1. ŠTO JE? 2. ČIME SE BAVI? 3. ČEMU SLUŽI? inženjerska geologija

1

1

nastupno predavanje

UVOD U INŽENJERSKU GEOLOGIJUUVOD U INŽENJERSKU GEOLOGIJU

S. MIHALIĆ

2

1. ŠTO JE?1. ŠTO JE?2. ČIME SE BAVI?2. ČIME SE BAVI?

3. ČEMU SLUŽI?3. ČEMU SLUŽI?

inženjerska geologijaCILJ PREDAVANJA

2

3

geološki okolišgeološki okolišSTIJENASTIJENA

inženjerskiinženjerskiobjektobjekt

inženjerska geologijaŠTO JE?

4

geološki okolišgeološki okolišSTIJENASTIJENA

inženjerskiinženjerskiobjektobjekt

GEOLOGIJAGEOLOGIJAGEOTEHNIKAGEOTEHNIKARUDARSTVORUDARSTVO


3

5

GEOTEHNIČKEDISCIPLINE

GEOLOGIJA


6

predmet? NE.

NAMJENA!!!

stratigrafska geologijapaleontologija

tektonikastrukturna geologijavulkanologijafizička geologijageomorfologija

petrologijasedimentologijamineralogijahidrogeologijageologija naftegeokemija

PROCESI NA ZEMLJI

MATERIJALI ZEMLJE

POVIJEST ZEMLJE

PROCESI

MATERIJALI

geološka disciplina koja se bavi geološkim istraživanjima, ali

isključivo za određenu NAMJENU, tj. za potrebe

inženjerskih radova(građevinarstvo ili rudarstvo)


4

7

stratigrafska geologijapaleontologija

tektonikastrukturna geologijavulkanologijafizička geologijageomorfologija

petrologijasedimentologijamineralogijahidrogeologijageologija naftegeokemija

PROCESI NA ZEMLJI

MATERIJALI ZEMLJE

POVIJEST ZEMLJE

GEOLOŠKI PODACI•formacije stijena•starost stijena•povijest stijena•geometrijski oblici•geološka građa•geneza


8

•INTERPRETACIJATERENSKIHISPITIVANJA(HG, GF, GK)

•SNIMANJE IZDANAKASTIJENA(GEOLOŠKO KARTIRANJE)

geološke geološke metodemetode iistraživanja:straživanja:

•MJERENJE OPTIČKIH, KEMIJSKIH I FIZIČKIH SVOJSTAVA NA UZROCIMA U LABORATORIJU

GEOLOŠKI PODACI•formacije stijena•starost stijena•povijest stijena•geometrijski oblici•geološka građa•geneza


5

9



geološke geološke METODEMETODEiistraživanja:straživanja:



GEOLOŠKE METODEkorisne za

inženjerski projekt


10







6

11

GEOTEHNIČKEZNANOSTI

GEOLOGIJA

primijenjenageologija


12

primijenjena geologija

GEOLOGIJAGEOTEHNIČKEZNANOSTI


7

13

HIDRO-GEOLOGIJA

INŽENJERSKAGEOLOGIJA

STIJENSKOINŽENJER-

STVO

MEHANIKASTIJENA TEMELJENJE MEHANIKA

TLA

TEMELJENJE

TUNELOGRADNJA

RUDARSTVO

GEOLOGIJA GRAĐEVINARSTVO

GEOTEHNIKA

PRIMIJENJENAGEOLOGIJA


14


GEOTEHNIKA

rudarski/inženjerski objekti

istraživanje i projektiranjeHIDRO-

GEOLOGIJAINŽENJERSKAGEOLOGIJA

STIJENSKOINŽENJERSTVO

MEHANIKASTIJENA

MEHANIKA TLA

8

15


GEOTEHNIKA

HIDRO-GEOLOGIJA


STIJENSKOINŽENJERSTVO

MEHANIKASTIJENA

MEHANIKA TLA

podloga za projektiranje

INŽENJERSKOGEOLOŠKI MODEL-model geološke građe

16


HIDRO-GEOLOGIJA


STIJENSKOINŽENJER-

STVO

MEHANIKASTIJENA TEMELJENJE MEHANIKA

TLA

TEMELJENJE

TUNELOGRADNJA

RUDARSTVO

GEOLOGIJA GRAĐEVINARSTVO

GEOTEHNIKA

PRIMIJENJENAGEOLOGIJA

neizostavni dio sustava pridobivanja GEOTEHNIČKIH INFORMACIJA

9

17

GEOLOGIJAGEOTEHNIČKEZNANOSTI

granageotehnike


18

1. ŠTO JE?1. ŠTO JE?2. ČIME SE BAVI?2. ČIME SE BAVI?

