08 KRIZA I PAD RIMSKE REPUBLIKE - RIMSKA OSVAJANJA NA HPP-u

Kriza i pad RepublikeRim i hrvatski povijesni prostor od 2. st. pr. Kr. do Augustovog doba

Uzroci krize rimske Republike• 2. st. pr. Kr. – priljev jeftinog žita sa Sicilije

i Afrike – preorijentacija na maslinarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo – osiromašenje seljaka – prodaja zemlje veleposjednicima – latifundije – robovski rad: jeftini proizvodi

• osiromašeni seljaci odlaze u Rim – gradski proletarijat – smanjuje se baza za regrutaciju vojske – sve jača agrarna kriza

• uspon viteškog staleža – financijski utjecajni bogataši – s malo i ili bez zemlje – bave se zakupom carine i poreza, nabavkama za vojsku

• aristokrati zarañuju korištenje državne zemlje za poljoprivredu – povezivanje državnih službi i gospodarstva – enromnobogaćenje

• osiromašenje obrtnika zbog manufaktura s robovskom radnom snagom – pridružuju se osiromašenom seljaštvu

• italski saveznici traže pravno izjednačenje s rimskim grañanima

• ustanci robova zbog lošeg položaja: 136. –132. na Siciliji

• senatorski sloj nije spreman na ustupke i reforme – nategnuti odnosi u državi koja je postala svjetska sila

Villa rustica – centar latifundije (velikog poljoprivrednog imanja)

Počeci krize – reforme braće Grahko• 133. g. pr. Kr. – pučki tribun Tiberije

Sempronije Grahko i brat Gaj – početak sukoba s nobilitetom – pripadaju stranci koja je u sukobu s Scipionima

• braća su samo dijelom pučkog porijekla –majka braće Grahko Kornelija – kći starijeg Scipiona Afričkog – po ocu Tiberiju plebejci –otac im je bio konzul i vojni zapovjednik

• Tiberije predlaže agrarnu reformu –ograničavanje iskorištavanja državne zemlje na 500 jutara po nositelju prava – uz još po 250 jutara za oba prva sina

• prijedlog zakona na dira privatni posjed –višak državne zemlje tročlani kolegije podijelit će osiromašenim seljacima

• drugi pučki tribun Okatvije i senat protiv tog prijedloga – Oktavije primjenjuje pravo intercesije

• Tiberije i narodna skupština – svrgavaju Oktavija – radi protiv interesa puka –neustavni potez Tiberija Grahka

• Tiberije proširuje zahtjeve – negira isključivo senatsko pravo raspolaganjem državnim financijama

• traži da se naslijeñeno pergamsko bogatstvo podijeli za ureñenje kuća novih kolonizatora

Tiberije Grahko

Počeci krize – reforme braće Grahko• Tiberije traži protuustavan potez

narodne skupštine – svoj ponovni izbor za tribuna slijedeće godine – ostali tribuni se ne usuñuju suprotstaviti

• senatorska većina proglašava stanje prijeke državne nužde (senatusconsultum ultimum) – konzul MucijeScaevola odgaña akcijsko djelovanje

• pristaše senata pod vodstvom ScipionaNazike provaljuju na tribunsku izbornu skupštinu – ubijaju (zatuku) TiberijaGrahka i njegovih 200 – 300 pristaša

• država dolazi na rub grañanskog rata –jaka podjela na dva tabora – napeta situacija u državi

• senatska stranka pristaje na ustupke –nesmetan rad tročlane agrarne komisije

• uskoro u komisiju ulazi Gaj Grahko –sve radikalniji zahtjevi – senat obustavlja rad komisije

• Gaj postaje kvestor na Siciliji – 124. g. pr. Kr. – vraća su u Rim i natječe za pučkog tribuna

• majka Kornelija traži od Gaja napuštanje politike: politika je uzrok obiteljske nesreću i državnog razdora

braća Grahko

Počeci krize – reforme braće Grahko

• od 123. g. pr. Kr. – Gajeve reforme:– stvaranje zakonskih uvjeta za reizbor tribuna i

omogućavanje narodnog opoziva tribuna– pridobivanje siromašnih seljaka: novi agrarni

propisi– povoljno žito za gradski proletarijat – država

garantira povoljnu cijenu– pogoduje viteškom staležu – sudsko pravo u

provincijama za financijske nepravilnosti –veći porezi u Aziiji: vitezovi ga prikupljaju

• Gaj želi dati grañansko pravo svim Italicima i jednako pravo pri vanjskoj kolonizaciji –namjerava osnivati kolonije isključivo van Italije – plan za kolonizaciju Kartage

• drugi tribun M. Livije Druzo i puk – protivnici ovakvog pogodovanja Italicima – Druzopredlaže osnivanje 12 kolonija u Italiji

• 121. g. – Gaj ne postaje tribun po treći put –proglašeno stanje prijeke državne nužde –Grahko daje da ga ubije njegov rob prije nego ga uhvate i ubiju protivnici

• pogubljeno 3 000 Grahkovih pristaša –ukinute sve Grahkove mjere – vitezovi se sporazumijevaju s senatskom strankom

• vladavina optimata – na drugoj strani: populari – trajni raskol koji će dokrajčiti Republiku

Gaj Grahko

Uspon Gaja Marija• na istoku: Parti ruše seleukidsku državu –

ulaze u Siriju• na zapadu: uspješan prodor Rima u

Galiju – 121. g. pr. Kr. osnovana GalliaNarbonensis

• prodori Cimbra sa sjevera – rimski poraz kod Noreja u Noriku 113. g. i kod Arauzijau Galiji 105. g.

