071StrugarRadoviBj1.pdf

71

Vladimir Strugar UDK: 371(091)(497.5Bjelovar)»1761/2006» Izvorniznanstveničlanak Rukopisprihvaćenzatisak:15.5.2007.

POČETCI I RAZVOJ ŠKOLSTVA U BJELOVARUOD 1761. DO DANAS

Sažetak

Autor opisuje povijesni put školstva u Bjelovaru u proteklih 245 godina(1761.–2006.).

Rezultatiproučavanjautemeljenjairazvojaustanovapredškolskogodgoja,osnovnoga i srednjega te privatnog školstva ukazuju na njihov intenzivanrazvoj,aliseunjemumožeuočitikontinuitetidiskontinuitet.

Javne (državne) ustanove predškolskog odgoja nastale su 20-ih i 50-ihgodina20.st.Osnovnoškolskeustanovenastajupočetkomdrugepolovice18.st.,aosobitosuseintenzivnorazvijalepolovicom20.st.,alisazastojemu19.st.Srednjoškolskesuseustanovekontinuiranorazvijaleodpolovice18.dokraja20. st.

Privatno se školstvo razvijalopočetkom i krajem19. st., uprvojpolovici20.st. inanjegovuzavršetku,štoznačidaprivatnoškolstvonemapovijesnikontinuitet.

Ključne riječi:Bjelovar,reforma,školstvo,školskizakoni,Vojnakrajina.

Društene i političke prilike te zakonski temelji razvoja školstva u Bjelovaru

Školstvo se u Bjelovaru počinje razvijati od 1761., pet godina nakon njegovautemeljenjaipočetakasuvremenograzvoja(1756.)teima245godinadugupovijest.RazvojškolstvauBjelovaruuvjetovalesuipratilesloženedruštveneipolitičkeprilikekojesuodređivaleciljeveodgojaiobrazovanja,osnivanjeiunutarnjiustrojodgojno-obrazovnihustanova(škola),položajučenikaunastavnomprocesutematerijalniidruštvenipoložajučitelja.

PočetkeirazvojškolstvateposebnostivaljapromatratisobziromnačinjenicudajeHrvatskasredinom18.st.bilapodijeljenanaGrađansku(Civilnu)Hrvatsku,

72

Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, 1(2007), str. 71-98Vladimir Strugar: Početci i razvoj školstva u Bjelovaru od 1761. do danas

Dalmaciju, Istru,Dubrovnikkao samostalnu republikudo 1806. iVojnukrajinu.1 Početke školstva u Bjelovaru osobito je odredila činjenica da je Bjelovar bio napodručjuVojnekrajinenakojemuješkolstvosvedo1881.bilopodvojnomupravom(Dvorskoratnovijeće–Hofkrigsrat)2tedasusedo31.listopada1888.primjenjivaliposebni, tzv.krajiški školskipropisi.3Međutim,povijesni izvoriukazujudasuseškoleuBjelovaruorganiziraleipremaodredbamaZakonaod14.listopada1874.obustrojupučkihškolahipreparandijahzapučkoučiteljstvoukraljevinahHrvatskoji Slavoniji, jer je 1. listopada 1875.MarijanVuković uputio okružnicu učiteljstvuBjelovarske županije da je imenovan županijskim školskim nadzornikom premačlanku159.togaZakona.4

Vojne se vlasti uVojnoj krajini počinju više brinuti o školamau 17. st., ali jenastavabilananjemačkomjeziku.DvorskoratnovijećeuBeču,tadanajvišetijeloupravljanja,brinulose,izmeđuostaloga,onovčanimsredstvimazapodizanješkolainjihovouzdržavanjeteoučeničkomredovitompohađanjuškole.

U doba prosvijećenog apsolutizma, za vladanja cariceMarije Terezije (1740.–1780.),postavljenisutemeljidržavnojškolizanarod,čemujeosobitopridoniozakonAllgemeine Schulordnung (Opći školski red, 1774.) i naredba Ratio educationis(Školski sustav, 1777.).5 Međutim, odredbe Općeg školskog reda (1774.) vrijedilesuzaosnovneškoleuaustrijskimzemljamaiuVojnojkrajini,aodredbeŠkolskog1 A.Buczynskipiše:“StvaranjemJajačkeiSrebrničkebanovine,MatijaKorvinštitiojejužnuUgarskuiSlavoniju,acentralna jeHrvatskaidaljeostalanezaštićena.Dabi tootklonio,1469.godineosnivaSenjskukapetaniju (Hauptmannschaft),a time jepoložensvojevrsnikamen-temeljacVojnekrajine.“U:A.Buczynski:Gradovi Vojne krajine,Hrvatskiinstitutzapovijest, 1. knj., Zagreb, 1997., str. 10 i dalje.Vojna je krajina imala dva generalata, i toKarlovačkiuHrvatskojkrajini(južnoodSave)iVaraždinskiuSlavonskojkrajini(izmeđuDraveiSave).„UobraniodTurakaizBosnevećpotkraj15.stoljećajavljaseimeKrajinailiGranicazagradoveiposjedeuzturskugranicuuHrvatskoj.“Vidjeti:F.Moačanin,M.Valentić:Vojna krajina u Hrvatskoj,PovijesnimuzejHrvatske,Zagreb,1981.,str.7.