3. ČEMU SLUŽI?3. ČEMU SLUŽI?


10

19


2. ČIME SE BAVI?2. ČIME SE BAVI?

Znanost koja se bavi:• istraživanjem, proučavanjem i rješavanjem inženjerskih problema i problema vezanih za zaštitu okoliša, koji mogu nastati kao rezultat interakcije između geološkog okoliša i inženjerskih radova, tj. ljudskih aktivnosti;•kao i predviđanjem geoloških hazarda, razvojem mjera zaštite od hazarda ili mjera njihova ublažavanja. Statut Međunarodnog društva za inženjersku

geologiju (eng. International Association of Engineering Geology, IAEG)

DEFINICIJA INŽENJERSKE GEOLOGIJE

20

••metode istraživanjametode istraživanja••predmeti istraživanjapredmeti istraživanja

INŽENJERSKOGEOLOŠKO ISTRAŽIVANJEINŽENJERSKOGEOLOŠKO ISTRAŽIVANJE

••rezultati istraživanjarezultati istraživanja

inženjerska geologijaČIME SE BAVI?

11

21


METODE ISTRAŽIVANJA REZULTATI:inženjerskogeološko karte

PREDMETI: inženjerskeznačajke stijena/tala

PREDMETI: geodinamičkepojave/procesi

PREDMETI:geomorfološki uvjeti


PREDMETI:hidrogeološki uvjeti

22








12

23

značajke stijena i tala

geodinamičke pojave

geomorfološki uvjeti

hidrogeološki uvjeti


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

24


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

FIZIČKO-MEHANIČKA SVOJSTVA STIJENA

•načina postanka stijena•naknadnihdijagenetskih promjena•metamorfnih procesa•tektonike•procesa trošenja

vrsta stijene

geološka struktura

trošnost

posljedica su kombiniranog utjecajaniza GEOLOŠKIH PROCESA tijekom:

13

25


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

primjer izdanka stijene iz kamenoloma Knowle, Devon (VB)

faktori koji utječu na fizičkofaktori koji utječu na fizičko--mehanička svojstva stijenamehanička svojstva stijena

SVRHA IG ISTRAŽIVANJA: ocjena uvjeta iskapanjaSVRHA IG ISTRAŽIVANJA: ocjena uvjeta iskapanja

STRUKTURA TROŠNOST

LITOLOGIJA

26


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

2 vrste stijena:PJEŠČENJACI

ŠEJLOVI

14

27


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

STRUKTURA:- bora (antikl. i sinkl.)

- rasjed- setovi diskont.

(klivaž, slojevitost,pukotine)

28


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

TROŠNOST- povećanje gustoće

diskontinuiteta- smanjenječvrstoće

15

29


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

•distribucija stupnjeva trošnosti u funkciji dubine, litologije i geol. strukture

•distribucija diskontinuiteta ovisna o litologiji (vrsti stijena) i geol. strukturama

•distribucija čvrstoće stijene u funkciji litologije, geološke strukture i trošnosti

30


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJEinženjerski uvjeti - na osnovi utvrđivanja

značajki i prostorne distribucije LITOLOGIJE, značajki i prostorne distribucije LITOLOGIJE, STRUKTURE i TROŠNOSTISTRUKTURE i TROŠNOSTI

16

31


REDMETI: hidrogeološki uvjeti






32






I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

17

33


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE


aktivnih geološkihprocesa, tzv.GEODINAMIČKIH PROCESA

rezultat

•erozija i akumulacija•eolski procesi•klizanje•permafrost

•formiranje krških uvjeta•volumne promjene u tlu•vulkanska aktivnost•seizmička aktivnost

