-
ORIJENTALNI INSTITUT U S,ARAJ'EVU
L'INSTITUT ORIENTAL A SARAJEVO
PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU
REV UE DE PHILOLOGIE ORIENTALE
Urednik - Redacteur Dr HAZIM SABANOVIC
Clanovi redakcije: - Les membres de la redaction: Dr BRANISLAV
UREV, HAMID HADZIBEGi, TEUFIK MUFTIC
VIII-IX Sarajevo 1958-9
-
Odgovorni urednik: Dr HAZIM SABANOVI
Tehniki urednik: BISERA NURUDINOVI
Tira 1.000 primjeraka
Adresa redakcije: Orijentalni institut, Sarajevo,
Vojvode R. Putnika 7.
Sarajevski grafiki :oavod, Sarajevo - Za tampariju Pero
Grinfelder
-
SADRZAJ
Teufik Mu;fti, O polisemiji u arapskom jeziku - On polysemy in
Arabic 8 Jiazim Sabanovi, Mul)tafa b. YO.suf Aiyubi Al-Mostarl . .
. . . . . 29 Deroi Korkut, Turske ljubavne pjesme u Zborniku Miha
Martelinija
Dubrovanina .iz 1657. g. - Les chansons d'amour turques dans le
rtecueil de Miho Martelin~i~-Ragusain de l'an 1657. . . . . . . . .
. 37
Hamid Hadibegi, Porez na sitnu stoku i korienje ispaa - Impot
sur le menu betail et les paturages . . . . . . . . . . . . . . .
63 Sueska Avdo, Malilmna (doivotni zakup dravnih dobara u
Osmanskoj
dravi) - Die Malikana . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111
Hasan Kalei i IsmaiL Redep, Prizrenac Kukli-beg i njegove zadubine
-
Der Kukli-beg von Prizren und seine Stiftungen . . . . . . . .
143 Adem Handi, Zakonska odredba (lmnun) o tuzlanskim solanama -
Der
Kanon uber die Salzwerke in Tuzla . . . . . . . . . . . . . 169
Mehmed Mujezinovi, Turski natpisi XVI vijeka u Bosni i
Hercegovini-
Turk:Jische Inschriften aus dem XVI. Jahrhundert in Bosnien und
der Herzegovina . . . . . . . . . . . . . . . . . 181
Omer Mui, Trea poslanica ejha Muhameda iz Uica - Der dritte
Brief des Scheiks Muhamed aus Uice . . . . . . . . . . . . 193
Besim Korkut, Da 1i se Zadrani spominju u Hiljadu i jednoj noi?
-Are the citizens of Zadar (Zara) mentioned in The Thousand and one
Night? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203
OCJENE I PRIKAZI T. W., Thacker, The ReLationship of the Semitic
and Egyptian Verbal
Systems (T. Mufti) . . . . . . . . . . . . . . . . Frithiof
Rundgren, Uber Bildungen mit - und n-t-Demonstrativen im
Semitischen (T. Mufti) . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Sabatina Moscati, Il sistema consonantico delle lingue sernitiche
(T. Mufti) Dr. Ibrahim Anis, FI laha~ati 1-'arabiya (T. Mufti) . .
. . . . . Al}mad Taimilr Baa, Asraru-1-'arabi:ya (T. Mufti). . . .
. . . . . . Georg Graf, Verzeichnis arabischer kirchlicher Termini
(T. Mufti) . . . T. F. Mitchell, Writing Arabic, A Practical
Introduction to Ruq'ah Script
(T. Mufti) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Henr:i
Peres, La litterature arabe et l'Islam par les textes - Les
XIXe
et xxe siecles (F. Bajraktarevi) . . . . . . . . . . . . . . The
Legacy of Persta. Edited by A. J. Arberry (F. Bajraktarevi) . . .
Das Buch der wunderbaren Erziihlungen und seltsamen Geschichten
mit
Benutzung der Vorarbeiten von A. von BulmerJncq herausgegeben
von Hans Wehr (B. Korkut) . . . . . . . . . . . . . . . .
H. A. R. Gibb, Mohammedanism-an Historical Survey (F.
Bajraktarevi.) Johannes Benzing, Einfiihrung in das Studium der
altaischen Philologie
und der Turkologie (F. Bajraktarevi) . . . . . . . . . . .
Herbert Jansky, Lehrbuch der turkischen Sprache (F. Bajraktarevi)
.
207
208 209 210 212 313
21
-
Alessio Bombaci, Storia della letter.atura turca dali' antica
impero di Mongolia all' odierna Turchia (F. Bajraktarevi) . . . . .
. . 230
Abdulah Skalji, Turcizmi u narodnom govoru i narodnoj
knjievnosti Bosne i Hercegovine (. Sikiri) . . . . . . . . . . . .
. . 232
Ann K. S. Lambton, Persian Grammar (S. Trako) . . . . . . . .
240 Omer Hajjam, Rubaije s perziskog preveo Mirza Safet. II izdanje
priredio,
pogovor napisao i tuma rijei proirio Alija Bejti (S. Trako) . .
242 Kanuni i Kanun-name m Bosanski, Hercegovaki, Kliki,
Crnogorski
i Skadarski sandak (Orijentalni institut u Sarajevu, Monument.a
Turcica Historiam Slavorum Meridionalium Illustrantia, Tomus
pr:i-mus. - Serija I, Zakonski spomenici, sv. l) (A. Sueska) . . .
. 242
Kanuni i Kanun-name - Serija I - sv. l (. Sikiri) . . . . . . .
214 Nai noviji pr.evodi iz klasine arapske knjievnosti (B.
Nurudinovi) . 253
- Ove godine Orijentalni institut u Sarajevu ulazi u desetu
godinu :;voga postojanja. Kroz to vrijeme on se toliko razvio da je
pored Priloga za orijentalnu filologiju i istoriju naih naroda pod
turskom vladavinom mogao da pokrene jo dvije publikacije i to
Monumenta Turcica Historiam Slavorum Meridionalium nlustrantia
-
TEUFIK MUFTIC
O POLISEMIJI U ARAPSKOM JEZIKU UVOD N A RIJE
U jednom I'lalllijem :radu ispilt:ivali smo pojavu sinOIIlllrmJe
u arepskom j~. OVidije se obrauju neki varu.ji problemi u vezi s
pojavom polisemije koja, kako je poznato, oznaava pojavu po dva
.Lli Vie 'Zill.aenjla jedne te 1ste rijei (tj. one kOlja ima :istu
g:mma-
thku vrijed.inost).1 Iiako je, daJde, ova pojarva supro'tna
SlinO!lllimiji, ipak 'izmedu njlih postoji dlz:V'jesna povezanoot i
zavdsnost. Zairu je potrebno da ova sVIO/ja rnzma.:tranja pweerno
sa !izlaganjem u spo-menutom radu o sinoiOimiti[ da bi se tako
ujedno izbjeglo nepo-. trebno pona!V'ljanj'e neklih Slta'Viova i
zakljuaka kojtii Vlae iii za o'Vaj md.
U radu o sinloo.imiji ista!k!nuto je da :se u svim rijeima mogu
raz-Hkorva:t:i dv'ije vMte znaenja: frmkcionalna i indiividualina.
POijedfi.ne
rij'ei ili uope rnzni elementi j~ (poerv od fonema pa do
sfun-tagma) doibi:W. su ,1Jokom V!r'e'mena u sistemu dotinog
jezlikla, tj. u vezi s ootal!im rijeima, odn. elementima, odreena
znaenja, tj. po-
eli su Vlrilti drzvjesne ustlail.jene funkcije. MeUI1Jim,
up'liavo o tim funkcijama rlijei mdov:no se :i d~jnije g:oV10iri. u
SIV1im ncxrtmiatilv-nim grema1Ji!klama. Zaito se :u 'ovom Tiadu
ne!mo biavdtdi tdm ZJnaenjem jezinih elemenata. Kako izmedu
fu.nkciornalnih i individualnih
znaenja rijeti! postoje ~ene 'UZrone i druge veze zavdsin'ostd,
tlo se, nwavno, m !ba fUinkcionalna znaenja ne smi:ju guihlti iz
vida pri ispitiVIalllju poliseimJije. Ovdje emo se i.pak.
prvenstv'einto poiZiabaviti asrw'Villilm pitanJjima u vezi s
mdlivtidualnim znaenjima riaeli. kao najmanjim noS.ilocimia
samosrtaln:iih maenja, te emo go~Voriili. o na-stajanJu,
mijenjanju, upotrebi i gubljenju tih znaenja s obzirom na pojavu
pojsernJije, te ettno pr'i tome pos1tupit:1 onako ~aiko je
uli.njeno :pri razmatranju pojave sinonimi:je.
1 O sinonimi.ji vtidi: Teufik Muf-ti - Uvod u sinonimiju
arapskog jezika, P,rill.ozi m oll"ijentalnu fli!LoLo-giJju .i
Lisltoriju j~ilovenskih naro-da ,pod .tur1s1kom vladavinom, sv. V,
Sarajevo 1957, str. 5-32. Ovaj rad, dalje .emo naV'Oditii kao Uvod.
-
U vj,e.ruilru: Mario A. Pei and Ftr1ank Gaynor, A Dictionary of
Linguistics, New York 1954, za !PO'lisemiju (en-gleski - polysemy),
Sltr. 172, daje se ova kratka definicija: The posses-sion of
several different mea-nings.
-
8 Teufik Muftl
Kao i sinonim.ija, i polisemija je sasvim obina, redovna pojava
u ail"'apskom kinjii.evnJorn jeziku kodi orvdje jedino li doil.am u
olbzir pri tom II'Iazmatranju, jeli" se iz rarzlllih razloga ne
InlOIiemo upultaiti i u njegov odoos prema njegovim savremelrl.lim
i.LiJ Sltarij!im dijatl.ek-tima tnilltii: prema drugim semlitskim.
jeZiiC'i.ma. QQ;vOtt"efi. o osoibenostilma i p;redn!OISitima
arapskog jezj;ka, G. ZeJidan na'V'Odi broja!Ile podatke iklo'}i
ukazuju na bogatstvo maen.ja nekih rijeL u njemu. On se pri tom
iZII'aava na sljedei nain:2 .tAJ\:!..,~ y;\Al1 J -o~~~ ... ~ ~1)1
JGAlll ~':b~~~~&-- J Jll ~ .. J ~;l J-; y.. .1.1)1 J~ ..tail
4:.. J~ J -~~~)t~~ f J~
~ J 4-U ~~ 4~ ~~....a:...~ J~ L.~~ J~ J-~\...~~ J..1:; J...\i
\f\; ))Jt~l(( .ll~ ~~'O ..\A ..l.!..f.. ll J. -~ll J~~ J ~If' J
.... ~P.,
J... ' . ))j y:-.ll ,( .J.a.ill J J-..t 'l" o )) ~J J.a.ill J
J-..t y v J" P:o,znato je, meutim, da ova pojava nije neka
iskljuiva ka-
rnkterfustika arnps1wg jezika, jer se ,ona javlja u man.jl()lj i
V'eOOj mjeri i u svim ostalim jezicilma, o emu emo se na:jlak!e
uvjerd\1Ji upotll"e-bom svakog boiljeg d vOlj ezinog rjenika. O
r.wllorzJi:mJa mirenooti po,.. liserrl!ije, naravno,
p!I"'Venstrv:eno u ail"'apslrom knjievnom jezdku, bie kasnije
govora u odgo;varajuem poglavlju ovoga rada.
Kao l~o smo istakli :zJa sin.OIIllirniju, tako e i u vezi s
polise-mijom biti potrebno naglasiti njenu vanqst s obzirom ne samo
za problem no!I"Illiranja vobhuil.ara savrertreinog knjiie'Vn:Og
arapskog. jezika, nego i u verzli s: nekim d.rugim. problemima u
pi"'VIOm redu na
podirurju jezika uope. Prije nego to preerno na sam predmet
rada, treba upOlZ'oriti
na neke pojave koije se ne ISllliju mijeati sa po1aVIOin.
poil.isemije. Takva jedna pojava je homonimija. (ili homOlfonija)
koj'om se o1ln.a..o
ava s1uaj kada dvije ili vie rijei imaju potpuno jednak
izgOIVOII", ali su po SVIOin.e porijeklu i znaenjima !Sasvim
razliiteS. Tako, npr., arapska rije qa~ (ma~dar glagola qa~re), sa
raznim semantiki pov.ezanim znaenjima kao: kratkoa, skraivanje,
ograniavanje, ne-sposobnost, nemarnost i sl.4 , pretsttavlja jednu
te istu polisemnu ri-
je, pa bismo mogli rei da je ovo sluaj individualne polisemije,
koja e !IllaS, uglavnom, i zanimati u ovom radu. Meutim, oblik
qaf?r ~dakle pOitpun:o po izgovoru jednak navedmom) ima i
2lM!enje:. dVI()["Iac, zamak, i Sil., lroje se ne bi moglo logiki
~zati sa gornjim znaenjima. Ovo posljednje znaenje zapravo i ne
pripada a.I"Iapskoj ri:jei qS$", nego sasvim drugoj rijei lartwkog
Poo'ijek!la (nastaloj iz .rijei
Cir~I Zeidan, Kitabu t.'ritJ,i adi'L-bi+tugati t-'arebiyye,
El-Qahire 1912, sv. I, str. 47, rtak!aJ 5. .
Pei-GaYLnor, ibid., str .. 92, daju sljedeu d'efirruilcilju m
hOimonim (en-gleski - homonym): A word iden-tical ir{ written
:florm. and m soond W1ilth an.Oither word of the same lialn-guage,
but different in origin and
meaning. Kod rijei homophony kau (na istoj strani): Sameness in
sound but not in meaning.
' Sva ta. i .t1uga maenja te ri-.jeft v1idi rl:pr. !U rj.eniJru:
Hans Wehr, Arabtsches . Worterbuch filr die SchriHsprache der
Gegenwart, Zwei-te, unveranderte Aufiage, Leipzig, 1956, str.
684:-685;
-
O poli~~rniji u arapskom jeziku
castra)10,~ pa w to, dakle, dvije potpuno :razliite nJec!
istovjetnog oblika, a razliitih znaenja i porijekla, odnosno to su
dva homoniina.