2 „ŠkolstvobilojeuVojničkojkrajinidogod.1881.podvojnomupravom,temujebilaisprvaDvorskovojnovijeće,docnijeRatnoministarstvouBeču,panajposlijegeneralkomandauZagrebu (…)God.1881.,kad jeVojničkakrajinapripojenamateri zemlji,dospjeli su sviučevnizavodiVojnekrajinepodkr.hrv.-slav.-dalm.zemaljskuvladu“.U:A.Cuvaj:Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas,knj.3,Kr.hrv.slav.-dalm.zem.vlada,odjelzabogoštovljeinastavu,Zagreb,1909.,str.106.

3 A. Cuvaj:Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas,3.knj.,Kr.hrv.-slav.-dalm.zem.vlada,odjelzabogoštovljeinastavu,Zagreb,1909,str. 420.

4 Spomenica “djevojačke” škole u Bjelovaru,1.knj.,1875/76.-1913/14.5 CaricaMarijaTerezijaprimilajevišezakonskihprijedloga,anaročitosuseisticaliprijedloziJosipaMessmera,učitelja„normalneškole“uBečuigrofaIvanaAntunaPergena.Međutim,carica je zadatak povjerila Ivanu Ignjatu Felbigeru (1724.-1788.), opatu i organizatoruosnovnog školstva u Prusiji iAustriji. Carica je 1774. imenovala Felbigera za vrhovnogravnateljaškolaipovjerilamucjelokupnuupravupučkogaškolstva.

73


sustava (1777.) zaosnovneškoleigimnazijeuUgarskojiGrađanskojHrvatskojsvedopočetka19.st.

UuvoduOpćegškolskogreda(1774.)istaknutasudvanačela:prvonaglašavadajeodgojmuškeiženskedjecenajpouzdanijaosnovaopćemnarodnomblagostanju,adrugodaodvaljanaodgojaiupravljanjazavisicjelokupankasnijiživotsvihljudite treba „ukloniti mrak neznanja i svakome pružiti njegovu staležu primjerenupouku“.6Natemeljutogzakonaosnivajuseusjedištimapukovnija„glavneškole“(zovusei„normalneškole“)sačetiriučitelja.„Glavne“i„gradskeškole“sdvailitriučiteljaosnivajuseudrugimgradovima,dokseusjedištimažupautemeljuju„trivijalneškole“s jednimučiteljem.Osimovihškolabilo jei„općinskihškola“shrvatskimkaonarodnimnastavnim jezikom.Međutim, te se škole nisuposebnorazvijale,„atonavlastitostoga,štosunanjimabilinamješteninesposobniučitelji,itoobičnoisluženipodčasnici,kojisujedvaznaličitati,pisatiiračunati,aokakovojpedagogiciilimetodici,neimađahunipojma“.7Općinskeseškoleukidajucarskomodredbomiz1810.vjerojatnozbogtogaštoseunjimaučilonamaterinskomjeziku.Temeljnajezadaća„glavnihškola“bioodgojvaljanihgospodara,vjernihpodanikaihrabrihvojnikaposlušnihcaruicarskojvlasti.Takvajezadaćasukladnačinjenicidajesvaki„krajišnik(graničar)odsvoje16.do60.godinebiovojnik”.8Uškolamajebilastrogadisciplina,aprimjenjivalesusetjelesnekazne.

Car Josip II.,želećidaseuVojnojkrajiniškolstvoproširi,odredio je1780.daseu„svakojsatnijiustrojipojednanjemačkaškola,ukojimajemjesnižupnikbiodužan predavati vjeronauk besplatno.Uveo je pako Josip II. te škole zato, jer jehotiogermaniziraticijeludržavuanavlastitoKrajinu.“9Prvepoticajezauvođenjetrivijalnih njemačkih škola u ovom kraju dao je general topništva barun PhilippLewinvonBeck(1720.–1768.).Nakon1799.,kadasesmanjiobrojtihškola,nazivalesuse„divizijskeškole“.