• u Africi: uspon Jugurte u Numidiji –dugotrajan rat s Rimom (111. – 105. g.) – nesposobnost i korumpiranost rimskih vojskovoña optimata

• uspon Gaja Marija – pučanin iz Arpina –homo novus – podzapovjednik KvintaCecilja Metele protiv Jugurte

• 107. g. postaje konzul – vraća se u Afriku i dovršava rat – Jugurtu zarobljava Marijev kasniji protivnik, tada Marijevkvestor Lucije Kornelije Sula 105. g.

• Marije slavi trijumf protiv Jugurte 104. g.• od 104. – 100. g. pet puta biran za

konzula zaredom (7 puta ukupno)• završava rat protiv Cimbra i Teutona –

poražava Teutone 102. g. (Aquae Sextiaeu transalpinskoj Galiji) i Cimbre 101. g. (Vercellae u cisalpinskoj Galiji) Gaj Marije

Marijeve reforme• provodi reformu vojske

– uvrštava u vojsku i bezemljaše– uvodi vojnu plaću – država financira vojsku– profesionalna stajaća vojska – 16 god. službe

– 1 godina obuke vojske – razlika od prijašnje narodne vojske (milicije)

– legija: 6000 ljudi (od toga 5200 boraca) – 6 kohorti – 10 centurija (s oko 80 ljudi)

– vojska nosi svu svoju potrebnu opremu i namirnice sa sobom – “Marijeve mule”

– vojni veterani dobivaju zemlju na osvojenim područjima

• vojska postaje vezana uz zapovjednika• Marije daje puno grañansko pravo italskim

saveznicima nakon bitke kod Vercele• 100. g. pr. Kr.– Marije se povlači zbog

sukoba s obje stranke – nije izabran za konzula

• nastavak političkih i socijalnih nemira –politička ubojstva i teror na ulicama – 95. g. istjerani Italici nastanjeni u Rimu

• 91. g. – M. Livije Druzo – pokušaj reformi – davanje grañanskog prava Italicima kao naknadu za odstupanje javne zemlje

• neslaganje senata i vitezova s Druzom –Druz ubijen – ubojstva Druzovih pristaša u Rimu

Gaj Marije u progonstvu

Početak grañanskih ratova• ustanak Italika: 91. – 89. g. pr. Kr.:

saveznički ili Marsijski rat – prvi grañanski rat

• Italici osnivaju grad Italiju sa senatom i dva konzula – kuju i svoj novac

• Rim mobilizira sve raspoložive snage –otpor Italika slomljen – objavljen zakon o grañanskom pravu

• Samnićani se i dalje bore za samostalnost – Sula se vrlo okrutno obračunava s njima

• Italija postaje jedinstvena država – svi grañani ipak nisu parlamentarno zastupani – pristup vlasti imaju samo gornji slojevi

• biračko pravo se može izvršavati samo u Rimu – Italici dobivaju 8 od 35 tribusa

• 88. g. – ustanak protiv Rima u Maloj Aziji –glavni pokretač: pontski kralj Mitridat –ustanak i u Grčkoj

• u Rimu – grañanski rat oko vodstva rata protiv Mitridata – senat za Sulu – populariza Marija: oduzimaju zapovjedništvo Suli

• Sula ulazi s vojskom u gradsko područje (pomerium) – povreda ustavnosti –protjeruje Marija i pristaše – Marije bježi u Afriku – Sula započinje rat s Mitridatom

Lucije Kornelije Sula

Početak grañanskih ratova• marijevac L. Kornelije Cina postaje konzul

87. g. pr. Kr. – obnova grañanskog rata –Cina uzmiče pred Sulinim pristašama

• Cina okuplja Italike – uključuje i robove u vojsku – Marije se vraća iz Afrike – većina vojnika prelazi u Italiji prelazi Mariju

• senat predaje grad – Marije ulazi u Rim –osveta i pokolj Sulinih pristaša

• Sula uspješno ratuje protiv pobunjenih dijelova Male Azije i Grčke – sklapa kompromisan mir s Mitridatom 86. g. –planira povratak u Italiju – Marije umire iste godine

• Cina 83. g. vodi vojsku u Ilirik s namjerom da krene na Sulu preko Balkana – ubijen od pobunjenih vojnika