Tome je slialn ~uaj. fooetski. :identinih oblika koji imaju mma
znaenja, odnomo Vll.'e :r~e fun.rocije u jezilru (to su, dakle, ana
spomenuta funkcilo.na!lna znaenja), ali su eltimoloki pov'ezane,
tj. izvedeni su iz jednog te istog koclena (nasuprot homonima)r
T,ako, npr., oblik fu'iil mo~ oznaavati ,glagW.sku imenicu, ali moe
Silue;i:ti i. u :funkciji mno~ine par\tie'ipa akti'VlliOig koji
'ima oblik fail u nekih gO.agoila klalO, npr. u-1:-, .,W, (J,
....i!.Jd dtrll. Neto drukiji je sluaj, da bem.O, we morf011o~e,
odnootn.o funkci0111Ja!:Ln!e poilisemije kakav je pokazan u
sljedenjim stihovima u oblilru gurub:7
~_,_;ll .u: 01~~1 ~)~l 15}1 ~~lJ.)~ ~; ~J ! ~J ;t'~~~ e' J
'~->'.u J JJ. ~;1 ~J;,jl ~~\tl ~.4 ;.r;;.; .r ~- k~ J lj~
Razlika u znaenjima toga oiblika objanj,ooa je na sljedei nJain
(na is1Jo3 sfl:r:ani): .:.!~lJ ;.).ll ~l )~l_,~ J ~j t~ J~! J ~l
'-:'J} JJ\11 ~Jji\;
~l ,t".jtl~ J ~jr-': I mnogi drugi oblici mogu ova~o vrirti po
dvije i vie funk-
cija, odnosno mogu imati po dva ili vie funkciooalnih znaenja,
ali ne~ o!VIO bude doVIo[jno kao primjea-, pogoitov'O zato, to se
ovim slu-
ajevima ne mislimo ovdje baviti, klalO to Sllllo. umtalom, i
ranije naglasili.
Da spomenemo dvdje i prividnu nmllg!Omanost raznih olblika
pisanih n:a isti nain, ukoil.iJklo se ne obiljeJe wk!aili, to je
redovna ~ojava u arapskom pravtopisu. Tako, npr., piiSani oib1ik y~
(ktb) moemo itati: kErtebe, kultibe, kutu!bnn, ketbuiil, itd.,
:t.o, dakle, pre-douje razlii,te morfeme i 1lo ne samo po S'VIom
izgovoru, nego i po znaenjima, samo to im je grafija obino
istovjetna, pa su to prema tame tzv'. homografi8 (te bi se ova
podava, sa gledita semantike,
UpiOO'edi o tome OO klare: N. V. Jumenov- Grammatika.
titera;turno-go arabskogo ;azyka, Leningrad 1928, str. 22, 9 v.
O obliku fu'ill vidi, npr.,: W. Wright, A gro;mmar of the Arabic
language, Translated 1lrom the Ger-man of Caspari and edtted with
nu-merous ,addiltions and oorrections by W. Wright. Thirrd .
edlirtlion by W. RoberilSOI!l Smilth and M. :J. Goeje, Qambniidge
1955, :VoLume I, stil:. 205 -206, 304, VI.
" Citirano iz djela~ C:eliilu-d-din ES;..Suyi1ti, Et-Muzhir fi
utilmi-t-lu-ga.ti ure enwiN--hii, 'tampano u Ka-
iru 1325/1907, SIV. I, str .. 222. Prema defilniCJilj, koju
dalju Pei-
Gayl!lor, dlbid., str. 92, za tilje ho-mograph, tad se izraz ne
bi u pot-punosti mogao odlnooilbi na ma araP-ski primjer, jer ond.
~am za homo-gmf rovak:Jo: A word idenrtooal in written form with
another given word of the same :Lainguage, but en~ tirely diferent
in. ~. sound and meaning. Navedene ~ rijei su nalime etitnoloki
povezane, tj~ nisu
razl:i:iite i po svome porijeklu, kako se istise u gQmjoJ
denndciji za po-jam homogra:fa, inae bi one. odgo Vlaa:'a1a naim
primjerima.
-
lO Teufik Mufti
mogla moda naJZValti gra:filmm polisemijom, tkojiO!m se naravno.
ne moemo baviti u ovom radu).
O POJAVI POLISEMIJE
Jedna od funik:cija ivog jezika sastoji se u tome da slui ra_..
mim indi'V'idualnim ciljevima pri iZII"aavanju najcratzliiltijih
misl. i osjeanja poedin:aca. Meutim, kako ljudii. ne ive
poijedinamo, nego u manjim ili veiin drutvenim zajedln1cama, :to je
i najvanija uloga jezika da o!IlliOigui to 1ake i boJje
spol!'a:z.Uffiijevanje lanova zaj,ednice, koji se Itim jezikom
slue. Meutim, svi pojedinci, kao i zajednica u lwjoj .i.ve, podLoni
su neprestano r'aZJD.im uticajima i promj-enama, lmkio u sebi
samim, tako i sa strane, kod e se kreu u pravcu postepene, a
povii1emen:o i ubrzane evolucije u >toiku histo-rijskih zbivanja
u svijetu. Da bi j-ezik mogao ii uilm!I'ak s tim stal-nim razvojem
kako ma~terij1alne, tako i duhovne lrul1ture, mo:ra i on da se
neprestano mij enja, moma da imalarzi sve nova odg1ovamjua sredstva
pomou kojih bi d.zmavao sve no'Ve i nwe pomo!Ve da bi takio s
uspjehom mogaJo sluiti polllreba.ma ljudskog drutva koje se od
njega trae.
Lelmiilm boigatswo i izraajne mogunosti j-ezika, ma kalro bili
veliki . l'!aJZnovtr'Silli, ipak \SU ogranieni i nedoVIoil.jni da
adekva1t.no 1 u po:tpUJnJosti O'ZD!ae sve predmete i da iz.mze sve
pojave kaje se oituju u stvarnosti, a p01gorLovo tim manje, to se
sve u njoj nalazi u stalnom polwetu, vjiOC'Ill'Oij mij1e111i i
ramodu. Da bi bar dje1imiooo mogoo U
-
O polisemiji u arapsk9m jeziku 11
k-rog stanja. s obzirom na strukturu nae svijesti i njene
sposobnOISti zapaanja kako 'Ulllllltranj~. trulro i vanjskog
.svijeta, da je j na jezini izlmz, prilagodavaj'U.i se takvoj
stvarnosti i nastojei je ~ vjernije adrarziti, poprimaJO maetnja
koja su es1;() wlo iroka, ko-leblji"V!a, n-ejasna, li
In!IliOgbZnana. _
Ljlllldsk.aj namvi pdroena je sklonost da se kree 1ind.jom
naj-manjeg 'Oitpora, to se na podruju jezika, . izmeu ~. IO
-
12 Teufik Mufti
upotrijebiti u maenju umrije!ti, ub!lafuiVajui neprtijatnos:t
pre-dodbe, ~oja bii. se izazrvtala ako bismo upotrijebili rije koja
prvo-biJtno ima to posljednje maeiD.je, kao itO je, npr., rije mate
il~ neki njen sinonim13
Meutim, klod. figure ironije odnos pojmO!Va temelji se na
su-p.rotnOISti njihoiV'a sadraJja ~ to samo tako da se rije sa
pirVIObitno po'Zitivnim znaenjem upotrijebi u negativnom
smislu.
Nekalda je za promjenu znaenja
-
O polisemiji u arapskom jeziku 13
GCJVIorei o sinonimiji, spominjali smo i tzv. aQ.dad15, tj.
XlJecJ. sa po dva ponajvie sasvim oprena znaenja. To su, karo istie
Es-Suyiiti, samo jedna wsta muterek, ltj. rpolisemni'h rijei.
Pojavu njihovih suprrotn:ih znaenja tumae neki tako da se u jednom
ple-menu javilo jedno, a u d:rug:om drugo, Oipreino znaenje
dJO!tine ri-
jei, pa se kasnije putem uzajamnog preuzimanja te iSJte rijei
ooa poela upotrebljavati .sa oba ta maenja u oibadva plemena16
Ovakvo tumaenje poiStanka suptriO!tnih znaenja jedne te iste
rijei moda bi s:e moglo prrihvati!ti za izvjesJJ!e pojedillliaooe
IS!luajeve, ali bi moda bilo bo~je 01bjanjenje ove pojave ,traiti u
samoj njenoj biti, ocmoono pril'!Oidi ljudske svijesti u lrojoj se
i.slbo sponrbano jav-lj,aju suprotnosti jedna poll"ed druge,
oiVjeik je navikta'O da sve stvari. promatra u svijetlu Imntra:sta,
pa mu u svijesti i nehotice dolazi do asocijacije oprernih oooibina
predmeta i p10ja\na u svdj1tru, te im on stoga .isJto logiki nekada
daje i jedinstven jezini izraz.
S1illlo bi tumaen j e moda treiba1o potraiti i u V'ezi s
upoillre-bom izvjesnih duala u k10jih je kao naziv za odrleene
dvojne pOlj-move prevladaot dualtni oblik izveden od imena za jedan
od dotinih pojmova. pa onda taj dual oznaava isltodoibno oba ta
predmeta ili obje pojave. TI p!'edmelti, odn'osno pojave na neiki
su nain vezani i u srtvarnoolti, a neikada su sasvim opr.eni jedini
drugim. Ovdje bi-smo rn:aveli jo nelwliko 1talkvih duala: el-a~an-
dan i no (lili jutr'O i vee'); el-mi~ran- Kufa i Ba\SII'a;
el-ebyeQ.an- mlijeko i voda (ili loj i mlijeko, hljeb i voda, so i
hljeb, i dr.); er-rafidan - Eufrat i Ttgris, i1Jd .. Za mzliku od
a
-
14 Teufik Mufti
Semantike promjene mogu se promatrati i s oibzirom na oibim,
kvalitet ili intenzitet :maetnja polis:emnih rijei. U vezi sa
sin'Olli-miJom bilo je gmrora i o 1lim vrstama promjena znaenja,
naime o proirivanju i suavanju, poboljavanju i pogoravanju, te
pojaavanju i slabljenju prvobitnih znaenja rij00i19 Kao i pti
mijenjanju gra-
maJtike v:rijedn'Osti, nOIVa zna1elnja nastala usljed o!Vih
promjena mo~gu se vezati za pojedim.e rijei samo privremeno, a
nekada se opet :tlliO>g'U usta!liti uz i11V'j1Sille rijei,
upotrebljavati se uporedo sa starim
maenjima tih rijei, a ponekada ta nmra znaenja :mJOigU i
po1tpuno potisnuti stam, tle tairo sama ostati u upotrebi. Ovim
smiO htjeli uka-zati na vilta.loolst :n::IIOOda veine rijei koje
10\Sitaju u ivoj upollxrebi u toku vijek01va, pa i du2Je, ne gubei
se gubljenjem pojma za ikoji su ranije bile vezane, odnOOil!o s
nestajanjem samog predmeta ili po-jave oznaLvane tom rijei20 Za
arupski jezik neka nam u vezi s reelnim poslui samo jedan prim~etr.
Rije debbabelt je u starijem periodu oznaJava[ Oldlr!eenu
orpsad,t!u sprnvu, kioja je ve odavno izala iz upo;weibe. Meutim,
nesrtankom te spmve nije se izgu1bila i sama riJe debbabeit ille!go
s'e i danaJS !UPOrtretblj,avra u znaenju: borna kola, 'took, tj.
Ita je rije do0ivj,ffia izvjesnu semanti iku promjenu koja je opet
:sa svoje Sltrane nju sauvala .od zaborava21
Nekada se novo zmruoenje, primijeniO iz strain og jezika,
tak01rei nakalemi na dOIIDiau :rij!e po anal10gd.ji razvi
-
O polisemUi u arapskom jeziku 15
mova28 Ta mogunost semantikog mijenjanja naroito se i svje-sno
:koristila, kao ilo se i danas mnogo 'lroristi, pOII'ed drrugih
Jezinih sredstaVIa i za stva:ranje strunih na~1.va u svim gmlll:ama
nauke, tj. za izradu naUIlle termin'Olloigije, a~li se ona
svaka1lro lkio!risti i u dru.:. gi,m oMastima ivota, to se :narotto
mpaa u savremenom Jm.jiev-nom jeziku. Sada bismo naveli nekoliko
prim:jera (u prijevodu) koae d:aje Jozef Bie1awski za neke termine
i d:ruge Tijei lro1e su doiv-jele razne semlUlltike promjene u
raznim pertodima raivi'tka atra:p-skog jez:ka:24 Bar~ l. munja, 2.
letegram; mirwal).a - l. lepeza, 2. ventilatllor, pxopeler; ~fun
(-a) - l. kDii'ije:n, porijeklo, 2. bak-terija, mikrob; ala l. a)
oriUe, b) organ, ud, 2. stroj, maina; kafila - l. karav:ana, 2.
koovoj; magalla - l. rukopis, 1mdeks, 2. asop~, revija; garr- l.
komadi, trun, 2. atom; yanbu' - l. izvor, 2. ge-neroltiO'r; mi~lla-
l. veliki atotr, kiobran, suncobran, 2. padobmn; sayyara- l. a)
karnva;na,, b) planeta, 2. automobil, itd.
Promjene znaenja UJOp:e, a u verzd. s njima i pojava p01Hsemije,
posljedica su raznih endogenih i egzogenih sila25 Koje su od njih i
na koji nain djelovale u pojedinim sluajevima, mora se nair'avno
proo:na;t!rla1Ji odVIOjeniO za svaki od njih, ialw postOlje
izvjesni opi principi na kJO'jima smo se dosarna zadravali.
Uikra:t'lm bi se moglo
rei, pcmavljajui :ranij:e iztraelllu misao, da za tumaoonje
pojave novih znaroelllja treba uzimarti ru obzir ne samo prvolbitmo
znocenje dotine rijei, tj. nj-elllu ISe:mantikJU sibranu, ne1go i
njen oblik, tj. njelllu ~lrustiklu primdu, rte njenog tv01rca, tj.
bilo poijedinca, bilo drutvenu zajedln.d.cu i to kako s IQibziTiom
oo nj,egovu psiho1loku strukturu, tako i u odnosu na olkolnO'Siti
pod tkojiiJ:n.1a se stvaJ:a'O novi pojam. Jednom rijti u
nj~oVIom pri'Iiodnom ~1liZVoju, tj. upravto onako lkailro se on
reista odvijao u stvalrnlosti. SaJ!IliO tako bi se moglo doci diOI
potpuno tanog rjeenja, naravno, ako bi se pritom sluilo
odgovarajuim sred-stvima. Teorija i praksa morale bi se pri ctome
uzajamno potpomagati, a sve to u SVThu kldrisne primjene tako
postignuJtih reru1tata.