Uredba Politische Schulverfassung ili Schulcidex (Državni školski ustav) iz1805.vrijedila jezaVojnukrajinu, i to svedo8. lipnja1871.kada jeMinistarstvorata(Krigsministerium)objaviloPropisonastaviupučkihučionahuVojnekrajine10

6 D.Franković(ur.):Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj,Pedagoško-književnizbor,Zagreb,1958.,str.59.

7 MartinŠtiglić:Povjest pedagogike,Kr.sveučilišnaknjižnica,Zagreb,1893.,str.256.8 T. Macan: Povijest hrvatskoga naroda, Nakladni zavod Matice hrvatske i Školska knjiga,Zagreb,1992.,str.234.

9 MartinŠtiglić:Povjest pedagogike,Kr.sveučilišnaknjižnica,Zagreb,1893.,str.255.Godine1780.ukinutaješkolarinaiodređenodasesiromašnojdjecidijeleškolskeknjigebesplatno.Međutim,već8.veljače1755.grofMercypozvaojesvegradskeopćineu„slavonskojkrajinidaustrojenjemačkeškole“.Vidjeti:Školstvo u Hrvatskoj i Slavoniji od njegova početka do konca god. 1895.,Kr.Hrv.-slav.-dalm.Zem.Vlada,Zagreb,1896.,str.10.

10A.Cuvaj:Građa za povijest školstva u kraljevinâ Hrvatske i Slavonije od najstarijih dana do danas,3.knj.,Kr.hrv.-slav.-dalm.zem.vlada,odjelzabogoštovljeinastavu,Zagreb,1909.,str.141-152.

74


kojim se uređuje djelovanje osnovnih i drugih škola na teritoriju Vojne krajine.Propisom jeuređenovišepitanja, primjerice onadzoru škola, pravnompoložajuučiteljatejeodređenazadaćanastave.Prematome,zadaćajeosnovneškoledadjecućudoredno-religioznoodgaja,darazvijadječjeumnesposobnosti,dadjecausvojeznanjaisposobnostipotrebnezadaljnjeobrazovanjeiživot„kakobipostalačestitiljudiičlanoviopćezajednice”.11Osnovnesuškoleopćepučkeškole(početneučione)kojeupravilutrajušestgodinaivišepučkeškole(građanskeučione)kojeimajuupraviluosamrazreda.Uselimaradiproduženogobrazovanjapostojeopetovniceteseosimjavnihškolamoguosnivatiiprivatne.

Propis (1871.) jevrijediouVojnojkrajinisvedonjezinaukidanja ipripajanjaGrađanskojHrvatskoj15.lipnja1881.,odnosnododonošenjazakonaod31.listopada1888.godine.Propisiz1871.dopunjenje1879.normomopravnomodnosukrajiškihučitelja,a1880.odredbamaoučiteljskimplaćama.12BudućidasuseškoleuBjelovaru,kakosmospomenuli,počeleuređivatipremaZakonuod14.listopada1874.,možemovjerovatidaseprethodniPropisnijeprimjenjivaobeziznimke,kakosepredviđalo,na cijelompodručjuVojnekrajine svedo1888.Tako su školepoprimaleobilježjaonihškolauGrađanskoj(Civilnoj)Hrvatskoj.

Općenitosemožerećidajezadaća„prvihpučkihškolabilapripremitipotrebanbrojpismenihmladićazapotrebevojneslužbe.OsnovnonačeloškoleuKrajinibilojeučenikenaučitinjemačkijezik.Zamaterinskijezikdjecenijeseuopćebrinulo.Utakvutipuškolekrajišnicinisumoglipostićivećiuspjeh,jersudjecaunjojbilaneučenavećdresirana“.13

Metodologija istraživanja

Predmet jeproučavanjaškolstvoBjelovara,14 štoobuhvaćasustavustanovazaodgojiobrazovanjeodpredškolskogodgojaiobrazovanjadosrednjegškolstva.

11D.Franković(ur.):Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj,Pedagoško-književnizbor,Zagreb,1958.,str.124.

12UtojevrijemeusvojenZakonod14.listopada1874.obustrojupučkihškolahipreparandijahzapučkoučiteljstvoukraljevinâhHrvatskojiSlavonijikojijeznačionapredakuškolstvu,a donijet je pod geslom naprednoga hrvatskog učiteljstva: „Samo slobodna školamožeuzgojitislobodannarod.“Vidjeti:D.Franković(ur.):Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj,Pedagoško-književnizbor,Zagreb,1958.,str.161.

13F.Moačanin,M.Valentić:Vojna krajina u Hrvatskoj,PovijesnimuzejHrvatske,Zagreb,1981.,str. 61.

14Uuporabi suudanašnje vrijemedva termina, i toGradBjelovar i Bjelovar.Uovom sečlankuopredjeljujemozaterminBjelovar,kojishvaćamouužemsmislu,kaonaselje(27.085stanovnika),dokterminGradBjelovar imašireznačenje jer teritorijalno-administrativnoobuhvaća31naselje(41.083stanovnika)premaZakonuopodručjimažupanija,gradovaiopćinauRepubliciHrvatskoj,Narodne novine,br.10/97.,124/97.,68/98.i22/99.