• Sula se vraća u Italiju 83. g. – na strani Sule: Pompej i M. Licinije Kras

• 82. g. pobjeñuje marijevce i italske pobunjenike – ulazi u Rim – raspisuje “Suline proskripcije”

• pobijeno 6000 grañana u cirkusu –uglavnom bogatih – njihova zemlja dana Sulinim veteranima – 10 000 osloboñenih robova od proskribiranih grañana postaju imenom Kornelijevci

Suline proskripcije

Suline reforme

• Sula se 82. g. pr. Kr. daje izabrati za diktatora na neodreñeno vrijeme –Sulin cilj: osiguranje vlasti senata

• smanjenje ovlasti pučkih tribuna –gube inicijativu pri donošenju zakona – ne mogu obavljati nijednu višu funkciju – zatvaranje daljnje političke karijere budućih tribuna

• odijelio je političku službu od vojnog zapovjedništva da bi spriječio državne udare – konzuli i pretori djeluju samo u Italiji bez vojske

• tek slijedeće godine preuzimaju vojnu upravu provincija kao prokonzuli i propretori – samo na jednu godinu

• svaka provincija dobiva svoj promagistrat – povećan broj višeg činovništva

• u senat primljeni najodličniji pripadnici viteškog staleža i Italika –udvostručen broj senatora na 600

• isključio vitezove iz porotničkih sudova

• dokinuo jeftinu prodaju žita sirotinji• konačni rezultat: uvedeni čvrsti propisi

koji su pojačali vlast senata• smatrajući da je završio posao 79. g.

odrekao se diktature – umire slijedeće godine

Pompejev uspon• neuspjeh Sulinih reformi – nema mira u državi –

Marijevi pristaše pod vodstvom vojskovoñe Sertorije iz Hispanije – u kontakt s Mitridatom

• u Italiji – veliki ustanak robova od 73. g. pr. Kr. –Spartakov ustanak

• jačanje gusarstvo na istoku Mediterana –ugrožavanje dovoza žita – prijetnja ukupnoj trgovini i gospodarstvu države

• senat i vojska podupiru mladog Gneja Pompeja – pobjeñuje 78. g. konzula Lepida koji je htio ukinuti Sulin pravni sustav – od 76. do 72. g.: pobjeñuje sertorijevce i sreñuje prilike u Hispaniji

• M. Licinije Kras – obogatio se u Sulinimproskripcijama – guši robovski ustanak u Italiji 71. g.

• 70. g. Pompej i Kras traže konzulat – rivalitet dvojice pobjednika

• uspijevaju postati konzuli uz podršku populara –zauzvrat modificiraju Sulin sustav – povoljniji uvjeti za tribune i reforma porotničkih sudova

• Pompej pobjeñuje gusare 67. g. – slijedeće godine: rat s Mitridatom – konačna pobjeda 63. g. – nove provincije: Kilikija, Bitinija i Sirija

• Pompej se vraća u Italiju 62. g. i raspušta vojsku – senat ga prima bez počasti – uskraćuje opskrbu njegovih veterana

Gnej Pompej

Karta Male Azije u Mitridatovo doba (prva pol. 1. st. pr. Kr.)

Prvi trijumvirat i Cezarov uspon• Gaj Julije Cezar – roñen 100. g. pr. Kr. – pripadnik

starog plemićkog gensa – Cinin zet i Marijevnećak: povezan i s popularima

• 67. g. glasao u senatu protiv dodjele zapovjedništva Pompeju u ratu s gusarima

• obogatio se kao kvestor u Hispaniji – 65. g. edil: pridobiva puk organiziranjem igara – 63. g. pontifex maximus – potpora Katilininoj uroti 63. g.

• tijekom stjecanja časti – Cezar je potrošio bogatstvo i pao u dugove

• podupire Pompeja 60. g. – izmiruje ga s Krasom –sklapaju tajni dogovor: prvi trijumvirat – sva trojica teže za samovlašću

• Cezar isprva djeluje povučen u pozadini druge dvojice – nema sredstava za vlast

• 59. g. postaje konzul – radi u Pompejevu korist• na seoska gospodarstva naseljava 20 000

siromašnih gradskih stanovnika• doba na upravu Galiju Citerior (Padska nizina) i

Galiju Narbonensis – tri legije na raspolaganju• 58. – 51. g. osvaja cijelu transalpinsku Galiju –

pobjeñuje germanske Sveve – dvije ekspediciju u Britaniju – konačan pobjeda kod Alezije nad Vercingetoriksom – nova granica na Rajni

• Cezar se obogatio pljačkom zlata iz Galije – vraća dugove – priskrbljuje sredstva za vlast Gaj Julije Cezar

Cezarov put na vlast• 56. g. pr. Kr. u Luki: obnovljen

trijumvirat – počinje se osjećati napetost izmeñu Cezara i Pompeja

• 55. g. nova podjela zapovjedništva nad provincijama – Cezar u Galiji, Pompej u Španjolskoj, Kras u Siriji