Prije nego to btsmo spomenuli ba:r neto o :lrorti.enju
prou-avanja poil.isemije u nekim sluajevima prim'jene jezine
teo
-
16 .. Te~ik Muf~ .
se rawila iz vie pilVQbitn.ih zna~;nja, tj~ da ~zapraV!() radi o
.vie rij~i koje vee zajednik:i. oblik26, . . . . ~
\_.J lit L> ~r ~;.i:u ~ ~._; #\:!'.~ fo7 ~~J~~. JJ\It; ~~ ~
Jl:liJ r.j;\:JI ~IJ.I r:_:;;. ~~~l~~~~~~ ~.J-i J\A:!NI ~.1. ~.ill
L.~ 4:-:.::ifl ~.1. J\!IIJ J\a:!.\11 ~.1. \J'~\~_;_; J ~JI~_.,.;;;
~l ~lJ~~ ~~\ll ~.JI .l;\A!I~~~;~ij ;~~.JJ~
~lJ ~.f!~ J~~~ i\~ ( i~')-~~, ~~~t~ J~~~~~.,~~~~'' ~'-bl'~
&.r' ~'"' ~~~~lJ ~~Jr.}j ~,~JI~ ~l Jj\1:. ~~J~ \Ir.#"
~'~j ).7" ~~ ~ ~~~;.\J_;; ~lj ~J ~J .\tl~~~ ~l J ~,.".J
~.JA;~..~ ~~;fi J- J:Li--' Lr JU J ~~J\1, ~J iys:::;. ~~.u' e-
~~; ~ ~ J; "l,!.)\ J J. \ll ~\:... j .Jll.i
Kairo se iz Da'V'oda moe vidjeti, figu!ra:tivna z:naenja rijel
ain zastupljena su u prilinom broju i izvedena su iz najobinijeg,
osn'OI\11ll!dlg njenog znaenja, tj. oko (argan vida). Meutim, ~
diosta i drugih znaenja koja se ne bi mogla logiki porvezatti s tim
oonOIVIIlim, pa bi za njihovto tumaenje bilo potrebno deta!ljnije
se-mantilro-etimolooko ispitivanje u koje se ne moemo uputati. :pa
OV!Om mjesttu~ Ipak emo se OOIV'rnuti na neka 7IDaJenja ove rijei u
v'4 s najvanJijim pitanjima upO!Webe i gubljenja pojedinih zna-enja
~jei, o emu e se go'V'Oiriti u iduem poglavlju.
Suyuti, ibid., I, str. 221.
-
O polisemiji u arapskom jeziku 17
O UPOTaEBI I GUBLJENJU ZNACENJA POLISEMNIH RIJECI
Bili> bi nemogue opirnije i detaljnije gOVIO!l':i!ti oiV'dje
o tome ka~o i zalbo se sve upotrebljavaju illi gube ta!kva znaenja,
jer, kako je istaknuto, veiina je rijOOi. polisema, pa bi trebalo
ispitivati ujedno i SVIe druge T~ge upiJbrtebe i nestajanja rijei
uope. NjihQIV!U upo-trebu diktiraju n:ajramiOIV'Milije potrebe i
razlozi lmjti esto nisu u direktnoj veZJi s polisemijom. Te pojave
obino nismo ni svjesni, makaJr ii bila svakidanja, ili bi za~aV'O
'brebrlo T~ d:a je sama upo-treba rijei uope jedan od stalnih
uslova rspontan!Og jaVIljanja i odr-a'Vanja polisemnih rijei, je:r
veina rijei po SVIOijoj sema;ntikaj primdi posjeduje maguooost da
postanu ;polisemne, kako se to moglo vidjeti u VleZli s rOIV'Oirn
pojavom. Ovdje bismo ,ipak istakli neke van1:je momente koji se
odnooe rna upotl'ebu i gubljenj-e znarenja
rijei u vezi s polisemijom. Osim toga postavili bismo i neka
pitanja koja bi trebalo ubudue poblie ispitati.
O figura!J;ivni.m ma~enjima rijei, upotrijebljenim u sV'l'hu
iz-raavooja ilntenziteta osjeanja vezanih za njih, 'bilo je dloota
go'Vora u radu o inten:sifilmciji. I razni drugi ramlozi upotrebe
najvanijih stilSkih figura u vezi sa semantikim p'llomjenama
spomenuti su u radUl o sin01nimiji27 Detaljnije rulaenje u pitanje
upotrebe tih fi-gura spada prveiilStveno u domen stilistike, te se
stoga pitanjem oso-bito estetskih raziloga upOibrebe rijei ne
biiSmo mogli posebno ba-viiti na rovom mjestu. Ipak bismo istakli
da ti razlozi forme imaju
takoe Zln'aJaJja za ouvanje izvjesnih znaenja polisemnih rijea
up:mvo z:bog njihovog vanjskog lika, koji se lroa:'isti /Za
izlraavanje odreenog ritma, rime ili neko,g drugog zahtjeva
estetike i to ne sama u poezijed.inih zn111enja poJisemnih rijei
kakO> me-
Uporedi: Mufti, Uvod ... , str.20-21. Prilozi za orijentalnu
filo(ogiju 2
-
18 Teufik Mufti
u:sobno, ta~o i prema znaenjima drugih rijei uope, a koji 'Ultiu
na rtJo da se neka od tih maenja odravaju, dok neka opet prelaze na
druge rijei, mijenjaju se djelimino ili potpurno iezavaju. Tako
e se znaenja neike poil.isemne rijei, lroja su semantiki
povezana, tj. koja imaju zajedniku osnOIVU, a marnje ~
izrnijansimna (kao. npa-., spomenuta rije qa~, ne mimajui narnvno u
obzir njen homo!nim lati:nskog porijekla) lake. odrmvati uz tu
rije, tj. bie postoja.nije (:naravno uz pretpostavku postojanosti
njenog osnovnog znaenja), nego u sluaju kada su maenj~ semalllltiki
nepwezana, kao, npr., ona znaenja rijei 'ain koja se ne mogu logiki
lako ili nikako do-vesti u vezu odn:osno i:2lV'IeSti iz njenog
spomen'Uitog temeljnog ma-
enja. Ranije smo spominjali figulrativnu upotrebu rijei u vezi s
afetk-
tivno6u. Meutim, figuraJtivna zrnaenja ne upOitrebJ.ja'Vaju se
samo za izraavanje intenziteta osjeanja vezrunih m :njih, nego i za
!ispo-ljavanje i izazivanje osjeanja kako estetskih tako i Tazrnih
drugih. Osim toga, usljed figurativne upotrebe 'ljjei,
riasiatiunova znaenja, koja nisu naroito, odnosno nikalro
afeikitivno obojena, tj. javljaju se i isto intelektualna znaenja
rijei28 Kako su figurativna zna-
enja polisemnih rijei semantiki manje vie dotbro povezana za
osnovna zbog same njihOIVe meUSOtbne logi~ke vare, ro e
figura-tivna znaenja biti tim vie rpos1tojana i uobiiajena, to su
oooovna
znaenja dorti:nih trijei ISitalnija i ea, poreid SIVih drugih
rarziLoga koji na~au figwrativnu upotrelbu :rijei. Budui da je ta
ilportlreba vrlo eSita i, zapraiVo, sasvim redovna j>eziooa
pojava, to je ona stoga jedan od_ najznaajnijih uz.rokia pojave
poJ.isemije, odnosno odra-vanja mnogih znaenja polisernn:i:h
rijei.
Postojanje jedne ili vie rijei, katie imaju batr neka znaenja
izvjesne polisemne rijei, tj. jav~janje njenog sinonima ili vie
njih, .moe svakako djelovati u pravcu smanjivanja broja znaenja te
poli-semne rijei, pogortovu ako su ona mnogobro(jna, pa makar bila
i se-mantiki s!'lodna meusobno. Njeni sirumimi prewzima6e
poJVTemeno, ili e uzeti i za Sltalno pojeld:ina od tih znaenja, a
prvenstveno Oll1a
ko~a su semantiki urla~j1llija od osnO'Vnog znaenja dotine
poli-semne !rijei, a pogOitovu aw ona nisu logiki vezana za to
temeljno
znaenje. Prema gom.jem, kvantitelt, tj. mnotvo znaenja neik:e
rijei
.samo po seibi, tj. bez oibzira na njihorv meruoobni
kvaliiaiti'Vttli, se-man.tiki odnos, utie na to da se izvjesna
polisemna rije ne up-trebljava u siVim swjim znaenjima u jednakoj
mjeri ili u nekim od tih z:nanenja i nikaik:o, budUIi da . ta
znaenja prrel.llmllu druge, ,srrronim:ne rijei ikoje imaju po
jedno, odnoiSilo manj.i bmj znaenja. Tako, :npr., rije 'ain ima i:
znaenje iwor29 S obzirom na nj.enru .pollisemnoslt, a da bi se.
precizirala up01tlre1ba upraVIO 11Joga ZiliaJenja, moe se, npr.,
'l"ei 'ainu: ma' ili sl., od!nosno moe se upotrijebiti
rije lwjoj j'e to znaenje (izvoc) !()SIIlovno, kao to je, npr.,
u riei yenbii' ili koji drugi sinonim toga znaenja .
~ Takva znaenja spomenuta su np.r. kiOd P. Skoka, lilbid., sk.
262.
.. To znaenje vlidd npr. u :ranij1')m citatu o rijei 'ain ili u
bi1o kojem veem ampskom rjeniku.
-
O polisemiji u arapskom jeziku 19
U vezi sa statistikim i:spirt1vanj em i no:rm:ixan~em
V'Oikabulara sa~remeillOg arapskog knjievnog jezika trebalo bi
svak1am vodiltli dovoljno rauna i o frekvenciji ~aenja pojedinih
polis:emnih ri-jei, a naroito kod najeih rijei i onih sa veim
brojem zna-
enja, a ne bi se smjele tret:tra1ti kao rijei samo s jednim
mae..:. njem30 Bo mogunosti bi! se znaenja poilisemne rijei, !roja
imaju malu frekvencijiU javljanja, o!biljeavala rijeima koje se
ei:e Hi
iskljuivo javljaju u tim znaenjima. Za primjer uzmimo 'opet rije
ain. Ona se, kak1o smo vidjeli, moe upo1tri~ebiti i u znaenju rijei
uhoda, to e 'V'jerojartno biiti ll"jei slua,j, pa e se za to
Zllla!nje ee UlpOflrebljavati, npr . rije gasus ili koji drugi
si:n:olllim, kome je to osnOIV1Ilo znaenje ili inae koja ima veu
frekv:enciju roga ma--enja nego rije a:im.31
S obzirom na poHsemiju, a i inae, vidimo, dakle, da je vano
ispitivati i frekvencije javljanja sinocima kao i sv.ih rijei
uJOipe, a posebno njihovih ZJnaenja. Ti bi se ,reziUltati, po!red
OSitalog, naro-
ito mogli kori\Sititi pri izra'di naune te!I"minologije Ikao i
inae u radu na noo:miranju leksalrog bogatstva savremenog
'klnjie\7'IlJblg
aTapskog jezjka i u drugim oblastima iwrta uope82 Iz svega ovoga
moe se uvidjeti lmrisnost ispitivanja upotrebe i gubljenja
poui-sem:nih rijei kao i pojave polisemije u cjelini.
Sada bismo pak preli na neka pitanja o posljedicama pojave
poil.isemije na druge pojave u jeziku. a ujedno bdismo spomenuli i
neke momente llroji ukatZJUju na vanoot prouavanja o:ve pojave.
VAZNOST PROUCAVANJA POLISEMIJE
Pojava polisemije ima svoje pozitii'Vlile i negativne pos[jedice
. .Dosada smo promart:raJ.i, uglavnom, samo njenu po!Ziltivnu
stranu: udovoljava!llje poitreli>a pri izraaV'anju individuaanih
misli i osjea-
Sta!tdstdkiim ispdtivanjem saJVTe-menog arapskog jezika bavi se,
nprr., rad: Moshe Brill (uz saradnju D. Neusta:dta i P.
SahUISIOOr~. The ba-sic word list of the Arabic daily -newspaper,
Jerusalem, 1940. Na sta-
tistiko,j osnovi mden je i rjenik: Charles Pe11at, L' Arabe
vivant, mots arabes ,g.roupes d'apres le sens et vocabulaire
fondamental de l'ara-be moderne, Pall"is 1952. O :normi'I"a-nju
vokabulara savremenog aJI1aP-skog jezika govooi, pored OS'tlalog, i
H. Wehr, ibid., u ~ str. III-XI.
81 Potvrdu toga ZI!Ulena nad e-mo, osdm u naem citatu o rijei
'ain, npr., i kod Malufa, ibid., str. 568, iH k.od Wehra, fbdxi.,
SJtr. 594 ild drugdje.
P!!
-
20 Teufik Mufti
nja, te pri meusobnom spmazumijevanju u 01kviru drutvene
za-j'ednice. To se vri 01bHjeavanjem n
-
O polisemiji u arapskom jeziku 21
jez1cmm s.redsli-vima, bilo je opirno gQiVIora u ,radu o
sinOIIl.imiji. pa se stoga neemo ovdje pooovo baviti
-
22 Teufik Mufti
pomou rijeci el;l:ad namjesJto .regul, i d.r.)39 Jednostavnosti
ro-
lto str. 40 i 43-44, gdje e dalt pre-gled semantirlrog
!m2'JV!Ojla td h kori-jena d n}i!hovih deriJv:ata, poliazei od
lronikretlne ailrustike predodbe i
gmnajui se nekad d u saBIVIim uda-ljene. apstnaktl;ie po~
...
-
O polisemiji u arapskom jeziku 23
i taj proces tee ~ prestanka. Staro i novo sve se vie
diferencira, pa :su, pored ootal01g, te pojave od uticaja i za
stvaranje dijalekruta, a nekada i novdih jez:i:ka iz starih. U toj
stalnoj mijeni, rijeti su obitno VT!lo postojane, ali znaenja
ve:mm:a za njili, aikJo im 'OtSno,va i ostane sauvana, ipak su esto
u mnogom pogledu nestalna, prelaze s jed-nih rijei na druge,
pnilagoavajui se 01nome za -to .se upotreblja-vaju u stva:rnooti,
pa bi se moglo rei da se moda nijedna rije nilk:ada ne up011;rijebi
ni dva puta u potpuno islbom smislu. Rijei su dakle u neku rulru po
prirodi polisemne ili zapravo one takve ti mo-raju biti zbog sveope
nest:atlinoslti i p11omjenljiVIOISii svega u svijetu stva:rnoslti.
Nje~ovo beslronano mnootvo pojava moll'a da se dzra2li
pomou w1o ogrrunienog broja rijei, pa makar- oo blio i tako
ve!lik kao ~to je sluaj u atrapsklom tkinjievnom j~ i maikar te
II'Ii.j.ei mogle dalje o1ocarovati. manje ili vee slooene cjeliine,
lwjim:a se bavi sirnrtaksa. To ovdje nismo uzimali u obztir, jer bi
zahtijevaLo zaseban sbudli.j, dok smo se mJi. bav\i.l'i samo
pitanje>m poilisemije po,jedinih
rijei ~ olbzirn na njihQIVe meusobne odnose u tim sl:OIenijim
jezinim tvorevinama, kao to su razne vrste reenica, i bez obzira na
pl"omjene :njihove ~tike VJrijednoSJti.