75


Ciljjeopisatiutemeljenjeirazvojodgojno-obrazovnihustanovauBjelovaru,pričemusenaglašavajuključnepromjeneurazvojupojedineškolskeustanove.

S obzirom na predmet i cilj proučavanja, opisat ćemo početke rada i razvojustanova predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnog i srednjeg školstva, sučeničkimdomom,teglazbenogaiprivatnogškolstva.

Javne (državne) ustanove predškolskog odgoja

UstanovepredškolskogodgojaiobrazovanjaposebnoserazvijajuuHrvatskoju drugoj polovici 19. st., a djelovale su pod različitim nazivima i s različitomnamjenom: pjestovališta ili kolijevke za siromašnu djecu do treće godine životate čuvališta, skloništa i zabavišta zadjecuod trećedo sedmegodine.15Za razvojinstitucija predškolskog odgoja i obrazovanja bilo je važno rješenje iz 1832. o„uređenjuinstitucijezaodgojmaledjecedo5.godine,kojisezavodiimaduizdržavatidobrovoljnimprinosima,anemajupravaninakakavjavnidohodak.Tisusezavodidodušesmatraliprivatnima,alisustajalipodoblasnomkontrolom“.16SlijedipotomNaredbaoustrojstvuzabavišta(1878.),dokjeZakonomoosnovnimškolama(1929.)reguliranpoložajzabavišta,kojaseotvarajuusklopuosnovnihškola.17

Gradsko dječje zabavište u Bjelovaru osnovano je 1921. „Zgrada prizemnica,zidanaodopeke, pokrivena criepom.Zidanau svrhuučiteljskog stana.” Školskegodine1936./37.ima51dijete,asljedećeškolskegodine54djece.18

GradskojePoglavarstvo22.prosinca1923.donijeloodluku(broj6743)premakojojjeprvogsiječnja1924.„osnovanogradskodječjezabavišteiimenovanadefinitivnomučiteljicom istoga gđa Antonija Zalubil, dotadanja učiteljica privatnog dječjegzabavišta“.Nadzornadradomdječjegzabavištapripaoje„ravnateljstvudjevojačkenižepučkeškole“.19„Dječjeobdanište“otvorenojedobrovoljnimprilozimagrađana8.ožujka1946.sasvrhomdazbrinjavasocijalnougroženudjecui„djecuženakojesu bile uključene u privredu“.Od 1. siječnja 1948. njegov rad financiraNarodniodborgradaBjelovara.DvijegodinenakontogautemeljenjeDječjivrtić(1950.)sasvojomupravomtesefinancirapremaUredbiosamostalnomfinanciranju(1951.).

15UHrvatskoj je 1887.djelovalo14 čuvališta i 19 zabavišta sukupno1170djece.AntonijaKassowitz-Cvijićnapisalaje1895.prvipriručnikzapredškolskiodgojRukovođ za zabavišta.

16A. Cuvaj:Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas,1.knj.,Kr.hrv.-slav.-dalm.zem.vlada,odjelzabogoštovljeinastavu,Zagreb,1907.,str. 696.

17PredškolskiseodgojiobrazovanjerazvijapremaZakonu o dječjim vrtićima(1956.),Programuodgojno-obrazovnogradaudječjemvrtiću(1970.).

18 Izvor:HrvatskiškolskimuzejZagreb.19 Djevojačka škola Bjelovar: Spomenica 1914./15.-1944./45.,2.knj.,str.80.

76


NarodnijeodboropćineBjelovar1959.donioodlukuonjegovuimenupajesvedo16.studenoga1992.radiopodnazivomDječjivrtić„IvicaBrožić“adanasjetoDječjivrtićBjelovarkojiusvomsastavuimapetpodručnihodjelasukupno530djeceuredovnimprogramima.

Osnovnoškolske ustanove

„Dječačka škola“: odgoj i obrazovanje dječakaZavladanjacaraRudolfaII.(1576.–1612.)uVojnojkrajinipočinju„izbijatiprvi

traciprosvjete.“20PočetciosnovnogškolstvauBjelovarupovezanisusdjelovanjempijarista,crkvenogreda,kojimajebilazadaćadabadavapoučavajusiromašnumladež„uvjeronaukuidrugimkorisnimznanostima“.21Pijaristisudošli1755.usamostanuMarčiizAustrijepremanalogucariceMarijeTerezije,gdjesuistegodinepočelipoučavatidjecunjemačkijezik.Tesugodine,12.kolovoza1755.,dobilidozvoluzaizgradnjucrkveiškolskezgradeuBjelovaru.22

