1. vežba KARDIOVASKULARNI SISTEM Kardiovaskularni sistem se sastoji od sistema za kretanje krvi i sistema za kretanje limfe. Obuhvata srce, krvne sudove i limfne sudove. Kardiovaskularni sistem omogućava razmenu gasova i metabolita između krvi i tkiva, transport hranljivih materija, hormona i signalnih molekula do ciljnih ćelija, a uključen je i u regulaciju telesne temperature i imunološki nadzor organizma. Krvni sistem obuhvata srce, arterijske krvne sudove, kapilare i venske krvne sudove. Zidovi srca i krvnih sudova imaju zajednički opšti plan građe koji podrazumeva postojanje tri tunike (omotača): - tunica intima - jedan sloj endotelskih ćelija, lamina i podendotelsko rastresito vezivno tkivo u kojem se ponekad mogu sresti glatke mišićne ćelije; - tunica media - uglavnom glatke mišićne ćelije i različita količina elastina, retikularnih vlakana i proteoglikana; u zidu arterija ovo je najširi sloj; - tunica adventitia - vezivno tkivo sa kolagenim i elastičnim vlaknima, fibrolastima i ponekad glatkim mišićnim ćelijama; kod velikih krvnih sudova sadrži manje krvne sudove i nerve; najširi je sloj zida vena. Kod nekih krvnih sudova, između tunica intima i tunica media, kao i između tunica media i tunica adventitia mogu se zapaziti unutrašnja odnosno spoljašnja elastična lamina (lamina elastica interna i lamina elastica externa). Na osnovu dijametra, ali i finije histološke strukture, arterijski krvni sudovi se dele na elastične (velike) arterije, mišićne arterije i arteriole. Slično je i sa venskim krvnim sudovima kod kojih razlikujemo velike vene, srednje vene i venule. Krvni kapilari su krvni sudovi najmanjeg dijametra, čiji se zid sastoji od endotela, lamine i, u ponekad, pericita. Periciti se sreću u zidu kontinuiranih kapilara i postkapilarnih venula i smatra se da predstavljaju njihovu tunica media. Sistem limfnih sudova obuhvata limfne kapilare, limfne sudove i limfne kanale. Limfnim sudovima se tečnost preuzima iz tkiva i, kao limfa, sprovodi ka krvnim sudovima. Zidovi limfnih kapilara izgrađeni su od endotelskih ćelija koje leže na diskontinuiranoj lamini i veoma su propustljivi. Sa postepenim porastom dijametra limfnih sudova njihova histološka struktura postaje nešto složenija usled pojave glatkih mišićnih ćelija i vezivnog tkiva.
7
Embed
1. vežba KARDIOVASKULARNI SISTEM · 2018-01-18 · 1. vežba KARDIOVASKULARNI SISTEM Kardiovaskularni sistem se sastoji od sistema za kretanje krvi i sistema za kretanje limfe. Obuhvata
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1. vežba KARDIOVASKULARNI SISTEM
Kardiovaskularni sistem se sastoji od sistema za kretanje krvi i sistema za kretanje limfe.
Obuhvata srce, krvne sudove i limfne sudove. Kardiovaskularni sistem omogućava razmenu gasova i
metabolita između krvi i tkiva, transport hranljivih materija, hormona i signalnih molekula do ciljnih
ćelija, a uključen je i u regulaciju telesne temperature i imunološki nadzor organizma.
Krvni sistem obuhvata srce, arterijske krvne sudove, kapilare i venske krvne sudove. Zidovi
srca i krvnih sudova imaju zajednički opšti plan građe koji podrazumeva postojanje tri tunike
(omotača):
- tunica intima - jedan sloj endotelskih ćelija, lamina i podendotelsko rastresito vezivno tkivo u kojem
se ponekad mogu sresti glatke mišićne ćelije;
- tunica media - uglavnom glatke mišićne ćelije i različita količina elastina, retikularnih vlakana i
proteoglikana; u zidu arterija ovo je najširi sloj;
- tunica adventitia - vezivno tkivo sa kolagenim i elastičnim vlaknima, fibrolastima i ponekad glatkim
mišićnim ćelijama; kod velikih krvnih sudova sadrži manje krvne sudove i nerve; najširi je sloj zida
vena.
Kod nekih krvnih sudova, između tunica intima i tunica media, kao i između tunica media i
tunica adventitia mogu se zapaziti unutrašnja odnosno spoljašnja elastična lamina (lamina elastica
interna i lamina elastica externa).
Na osnovu dijametra, ali i finije histološke strukture, arterijski krvni sudovi se dele na elastične
(velike) arterije, mišićne arterije i arteriole. Slično je i sa venskim krvnim sudovima kod kojih
razlikujemo velike vene, srednje vene i venule.
Krvni kapilari su krvni sudovi najmanjeg dijametra, čiji se zid sastoji od endotela, lamine i, u
ponekad, pericita. Periciti se sreću u zidu kontinuiranih kapilara i postkapilarnih venula i smatra se da
predstavljaju njihovu tunica media.