• Kras pokreće rat s Partima – sramotni poraz i njegova pogibija kod Carrhae53. g. – 20 000 poginulih legionara

• ostaju samo Pompej i Cezar – umire Julija, Pompjeva žena i Cezarova kći –sve veći razdor izmeñu njih

• Cezar ima 10 vjernih i dobro izvježbanih legija pod sobom

• senat se povezuje s Pompejem – on 52. g. postaje jedini konzul (consul sine collega) i upravlja svojom provincijom iz Rima – opskrbljuje grad žitom

• senat sprečava Cezara da postane konzul iako je prije bilo dogovoreno da se on natječe u odsutnosti jer nije mogao napustiti provinciju

• Cezar traži da Pompej raspusti vojsku i odstupi s konzulskog mjesta – Pompej i Ciceron voljni izaći u susret Cezaru –većina senatora za taj prijedlog

Marko Licinije Kras

Bitka kod Carrhae

Cezarov put na vlast• dogovor propada zbog senatskih spletki

i otvorenog huškanja – Cezar je 7. siječnja 49. g. pr. Kr. pozvan da položi zapovjedništvo u Galiji

• Pompej sprema vojsku za obranu Republike – Cezar je naveden na vojno rješenje iako je nudio političko rješenje

• 10. 1. 49. g. – prelazi Rubikon s vojskom – granica Galije i Italije

• senat je iznenañen brzim Cezarovim napredovanjem – optimatska vojska se povlači s Pompejem na istok u bogate provincije

• Cezar u Italiji – pokušava privući što više neprijatelja – pomirljiva politika

• Cezar bez flote – prvo eliminira Pompejeve snage u Hispaniji

• u zimi 49/48. g. uspijeva preći Jadran –poražen kod Dirahija – optimati se nadaju skorom Cezarovom porazu

• Cezarova konačna pobjeda kod Farsalau Tesaliji 48. g. – Pompej bježi u Egipat gdje ga ubijaju pouzdanici PtolemejaXIII. – Ptolemej naklonjen Cezaru

• Cezar odlazi u Egipat – instalira Kleopatru na vlast – vraća se u Italiju Cezar i Kleopatra

Cezarov put na vlast

Bitka kod Farsala

Cezarove reforme• 46. g. pr. Kr. Cezar pobjeñuje pompejevce i

republikance kod Tapsa u Africi – 45. g. nova Cezarova pobjeda kod Munde u Hispaniji: poražena dva Pompejeva sina –uskoro uhvaćen i pogubljen mlañi Pompejev sin Gnej – Sekst bježi na siciliju

• u rujnu 45. g. Cezar se vraća u Italiju –učvršćuje samovladu – problem legitimacije trajne vlasti

• od 49. g. diktator – više puta konzul pa opet diktator (nakon Tapsa u trajanju od 10 god.) – neograničena tribunska vlast – od Galije neprekidno vojskovoña

• Cezar ima formalnu svu vlast u svojim rukama – drugi državni organi imaju samo privid vlasti

• pokreće sveobuhvatne reforme – slijedi ideje braće Grahko – šalje veterane i proletarijat u kolonizaciju van Italije –kolonizacija Kartage i Korinta

• izbjegava kolonizaciju u Italiji: za zemlju otetu zbog kolonizacije plaća punu odštetu italskom stanovništvu – integracija Italije kao cjeline s punim grañanskim pravom

• smanjio broj onih koji su primali žito s 320 000 na 150 000 – omogućio dodatno zaposlenje na javnim gradnjama

Cezarov novac

Ruševina rimske Kartage

Cezarove reforme• proširio polovično ili puno grañansko pravo

po državi – posebno u provincijama s jačom kolonizacijom: Sicilija, SJ Italija, Hispanija

• Gallia Cisalpina je priključena Italiji –proširio senat na 900 članova – uveo gornji sloj iz Italije i elitu iz provincija u senat

• sredio kalendar – Julijanski kalendar 365 i ¼ dana

• zabranio promet teretnim kolima po danu u Rimu – regulirao čišćenje ulica – poticao javne gradnje

• dopuštao slobodu javnog mnijenja: rugalice spram njegovih vojnika i njegove veze s Kleopatrom

• doveo Kleopatru u Rim – s njom ima sina Cezariona – uvrstio je u krug rimskih saveznika i prijatelja

• dobiva i neke božanske počasti – mjesec Juli – gens julijevaca prema legendi vuče božansko porijeklo od Eneje (Afroditin sin) – kipovi Julija Jupitra: deifikacija Cezara

• nezadovoljstvo senata i puka – Cezarovo zadržavanje diktature i uzimanje božanskih počasti

Gaj Julije Cezar

Cezarov kraj

• Cezar prima senat u predvorju hrama Venere Genetriks – navodne pramajke julijevaca po Eneji

• Cezar teži k osiguranju svoje vlasti po uzoru na helenističke monarhije Istoka

• 15. veljače 44. g. pr. Kr. njegov pouzdanik Marko Antonije ga kruni dijademom – nezadovoljstvo javnosti

• Cezar priprema pohod na Parte da bi primirio javnost –glasine u javnosti da želi preseliti prijestolnicu na istok u Troju

• Cezar se izjašnjava da želi nositi kraljevski naslov izvan Rima – senat će raspraviti o tome na martovske ide

• unatoč najavama mogućeg napada na njega – otpušta svoju tjelesnu stražu i odlazi na tu senatsku sjednicu

• unatoč najavama mogućeg napada na njega – otpušta svoju tjelesnu stražu i odlazi na senatsko zasjedanje 15. 3. 44. g.