ZAKLJUCNA RAZMATRANJA
!iaklo ovim poglavljem zavravamo svoj md, to nikako ne znai da
je sve reetno o pojavi polisemije u Mapslkom }eziku, uzevi u obzrur
aJk i og~ranienje, k!Oje smo namaili samim: naslovom O'Vog rada.
Ovu pojlaiVU smo izd'VOijili iz 'kompleksa drugih, manje vie vaniih
pojava na djelu pri 'l'aZVoOU jeztika uope. Izdmjili smo je dakle
iz njene pr:i'l1odne sredme radi lake amlliize, a poVl"emeno smo se
donekle 01.5V'Itali i na njen odnos prema sup11otln01j po1javi
.si-nOillimije, ali ne i oo oota!1e pojave, to bi svakako bdlo
neophodno. ako bi se elio dobiti to jasniji i cjelovitiji pojam o
:njog i njenoji ulozi u sklopu ostalih semantikih i drugih jezikih
pojava. Naa sru izllaganja o njtoj poprimila, srt;og~a, ogr.anien i
prilino uopen !ka--rakter, jer nismo, osim toga, obraali ni posebnu
panju na speci-
finosti u vezti s pojavom polisemije u aa::apskom je~ Ukoiliko
se U'op6e moe gov:Oirilti o nekim specifinootima, mtiljenja smo da
ih u pogledu opih pll'lincipa zapravo i ne bi bilo. Kako smo se mi
ovdje bavili upravo itilm. oonorvnim pitanjima, ne zalazei u
detalje, rad je Ollllda mora!o poprimiti sueniji i opelnti:tiji
karakter. U i~jesni!m bi se detaljima u aTap.skom jezdiku svakaiko
mogla nai po koja specifina cma. P{)llleku smo od :njih li
spomenuli, a ovdje ibismo to ponovo istakli i navali jo neke misli
u vezi s .temom, OSlVII'IIliUV'i se 'Uj:ed!no na dosada izloeno i
to n:ruravno samo u osnorvnim lirnijama.
Da je poHsem'ija, promai>rana u cjelini, opejezlina
sema:ntli'ka pojava, dovoljno je istaknU/bo naiSIUprot mil'jenju,
koj'i bti se moglo dobiti na osnovu oiltata G. Zeidana, po lwme bi
ona bila ne!ka osobi-tost arapskog j.ezi!ka. I cifre, ,koje on
rrav:odli u vezi s njom, imaju, svalkako, relativnu
'VIrije'Cll!l!OIS
-
24 Teufik Mufti
cima, a u nekim e od njih prosjean broj znaenja pajed!irndh
poiserrmilh rijei! Mti vjerojatno mnogo vei od prosjeka u arapskom
jeziku {lk.alo to je, npr., s1uaj . u kineskom jezilku i srodnim mu
monOISilrubin:im jemcima z:bog znatno ograiil:ilenog br!aja
posbojetml
rrltj-ei u njima). Jedna od naj;z:naajnijih injenica, koje idu u
prilog pojavi
polisemije, 'bie svakailro opa sposobnost rijei da se,
taJlrore1, l"e-dovno mogu upOO;rebljavatti u figurativllOOl smislu
i da pored svJQg osnovnog znaleln.ja mogu u najmanju l'IUku dobilti
joa po jedno, a velik brtoj !l'ti:jeil svakallro i vie. 41 Mogunost
tallwe upotrebe javlja iJe u zavisnosti od same prirode ljrudslroga
dma, te prilrk:a pod ko-Jj u yezi s njendm uticajem na ouvanje
mekih rijei u flrtalnc.uskom jeziku M . Schfute, ibdd., st!l". 130,
kae ovako: Un lallltre facteuir imporltant de la
uree des :molls est le:Uir aprtii.tude l se preter a plusieurs
sens, leur polysemie. n en est bien peu qui ne Yep
-
O pol.isemiji u arapskom jeziku
toga nekada tn. ej a:smo i nepotpuno percti.p2rr-a. ZaltJo je
sasvim prirl da i odigrovarr-ajuln j,ezini imrazi imajru takoe
kompleksnu narav, tj.
rijei (kao i vee jeziine cj-eline) ob1no su po svome ma:enjru
poili-semne, a esto mogJU oi1ti i sasvim neodreene i nejasne u
odnosu na zahtjev ikodim bi se Old njih traila vea precilznos.t pri
odraa-vanju imjeniooog stanja ru stvairllom svijetu.
Veze izmeu rijei i nj,ome omaene sadrine u stvarnosti mogu bilti
nekad vrio slabe s oibtzd:r01m na prvobdltno znaJenje :rrl.}ei kao
to je, npr., upotreba vlaSttitih imena kao nJaz.hva za ,rnzne
predmete i pojave u svrhu njihove indiV'1dualiza'cd:je (koo to ISU,
npr., n:a'Zivi mtanova, ulica, brodova, itd.), gdje se ma koje
takvo ime iz vrlo
razliitih razloga moe dati ma kojem predmetu ili pojavi. To novo
ztrraenje odreuje se samom 'Upotrebom, USita[j'1l!im obitajittna u
vezi s tim, te raz:novnmim oko,lnoo,tima 01bzirima. S]ilno 1lome
same drutvene potrebe preciziraju ire, openitije Ztna-enje
izvjesnih
rijei i izraza kada se oni upotrijebe kao vlastita imena (to je
tzv. antonomazija), kao to smo imali sluaj duala el-mi~ran. On bi
prvo-bitno znaio dva (glavna) grada, ali mu je u svoje vrijeme
upotreba precizirala, suzila znaenje, te je tada oznaavao samo
gradove Basru i Kufu, ali bi danas taj dual, promjenom prilika,
morao oznaavati neto drugo, neke druge gradove, ako bi se htio
upotrijebiti kao vlastito ime.
srima e zavtilstt'l!oot zna'ernja od same ll.liPOibrebe tr
olkoiLnooti u kojima se ona vri pootojati li. kod 'ostalih
protmjen:a gralma~tike vr1-jednoo'ti rijei (vrste, mda ili
funlkdje) Jroje smo !I'anli.je samo 'UlkraJtkP spotmenullii1, ali:
s:e njima nismo ovdje poblie bavili, }er ibi to trebalJOt
oib['ali.va1ti u za:sebn01m !I"aidu koji bi se haJVio
funkcionalnim Ztnarenjim:a irijei i njihovim p11oonjemama u vezii
sa Sll."'Odnim pojavama.
Natsuprolt ramije reenottn, ljiUdsika svijest spooolbllla je
ta:kJoe da zapaa stvari nekada vrlo jasno i u pojedinostima, emu je
:na-l'IOIOiJto s!kl1oma u poet:nom staldii.ju svoga razviJtka
(mislei pr:iJtolm n'a :razvo1 ovjeka kao vrste, a. ne kao jedinke).
U tom periodu nera-zvti:je.ni: ljllldJs:ki d'lllh ikao da je v:ie
anailiiltian, ~ajui odrelene poja,ve i predmete u svijetu dko sebe,
pa i u sebi samom, vrlo jaml!O, alJi odvajano li. pojedi:nai:n:o.
Ol1n::ini njegove percepcije mogu dopri-ni}eti :t klimatske 1
geografSke priHke u kojima se razvli.}a. Taiko je, npr.,
vjei'IojatnJo vedm i suna!Ilio podneblje u pustinjama a~ra!p.Skih
::remalja porzitiv:no djelova.o u tom smislu. Pored
najraznov:rS111~jih drugih olmlinosti i urti.carja i to je izazvalo
potTebu stvall"anja mnogih rijei da bi se njimla mogLo ozna!iti :to
mnot'V'O Slitnih i pojedina~nih predodbi. Uzevi: u o1bzir i Tame
mOig!Unosti 1;viol!'he novih rij-ei i ablika !koje je poojooovao,
arapslld jezik je, u VtetZi sa svim gore re-
erum, ve vrLo rano stvorio noobitno bogaltu zali'hru rijei i
oblilka sa mnog0S1truk10 ilzid!iiere:nciranim znaetnjima. U
prilllog tog diicfe:oon-dranja i illlobilja 1ila je i plimooska
podvojenost A:oopa, te je jezJiooi razvoj 7Jbog tloga ~iao domekl'e
u svakom plemett1u svojm za:sebnim putem, kreui se naravno u pravcu
stvaranja posebnih dijalekata.
NiaS~Uprot torne, meuplemens:k:im dodirima i astva!l'le!lljem
po1litikog ili kruJ.tu:r1nog jerlinstva tr:amih plemena, ikao
protutea procesu dlife-ranci!l"anja, oj1aao je SU!PI'
-
26 Teufik Mufti
raziJ1o stvall"81Iljem zajedn!i.Okog knjievnog jerzika u !kome
se zatim taj proiCieiS asinlili,ranja i nmmilt"mja poeo odvijati
brim tempom. Dobi.VIi bogalto nasljee rijei sa oibiljem iako esto
detaljirli!ranih znaenja, a porE*i tolga i sam oibra7ru:jui n
-
O polisemiji u arapskom jeziku 27
Having stated in the introductory part some phenomena that are
not to be confounded with the phenomenon of polysemy (e. g. with
homonymy), the author first deals with different cases and
fundamental causes of the cl'leation of polysemantic words. The
possi-bility of figurative use of the majority of words is here
stated as gi-ving also rise to polysemy. This figurative use is
realized by so-called stylistic figw:-es Otf speech such as:
metaphoc, metonymy, liirotny, synec-doche, hyperbole and so forth,
but this is treated here only briefly and with references to the
study on syoonymy in which it was expounded with m'Ore detail. In
thd.s chapter the problem of the emlution of single words each
having opposite meanings (so-called aQ.dad) has equally been
touched 10n, as well as the apparition of a particular kind tof the
dual (in connection with the phenomenon of tagli:b), both of which
are carnctedstic of the Arabic literary langu-age, bacause of their
commonness in it rather than their mere exi-stence, for the former
ca:se is encountered in other languages, too, even though in a
considerably smaller degree in some of them.
In the next chapter there is word abtout reasons for the use and
causes of the disparitilon of meanings of single polysemantic,
words. All that depends upon various intel>ectual, aesthetic and
other needs of a social community using the language in question as
well as upon the constitution of the human conscience on the one
side and upon the semantic structure of the particular langauge on
the other. At the end 10f this chapter the necessitiy for a
statistical research of the frequency of meanings of polysemantic
words has been here po-inted out. This is, in addition to the
:rtest of the problem, especially important for the study of
synonymy as well.
In the following chapter the consequences of polysemy and the
importance of its study are considered. The influence of polysemy
on the process of symnymization is being pointed out as one of its
most considerable consequences. As regards the study of polysemy,
it has furthermorte been emphasized as being important for the
reno-vatilon of the lexical store in general, especially in
connection with the creation of technical terms in various domains
of life, particularly in science, which is of great importance for
the development of con-temporary literary Arabic.
In the last chapter of the study some final concluding tho-ughts
aTe presented on the phenomenon of polysemy by reviewing all that
has previously been said only along some general lines, pmntig out
the interrelation of semantic phenomena, of synonymy and polysemy
in particular, their dependence upon psychJological factors on the
one hand, and upon events in human society and the world of reality
in genertal on the other. In the end the necessity was once more
stressed, especially as regards contemporary literary Ara-bic, ror
a more extensd.ve and deep>er study of this phenomenon in
connection with other semantic phenomena in particular, and
lingu-istic ones in general, for the purpose of a practical
application of the result..c; of such research both in the field of
language - primarily by the standardization of the vocabulary 10f
oontempor:tacy literary
Ar~bd.c - and pOSISibly in the domain of som>e cognarte
non-linguistic sphere of investigation.
-
Dr HAZIM SABANOVIC
MU$'fAFA B. YUSUF AIYUBI AL-MOSTAR! Biobibliograjska skica
U IJlliru lbiolsansik:Jo~heTcegoiVakiiih pisaca, koji su svoja
nauna djela pisa.J.ii. na arapskom, turskom i perziskom jeziku,
vrlo ugledno mje.SJto zauzima mostarski muftija i profesor Mustafa
Ejubi ili Eju-bovi. Potpuno mu je ime Mu~tafa b. YiiSIUtf b. Murad
Aiyiib1 (Eyubi-zade) aJ.-MootarL Pod tim imenom on je po~at u
naunom s;vfujetu dok je u SVIom zaJV:iaju pomatiji pod nadimkom S e
j h J u j O (- ~aih Yiiyo). On je bio najplodniji pisac na prelazu
iz XVII u XVIII vijek i jedaJn od najm!a!rkanrtn[jih figura u
muslimanskom krugu inte-lekitwaJJnog !irvota Bosne za sve vrijeme
cvjeltanja hi'lamske obra:zJava-nosti u jugoslovenskim zemlj
ama.
Roen je u: Mostaru 1061/1651. godine. Njegov otac Yiisuf b.
MU'!'ad bio je :p!t'lofel9oT Karaoo-begto!Ve medrese U MostalriU.
Umro je oko godine 1068/1658., kad mu je sin Mustafa bio tek u
sedmoj ili deveti()Jj god1ni i.Mota. Mustafa je priprmrne nauke uio
u Mosltaru.
Uittelji su mu billi Ahmed ef. Op[ja, Ha!di IismaU ef. Opija,
otac n!jeg
-
30 Dr Hazim Sabanovi
boga~tim carigradskim bibliotekama, prepisujui razna djela
glaso-vitih islamskih pisaca i sakupljajui grau za svoje spise.
Stoga .se. poslije njegove smrti u Illjegovoj bogatoj biblioteci
nalo preko ezde-set veih djela raznih pisaca, koje je sam
prepisao.
Sudei po podacima koje nam prua njegov uenik i biograf lbrahim
Opija, kao i kolski prirunici, koje je sam napisalO, Sejh Jujo je
osjeao svu umalosti teinu starijih metoda nastave u Tur-skoj, i
svojim metOd:~ predavanja pokuavao da kri nove puteve u metodici
nastave, pa je, ini se, imao i izvjesnog uspjeha u tome. Na to po
malo upuuje i injenica da mu je neki Abdurrahman-paa povjerio odgoj
svoga jedinca sina Abdullaha, za koga je Sejh Jujo napisao posebne
udbenike, i za etiri godine obradio s njim gradivo, koj.e se i:nae
obraivalo osam do deset godina. Godine 1102/1690. pokasila mu j e
smrt toga uenika u koga se uzdao da e se njime ponositi. Za njega
je Sejh Jujo napisao komentar Zamabarl-jevu djelu Kitab al-unmiigag
o arapskoj gramntici i po njem ga nazvao .al-Fawii'id al-'abd'iya.