Sistem limfnih sudova obuhvata limfne kapilare, limfne sudove i limfne kanale. Limfnim
sudovima se tečnost preuzima iz tkiva i, kao limfa, sprovodi ka krvnim sudovima. Zidovi limfnih
kapilara izgrađeni su od endotelskih ćelija koje leže na diskontinuiranoj lamini i veoma su propustljivi.
Sa postepenim porastom dijametra limfnih sudova njihova histološka struktura postaje nešto složenija
usled pojave glatkih mišićnih ćelija i vezivnog tkiva.
Slika 1
Deo zida elastične arterije (SM, hematoksilin/eozin)
Površinu arterijskog krvnog suda okrenutu ka lumenu oblaže jedan sloj endotelskih ćelija.
Subendotelsko vezivo je dobro razvijeno i u njemu se uočava nukleus glatke mišićne ćelije. Lamina
elastica interna predstavlja granicu između tunica intima i tunica media. U tunica media dominiraju
elastične komponente, a vidi se i nekoliko nukleusa glatkih mišićnih ćelija.
Obeležiti: tunica intima nukleusi glatkih mišićnih ćelija
nukleus endotelske ćelije tunica media
subendotelsko vezivo
lamina elastica interna
Slika 2
Arteriola, venula i limfni kapilar (SM, hematoksilin/eozin)
Odredite arteriolu, venulu i limfni kapilar. Obratite pažnju na debljinu pojedinih slojeva u zidu
arteriole i venule, kao i na to da je granicu tunica adventitia teško odrediti jer postepeno prelazi u
okolno vezivo. Na histološkim preparatima, zidovi venskih krvnih sudova su često kolabirani, dok su
zidovi arterijskih krvnih sudova pravilnog prstenastog oblika. Iako to ne odgovara stanju u živom tkivu
nego zavisi od metoda uzimanju uzorka, može pomoći pri razlikovanju vena i arterija.
Obeležiti: arteriola
venula
tunica intima arteriole, venule
tunica media arteriole, venule
tunica adventitia arteriole, venule
limfni kapilar
eritrociti
Slika 3
Arteriola i venula (TEM)
Uporedite izgled pojedinih histoloških komponenti zida arteriole i venule na svetlosnom i
transmisionom elektronskom mikroskopu. Pericit se, pored kapilara, može sresti i u zidu venula.
Razmislite zbog čega se njegova citoplazma ne vidi kao kontinuirani sloj. Podsetite se kako na nivou
TEM izgledaju eritrociti i krvne pločice.
.
Obeležiti: arteriola
venula
endotelska ćelija arteriole, venule
glatka mišićna ćelija
pericit
fibroblast
eritrociti
krvne pločice
Slika 4
Kontinuirani kapilar (TEM)
Mikrografija prikazuje poprečni presek kontinuiranog kapilara. Najveći deo endotelske ćelije
zauzima nukleus, a pored njega u citoplazmi se mogu videti mitohondrije, Goldžijev aparat i veliki broj
transcitoznih vezikula. U donjem delu mikrografije zaokruženo je mesto međućelijskog spoja
zaštićenog marginalnim prevojem. Sa leve strane mikrografije, u gornjem i donjem uglu, vide se
poprečno presečeni kolageni fibrili, a gore desno je poprečni presek dela skeletne mišićne ćelije. Na
isečku (dole desno), na većem uveličanju, snimljene su transcitotske vezikule.
Obeležiti: nukelus endotelske ćelije
lamina
transcitotska vezikula
međućelisjki spoj sa marginalnim prevojem
kolageni fibrili
deo skeletne mišićne ćelije
Slika 5
Fenestrirani kapilar sa dijafragmom (TEM)
Fenestrirani kapilari omogućavaju intenzivnije razmene između krvi i tkiva nego što je to slučaj
kod kontinuiranih kapilara. Na endotelskim ćelijama postoje otvori (fenestri) koji su, u ovom slučaju,
premošćeni tankom dijafragmom. Fenestri se javljaju u grupama. Na osnovu čega možete odrediti da se
u donjem levom uglu mikrografije vidi deo endokrine žlezdane ćelije?
Obeležiti: nukelus endotelske ćelije
lamina
fenestar sa dijafragmom
eritrocit
nukelus endokrine žlezdane ćelije
Zadatak 1 (opciono)
Arterijski i venski krvni sud (mikroskopski preparat)
Posmatrajte preparat na malom uveličanju i pronađite arterijski i venski krvni sud. Skicirajte ih
vodeći računa o obliku i veličini. Na srednjem uveličanju nacrtajte deo zida svakog krvnog suda i
odredite tunica intima, tunica media i tunica adventitia. Uporedite relativne širine ovih slojeva. Da li
možete da uočite spoljašnju i/ili unutrašnju elastičnu laminu? Pažljivo pogledajte endotel i prikažite ga