• ubijen pri ulasku u senatu – isplaniran čin – Antonijezadržan na ulazu – zavjeru vode Brut i Kasije – Brutpotječe od prvog konzula Junija Bruta – odgojen od Katona mlañeg kao strogi republikanac

• svaki ubojica mu zadaje po jedan ubod nožem – radi podjele krivnje – 23 uboda ukupno

• senat se razbježao – drugi konzul Ciceron predlaže da se atentatori oslobode kazne – pokušaj očuvanja jedinstva države

• Brut odbija ukloniti Antonija usprkos planovima –zavjerenici nemaju političkog plana

• Antonije raspolaže Cezarovom oporukom – preuzima i političku inicijativu u Rimu

Ubojstvo Cezarau senatu namartovske ide

Borba za Cezarovo naslijeñe • Antonije daje po Cezarovoj oporuci po 75

drahmi svakom Rimljaninu – predaje puku Cezarove vrtove

• Antonije pridobiva mase – nakon spaljivanja mrtvog Cezara objavljuje da ne može jamčiti sigurnost zavjerenicima koji bježe iz Rima

• sprema se iz svoje provincije Galije Comate(Francuska) preuzeti vlast – ima potporu Cezarovih veterana

• u Rimu se javlja Gaj Julije Cezar Okatvijan –legitimni nasljednik Cezara po oporuci –odlučuje preuzeti političko naslijeñe adoptivnogoca

• Oktavijan pridobiva rimsko stanovništvo isplatom velikih svota vlastitog novca –novcem pridobiva Cezarove veterane i 2 Antonijeve legije

• Ciceron u govorima agitira protiv Antonija a za Oktavijana koriteći ga kao senatsko oružje –senat Oktavijana proglašava vojskovoñom

• napada Antonija koji je prisiljen napustiti Italiju – u rukama republikanaca je i istok države

• Oktavijan okreće vojsku na Rim – prisiljava senat da ga izabere za konzula, da se protjeraju Cezarove ubojice i da se Antonijestavi izvan zakona

Marko Tulije Ciceron

Borba za Cezarovo naslijeñe – 2. trijumvirat• cezarovac Lepid posreduje izmeñu Antonija

i Oktavijana – 2. trijumvirat u Bolonji –studeni 43. g. pr. Kr. – zaključili su da će nakon ulaska vojske u Rim zajedno preuzeti diktaturu

• republikanci vladaju na istoku, Africi i na moru – izbija brutalan grañanski rat – tisuće poginulih vojnika i grañana (žrtve proskripcija)

• pljačke i izgoni zbog naseljavanja veterana• republikanci pod Brutom i Kasijem skupljaju

snage u Makedoniji – jesen 42. g. – poraz kod Filipa – Antonijeva pobjeda – vojno nenadareni Oktavijan pada u sjenu

• podjela države: Oktavijan – Italija, Antonije -Istok, Lepid – Afrika

• u Italiji i dalje bjesni grañanski rat – problem zbrinjavanja veterana: gradovi i općine Italije odbijaju izvlašćenje zemljišta za tu potrebu – Antonijevi roñaci podrivaju Oktavijana

• sposobni Agripa postaje Oktavijanov vojskovoña – preokret u ratovanju

• nakon pobjede nad Antonijevim bratom Oktavijan daje pobiti 300 rimskih uglednika na žrtveniku diviniziranog Cezara

Marko Antonije

Borba za Cezarovo naslijeñe – novi grañanski rat• Antonije stiže u Italiju – Cezarovi veterani na

obje strane se odbijaju boriti za dva protivnika – 40. g. pr. Kr. – sporazum izmeñu Oktavijanai Antonija – Oktavijan dobiva cijeli zapad države: njegova politička pobjeda

• sporazum potvrñen udajom Oktavijanovesestre Oktavije za Antonija iste godine

• Antonije – uspjesi na istoku: pobjeda nad Partima – stupa u vezu s Kleopatrom –organizira “sveto vjenčanje” s njom kao Afroditom

• Egipat – centar njegove vlasti – uzima počasti diviniziranih helenističkih vladara – raskošan život s Kleopatrom

• Oktavijan propagandno djeluje protiv Antonija – protupravno objavljuje njegovu oporuku gdje on ostavlja svojoj djeci iz veze s Kleopatrom kao kraljevstva zemlje dijelove Azije