Dvapijarista,braćaIgnjatiHubertDiviš,23došlisuuBjelovar16.listopada1761.„GolorukaiubogatadvaredovnikaprimiuimegeneralovoauditorFr.Haimpachna konak, pa im za živež uzajmi 160 for.Vojna im vlast ustupi erarsku kuću zastaniškolu,dadeimnužnopokućstvoizadvorbujednogavojnika,svenatrošakvojničkogaerara“.24

BraćaIgnjatiHubertDivišotvorilisu5.studenoga1761.prvuosnovnuškolu(tzv.dječačkaškola)uBjelovaruukojojsuonibiliiprviučitelji.Školajeimalastatusžupsko-samostanskih škola.Nastavni je rad bio na njemačkom jeziku, a školu je

20A.Cuvaj:Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas,1.sv.,Kr.hrv.-slav.-dalm.zem.vlada,odjelzabogoštovljeinastavu,Zagreb,1910.,str.213.

21 Isto,str.532.22 PodatakdasupijaristidobiliodobrenjedaizgradeškoluicrkvuuBjelovaru1755.unekolikosedjelaspominjekaodatumpočetkaosnovnogškolstvauBjelovaru,štopremaizvorimanijeispravno.TakoJ.Kirinpiše:„VećihzaslugaokopočetnihškolastečesinoviredPiarista,kojiotvoriše(istaknuoV.S.)g.1755.školuuBjelovaru“…U:J.Kirin:Razvitakhrvatskogapučkoga školstva, Zagreb, 1886., str. 10. Zatim, M. Štiglić u djelu Povjest pedagogike,Zagreb,1893.,str.255.piše:„OdpoznatijegadobaspominjemoimenitoPiariste,kojisug.1755. otvorili(istaknuoV.S.)školuuBjelovaru…“UdjeluŠkolstvo u Hrvatskoj i Slavoniji od njegova početka do konca god. 1895.,Zagreb,1896., str.6,preuzeta je formulacijapremacitiranimizvorimapapiše:“VelikihjezaslugazaelementarneškolestekaosebiredPiarista.Oni su osnovali(istaknuoV.S.)god.1755.jednuškoluuBjelovaru…“

23HubertDiviš(1733.-1790.),prviučiteljiškolskinadzornik,uBjelovarujedjelovao29godina.Vidjeti: J. Šušnjak: Povijest grada Bjelovara, U: Prilozi za historiju o nastanku i razvitkuBjelovara,HistorijskiarhivBjelovar,Bjelovar,1961.,str.71.

24A.Cuvaj:Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas,1.sv.,Kr.hrv.-slav.-dalm.zem.vlada,odjelzabogoštovljeinastavu,Zagreb,1910.,str.534.

77


pohađalošestučenikakojisubiličasničkadjeca.Nastavnisupredmetibili:čitanje,pisanje, računanje, njemački i „počela“ latinskoga jezika. Nastavna sredstva ipomagalabilasuvrlojednostavna,anedostajalajeipedagoškaliteratura.Pijaristisusedržaliodgojnihnačela,aposebnočetiri:a)učiteljmorasvojeučenikenakonobukevoditikući;b)učenicinesmijuništaučitinapametakonerazumiju,c)„obukanesmijetrajatiprekotridana;potomčetvrtakimabitipraznik“,d)„usvemumoravladatiljubav.“25Svakijeučitelj,kaonaknaduzarad,dobio175forintiiz„kraljevskezemaljskeblagajne“.26Sobziromnatodasuškolupočelapohađatiigrađanskadjeca,uBjelovardolazi1763.itrećipijarist,učitelj.

IzgradnjomkatoličkecrkveuBjelovaru(1765.–1772.)iuznjunoveškolskezgraderiješeni su prostorni uvjeti škole za nastavu Glavne škole, koja je kasnije nazvanaDječačkapučkaškole.Utojsezgradinastavaodržavaladoškolskegodine1928./29.27

CaricaMarijaTerezijanaredbomiz1770.odredilajedadržava(vladar)preuzimabriguoškoliističućistavdaškolajestiostajezauvijekstvardržave(„DieSchuleistundbleibtallzeiteinPoliticum“),čimejeomogućiladaljnjirazvojškolstva.

Prva,Dječačkaškolaimalaje1850.četirirazredasjednim„nadučiteljem,dvjemaučiteljicamaiškolskimpomoćnikom“,aprvijerazredbiopodijeljenna„dvaodjela:

25 Isto,str.533.Vidjeti:P.Cvekan:Bjelovar i Franjevci,Bjelovar,1986.,str.38.26 Školska spomenica Dječačke škole,1.knjiga,str.1.27DanasjeutojzgradiDržavniarhivBjelovar,Kvaternikovtrg3.

Slika 1. Zgrada pučke škole u Bjelovaru izgrađena u vrijeme carice M. Terezije, (D. Franković, 1958., str. 51)

78


nižiivišiodjelsvedogodine1856.kadajevišiodjelpretvorenuII.razred“.28 Nadzor oraduškoleod1825.preuzimasvjetovnavlastumjestodotadašnjihsvećenika.