. . Godine 1104/1692., upravo kad je Sejh Jujo trebalo da dobije.
prafesuru na jednoj od najuglednijih carigradskih kola, umre
mo-starski muftija Hasan efeildija, a Mostarci pozovu i zatrae
Mustafu da im !bude muftija. Njegovi carigradski prijart;elji
htjeli su da ga zadre u Carigradu gdje ga je ekala sjaJjna
budunost. On im je {)dgovorio: Ja osjeam da vjetar svemilosnog
dolazi iz Hercegovirle, i nije imao snage da ne prihvati taj zov
rodne grude, koja je tada teko podnosila sve nedae, koje su pratile
nae zemlje i narode u OIIlO doba najveeg i najdueg rata izmeu
Turske s jedne, i zapadnih saveznika s druge strane. Mjeseca rebia
II. 1104/krajem 1692 doao je u Mostar, nakon petnaesto-godinjeg
boravka u Istanbulu. Po povratku u domovinu oo se s jo veim elanom
prihvatio posla; drao predavoo3a, pisao svoja djela i izdavao
pravna miljenja (jatiivii). Umro je u utorak 15. rebia II. 1119/16.
jula 1707. godine u pedeset i sedmoj godini svoga ivota. Mnogo
kasnije, godine 1247 .l 1831., Ali-paa RizvanbegoVi podigao je nad
njegovim grobom turbe {mauzolej) koje i danas postoji, preko puta
damije.Ibrahim:.age Sa-
ria. N~ nianu mu stoj1 aran~1r' nA.tPh; koji glasi u prevodti:
Sejh Jujo Mustll!fa b. Jusuf b. Murad, roen godine 1061 (po--inje
25. XII. 1650.), umro 1119. (poinje 4. IV. 1707.)~
Mustafa b. JUSIU.f napisao joe sljedea djela:
I U~ul al-fiqh
i .. Miftiil], al-l],u~ulli mir'iit al-u~Ul fl ar'IJ. mirqiit
al-wufiil (Klju-evi uspj~ha u studiranju ogledala institucija). To
su glose (l],imya) na djelo Mir' at al-u~Ul, koje pretstavlja
komen:tar . djelu Mitrqiit al-wusii.l o izvorima erijatskog prava.
Osnovni tekst i komentar na-pisao 'je Mul).ammad b. Faramurz b.
'All Molla Husrau at .. Tarasusi, umro 885./1480.godine. Sejh Jujo
je ovo djelo napisao 1103. = 1"691./ 92. godine jo u vrijeme svojih
studija.u, Istanbulu .. Prije njega glosi-rali su navedeno djelo
jo. osmorica naunika (v. Brockelmann, Ge-.schichte .der arabischen
Litteratur, Suppl. II, 317), ali su Sejh Juji
-
Mu~tafa b. Yilsufa Aiyiibi al~Mostari 31
ove njegove glase ipak: pribavile v;elik ugled meu carigradskom
ulemom. (Vidi Bosna Salnamesi za g. 1302., str. 6, Baagi, n.d. str.
119).
Autograf u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu broj 3871
.(iz Karaoz-begove 'biblioteke u Mostaru br; 24). Drugi divan
pri-mjerak ima Orijentalna zbirka Jugoslavenske akademije u Zagrebu
br. 1404, zatim broj 1527 u istoj zbirci, koji je prepisao Mehmed
b. Husein iz Ljubukog 1191/1777 godine .. Cettri prepisa imaju
cari-gradske biblioteke: Suleman:iya br. 361, Damad br. 57 i 12,
Damad-zade br. 716.
2. Fat'IJ, al-asrar al-mugnl fl'l-'u~Ul. To je komentar na djelo
KiUib,al-mugni fl u:;;Ul al-fiqh, to ga je napisao Galaladdln 'Omar
al-Habbiizl al-Babtiyiirl al-Hugandl, umro 691./1292. g. Postoje jo
druga etiri komentara na ovo djelo, a ovaj, Sejh Jujin, koji je
napisan 1109.-1697./8. g., nije zabiljeen u BrockelmannoVIOj
Istoriji arapske literature.
Autograf u Gazi Husrev-begovoj biblioteci br. 4027 (iz
Karaozbegove biblioteke br. 63) i to je jedini poznati primjerak
ovoga djela.
3. Muntagab al-1),u$Ul fi ar1), muntalJ,ab al-u$Ul. To je
komentar na djelo Kitab al-Muntab,ab fi u~Ul al-maQ,hab, koji se
obino naziva al-~usaml, a napisao ga je M~ammad b. Mul;lammad b.
'OmM al-AlJ,sikatl IJusamaddln, umro g. 644./1247. (v. Brockelmann,
GAL Suppl. I, 654). Ovo su djelo vie pUJta lromentarisali
najglasovitiji islamski pravni pisci pa meu njima i na Sejh Jujo.
Samo njegov komentm' do sada nije zabiljeren u istorijama arapske
literaltU!I'e.
Jedini poznati primjerak ovoga djela nalazi se u Gazi
Husrev-begovoj biblioteci br. 3858, l, u koju je dospio iz
Karaoz-begove bibl!ioteke br. 62.
D Stilistika
4 .. IJawai 'ala Q,awai ai1), al-islam al-Herewi 1ala MulJ,ta~ar
fi 'l-maanl. Saduddln Masud (Mal}mud) b. 'Omar at-Taftaziinl, umro
792./1390. napisao je izmeu ootalih djela i al-Mub,t~ar fi ilm
al-maanl o arapskoj stilistici. (v. Brockelmann II, 215) pa je
AQmad b. MuQ.ammad b. YaQ.ya b. Mul;lammad al-Herewi I;Iafld
at-Taftazani (umro 916./1510.) napisao glose na to djelo, a onda je
Sejh J ujo na te glose napisao ove superglose. . . Ovo djelo navodi
Opija u popisu Sejh Jujinih radova, ali do sada nije naen :nijedan
primjerak toga djela.
5. Sar1), ala dibagati 'l-MulJ,ta$ar fl 'l-ma ani, komentar
uvodnog dijela gore navedeng djela al-MulJ,ta$ar, ali ni ovaj
rukopis do danas nije . pronaen. (Up. Handi Knjievni rad
bosanskohercegovakih muslimana, Sarajevo 1934, 24).
m Sintaksa
6. Sar1), al-unmilQ,ag az-ZamalJ,ari fin-naQ,w al-musamma bi
'l-Fawa'id al-'abdlya. To je komentar na djelo Kitab al-unmilgag,
koje je napisao Zamabarl, a odnosi se na sintaksu araps~og
jezika.
-
32 Dr Hazim .Sabanovi
Ovo je djelo Sejh Jujo napisao u Carigradu g. 1094/1683. na
molbu svoga uenika Abdullaha sina Abdurahman-pae (umro 1102/ 1690.,
i po njemu mu dao gornji naslov, kako to sam kae u uvodu toga
djela.
Rukopisi u GaZii Husrevbegovo1 biblioteci u Sarajevu (br. 3883,
prepisan g. 1094., iz KaJraoz-begove biblioteke), u Orijentalnom
institutu u Sarajevu (br. 57/50 prepisan g. 1102./1691.) i u
Univer-zitetskoj bibUoteci Svetoz;ar MaTkovi u Beogradu.
IV Disputacija 7. SarlJ_ 'ala ar-Risala as-Samarqand"iya fl
'l-adab, komentar ra-
sprave ar-Risala as-Samarqand"iya koje se tano zove Fara' id
al-fawa'id ('awaid) li talJ_q{q maani 'l-iSti'ara, a govori o
metaforama. Osnovni tekst ll1Japlis:ao je Abii' 1-Qaslim b. Abi
Bak!r al-Lays! as-Samar-qandi, oko 888/1483. godine.
Djelo navodi Sejh Jujin biograf Opija, a rukopis do sada nije
pronaen.
8. SarlJ- 'ala ha'fya arlJ_ Masud ar-Rumf ala ar-risala
as-Samar-qandiya fi 'l-adab. Na risalu pod br. 7 napisano je vrlo
mnogo ko-mentara i glosa. Jedan komentar i glose napisao je izmeu
ostalih Kamaladdin Mas'iid b. I_Iusain a-Sarwani ar-Rumi, umro
905./1488., pa je Sejh Jujo na njegove glose rt;oga komentara
napisao ovaj svo1 komentar.
Rukopis u Ga'zi Husrev-begovo biblioteci (autograf) br. 3974,2.
9. SarlJ_ ala arlJ- ar-Risala as-Samarqandiya fi adab li Masud
ar-Rumi. To je Sejh Jujin supeTkomentar na spomenuti komentar
Mas'iid a~r-Riimi-ja.
Rukopis nepoznat. 10. Hula$a al-adab, Repetitovij o disputaciji.
Dj-elo navodi Opi-ja, ali rukopri:s do sada :nije pronaen.
ll. SarlJ_ al-mub_,ta~ar ala b_,ula~a al-adab, kratak komentar
na prethodno djelo. Navodi ga Op!ija, rukopis nepoznat.
12. SarlJ_ al-Mutawwal 'ala b_,ulii$a al-adab, opiran komentar
istog djela. Navodi ga Oplij'a, ali n*opi:s nije poznat.
13. SarlJ_ (lJ_aiya) 'ala risala al-lJ_anafiya fi 'l-adab.
'Ac;lududin Abdurrahman b. Al;lmad b. 'Abdulgaffar a~-~iddiqi
al-Qadi al-Igi
~-?ad'ari a-Sirazi (umro 756/1355) napisao je pored ostalih
jedan filozofski spis o dijalektici, pod naslovom Adab al-bal;lt
(al-muna:;::ara wal-hilaf), pa je Mul;lammad at-Tibdzi al-I_Ianafi
(umro 900./1494.) napisao komentar toga: splj.sa koji je poenat pod
imenom ar-Risala al-I;Ianafiya. Zatim je Sejh Jujo napisao ovaj
komentar ili glose na gornji komentar. Autograf u Gazi
Husrev-begovoj biblioteci br. 3915,1 (iz Karaozbegove biblioteke
br. 152).
14. I;Iaiya al-Mostari 'ala Haiya Abf 'l-fatlJ_ al-Amir fi
'l-adab 'ala arlJ_ al-maula al-Ffanafi ili I;Iaiya 'ala al-Fawa'id
al-Miriya ala ar-'Risala al-I;Ianafiya. Abii '1-fatl;l Mul;lammad
b. Amin (Amir) as-Saydl al-Ardabill napisao je oko g. 875./1470.
glose na ar-Risala al-I;Ianafiya (v. ovdje br. 13) pa je na te
glose Sejh Juju napisao ove
-
Mu~tafa b. Yusufa Aiyilbi al~Mostari 33
svnje superglooe. Djelo je napisano 1095-1683/84 godine.
Autograf u Gazi Husrev-begovoj biblioteci br. 3987 (Iz
Karaoz-begave biblia-. .teke).
'15. Sar]), ala ma katabahu. a-Sarlf fi 'l~adab. AH Muhammad
al-Gurganl as- Sayid a-Sarif (umro 816./1413.) mpisao je
ar-Rtisiila a~Sarlflya fl qawi'id al~ba]),! o disputaciji, koje je
Sejh J ujo u ovome djelu komentarisao. To je, kako navodi Op!i.ja,
vrlo malen rad. Ru-kopis nije poznat.
IV Logika
16. Ijaiya ali ar'f.t al-Herewl 'ala al-Mu'[}ta~ar fi 'Z-mantiq.
Al;t-mad Herewi (Vidi gore pod br. 4) napisao je superkomentar na
djelo Sar]), al~Mu'!J,ta$ar od Sakkald-a pa je Sejh Jujo napisao
ove glose na to djelo. Rukopis do sada nilje poonat.
17. Sar'f.t 'ala dlbaga al~Mu'!J,ta$ar al-mantiq. Komentar
uvodnog dijela Muhta~ar-a (v. br. 16). Rukopis nije poznat.
18. Sar'f.t a-Samslya ili Sar'f.t al-gadtd dli a~Samsiya fi
'l~mantiq. Nagmuddin 'Ali b. Oma~r al-Qazvinl al-Kati:bi, umro
675./1276. ili 639/1242, napisao je, pored ostalih, Risala
a-Samslya, koju je Sejh J ujo u. ovom svome radu komentarisao.
Rukopis nepoznat ..
19. Sar 'lJ. 'a.la ar-risala al-Asirlya fi 'l-mantiq ili Sar'f.t
al.Isagugi. Komentlax poznate arapske recenziJe djeia Eisagoge od
Porphiriusa:, koju je napisalO Ebherl (umro. 663/1265:).
Ovo Sejh Jujino djelo je napisano ul Istambulu i autor ga; fe
posvetio svome prijatelju Abdurrahman-pai ~ kako kae u pred.:.
govoru.
Rukopisi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci br. 3874 (iza
Karaorzbegove biblioteke br. 143 prepis iz 1093./1682.), br. 3675.
(odnosno 473) i 3578 (odnosno, 153), Orijent :llbirka Jugoslovenske
akademije br. 1407 (prepisao Mehmed b. Husein iz Ljubukog
1195/1781., br~ 1408 I) (prepisao Mehmed Saliihov iz Mootara
1124/1712). Biblioteka KHi Ali u Jrsrt:anhulu br. 661. Izd!anje:
Istanbul 1316. u redalkcijli. Mehmed Tev.f:ik ef. Okia (up. Baagi,
n.d. 122) ..
20. Ijaiya ala a.r'f.t al~'Aifud'iya fi 'l-wa(j,' .li 'l$amuddin
.. Ruko-pis . u GaZii Husrev."begovoj hibliot~c!i. br. 3.957 (iz
Karaoz-bego~ biblioteke br. 121, prepis iz 1102/Hi9L
gocliine.).
21. Sar'f.t at-Tahgib al-m'antiq wal-kalam.. Komentar na: djelo
at~Tahgib al-mantiq; koje je napisao Sa'duddln at-Taitazanl (umro
792/1390.). Ovo je posledinje djelo, koje je napisao Mustafa Ejubi.
Ono je zavreno u :hedelju4. redepa 1118. = 12 aktobra 1706.
godine.c
. V Dogmatika
22. Badr al-ma'ali fi ar'f.t (Bad') al-amali. Komentar dogmatik~
versifikacije Bad' al-amili koju je vensrif1kovao Siraguddin Alt
bi. 'Otman al-Ui al-Farganl 569/1173. godine. Rukopis u
Orijentalnom institutu u Sarajevu br. 57/50, prepisan 1100/1742.
godine.
Prilozi za orijentalnu filologiju 3
-
Dr Hazim Sabailovf
l:.":' 23, I;liiiya. 'al-ii arl]. al-qasida al-liimiya Ii
z~QarabiigL Glose\ na ktitnenta~r, gornje kamde @>r" 22') koji
j'e -napisa' Qarabagi, wnro 942/1535. gOO.ine. Rukopis u
Orijentamom institutu u Sarajevu br. nav . 237,,,~ prepis iz g.
llOO.;:dru'gi primjer~, u Petrog;r~u -(v. j3rQCkelro~. GAL I.