• Oktavijan se nastoji prikazati kao obnovitelj starorimskih običaja

• 32. g. – Antonijevi pristaše nakon isteka zajedničke diktature traže uspostavu Republike – lom izmeñu Antonija i Oktavijana

• Oktavijan pod izlikom javne prisege stanovništva Italije i zapada države sebi daje neograničenu vlast

Oktavijan

Borba za Cezarovonaslijeñe:Oktavijanova pobjeda

• Antonije se demonstrativno razvodi od Oktavije – s Kleopatrom sprema vojni pohod u Efezu

• Oktavijan proglašava nacionalni rat protiv Egipta uz starinske vjerske ceremonije

• 31. g. pr. Kr. kod Akcija – pomorska bitka – Antonije i Kleopatra poraženi – bježe u Egipat

• Antonije izvršava samoubojstvo nakon novog poraza u Egiptu – zarobljena Kleopatra nastoji pridobiti i Oktavijana –ne uspijeva: Oktavijan je želi provesti u trijumfu Rimom – izvršava samoubojstvo

• 29. g. – Oktavijan slavi trostruki trijumf –svi protivnici su pokoreni – svečano zatvara vrata Janusovog hrama – paxAugusta – mir uzvišenog Augusta

• Rim – spreman prihvatiti vladavinu jednog čovjeka i gubitak republikanske slobode – ako to donosi stabilnost i mir

• odrekao se titule kralja – početak novog sustava – principat: princeps – prvi grañanin – poziva se starorimsku tradiciju i ideale

• rimska država kreće putem uspona i obnove nakon dugog razdoblja grañanskih ratova

Kleoptarina smrt

Bitka kod Akcija

Rim – gospodar na Mediteranu• nakon 168. g. pr. Kr. – podjela Makedonije

na 4 samostalna područja• Rim kažnjava nevjerne grčke saveznike –

deportacije talaca, porobljavanje• socijalni nemiri u Grčkoj – Rim se oslanja na

vladajuće slojeve – pobuna ahejskog saveza – 146. g. razaranje Korinta – osniva se provincija Makedonija

• Ptolemej VIII. – 155. g. ostavio oporučno Kirenaiku Rimljanima – Atal III. ostavlja cijelu pergamsku državu Rimljanima 133. g.

• 149. – 146. g.: 3. punski rat – Scipion Afrički razara Kartagu – osnovana provincija Afrika

• Delmati ugrožavaju Isu i Daorse – 158. g. neuspjelo rimsko poslanstvo: Gaj Fanije

• 156. – 155. g.: 1. delmatski rat – P. Kornelije Scipion Nazika spalio Delminij 155. g. –pacifikacija Delmata na neko vrijeme

• 136/135. g. – ugušen ustanak Ardijejaca i Plereja – Ardijejci preseljeni u unutrašnjost

• 20 g. ratovanja u Španjolskoj – 133. g. –osvojena Numancia – Scipion Afrički –pacifikacija keltiberskih plemena – paxromana u cijeloj državi

• Rim vlada najvećim dijelom Mediterana

Korint

Numancia

Rimska ekspanzija u 2. i 1. st. pr. Kr.• 122. – 118. g. pr. Kr. – pokorena galska

plemena u južnoj Francuskoj –osnovana Gallia Narbonensis – glavni grad Narbona

• Marije poražava Cimbre i Teutone 102. i 101. g. pr. Kr. nakon teških rimskih poraza kod Noreje i Arauzije

• Svevi na Rajni 72. g. – pomicanje stanovništva u Galiji – seoba Helvećana 58. g.

• Cezar se odlučuje na akciju – od 58. do 51. g. – osvajanje čitave Galije –pobjeda kod Alezije nad Vercingetoriksom 52. g.

• 55. i 54. g. – dvije ekspedicije u Britaniju – zaplašivanje tamošnjih Kelta

• osnovane tri provincije u Galiji: Aquitania (Burdigala), Gallia Belgica(Augusta Treverorum) i GalliaLugdunensis (Lugdunum)

• Cezar 55. g. prelazi Rajnu u ekspedicijskom pohodu na Germane –osigurao Rajnu kao granicu države

• kasniji Augustovi pohodi utvrñuju granice rimske države prema Germanima – Recija

Alezija

Porta Nigra – Trier (Augusta Treverorum)

Bitka kod Alezije

Karta Galije

Rimska ekspanzija u 2. i 1. st. pr. Kr.• sjeverna Afrika – rat s Jugurtom – 111. –

105. g. pr. Kr.: Numidija ostaje izvan rimske države

• provincija Afrika – jedan dio Tunisa –nastala nakon uništenja Kartage

• 46. g. – bitka kod Tapsa poraz Pompejevih snaga i savezničkog numidskog vladara Jube I.