Školskegodine1875./76.uškolisuseučilisljedećinastavnipredmeti:vjeronauk,hrvatskijezik,računstvo,realnaobuka:zemljopis,povijest,prirodopisiprirodoslovlje,zatimkrasopis,„risanjeigeometrijskooblikoslovje,pjevanjecrkvenihilagljihdo-morodnihpjesama,tjelovježba,ženskiručnirad,gospodarstvoikućanstvo“.29

Odškolskegodine1875./76.do1909./10.,dakleutridesetpetškolskihgodina,školujeučetirirazredapohađaloukupno8507učenika,štoje243učenikaprosječnogodišnje.30Prosječnojenajednogučiteljabio61učenik.

Školskegodine1875./76.određenojedaučenicipohađaju„svakidašnju“školupetgodina,aopetovnicudvijegodine.Međutim,prvaseodredbapočeladjelomičnoostvarivati 1910./11. kada se stvara mješoviti razredni odjel četvrtoga i petoga

28 Školska spomenica Dječačke škole,1.knjiga,str.3.29 Isto,str.26.30V. Strugar: Prilog proučavanju razvoja osnovnog školstva u Bjelovaru od postanka do1914.,Bjelovarski zbornik´89,GradskimuzejBjelovar,Bjelovar,1989.,str.77.Školskegodine2005./06.školaimaukupno995učenikau45razrednihodjela.

Slika 2. Ravnatelj pučke škole u Vojnoj krajini(A. Cuvaj, 1920., 2.sv., str. 492)

79


razreda,aupotpunostiodškolskegodine1912./13.stvaranjemčistogarazrednogodjelapetogarazreda.

Učitelji su javničinovnici ioni senakon30godina radaumirovljuju.Plaća jeučiteljatočnoodređena.„Prvobitnaberivaiznosišezanadučitelja300for.plaćego-dišnje,6hvatihdrvazaogrievistanunaravisagospodarskimprostorijamaivrtom,za učitelje 180 for. plaće, 6 hvatih drva…i stan u naravi s vrtom, za pomoćnikaškolskoga60for.plaće,3hvatihdrva…istanunaravi(sobicasa1prozorom).Bilasukodzavodaidvapripravnikaškolskasagodišnjomplaćomod48for.“31

UvremenukojeprikazujemodjelovalesuitriosnovneškolekojećekasnijebitipodručneškoleDječačkeškole,a to ješkolauCigleni (1790.),NovimPlavnicama(1901.,1903.)32iKupinovcu(1905.).

„Djevojačka” škola: odgoj i obrazovanje djevojčica

Školovanje je u početcima bilo namijenjeno prije svega dječacima, a odgoj iobrazovanjedjevojčicabilo jezanemareno.Vjerovalose,naime,da jedovoljnodadjevojčicapoznajenekemolitve,abiloihjevrlomalokojesuznalečitati.„Dogod.1871.nijesukrajiškedjevojkeposvudapolazileškolu.Onesuostalebezsvakeškolskeobrazovanosti,takosuodrasleipostalemajke,adakćeriodnjihnijesumogleništanaučiti“.33

PrvipoticajobrazovanjudjevojčicadaojeOpćiškolskired(1774.)kojinaglašavada„odgojmuškeiženskedjecepredstavljanajpouzdanijubazuopćemnarodnomblagostanju“.34

Sukladno timnastojanjimauBjelovaru je 1776.utemeljena, na trošakdržave,Djevojačkaškola.Uprvosujevrijemepolazilesamokćeričasnikaigrađana.Školskegodine1877./78.pohađalo je školu148učenica.35UBjelovaru je tadabilomnogočasničkihkćerijerjeunjemubilosjedištezapovjedništvadvijukrajiškihpukovnija.Uškolamazadjevojčice,uprvovrijeme,učioseženskiručnirad.Nastavačitanja,pisanjairačunanjauvedenajetek1825.„Čitanju,pisanju,računanjuiručnomraduobučavalajedjecuprvobitnoudjevojačkojškolisamojednaučiteljica,avjeronauk

31 Školska spomenica Dječačke škole,1.knj.,str.5.32„Naredbomvisokekr.zemaljskevladeod13.siječnja1903.br.17192proglašenajeovaškoladefinitivnootvorenom,dočim jedo togdobabilaprovizorna.“U:Nove Plavnice: Školska spomenica god. 1901.,str.12.

33A.Cuvaj:Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije od najranijih dana do danas,3.knj.,Kr.-slav.-dalm.zem.vlada,odjelzabogoštovljeinastavu,Zagreb,1909.,str.162-163.

34D.Franković(ur.):Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj,Pedagoško-književnizbor,Zagreb,1958.,str.59.