429).,. ,
,., l
VI. -Faraicl .
24. Lubb al-farii!ig ili Risala fi 'l-fara'ig, trak:ta't o
'erij~tskom nasljednom pravu. Rukopis u Gazi Hu:srev-begovoj
biblioteci br. 3860 (iz Karaoz-begove biblioteke :ltr:224:)~
25. Sarl]. 'ala Lubb al-farii'ig, .komentar gornjeg traktata o
.eri-jatSk6m naSljednom pravu: A_ut6g!af 11 Gazi H: imre_
_v-:-'begvoj biblio-~ci'u SarajeVu br. 3'860, 1.: - .. : . ' . '
26. Sar l]. 'ala ar-Risala an-'fi,as!Jf~ya fi .'~-farif/iQ.;
Ko:tnentar po-~atog Nasafijevog spi~a o erijatskmn.n:asljednom
pravu. Rukopis'u Gsm Husrev-begOV'Oj biblioteci u SaTa1evu or ..
3860., 2 (iz Karaoz-begove bdlb1Jioteke br. 224~). ,
vn Leksikografija 28. SarlJ, 'ala al-lugat al-maurima
bi-Siihidiya~ Komentar na
perziskb-turski rj~nlik. u stihQVilna, pod naslovom ';rulJ,fa.-i
Siihidi, a n,apisao ga. je Sabidi-d!ed'e .. Komentar j :e pis81Il.
sa staoovita metrike. Rulmpis u Orijentalnom institutu br. 60
(prepils iz 1138-1725/26. godine. Drugi primjerak ima Orijentalna
zbirka u Zagrebu, . ranije u vlasnitvu T81jJi:b ef. Saraevia iz
Sarajeva.
VIU Propovjednitvo . . . . .
29. Nafii'is a1~magiil~ (fi ~l-wa'~). Zbirka propovje
-
Mu~tafa b. Y\isufii Aiyiibi al-Mostiiri 35
uZama' wa-u'ara Busna, Kairo 1352; isti, Knjievni rad
bosansko-hercegovakih muslimana, Sarajevo 1934, str. 22-24.
Brockelmann, Geschichte der arabischen Literatur I-V Leiden
1937-1949; Udovi u Beharu l. 1900., str. 225.
SUMMARY
MU$'fAFA B. YUSUF AIYUBI AL-MOSTARI BIOBIBLIOGRAPHICAL
SKETCH
Arnoillg the Bosnian and Hemegovfunian men of letters who
WJrOite in various Eastern languages the Mostar mufti and professor
Mustafa
Ejubi has arn outstanding pla~e. His full name was Mlli;rt;afa
b. Yilsu.f b. Mw:-ad Aiyubl al-MoSitalrl and he was popularly known
unex the nickname Sheikh Yuyo.
He lived in the secdnd half of 17th and the beg:i!ntning od:
18th century and has written 29 dlifferent wo:rks in Arabic which
so far have not been recorded lin the histories of Arabic
literature.
The author of the present article discusses the life and woll'k
of the above mentioned write:r and gives the bibUography of his
writings with the names of the libraries in whlch his manuscripts
can be found.
-
DERVI$ KORKUT
, TURSKE LJUBAVNE PJESME U ZBORNIKU MlHA' MARTELINIJA
DUBROVCANINA IZ 1657 G.
Medu :inlmmabulam.Q, d. rukopisima bibliioteke Zemaljskog
mu-:-zeja u Sarajevu nalazi se i rukopisni Zbornik (Collectanea,
t~ski mecmua ili eonJ;c), DUbrovanina Miha Martelinija. u dvije
knjige., (Sign. B 1415/1 i 1415/2, Iinv. br. 9"305). Prva :knjiga
(vel. 20. X 16 cm), uktori-:-
ena je u bi-jelu kou, a druga (vel. 20.6. X 1.3.4 crn), uvezana
je pro:-:" stije. NW'!; tw. pla!piDer verge od koga je s'aiSUWJtjen
ovaj lrodeks 'V!ide se u mzmalru od 29 mm horizontalne crte i
fil.igran (Wasserzeichen) u obliiJklu kr,stla: na okiOIInitom
kratku su, gore, iri kugli>Ce sloene u malu piiramidu, a dolje
wak od strelice; .na V'Odoravnom kraku lijevo na-lazi se slovo F, a
desno B. Cio vodenli znak zaprema prostoll' od '7;5 X 3.2 crn:
Oba :sveska Ziborlnika sastoje se od 2Jbir.ki pjesama na sr;psk~
brvatskiom, turskom i talijanSkom jeziku. Najvie ih je na
srpsko-Jmviatsk!olm, a naj:rruilnje na tailijanslkom. 'I1elk!sWcM.
m ova ifrli. jezlika piJSaJilla. su taUj:a!DSkom l!artlinlicom. Ima
jeidna pjesmica spjevana pnjeJalnJo l1nm's!kli i snP.skohrvatski,
t2N. bigatrtre, pisana VleiOlnla lijepom bOsanskom irilicom. Iz tog
pdsma Mattelini je za na i turski glas h t~Zeo s1ovto h koae
Talijam nikad ne ~ar1a~u, a piu ga sa.mo1 m w1dJlru neviOilti~q: u
nekoldlro homJOIIliiJma li u klombinacijama sa: C~ j g, ispred e i
>~i lkia:d tte konSiOIDJante treba itati kao k odlnosno g, a ne
klao Oldntosno . U ovom telkstu gotovo i nema Pl"'-: znih tekstorva
osim jedian: Blagosou ilroi da!Va z~ighaniln sinu, tFi recepta na
srps!klohrva!tskom, nekoiliko biljelakia na ta:lijan~ i jed-na na
iSkll"iVIljenom latinskom j~ku. . . . . .
. Iz !tlih sl!tnJih oUj~ S~a:Z~Daj~ ko: je autor. o\rog ~bomlika
i klad je O!Il napisan. Oba pOdatka napisana su jasno na prviOlf
stranici dr!uge weske Zbormikla. Po tomu bi se tru)lgld 1:akljuiii
da ta sveska pratsta'V'lja zapravo prvi dio .ovog Zbor:hiika koji.
p~sac .9Vdje i na drugoj stranici u mottu na srpskoihrvaltsk.oon
jeziku na2Jiva LiJbro.
Na prvod strani pri vi"hu pie: 165.7.
QUESTO LIBRO m: ME MICHIEL MARTELINI ..'Ji~ ..... ..
All n~o $g.: f.U:fon$0 di.MQllo.
-
38 Dervi Korkut
Posljednji redak je zapisan pri dnu prve strane. Na drugoj
strallli. ima motto:
TklQ sarzem p.ramem 'USbude prilategl moi nasluscbu u uieche
damuie libro ouo (Tko srcem pravijem uzbude prijatelj moj, na slubu
u vijeke da mu je libro ovo).
Na treoj strani autor je ponovo zabiljeio svoje ime: QVESTO
LIBRO DI ME MICHIEL MARTELINI
2Jnamo dakle sigurno da je ovaj Zbornik pjesama sastavio 1657 g.
Dubrovanin Miiho MaxrtJet1.lmi i da je prikazan Presvijetlom Gosp.
Alfonsu di Mono. M18irtelini ruje zabiJ.jelio u kakvom je odnosu
bilO prema tome gosparu:, kao to nije naveo ni u ~akvoj je vezi bio
sa . . . Iii siig. Nich Mo Conte di Gooze (gosp. N ik. Mo kmezom
Gu-
etiiem), lroga spominje na etvr>toj Stranici od kraja iste
sveske. Ispod njegova imena napisane su aii'IapSkim slovima
tri'-etiri rijei koje nisam mogao proitati. To su itnae, jedine
Tijem pisane arap-skom grafijom u oba dijela Martelinijeva
Zbornika.
Da je Mamelin'ii bilo vtl.aJs:telin moe se zakljuiti po njegovu
po-mdiinimn: gtlt:ru: rlla1j je nacrtan na druglolj li treooj
stranici od svretllm ovog dli.j,ela 'kn:jige u dvije varijacije. U
titu grbova vidno! mjesto zauzima eki (talijanski martello) ka'O
neke wste ideograma: aso-cijacija s premmenorn Mar.tellini.
Oslim sdke OIVIih grbova u oba dijela Zhcmaika ima i drugih
i:trustracija. Nra poleini lijeve korice prvog didela nalazi se
dosta uspi'O crte lae :u :razmjerama 13.5 X 6 cm. Moda je Miho
Mal"telini bio brodlovlasn!i!k ili kaJpeitan broda?! Na ellJvr:boj
stmnici ima slika (vel. 16 X 7 X 14,5 cm) nekog ovjeka koji je
sliian Ivanu Gunduliu. Portret je oivien dvostrukom eliptinom
crtom, a prikazuje mlada
ovjeka duge kose s uvojcima a la Diirer, i tankim, zavinutim
br-iima.
-
Turske ljubavn~ pjesme u Zbomiku Miha Martelinija 3t
Zaltiim, na 1.38b--44b sli"edi Der:uscmtac St.i" olri6a ,, '' ''
' ' ' .l, ' J~ '
fU:m!tnI632g;) .. .:.....Na1.46'isplisalna je
pjE!ElmakojajliOillje ~: Jel8Se ona scto sm&loua ~:nel;)Qga ' :
. ' negh bes srama negh b~ stida 'dami 'iua roga.'
' . i
Za!tJimetirf ~a' :r.&1la;t Na= torinmj:estutreba kniigu ~
o'kloirdneza.l80, pa'ISe d!olbli.je.poetakzbirirettlu~h pjesama
naam..;. goj strani prvog lista druge polovine knjige.
Prva pjesmanema naslova, a podrije stibavmm: 'Bulandi eschumun
seU
aCE!P artuk urulmasmi , , ' Upadljivo je~ v~ tUrskih
pjesama-nema naslova, .a k~
nekih srpskJcjbrtvatskih pjesama na.Iaze se opet_ Samo naslovi
jmad ~ :Jiistlava il. stnm:ica: ~ msblmbrog msg
-
40 Dervi Korkut
.~ ',l'unike pjesme k:oj~ je Miho MarteliJni pvije tri.sttine.
g~
UJD.io u oba dijela SV'Otg Zbomilka .p.ra~gocjen su pri1og
kruHumoj istoriji Balkma. Iz _nj.i.ih se j>asno vidi d:a je
'turska kultura i knjievnost vr-
~ila snaan 'lllticaj ne .samo na J~Ug0Si1ovene .islamske vjere u
birv. Tur-ski(jj OaJreV!jJn[ neg1o li n~a one u ~rajevilma kloji
nisu bili pod 'l1Jpl:lavom twJ:Iskih vlai'llti. lmo to je sliuJaj s
republii:kom Dubrovnikom. To se vidi i iz Gundulieva epa
>>Osman, a jo bolje iz Deruiscate (Der-,-W alta =otac Derwi)
ikojli. ol;>ill'U!je 1Jwrskiim rijeima, to .i.ih je StiJjepo
ori IUJndo u 1Ju svoju pj\SmJU (prije 1632 g.). Jo upadniji
primljer ovakvom mijemju dvaju jezika naLazilmo u ,Martelinijevod
zbllirci: ta _je ona Mg1arre pjesmica protiv upOtrebe ibw:mu'ta,
pisana boaan-sklom iT:ilicom. Nju je mogao spjevati samo ovjek,
kJoji je znao i 1Juimki i .n:a jetzruk. Ne znamo joj auto11a, jer
ga Martelilni nije oznaio
~o to ni kod :ostalih pjesama u cijeloj ZJb.i'!'ci n~je navodilo
imena pjesnikla. Ta: satiJi:'li'lla pj1~mica mOigl!a bi bi\tli i iz
pera samog Miha Marte]iJnd.jla, a ISV1aklakio je :naiS1Jai1a u
DUJbriOVIIlim. Za to su dokazJi: ka-
l'laktEtristiJino dubroV1allw ime MariOijli.ca .{Maruic:a) i
e
-
Turske ljubavne pjesme . u Zl:)QrniJru, liiiihl,l ~artelinija
41
I
A. ..
Bagubanun 1,._
Dun ee ban ~are vardum: nazlu iarum uiuktide iuzumi ui7Jine
surdum: ala uzler uiukude:.
ak'b ulile karmzi ulsin: iisi bir bakede: bulbuli efgande urdum:
umle kular uiukude
dudie kumrie sordum: siz ne vahkt utrsiniz: biz olvahkte
uteriziimt umle alem uiukude:
i uri i uri hej Fren ogli: hak nazar. k'Llia . sana~ nazari
imden dil'ersin: ehU nazar uikude
999
B Dunj ee ben jax:e vard\lm, ~lu jat;tim ujukude,
juzumi juzjne stirdum, .a,1a uzler ujuk\lde. Ak'L ulile kriiizi
ulsin, iisi bir bakede,
bulbuli efgande urdum, umle kular ujukude. Dudie kumrie sordum:
siz na vahkt utrsiniz
Biz olvahkte uteriziim umle alem ujukude . .Juri, juri, hej Fren
ogli, Hak nazar k'Lla sana!
Nazari imden dilersin? - ehli nazar ujkude. 999
e Bagubanun
Dunyll c~e ben yare. vardum: nazlu .y,arum uyukude: ytizumi
yiJ.zine stirdi.nn: ala .cuzler uyukude: . ak culile karmzi culsin:
icisi bir bakcede:
bulbulli efgande urdum; cumle ku~lati uyukude dudie kumrie
sordum: siz ne vahkt .utrsiniz:
biz olVJahkte uterizicim: cumle .alem uyukude: yuri yul'li hey
Frenc ogli: hak nazar kila sana: nazari ~imden dilersin: ehli nazar
uykude.
999
Bagbamn
Dii:n, gece ben yare vardtm, nazh yanm uyku.a, . .yiiziifli~
yiiziine sii,rdii:m, el/i go;der uykuda.
Ak giiliyle ktrmlzt !iiilsiin, ikisi bir bahced~, . . .. .
biilbiilii, efganda goriirn,. ciLmle. kv.~lar uykuda.