34

erozija i akumulacijaerozija i akumulacija•odnošenje velike količine materijala vodom i njihovo taloženje••POSLJEDICE: POSLJEDICE: podlokavanje obala podlokavanje obala (narušavanje ravnoteže), i (narušavanje ravnoteže), i povećanje nanosa u povećanje nanosa u vodotocimavodotocima


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

18

35


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

eolski procesi•karakterističniza određena klimatska područja

36


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

permafrost•permanentno smrznuto tlo, karakteristično za određena klimatska područja

••mase leda u mase leda u podzemlju;podzemlju;••predispozicije za predispozicije za slijeganje tlaslijeganje tla

19

37


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

•formiranje krških uvjeta – proces otapanja stijena

38


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

vulkanska aktivnost

•karakteristično za određenageografskapodručja

20

39


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

klizanje•općeniti naziv za kretanje mase stijena ili tla niz padinu•prirodan proces ili rezultat ljudske aktivnosti

40


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE


•erozija i akumulacija•eolski procesi•klizanje•permafrost•formiranje krških uvjeta•volumne promjene u tlu•vulkanska aktivnost•seizmička aktivnost

utvrditi uvjeteu kojima su nastali,

intenzitet i učestalostradi

PROCJENEOPASNOSTI!

SVRHA IG ISTRAŽIVANJA

21

41


REDMETI: hidrogeološki uvjeti




PREDMETI:geodinamičke pojave/procesi


42






I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

22

43


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

geomorfološkiOBLIK

geomorfološkiMATERIJAL

geomorfološkiPROCES

44


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

•pojašnjavanja recentne povijesti razvoja reljefa,tj. oblika reljefa i procesa kojima su nastali,primjerice konfiguracije padina i sl.

•objašnjenje odnosa između oblika reljefa i geološke građe;

geomorfološkiOBLIK

geomorfološkiMATERIJAL

geomorfološkiPROCES

•porijekla, razvoja i starosti pojedinih geomorfoloških elemenata;

•utjecaja geomorfoloških uvjeta na hidro-

geološke uvjete i geodinamičke procese.

23

45


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

FLUVIJALNI FLUVIJALNI OKOLIŠIOKOLIŠI •INŽENJERSKIPROBLEMI: fizičko-mehaničke značajkefluvijalnih naslaga koje su izrazito heterogene s naglim vertikalnim i lateralnim promjenama; erozijaobala; poplave; akumulacija riječnog nanosa; zamočvarenjaokolnog zemljišta

46


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

KRŠKRŠsitna reljefna obilježja na površinistijena kao što su škrape

•O građi podzemlja zaključuje se na osnovi karakterističnih geomorfoloških oblika na površini

•Osnovni krški geomorfološki oblici obuhvaćaju: suhe doline i depresije različitih dimenzija (ponikve, vrtače, polja, uvale); podzemne objekte sa ili bez vode (jame i špilje); ponore; ali i

24

47


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

PLANINE I BRDAPLANINE I BRDA•tipični geomorfološki obliciuglavnom vezani za eroziju vodom(stvaranje jaruga, produbljavanje dolina), duž vodenih tokova i klizanja. Klizanjima stijena i tala nastaju različiti tipovi koluvijalnih i taluvijalnih sedimenata.

48


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

URBANI OKOLIŠURBANI OKOLIŠ• stvaranje novih geomorfoloških oblika, promjena razine podzemne vode i promjena opterećenja stijena uslijed težine objekata, tj. urbanog razvoja

•prilikom inženjerskogeoloških i geotehničkih istraživanja u urbanim područjima posebnu pažnju treba posvetiti prethodnim fazama urbanizacije, iz kojih su mogli preostati nestabilni nasipi, loše drenirane doline i slabo konsolidirano zemljište.

