu

E - istok - ° - stupanj

N - sjever - ´ - minuta

g. d. - geografska dužina - ˝ - sekunda

g. š. - geografska širina - st.- stanovništvo

n. v. - nadmorska visina

PREČACI NA TIPKOVNICI

° stupanj = Alt Gr + 5 + razmaknica

´ minuta = Alt Gr + 9 + razmaknica

˝ sekunda = Alt Gr + 0 + razmaknica

m2

= zatamnimo samo broj - Shift + strelica i zatim Ctrl+znak plus

(Važno: ako nam je kursor ostao u poziciji eksponenta dovoljno je radnju ponoviti)

20

GRADOVI HRVATSKE - STATISTIČKI PODACI OSIJEK [15-16, B2] g. š. 45°33´09˝N, g. d. 18°40´37˝E; n. v. 94 m; županijsko središte Osječko-baranjske županije.

Smješten na desnoj obali rijeke Drave, u mikroregiji Dravsko-dunavske nizine Istočnohrvatske ravnice, 276 km istočno od grada Zagreba;

90 411 st. (2001.), prosj. god. stopa pada -1,46% (1991. - 2001.), površina 56,74 km2, prosj. gustoća naseljenosti 1.593 st./km2;

PULA (tal. Pola) [17-18, B3] g. š. 44°52´20˝N, g. d. 13°50´55˝E; n. v. 2 m; Grad i županijsko središte Istarske županije.

Smještena u unutrašnjem dijelu prostranoga dobro zaštićenoga istoimenoga zaljeva, u mikroregiji Zapadne Istre Sjevernohrvatskoga primorja, 288 km jugozapadno od grada Zagreba;

58 594 st. (2001.), prosj. god. stopa pada - 0,62% (1991. - 2001.), površina 53,55 km2, prosj. gustoća naseljenosti 1.049 st./km2;

SPLIT [39-40, C1] g. š. 43°30´29˝N, g. d. 16°26´40˝E; n. v. 9 m; Grad i županijsko središte Splitsko-dalmatinske županije. Smješten na istoimenom

poluotoku između Kaštelanskoga zaljeva na sjeverozapadu, Splitskoga kanala na jugu, Marijana na zapadu, a Splitskoga polja na istoku u srednjoj Dalmaciji, u mikroregiji Trogirsko-splitskoga primorja Južnohrvatskoga primorja, 394 km južno od grada Zagreba;

175 140 st. (2001.), prosj. god. stopa pada -0,78% (1991.- 2001.), površina 21,83 km2, prosj. gustoća naseljenosti 8.023 st./km2;

VARAŽDIN [3-4, B2] g. š. 46°18´22˝N, g. d. 16°25´55˝E; n. v. 173 m; Grad i županijsko središte Varaždinske županije.

Smješten na desnoj obali rijeke Drave u Varaždinskome polju u sjevernome dijelu Hrvatskoga zagorja, u mikroregiji Varaždinsko-Ludbreškoga polja Središnje Hrvatske, 66 km sjeverno od grada Zagreba;

41 434 st. (2001.), prosj. god. stopa pada -0,10% (1991. - 2001.), površina 32,42 km2, prosj. gustoća naseljenosti 1.278 st./km2;

VIS [39-40, B3] g. š. 43°03´28˝N, g. d. 16°l1´43˝E; n. v. 2 m; naselje u istoimenom Gradu u općini Splitsko-dalmatinske županije.

Smješten u istoimenome zaljevu na sjeveroistočnoj obali istoimenoga otoka srednje Dalmacije, u mikroregiji Srednjodalmatinskih otoka Južnohrvatskoga primorja;

1 776 st. (2001.), prosj. god. stopa pada -0,84% (1991. - 2001.), površina 27,16 km2, prosj. gustoća naseljenosti 65 st./km2;

KRATICE UPOTRIJEBLJENE U TEKSTU E - istok - ° - stupanj N - sjever - ´ - minuta g. d. - geografska dužina - ˝ - sekunda g. š. - geografska širina - st. - stanovništvo n. v. - nadmorska visina