35Školskegodine2005./06.školujepohađaloukupno825učenikau32razrednaodjela.

80


jepredavaodotični župnik ili njegovpomoćnik.“36 Stanjeudjevojačkim školamakrajem1848.pokazujuioverečenice:„Čudnovatojetoondabiloutimdjevojačkimškolama.Učenicenijesuškolskihpredmetauonomopseguučile,kakosutodječaciučili.Uzvjeronaukbilojepravilnočitanje,pisanjeiračunanjezadrugi,ondanajviširazred,dobrouvježbano…“.37

Škola(„učiona“)bilajenajvjerojatnijedopočetka1890./91.uzdječačkuškolu,naštonavodikonstatacijadajeZakonod14.listopada1874.„zatekao…ovudjevojačkuučionuspojenusa istovrsnomdječačkomučionomisačetiriučiteljice“.38Gradnjazgadezadjevojačkuškoluzapočela je1888./89.,39a1890./91.,uzvelikusvečanost,„posvećenajenovaškolskazgradazadjevojačkuučionu“.40

Nova školska jednokatna zgrada nalazila se u „Sunčanoj ulici, preko puta…đurđevačke imovne obćine, Vinkovićeve i Kemenićeve kuće, upravo na onommjestugdjejeprijekaznionastajala.Uprizemljuitonauglujesudviješkolskesobe,sdruge jestranesbornica ipodvornikovstan…Uprvomsukatutriučevnesobe.Nusgrednihsgradaneima“.41

Djevojačka je škola 1874. imala četiri učionice, a školska je knjižnica bilazajedničkasDječačkomškolom.

Naredbomod20.studenoga1889.broj12716određenojedaučiteljicemorajudjecu„podučavatiupjevanju“igimnasticipremaodredbiod17.srpnja1897.Kadaje u Bjelovaru 1912. otvoren domHrvatski sokol, nastavu tjelesnog vježbanja zaučenikeDječačkeidjevojčiceDjevojačkeškoleodržavaojeučiteljJankoJanković.

TijekomII.svjetskogratanastavniradnijebioredovit,aradiloseurazličitimprilagođenim prostorima. Početkom studenoga 1942. nastava je bila samo posli-jepodneuDržavnoj realnoj gimnaziji, dok se od veljače 1943. do školske godine1944./45. nastava održavala u zgradi Sudbenog stola (četiri prostorije) i zgradiKotarskogsuda(dvijeprostorije),itoutorkomipetkomposlijepodneaostaledaneutjednuuDječačkojškoli.

Početkomškolskegodine1945./46.uBjelovarususpojene„muška“i„ženska“škola.42Školskegodine1948./49.u„školujeuvedensedmogodišnjiprogramsnižim

36 Djevojačke škole u Bjelovaru: Školska spomenica,1.knj.,str.1.37A.Cuvaj:Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije od najranijih dana do danas,2.knj..,Kr.-slav.-dalm.zem.vlada,odjelzabogoštovljeinastavu,Zagreb,1908.,str.329.

38 Djevojačke škole u Bjelovaru: Školska spomenica,1.knj.,str.2.39 Isto,str.72.40 Isto,str.82-83.41 Isto,str.83.DanasUlicaIvanavitezaTrnskog19ukojojješkola.42Uvrijemenjihovazajedničkogradaravnateljisubili:MatildaSelanec(svibanjilipanj1945.),JureBenić (školskagodina1945./46),NikolaMilunić (1946./47),ZoraHabaht (1947./48) iPetarBobinac(1948./49).

81


tečajnimispitomnazavršetkusedmogodišnjegškolovanja“.43Međutim,već1949./50.školesurazdvojeneteradekaosamostalnesedmogodišnješkole,aod1953./54.kaoosmogodišnješkole.44

Djevojačka je škola imala šest škola u svom sastavu: Novoseljani (1790.) od1958./59.do1968./69.,Markovacod1958./59.do1963./64,kadaseukida,StariPavljaniod 1959./60. (a prije toga bila je u sastavu III. osnovne škole) do 1968./69., kadaprestajerad,Prgomelje(1925.)od1965./66.do1973./74.(ulaziusastavnovootvoreneIV.osnovneškoleuBjelovaru),Gudovac (1793.)od1965./66.do1973./74. (ulaziusastavIV.osnovneškoleuBjelovaru)iŽdraloviodutemeljenja1968./69.dodanas.

Tri nove osnovne škole (1955.–1973.)