Du.du.ya., kumruya sordum: siz ne vakit' otersiniz? ... . . B iz
ol vakitta oteriz kim cit ml e alem uykuda. Yiirit; yiiril,'hey
,Ftenk.oOZu, Hak nazar kda.sana. <
Nazan, kimden;dil~,Tfli'f,&?. ~hli nazdr uykuda. '999
-
42 Dervi~ Ko:rkut
II A
Turnam seni ag-&nrurem: haber vir turnaq1 be,nym sev~~~:
urdunmi.
urdun isen bi eremdur: eidi vtil"b turnam benum sevduumi:
urdunmi, ben um:
B Turnam, seni .ag'bnrurem, haber vir! turnam, benum sevduumi
urdunmi? urdun isen bi eremdur, ej di vin! turnam, benum sevduumi
urdunmi benum
e Turnam seni cagirirurem: haber vir. turnam benum sevducumi:
cordunmi. curdun isen bi ~;eremdur: eydi vir turnam benum
sevducumi: curdunmi, ben um
D Turnam, seni ~ag,TU'lm, haber ver, turnam, benim sevigimi
goriln mil
Goriln isen bi(r) keremir, eyiver turnam, benim sevigimi goriln
mil benim
*
Kao to osu ove dvije pjesmice u za~biljekama Nikole Balia-..
isto lliX'slre, ljubaJVIle, takve SiU i sve t\lil'fslke !pj1Sme u
Zborniku Miha Mamelinija. Nimalo ne iznenauje to ovaj Dubrovanin
kafuli'ke vjere nid'e zabiljeio ni!jednu deTViku ilaihiju (pobonu
pjesmu), koje su veoma obilno zas1rupljene u mnogobrojnim medmuama
(zborni-cima) i oniima (zbirkama depnog formata), to su ih ostavile
pri-ja!nje generacije bosansko-hercegOVIai!k!ih muslimana. I u ovim
ZJbor:-nicima ima dosta ljuJbavnih pjesama iz pera turskih
pjesnika, ali su to veinom pjesme :koje pripadaju takozvarnom divan
edebiyati, na koji su se ugledali Goethe u svom Westostlicher
Divanu i Frie-drich Bodenstedt. u svojim Lieder des Mirza Schaffy
iz 1851 g .. Staride ilahije tmskih pjesni,Jm, naro!iw Junus
Emre-ta, koji je kod
basanskohercegovakih dervia bio vrlo omiljen i poznatiji pod
ime- nom Aik Junuz, Z'aiUZ'imale su najvie mjesta u njihovim
zbornicima, ali nije bilo isto ljuiba'V'Ilih, erotskih, tiz
starijih vremena tuTske knji-~i. smjett'!a .tzv. hallk edebiyati
{puke na1rQQ:slre knj~ewltisltli), kojOj su i sami Turci istom
otskora poeli paweivalbi potrebnu pa- mju. Kod M~a su, naprotiv,
~lnlpljene jedino svjet
-
Turske ljubavne pjesme; u Zborniku Miha Martelinija 4$
kako u' .&sni 'li Hercegovini. "'bmQij zbilroi podie
vrijednost m pro--t.ll:Mmje ist
-
44 . . Dervi! Korlrut
~lK ; 'gerdan), wsija'C' '.(gab;uyli), aik: . ~.delili (gelda),
li.tti ~glilttli) .. Po :tome 'OV;l'j m ])Qb110!Y'andn nmJ.mauje ne
samo B\n~ake kaji.ne maj.u tnu\-benim oglum, b:itr ka~ gUn.
.sabret.
. .._ .. . .. ,_
Najvee ~e imao je Marte1ini sa lt.raa:lsktripcijom tU1'1Skog
vokala 1 (muklog i). U bosanskoj .itilici ga jednostavno isputa:
pie F):"ellcllr mjesto Frtelniklhr {praiVQ F~1Jilr), a :u 1atmici ~
gdje-kada transkribuje k~o e .(ali, nika~ e),.:gc;ijekada kao a,
ponekad sa-SV!im izostavlja: klalt"se mjesto kllarsa,. u pogledu
glasa l Du-
brovanina nadmauje Poljianin Palini koji transkribuje rije
-
Bulandi eschumun seli agep artuk durubhasmi xusriun giordum
oldum deli akel bascie derulmesmi
Sap cekmisc cirpugium uari chacia ali sulfichiare xu tenxa
buliman iare bunda enghiel kalmasmi
Iusum benzer dogh.ar ai~ sensun.umrume sermaie scindi ghietdum
hacipaie xatotgighum.:-soruimasirii
larum kare giosi. suser bulbul dilli bagrun . eser iedi ikluri'
bir' an gieser delli gionul iorulmasmi . ,
Tenhater daghleri deien sciriun istunde uien Ascik aider meglun
olan Leilasuna sarulmasmi
'' BvJandt a?ktmm s~li acep arttk d.urulrnaz Jnl?_ . Hiisniin
gordiim; oidum deli, aktl ba$a derilmez mi?
Sap gekmi$. kirpigim van ha$a Ali Ziilfikara, hu, tenha bul~nan
yara bunda engel kalmaz mt?
1. Bulandi e~humun seli acep artuk durulmazmi husnun cordum
oldum delii: akti ba~e derulmezmi
Sa p cekmi~ cirpucum vari. ha~a ali zulfikare hu tenha bultman'
yare bunda engel kalmazmi
Yuzun"bEmzer dogar aye-sensun umrume sermaye
~indi getdum hacipaye hatorcigum sorulmazmi
Yarum kare. cozi suzer , bulbul dill J;>agrun ezer
- yediiklun bir an gezer -deli co~ul yorulmazmi
Tenhater dagleri delen. ~iryun istunde ulen A~1k ayder meclun
olan Leylasuna sarulmazmi
Yiiziin ,benzer dogar aya,,, sensin omriime ser~aye, ?imdi
gittim _ hak.ipaye, hattrctgtm sorulmazmt?
Yanm kara gozii siiz~r, biilbiil dili bagnm ezer, yedi ikltm bir
an gezer, deli goniil yorulmaz mt?'
Tenha ter daglan dehm, $irin iistiinde Olen A$tk aydar: Mecnun
qlan
.. Leyldl!ine. sanlmaz mt?
1 Recte bulunan. Recte iklimmegnun (necnun)'. Recte bagrum.
Recte ay1d1r = bahseder~ '
-
-46 Dervi Korkut
,:Selam uirdum selamumi almaslar benum bunda xatregighum
bilmesler bu giuseler nicin seciat uirmesler ualay bunlar seumeli
degildur
Gielup giecer giuselerun cieruani ustunde kurulmisc altun
seuani_ sur Efendi eldeicen deurani sci.ol giecen demreli irmeli
degil
:Miscin ascik ay der giucup konmadum dughmelerun giusup
gioksun
akmadum fursat eldeicen upup kuscmadum
beni utdurmeli dughmeli degil.
:SeUim verdim selamtmt almazlar, benim bunda hattrClgtm
.bilmezter, bu gilzeUer nicin zekat vermezter,
,vaUahi buntar sevmeli dei}ildir.
2. Selam virdum selamumi almazlar
benum bunda hatrecigum bilmezler bu cuzeler ni!;in ze!;at
virmezler valayi bunlar sevmeli decildur
Gelup ce!;er cuzelerin !;ervani ustunde kuruJ.mi:;; altu1;1
sevani sur Efendi eldef!;e;n devrani :;;ol Ce!;en demreli irmeli
decil
Mis!;in a:;;1k ay der CU!;UP konmadum dugrnle,lerun CU?:UP co~un
akmadum fursat elde;y!;en upul> ku:;;madum beni utdurmeli
dugmeli decil
Gelip ger;er gilzellerin kervam. ilstilnde . kurulmu~ alttn s
eva ne. silr, efendi, elde iken devram, JOl ger;en. dem reli ermeli
deDU.
Miskin a~tk aydar: Go!;ilp konmadtm, dilgmelerin r;zilp gogsiln
acmadun, ftrsat elde iken opilp ku~matm.. beni ottilrm.eU,
dojjm.eli degil.c
\
.Alla giosl&tme kurban oldugum ne edum gionumi aldughi
uax'ti saghen ascighune eileme gefai imansuz gidersun uldughi
vax'ti
Chiafirsun gioksunden iokmider eman sen beni uldursun uirmesun
eman ben senun iusune bachtughum seman sen beni uldurusun giuldughi
uaxti
.Ala1 gozlerine kurban oldugum ne dedim goynilm.il aldtgt[n]
vaktt? Saktn ~{jma eyleme cefayt imanstz giersin 'Olilgil[n)
vaktt.
'1 Ala :;: ell.
3 .. Ala cozlerine kurban oldugum
ne dedum conumi aldugi vah'ti sagm a:;;igune eyleme cefayi
imansuz cidersun uldugi vahti
Kiifirsun gyoksunden iokmider emaJl sen beni uldurusun virmesun
emaD ben senun yuzune bahtugum zeman sen beni uldurusun culdugi
vahti
Kfirsin, gogsilnde yokmunur iman? sen beni oldilril[r]siln,
verm.ezsin
aman, ben senin yilzilne bakttljtm zaman sen beni
Oldilril[r]siln gilldilgil[n]
vaktt.
-
1>, 3ke ljubavne pjesme u Zborniku Miha Martelinija 47
Giulistandur naR."civanu ileri giul giu~ elmisc alianaghun
giuleri . ceixun olmisc, akar cescme seleri kijma bana nasliarume
:ax men uldum
larum sen oghratun beni ghaughaie siah sulfun xevesilen
se1:1daie giordum iarum beni salmisc ferdaie kijma bana nasliare
uax men uldum
Giordum iarum karmsi geimisc einune beghum ne kulum sucum ne
sucum: destan etun beni alem icinde kijma bana nasliare uax men
uldum
l3enum cektugeghum xigran daghidur suchierise iarsuz. bana
aghudur tema:m scindi sarulagak caghunder kijma bana nasliare uax
men uldum
OiUistandtr Nahcevam[n] iUeri, giU gii.l olmtt al yanagm
gii.lleri, ceyhun olmu akin ceme selleri, k\yma bana; nazh yar-~.
vah, men
old ii. m!
Ynm, sen ugrathn beni kavgaya, siyah zii.1fii.n hevesiylen
sevdaya,
gorum: yrtm beni salmi$ ferdaya, ktyma bana, nazh yar-~, vah,
men
old ii. m!
Bir alay ufagik kusclar deria ialisunda kescgliar baban sieni ba
baghisclar konimdi konimdi kumrum konimdi
:.ulurum uni kase kase kokicighi gielur kose kose
kuscie ganum sana pesckiesc konimdi konimdi kumrim konimdi
Bir alay ufactk ku$lar derya yahsmda kt$lar, baban seni bana
bagt$lar, ltonimdi', konimdi, kumrum, konimdi!
= ~eker. 2 Ag1 = zehir.
4.
Culistandur na~ivanu ileri cul cul olmi~ alyanagun. culeri
ceyhun olmi~ akar !;e~me seleri klynta bana nazliyarume vah men
uldum
Yarum sen ogratun beni gaygaye siyah zulfun hevesilen sevdaye
cordum yarum beni salmi~ ferdaye k1yma bana nazliyare vah men
uldum
Cordum yarum karmzi ceymi~ eynune begum ne kulum su!;um ne
SU!;Um destan etun beni alem i(!inde k1yma bana nazliyare vah men
uldum
Benum cektucegum xicran dagidur sukerise yarsuz bana agudur
temam ~indi sarulacak !;agundur k1yma bana nazhyare vah men
uldum
Gordii.m ynm ktrmtzt geymi oniine, beyim, ne kulum~ sucum ne
sucum? destan ettin beni tllem i.cinde, ktyma bana, nazh yar-~,
vah, men
Old il m!
Benim cektice(1im hicran dd"'dtr sii.ker ise yarstz bana agau''
tamam $imi sanlacak ca"'ndtr, ktyma bana, nazh yar-1, vah, men
Bir alay ufacik ku~lar derya yalisunda k1~lar baban seni ba[na]
bagi~lar
olu~
konimdi konimdi kumrim . konimdi
Olurum uni ka~ ka~ kokicigi celur ko~ ko~
ku~-~ canum sana pe~ke~ konimdi konimdi kumrim konimdi
Olii.rum, onii. ka$ kaJ, kokucugu gelir ko$ kO$ ku$-f, camm sana
pe$ke$, konimdi, konimdi, kumrum, konimdi!
Lapsus calami: recte banll
-
48 Dervi Korkut
Kumrimun kanadi aktur tangri bir peixamber xaktur bilurum
ascighun cioktur konimdi kcminidi kumrim konimdi
Kumrimun kanadi kare iureghum oldi iare xic bilmesim bane' care
konimdi konimdi kumrim konimdi
Kumrimun kanadi iescil ax kolum boinum dolascier koinune ghirsem
iarascier konimdi konimdi kumrim konimdi
Kumrim kafesta beslenur esciuni ghiorur seslenur kumrim iauridur
uslanur konimdi konimdi kumrim konimdi
Kumrumun kanadt akttr, Tanrt bir, peygamber hakttr, bilirim,
a~tgin coktur, konimdi, konimdi, kumru~, konimdi
Kumrumun kanadt kara, yiLregim o!du yara, hig bilm.ezim bana
care konimdi, konimdi, kumrum, konimdi!
Gider oldum saxmanunden ilunen dein ol iarume ghielsun gbioreim
korkar oldum airulmaktan ulumden dein ol iarume ghielsun
ghioreim
01 iarumun baxcesune ghirmedum konce icen karmsi giuler dirmedum
semanunde nasli iarume sarmadum dein ol iarume ghielsun
ghiormedum
Cider oldum sahmanmdan, ilinden, deyin ol yanma, gelsin goreyim,
korkar oldum aynlmaktan, oWmden, deyin ol yanma, gelsin
goreyim!
1 Lapsus ca1ami: recte >>bana.
5.
Kumrimun kanadi aktur tangri bir peyhamber haktur bilurum
a:~iguli coktur konimdi konimdi kumrim konimdi
Kumrimun kanadi kare yurecigum oldi yare hic bilmezim bana care
konimdi konimdi kumrim konimdi
Kumrimun kanadi ye~il ah kolun boynum dola~er koynune girsem
yara~er konimdi konimdi kumrim konimdf
Kumrim kafesta beslenur e~uni gyorur seslenur kumrim yavridur
uslanur lroi:limdi konimdi kumrim konimdii
Kumrimun kanadt yesil, ak kolun boynum dola~tr, koynuna girsem
yara~tr, konimdi, konimdi, kumrum, konimdi!'
Kumrum kafeste beslenir, e~ini goriLr, seslenir, kumrum
yavrudur, uslamr, . konimdi, konimdi, kumrum, konimdi!'
Gider oldum sahmanunden Uunden deyin ol yarurp.e gelsun ghioreim
korkar olqum ayrulmaktan ulumden! deyin ol yarume gelsun
gioreim
01 yarumun bah~;esune girmedum konce i>kolun.
-
Turske ljubavne pjesme u Zborniku Miha Martelini]a
V sak olan J artlJ:!ld~ Bre iarumun bre kardaselar
gionulden iughruk ti~ribidur. ne deriade arar ghiemi ne karade
cecier xami dolanur ururni scarni gionul senden iughruk
uarmidur
6. Uzak olan Yarumden
Bre yarumun bre karda~lar conulden yugruk varmidur ne deryade
arar gemi ne karade cecer hami dolanur urumi ~am1 conul senden
yugruk varmidtr
Uzak olan ynmdan Bre ycinmm1, bre karda,zar,
gonutden yiigruk varmtdtr? N e deryada arar gemi, ne karaa g~er
kamt: dolamr Urumu, $t:.mt, ganiil, senden yilgriik varm1d1r!'