25

49







PREDMETI: hidrogeološki uvjeti

50






I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

26

51


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

•utječu na korištenje zemljišta, planiranje, odabir lokacija,cijenu, trajnost, pa čak i sigurnost građevina


•podzemne i površinske vode imaju važnu uloguprilikom nastanka geodinamičkih procesa

•značajke stijena i tala često se mijenjaju uslijeddjelovanja podzemne vode

••ppotrebni podaci uzimaju se s postojeotrebni podaci uzimaju se s postojeććih hidrogeoloih hidrogeološškihkihkarata ili se snimaju na terenukarata ili se snimaju na terenu

52


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

Proučavanje podzemne vodeProučavanje podzemne vodeu inženjerskoj geologijiu inženjerskoj geologiji

VODA KAO INŽENJERSKI PROBLEMVODA KAO INŽENJERSKI PROBLEM

(1) problema koje može prouzročiti u građenju;

(2) njezinog djelovanja kao agensa erozije;

(3) njezinog utjecaja na funkcioniranje građevina;

(4) njezinog djelovanja kao medija za prenošenje zagađenja

27

53


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

odvodnjavanje, tj. snižavanje RPV zbog građenja

(1) problema koje može prouzročiti u građenju;

54

slom brane Teton (USA)slom brane Teton (USA)

voda kao agens erozije – hidraulički slom tla


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

(2) djelovanje vode kao agensa erozije;

28

55


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE


56

Otvorene frakture i pukotine u stijeni desnog potpornjakaOtvorene frakture i pukotine u stijeni desnog potpornjaka bile su inicijalni diskontinuiteti na kojima je započeo proces ispiranja materijala

vodom.


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE


29

57


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

ODVODNJAVANJE TUNELA I OSTALIH PODZEMNIH ODVODNJAVANJE TUNELA I OSTALIH PODZEMNIH PROSTORIJAPROSTORIJA

(3) utjecaj vode na funkcioniranje građevina;

IZOLACIJA ODLAGALIŠTA OTPADAIZOLACIJA ODLAGALIŠTA OTPADA(4) voda kao medija za prenošenje zagađenja

58


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

Inženjerskogeološki modeli kao podloga zaprojektiranje:

• BRTVENI SLOJEVI

• DRENOVI

• BUŠOTINE I BUNARI

• BARIJERE (različite vrste nasipa)

30

59


PREDMETI: hidrogeološki uvjeti






60


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE





AKUMULACIJAKUMULACIJAA BRANE BRANE VAIONTVAIONT, , ITALIJITALIJAA 1963. 1963.

KLIZANJE

31

61


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

AKUMULACIJAKUMULACIJAA BRANE BRANE VAIONTVAIONT, , ITALIJITALIJAA 1963. 1963.

KLIZANJE

62


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

32

63

1.1. ZNAČAJKE STIJENA I TALA ZNAČAJKE STIJENA I TALA (izmjena vapnenaca i proslojaka glina; strukturno-geološka obilježja-slojevitost,rasjedna ploha, diskontinuiteti; trošenje duž diskontinuiteta)


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

64


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

33

65



REZULTATI:inženjerskogeološko karte





METODE ISTRAŽIVANJA

66

ZADATAK INŽENJERSKE GEOLOGIJE:ZADATAK INŽENJERSKE GEOLOGIJE:

••odrediti kljuodrediti ključčne geolone geološške uvjeteke uvjetekoji mogu utjecati na grakoji mogu utjecati na građđevinuevinu

••integrirati sve podatke dobivene istraintegrirati sve podatke dobivene istražživaivaččkim kim radovima u racionalniradovima u racionalni konceptualni model konceptualni model

istraistražživanog podruivanog područčjaja


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

34

67


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

geološke

geotehničke

geofizičke

METODE ISTRAŽIVANJA:METODE ISTRAŽIVANJA:

68


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

geološke

geotehničke

geofizičke

METODE ISTRAŽIVANJA:METODE ISTRAŽIVANJA:

35

69INŽENJERSKOGEOLOŠKO KARTIRANJEINŽENJERSKOGEOLOŠKO KARTIRANJE


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

70

-OSNOVNA GEOLOŠKA KARTA 1:100.000

36

71

1:25.000 1:5.000 1:500

72

INŽENJERSKOGEOLOŠKO KARTIRANJEINŽENJERSKOGEOLOŠKO KARTIRANJE

VRSTE PODATAKAVRSTE PODATAKA

••značajke stijena/talaznačajke stijena/tala

••hidrogeološke pojavehidrogeološke pojave

••geomorfološke značajkegeomorfološke značajke

••geodinamičke pojave/procesigeodinamičke pojave/procesi


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

37

73

74

priručna identifikacijska priručna identifikacijska oprema za određ. fizoprema za određ. fiz--mehan. mehan. svojstava stijena/talasvojstava stijena/tala

38

75

OGRANIČENJAOGRANIČENJAINŽENJERSKOGEOLOŠKOG KARTIRANJAINŽENJERSKOGEOLOŠKOG KARTIRANJA

••nema uvid u podzemlje (izravni ili neizravni)nema uvid u podzemlje (izravni ili neizravni)

••preciznost fizičkopreciznost fizičko--mehaničkih parametaramehaničkih parametara


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

76


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

geološke

geotehničke

geofizičke

39

77


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

ISTRAŽIVANJE PODZEMLJAISTRAŽIVANJE PODZEMLJA

istraživački iskopi i bušotine(+in situ i lab. pokusi)

78

40

79

80

41

81

OGRANIČENJAOGRANIČENJAISTRAŽIVAČKOG BUŠENJAISTRAŽIVAČKOG BUŠENJA


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

••nepotpuna slika podzemljanepotpuna slika podzemlja

??

??

82

geološke

geotehničke

geofizičke


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

42

83

seizmička refrakcijaseizmička refrakcija

84

geoelektrika geoelektrika –– el. otporiel. otpori

43

85



REZULTATI:inženjerskogeološko karte





METODE ISTRAŽIVANJA

86


I NŽ

EN

JER

SK

OG

EO

LOŠ

KO

I ST

RA

ŽIV

AN

JEI N

ŽE

NJE

RS

KO

GE

OLO

ŠK

O I S

TR

AŽ

IVA

NJE

44

87

REZULTAT REZULTAT DETERMINACIJE DETERMINACIJE

JEZGRE BUŠENJAJEZGRE BUŠENJA

LOG BUŠOTINELOG BUŠOTINE

88

45

89

90

46

91

92

FAKT ORSKE KART E

računa nje gust oće LITOLOG IJANAG IB PADIN A

zbra janje te žina poj edinačn ih karat aKAR TA OSJ ETLJIV OSTI N A KLIZ ANJE

N ISKAS REDNJAV ISOKA

sredn ja vrijed nostra zred%

K ARTA K LIZIŠTA

računa nje tež ina

LITOL OGIJANAGIB PA DINAGEOM ORFOLO GIJA

GEOMOR FOLOGIJARAZRED TEŽIN A25431 51938

FAKTORSKE KARTE

računanje gustoće

LITOLOGIJANAGIB PADINA

zbrajanje težina pojedinačnih karata

KARTA OSJETLJIVOSTI NA KLIZANJE

NISKA

SREDNJA

VISOKA

srednja vrijednost

razred

%

KARTA KLIZIŠTA

računanje težina

LITOLOGIJA

NAGIB PADINAGEOMORFOLOGIJA

PROCJENA HAZARDA KLIZANJA

GEOMORFOLOGIJARAZRED TEŽINA

2

543

15

193

8

47

93

94

KARTE HAZARDA KLIZANJA

GDJE je vjerojatno da će se dogoditi klizanje?

Metode za procjenu hazarda klizanja koje odgovaraju na pitanje:

Područje izvanzone rizika

Područja u kojima jeF<1.5.

F=1.25

F=1.5

1:10

ZONA AZONA B

Područja u kojima je F>1.5, ali s površinom iznad linije 1:10. Inicijalno klizanje u ZONI A može prouzročiti retrogresivno klizanje u ZONI B.

Zaravnjenapodručja izgrađenaod gline.

zona ugrožena klizanjem

48

95


HVALA NA PAŽNJI!

1. ŠTO JE? 2. ČIME SE BAVI? 3. ČEMU SLUŽI? inženjerska geologija

Documents