• Cezar osniva novu provinciju Mauretanijui povećava Afriku – uprava Mauretanijedana Jubi II. – sinu Jube I. odgojenom u Rimu

• Egipat postaje provincija za Oktavijana30. g. – nakon poraza Antonija i Kleopatre

• na istoku: 84. – 64. g. pr. Kr. – tri rata protiv Mitridata i rat protiv Armenije –konačni Mitridatov poraz – Pompej osniva tri nove provincije: Kilikiju, Bitiniju i Siriju

• borbe s Partima koji su uništili seleukidsku državu – težak Krasov poraz i pogibija kod Carrhae 53. g.

• 38. g. – rimska pobjeda nad Partima – P. Ventidije Bas – osiguravanje Sirije

• širenje rimske vlasti na Balkanu – Trakija i Mezija dolaze pod rimski utjecaj

Partski knez – možda Surena: pobjednik kod Carrhae

Rimski pohodi na hrvatskom povijesnom prostoru u 2. i 1. st. pr. Kr.

• 129. g. pr. Kr. – konzul Gaj SempronijeTuditan – uspješan pohod na Japode –slavi trijumf – de Japudibus

• Tuditan plovi ratnom flotom od Kvarnera do ušća Krke – Liburni priznaju rimsku vlast – vj. na miran način

• 119. g. – konzul Lucije Cecilije Metela –prvi pohod na Panoniju – prodire do Segestike i osvaja je

• Metela nakon toga vodi pohod preko Liburnije na Delmate – osvajanje Delminija – 117. g. slavi trijumf nad Delmatima – dobio pridjev Delmaticus

• 83. g. pr. Kr. – novi rimski pohod na Panoniju – konzul L. Scipion Aziagenprivremeno osvaja Segestiku

• 78. – 76. g. – novi delmatski ustanak –guši ga prokonzul Gaj Koskonije

• 59. g. – Ilirik ulazi u prokonzularnopodručje Gaja Julija Cezara – Ilirik vj. tada postaje provincija

• Cezar boravi ovdje 57/56. i 54. g. –težište njegovih interesa u Galiji – Ilirik van interesa – loša uprava – bezvlañe

Rimski pohodi na hrvatskom povijesnom prostoru za vrijeme grañanskih ratova Cezar i Pompeja• 52. g. pr. Kr. – novi delmatski ustanak –

Delmati osvajaju liburnsku utvrdu Promonu na lijevoj obali Krke

• 50. g. rimsko-liburnska intervencija –poraz od Delmata kod Promone

• grañanski rat Cezara i Pompeja – uz Pompeja cijeli Ilirik osim Salone i Epidaura

• Pompejeva flota (M. Oktavije i L. Skribonije Libon) operira u Jadranu

• bitka s Cezarovom flote (G. Antonije i P. Kornelije Dolabela) kod Krka 49. g. –poraz Cezarove flote – Antonije zarobljen

• obrat grañanskog rata kod Farsala 6. lipnja 48. g. pr. Kr. – Pompejev poraz

• Cezar šalje Aula Gabinija s vojskom sa sjevera – teške bitke s Japodima 48/47. g. – porazi Rimljana

• Gabinije prodire na delmatsko područje –težak poraz kod Sinodija 47. g. (moguće Balina glavica kod Drniša) – 2 000 mrtvih rimskih vojnika – Delmati otimaju bojne znakove – Gabinije bježi u Salonu gdje umire

Grčko-ilirska kaciga iz rijeke Cetine

Rimski pohodi na hrvatskom povijesnom prostoru za vrijeme grañanskih ratova Cezar i Pompeja• ohrabreni Delmati opsjedaju Salonu –

Cezarov legat Publije Vatinije vodi flotu iz Brundizija – poražava Pompejevo brodovlje kod Tauride (vj. Šćedro) koja napušta Jadran

• Delmati prekidaju opsadu Salone – 46. g. pr. Kr. šalju Cezaru taoce i priznaju vlast Rima

• Salona i Narona postaju kolonija u Cezarovo vrijeme, možda i Jader

• nakon Cezarove smrti – novi ustanak Delmata – osvajaju Salonu – pobunjuju se i Partini

• vj. 40/39. g. – Asinije Polion kreće iz Italije duž ist. jadranske obale –pokorava Delmate – osvaja Salonu –pokorava Partine – slavi trijumf nad Delmatima

• od plijena iz rata Polion gradi prvu javnu knjižnicu u Rimu

• Rim vlada područjem od Kvarnera do Lisa – još uvijek nestabilna vlast

• cca. 43. g. – Pula postaje kolonija Salona

Oktavijanovi prvi pohodi na Ilirik• nakon završetka grañanskog rata –

Oktavijan odlučuje srediti prilike u Iliriku – cilj: pacifikacija Ilirika i pomicanje granice države na Dunav

• 35. g. pr. Kr. osobno vodi pohod (uz pomoć zeta Agripe) – pohod počinje na sjeveru – iskrcavanje u Senju