Gheisilerden Soiunup ghirsem koinune
sarulsem inge belune, .sciol senun selui boynuna aler nene
iaraseier
larum scaler burunur doghar ai ghibi dolunur ghiormeien ganler
ierunur scaler neghiusel iarascer
Iarum sen bana giustun ne saer bile duscmem ustune sciol senun
beias usnune beneler ne giusel iarascier
Iarum ben sana ne_iledum arsum xak suiledum sen beni abdal_
eiledun, aler ne giusel iarascer
:7. Geysilerden
Soyunup girsem koynune sarulsem ince belune t?Ol
senunselviboynuna aler nene Y:ara~1r
Yarum ~aler burunur do~ar ay. gibi dolunur gyormeyen canler.
yerunur
~aler necuzel yara~1r Yarum sen bana custun ne
saer bile dusmem ustune lJOl senun beyaz uznune ben eler ne
cuzel yaraljltr
Yarum ben sana ne iledum arzum hak suyledum sen beni obdal
eyledun aler ne cuzel yara~1r
G:ey.s.iJerden Soyunup girsem koynuna,
sanlsam ince beline, ~ol senin selvi boynuna~ allar nene
yara~tr!
Ycinm ~allar biiriiniir, do{jar ay gibi dolunur, gormiyen canlar
yerinir, ~allar ne giizel yara~tr!
Recte yaramm. . . "Ham, kam = sivri w;:lu kaztk; ko-
yunlann barmd1klan yer (koara, po-jata). ~ Recte boyuna.
Prilozi u orijentalnu filotol!lJu
Yartm, sen bana kilstiln, ne? Zaera bile dil~mem iistilne,
~ot senin beyaz iiznilne5 beneler6 ne gilzel yara~Jtr!
Ylirtm, ben sana ne 'yledin, arzum' hak soyledim, sen beni abdal
eyledin,. allar ne gilzel yara,tr!
Recte ~allara. a Zaer = zahar (belki, ihtimal). Recte yiiziine.
"Recte benler.
49
-
50 Dervi Korkut
Jian suren abdarunden gieimisz emsclli uarunden . airulmam
beghler iarumdan aler ne giusel iarascier
'Man zuren abdarunden ceymi~ e~ili varunden ayrulmam begler
yarumdan aler ne cuzel yar)ilf~l"
Manzuren1 abdanftdan, geymi~ e~iZi vanndan, ayrtlmam, beyler,
ynmdan, a.Uar ne giizel yar4tr!
Irak olan larumden Agep ne diarden akup ghielursun
bir xaber soraim durun turnaler tumaler turnaler iauri
tumaler
Seugiuli iarumdan ne bilursunus bize bir teseli uirun turnaler
turnaler turnaler iauri turnaler
Kulausun ianglisc iola saparsun ucup scaxin teleruni iolarsun
alailarum buluk bulUk bulersun gior iaruluch nige olur tumaler
turnaler turnaler iauri turnaler
Gionul peruscan teleri egri duiemes ascighun geurune baghri
socin olup ghidei:' baghdade doghri imamler iusler surun turnaler
tumaler tumaler iauri tumaler
8. Irak olan Yarumdan
. Acep ne diyarden akup gelursun bir haber sorayim durun tumaler
tumaler turnaler yavri tumaler
Sevculi yarumden ne bilursunuz bize bir te$eli virun tumaler
tumaler turrtaler yavri turnaler
Kwauzun yangli~ yola saparsun ucup ~ahin teleruni yolarsun
alaylarun bulUk bulUk bulersun cor ya[v]rulUk nice olur tumaler
tumaler turnaler yavri turnaler
Cunul pe~an teleri egri duyemez a~Jgun cevrune bagri socin olup
gider bagdade dogri imamler yuzler surun turnaler tumaler tumaler
yavri tumaler
Irak olan yanmdan Acep ne diyardan aktp gelirsin,
bir haber soray,m, durun, turnalar, turnalar, turnatar, yavru
turnalar.
Sevgiti yrlmdan ne bitirsiniz? Bize bir tesent verin, turnatar,
turnalar, turnatar, yavru turnalar.
Manzaray1?
Ktlavuzan, vanhs yota saparsn, ucup. ~JahJI! tellerini yolarsm,
alaylann' bOtiik boliik bOlersin, gor yavruluk nice otur, turnatar,
turnaZar, turnatar, yavru turnalar.
Goniil peri$an, telleri egri, doyamaz a~~n cevrine bagn sucun
olup gider Bagdad'a dogru imamtar[a] yiizter siirii.n, turnatar,
turnalar, turnatar, yavru turnata.r.
Recte kllavuzum.
-
Turske ljubavne pjesme u Zbotniku Miha Martelinija 51 Kuloghli
daima dolu iemekten
alailar durm~lup 'ghielup giecmekten iorulmisc kanadum buiun
ucmekten baghdad ilerune surun turnaler turnaler turnaler iauri
turnaler
Kulogli daima dolu yemekten alaylar durmayup gelup ge(;mekten
yorulmis kanadum buyun ucmekten bagdad ilerune surun turnaler
turnaler turnaler yavri turnaler
Kuloglu daima dolu yemekten, alaylar durmaytp gelip ger;mekten,
yorulmu$ kanadtm bugiin ur;maktan, Bagdad illerine siiriin,
turnalar, turnalar, turnalar,' yavru turnalar.
Hacan larum darulur Gielursun giecersun selam uirmesun
!!UCUm ne giunaxum bilder sultanum xunchiarum xunciarum
umrum
uarum ghiel
Beri aghlarum sen bir kelam dimesun sucum ne giunaxum bilder
sultanum xunchiarum xunchiarum umrum
uaru~ ghiel
Baxcede acelmis giuler tase bulbuler basclamisc nase nase
bilurum sultanum meiilan iok bise sucum ne giunaxum bilder sultanum
xunchiarum xunciarum umrum
uarum ghiel
Rakiplerun konge giuler dirmesun chiem selamlar muraduna irmesun
kaifieti uikusune doimasun sucum ne giunaxum bilder sultanum
xunchiarum xunchiarum umrum
uarum ghiel
9. Ha~an Yarum darulur
Celursun ce(;ersun selam virmesun sucum ne cunahum bild1r
sultanum hunkarum hunkarum umrum varum
gel
Ben aglarum sen bir kelam dimesun SU(;Um ne cunahum bild1r
sultanum hunkarum hunkarum umrum varum
gel
Bahcede acllmis culer taze bulbuler ba11lami!;l naze naze
bilurum sultanum meyilan yok bize sucum ne cunahum bilder sultanum
hunkarum hunkarum umrum varum
Rakiplerun k!once culer dirmesun kem selamlar muraduna irmesun
kayfiyeti uykusune doymasun
gel
sucum ne cunahum bildtr sultanum hunkarum hunkarum umrum
varum
gel
Kac;an Y artm dartltr Getirsin ger;ersin, selam vermezsin
sur;um ne, giinahtm bildir, sultamm, hiinklirtm, hiinkinm,
omrum, vartm,
gel.
Ben aglanm, sen bir kelim demezsin, sur;um ne, gunahtm bildir,
sultantm,
hiinkinm, hunkirtm, omriim, vanm, gel.
Bahr;ede ar;tlmt$ guller taze, biilbiiller ba$lamt$ naze, naze,
bilirim, sultamm, meyeZin yok bize, sur;um ne, giinahtm bildir,
sultamm,
hunkinm, hunkanm, omriiu, vanm,
Rakiplanm konca giiZZer dermesin, kem seZimZar muradtna ermesin,
keyfiyeti uykusuna doymasm,
gel.
sur;um ne, giinahtm biZdir, sultantm, hiinkirtm, hilnklirtm,
omrilm, vanm,
gel.
4*
-
52 Dervi Korkut
Iarume uarderc1 iolar dagh olsun cheuriane mor menexscie bagh
olsun gielurseda gelmeseda sagh osun sucum ne giunaxum bilder
sultanum xunchiarum xunchiarum umrum
uarum ghiel
Yarume vard1rci yolar dag olsun ~evriyane mor meneh~e olsun
celurseda celmeseda sag osun
su~um ne cunahum bildir sultanum hunkarum hunkarum umrum .
varum
gel
Yanma vardtrb]ct yollar dag olsun, ~evre yana mor menek~e ba{)
olsun, gelirse de, gelmese de sag o[l]sun
su~um ne, gunahtm bildir, sultamm, hunkanm, hunkanm, omrum,
vartm,
Hoimisc Brakmisc Beni Felek kanadi kanadumi kolumi
neileim ucamasim bir seman elumden alderdum giul iusli iari ax
chimunle eghlenursun bir seman
Hane benum itughumi axti iusun giormetlughi iderdum ghaxti eler
iarume andegi uaxti a ben durup ieruneim bir seman
Kul deilim elden ele satulan tus deilim xer bir asc1e katulan
meulam eghil uirse ulsem kurtulsem Asretlughun ceqmeieim bir
seman
Cixaim ghideim iolda duraim ghielenden ghiecenden xaber soraim
musctuluch diene ganum uireim siaxler gieieim iasum tutaim
karamsiler gheimeieim bir seman
lO.
gel.
Hoymilil Brakmilil Beni Felek kanadi kanadumi kolumi
neyleyim u~amazim bir zeman elumden ald1rdum cul yuzli yari ah
kimunle eglenursun bir zeman
Hane benum itugumi ahti yuzum cormetlugi iderdum gahti eler
yarume and1gi vahti a ben durup yeruneyim bir zeman
Kul deyilim elden ele satulan tuz deilim her bir a~e katulan
mevlam egil verse ulsem kurtulsem Asretlugun c;ekmeyeyim bir
:reman
Cihayim gideyim yolda durayim gelenden gec;enden haber sorayim
mu:;;tuluh diyene canum vireyim siyahlar ciyeyiin yasum tutayim
karamziler geymeyeyim bir zeman
Koymu Btrakmt Beni Felek kanadt1 kanadtmt, kolumu, Kul degilim
elden ele sattlan,
neyleyim, ucamaztm bir zaman tuz degilim her bir a~a kattlan,
elimden aldtrdtm giil yuzlU yan, Mevlm ecel verse, olsem,
kurtulsam, ah, kiminle eglenirsin bir zaman? hasretligin cekmiyeyim
bir zaman!
Hani benim ettigimi ahdt", yuzum gormetligi3 ederdim gahtt,
eller ynma4 andtgt vaktt it ben durup yerineyim bir zaman.
1 Recte kanattl. 2 Recte ettigim ahd
-
Turske ljubavne pjesme u Zborniku Miha Martelinija
Benum ighri tatli gianum tercielimes gionul seni benum dinum xem
imanum iadeilemem giusel seni
Vefasus dogri iarisun giani gefaler klarse ius iascinda piri
olurslm tercicilemes gionul seni iadeilemem giusel seni
Beghler oturur tachtunda giuler aciulur uaxtunda kiamete xach
kutunda tercieilemes gionul seni iadeilemem giusel seni
Meghnunum oldum ualaxi escumle buldum alaxi inan ach giulum
bilaxi tecieilemes gionul seni iadeilemem giusel seni
Sexarum uardum iarume sceutali alma castume sulumle duscmem
ustume iarum uar neilersum beni dostum uar istemem seni
Benim igri tath camm, terkeylemez gonii.l seni, benim dinim, hem
imamm, yadeylemem gii.zel seni.
Vefastz dogru yarsm, cam cefalar ktlarsa, yii.z ya~mda piri1
olursan,. terkeylemez gonii.l seni, yadeylemem gii.zel seni.
ll. Benum igri tatli canum
ter!;e[y]limez conul s-eni benum dinum hem imanum yadeylemem
cuzel seni
Vefasuz dogri yarsun cani cefalar klarse yuz ya~inda piri
olursen ter!;eylemez conul seni yadeylemem cuzel seni
Begler oturur tahtunda culer a!;ilur vahtunda ktyamete hak
kutunda ter!;eylemez conul seni yadeylemem cuzel sem
Megnunum oldum valahi e~umle buldum alahi inan ah culum bilahi
ter!;eylemez conul seni yadeylemen cuzel seni
Seharum vardum yarume ~evtali alma kastume zulumle du~mem ustume
yarum var neylersum beni dostum var istemem seni
Beyler oturur tahtmda, gii.ller ar;thr vaktmda, ktyamette Hak
ktttnda terkeylemez gonii.l seni, yadeylemem gii.zel seni.
Mecnunum2 oldum vallahi, e~tmle buldum Allaht, inan, ak
gii.lii.m, billahi, terkeylemez g6nii.l seni, yadeylemem gii.zel
seni.
Seharm vardtm .yatima ~eftalt alma kastma, . zulii.mle d~mem
ii.stii.ne, yanm var, neylersin beni, dostum var, istemem seni.
Lapsus calami: recte pir (ptr). Lapsus calami: recte
Mecnunun.
Lapsus calami seharum. ' Lapsus calemi kastima.
53
-
54 Dervi Korkut
Ben seni dogri iar sandum senan dictum ben inandum scindi bir
gair iar buldum iarum uar neilersum beni dostum uar istemem
seni
Ben seni giordum birile iurechten cichtum ierile uar benden iana
binile iarum uar neylersun beni dostum uar istemem seni
Ben sei seudum ghaiet ismene ocurdum ghaiet uar benden sana
icaset uar seuenler seusun seni uar saranlar sarsun seni
Armaghanum gieri giundur rachiplardan iusi dundur scindi dogri
xalum bildum iarum uar neilersum beni dostum uar istemem seni
Chieman kascun chi
-
Turske ljubavne pjesme u Zborniku Miha Martelinija
Boium egup gielma bana sanmachi iar olam sana meulan uerdi
gielma bana uar saranlar sarsun seni uar seuenler seusun seni
Boyum egup gelma bana sanmaki yar olam sana mevlan verdi celma
bana var saranlar sarsun seni var sevenler sevsin seni
Boyun egip getme bana, sanma ki yar ola'm sana Mevtan verdi,
gelme bana, var, sarantar sars1n seni, var, sevenler sevsin
seni!
Sebax lutui beian eile sultanumun neder xali seudugeghum neder
xali olgiuselun neder xali
Muxabet bise baghlarmi chimi uarise saghlarmi ben culun anup
aghlarmi sultanumun neder xali ol giuselum neder xali
Muhabet xatori neiler chimunler gionumi eghler iaranda acighi
deiuer seudugeghum neder xali ol giuselum neder xali
Idermi terchi diari ianunda uarmider iari anarmi benda eugiari
sultanumun neder xali ol giuselum neder xali
:Sabah Ultfil beyan eyle, sutt