• pravac djelovanja: Japodi –Segestika

• teške borbe: osvojen Arupij(Arupium – vj. Prozor kod Otočca) – Metul (Metulum – vj. Viničica kod Josipdola) – kod Metula ranjen i sam Oktavijan (desna noga i obje ruke) – potpuni poraz Japoda

• prodor kroz teritorij Kolapijana i Segestana – 30 dnevna opsada Segestike i osvojenje – ostavio 25 kohorti – nastanak vojnog logora u Sisciji

• povratak kroz japodsko područje na Jadran – prekid liburnskog gusarenja – oduzeti su im brodovi –završna pacifikacija Liburna

Gradine Veliki i Mali Vital, Prozor kod Otočca, vj. antički Arupij

Oktavijanovi prvipohodi na Ilirik

• rat s Delmatima – 34/33. g. pr. Kr. –opsada Promone – gradinu brani Verzos 12 000 ratnika – Rimljani pobjeñuju –dalje osvajaju Sinodij i Setoviju – izbija glad meñu Delmatima – slom delmatskog otpora

• 33. g. predaju 700 dječaka kao taoce –vraćaju Gabinijeve bojne znakove –obavezuju se na plaćanje godišnjeg danka

Planina Promina

• nakon pokorenja Delmata – nastavak ratovanja po Bosni i Panonskoj nizini

• nastavak ostvarenje cilja: stabilna granica rimske države na Dunavu

• 29. g. – Oktavijan slavi veliki trijumf nad Delmatima u sklopu trostrukog trijumfa

• 27. g. – Oktavijan predaje Ilirik senatu na upravljanje kao mirnu provinciju

Kultura u 2. i 1. st. pr. Kr.• književnost – klasično razdoblje

– G. Salustije Krisp (86. – 35. g.) –povjesničar: Katilinina urota, Jugurtin rat

– G. Julije Cezar (100. – 44. g.): Galski i civilni rat

– M. Tulije Ciceron (106. – 43. g.): govorništvo, pravni govori i spisi

– T. Lukrecija Kar (100. – 55. g.) – De rerum natura

– G. Valerije Katul (84. – 54. g.) – elegije– P. Vergilije Maron (70. – 19. g.) –

Bucolica; epovi Georgica i Eneida– Kv. Horacije Flak (65. – 8. g.) – satire i

epistole• razvoj slikarstva i kiparstva – razvoj

portretne umjetnosti• jaki grčki i helenistički utjecaji na

kiparstvo• rimska karakteristika kiparstva: izražen

realizam u prikazu lica • graditeljstvo – razvoj rimskog hrama –

pristupačan samo s jedne strane –visoko postolje: etruščanska tradicija –čeona strana obično gleda na trg

• okrugli luk i presvoñenje zatvorenih prostora – rimske inovacije u gradnji

Vergilije na tunižanskoj poštanskoj marki

Izvori za rimsku povijest – 2. i 1. st. pr. Kr.

• Gaj Julije Cezar (100. –44. g. pr. Kr.) – Galski i civilni rat, Aleksandrijskirat, Hispanski rat, Afrički rat

• Gaj Salustije Krisp (86. –35. g. pr. Kr.) – Katilininaurota, Katilinin rat, Jugurtinrat

• Dion Kasije (164. – 229. g.) – povijest Rima u Grčkoj – sačuvane knjige 36 – 60 i veći ulomci drugih – glavni izvor za kasnu Republiku i rano Carstvo

• Apijan (95. – 165. g.) – Grk iz Aleksandrije – rimska povijest u 24 knjige –sačuvano 5 o grañanskim ratovima

Kriza i pad RepublikeRim i hrvatski povijesni prostor od 2. st. pr. Kr. do Augustovog doba

• Literatura:Bratož, Rajko: Rimska zgodovina. 1. del: Od začetkov do nastopa cesarja Dioklecijana,

Ljubljana: Zveza zgodovinskih društev Slovenije, 2007 Cabanes, Pierre: Iliri: od Bardileja do Gencija, Zagreb: Svitava, 2002 Kuntić-Makvić, Bruna: Grčka i rimska starina, Hrvatska i Europa I: Rano doba hrvatske

kulture, ur. I. Supičić, Zagreb: HAZU – AGM, 1997, 73 – 91Kuntić-Makvić, Bruna: Područje rimskog Illirika uoči dolaska Hrvata, Povijest Hrvata I:

Srednji vijek, ur. F. Šanjek – F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 – 38 Matijašić, Robert: Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Zagreb:

Leykam international, 2009McKay, Christopher: Ancient Rome: A Military and Political History, New York:

Cambridge University Press, 2007Novak, Grga: Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004Novak, Grga: Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća, knj. 1., Split: Marjan

tisak, 2004Povijest, sv. 4, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress

holding, 2007Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih

knjiga, 1925The Oxford History of the Roman World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray, Oxford:

Oxford University Press, 2001Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 5, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar

Keršovani, 1974Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 6, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar

Keršovani, 1974