Sobziromnapovećanjebrojaučenika,kaoiprijelaznižihrazredagimnazijeusastavosmogodišnjihškolapremaZakonuonarodnimškolama(1951.),uBjelovaruje1.rujna1955.,natemeljuRješenjaNarodnogodboragradskeopćineBjelovarbroj3318/55. od 17. ožujka 1955., otvorenanova škola – III. osnovna škola.45 Škola senalazilanaTrgujedinstva7,uzgradikojajebilaopćenarodnaimovinaiunjojsubiliučenicinižihrazreda(prvidočetvrti)GimnazijeBjelovar.Školajeimalaukupno560učenika.46

Kakoseškolarazvijala,raslajeipotrebazaškolskimprostorom,akonačnojerješenje bilo 13. rujna 1964., kada se seli u novu školsku zgradu kojoj je gradnjatrajala sedam godina.47

Usastavuškoleod1959.do1992.bila ješkolauNovimPavljanima(1831.),adanas su njezine područne škole uObrovnici (1940.),VelikomKorenovu (1920.),Gudovcu(1793.)iGalovcu(1956.).48

Zaodgojiobrazovanjeučenikasposebnimpotrebama,uovomslučajuzaučenikespoteškoćamaurazvoju,uBjelovaruje1962.otvorenaškolapodnazivomSpecijalna

43S.Blažeković:Bjelovar,SIZkultureBjelovar,Bjelovar,1985.,str.273.44OdlukomNarodnogodboraopćineBjelovarod26.rujna1961.DječačkaškolaimanazivOsnovnaškola„Dr.FrankoWinter“aDjevojačkaOsnovnaškola„MilanBakićBaja“svedo1991.

45 III.osnovnaškolaod1959.do1991.imanazivOsnovnaškola„StevoŠabić“.46Školskegodine2005./06.školujepohađaloukupno863učenikau37razrednihodjela.47DanasjetoUlicaTomeBakača11d.48Međutim,početak školstvauGalovcupovezan je s razvojemkonfesionalnih i privatnihpučkihškolajerje1908.otvorenadvorazrednaškolanamađarskomjeziku,zaštojebilozaslužno mađarsko društvo „Julian“. Naime, 1956. godinu navodimo jer je otvorenaNarodnaosmogodišnjaškolaškolskegodine1956/57.Vidjeti:G.Čanić(ur.):MonografijaIII.osnovneškoleBjelovar:prigodom50.obljetnicepostojanja,III.osnovnaškola,Bjelovar,2005.

82


osnovnaškola.49NatemeljuZakonaospecijalnimškolama(1961.)SkupštinaopćineBjelovardonijelajeodluku27.lipnja1962.outemeljenjuškolekojajepostalasastavnidioškolskogsustava.

Prvi razredni odjel za učenike s poteškoćamau razvoju bio je u II. osnovnojškoli Bjelovar (ranijeDjevojačkoj školi), ali kako je adaptirana zgrada50 u kojoj jebio srednjoškolski učenički dom (izgrađen 1904.), škola je svečano otvorena 28.studenoga1962.Nastavujetadapohađalo79učenika,a1976./77.pohađaojuje201učenik.51

Bjelovar1973.dobivaičetvrturedovnuosnovnuškolu,kojajeotvorena7.rujna1973. na temeljuRješenja Skupštine općine Bjelovar br. 1-546/1-1973. od 7. lipnja1973.52Pohađalojuje942učenikaiimalajeusvomesastavuškoleuĆurlovcu(1941.),Jabučeti (1907.), Prgomelju (1925.)53 iGornjimPlavnicama (1896.), koja je i danasnjezinapodručnaškola.

Srednje školstvo

Početke srednjeg školstva valja tražiti u 1769., kada je u Bjelovaru osnovanaposebnažupaikadasubiledvijevrsteškola,itolatinskaiobrtnička.Latinsku54 su školuutemeljilipijaristi.Školesubilespojeneučetirirazreda.

Latinskaješkolaimaladvojakuulogu-bila jes jednestraneosnovna(pučka)školastrirazredaiunjojseučiločitanje,pisanje,računanje,religijaipočetcilatinskegramatike,asdrugestranebila je„nekavrstarealnegimnazijesašestrazreda,ukojojučeniciučahuuzlatinskijezikgotovosvepredmetedanašnjerealke,aktomujošipraktičnogospodarstvo“.55Osimtoga,četvrtirazredimaojedvaodjela.Prvijeodjelbionamijenjenpraktičnim(obrtničkim)zadaćama,anazivanjeigeometrijska

49Nazivmijenja 1978. uOsnovna škola „5. svibanj“ u Bjelovaru te se tako naziva sve do1991.

50ZgradajebilauulicikojasezvalaBakarićevošetalište,adanassenazivaŠetalištedr.IvšeLebovića,br.1.

51Školskegodine2005./06.školaima53učenika.52NatemeljuRješenjaSavjetazaprosvjetu,kulturuifizičkukulturuBjelovarod5.studenoga1973.nazivaseOsnovnaškola„MaršalTito“svedo1991.

53Školske godine 2005./06. škola ima ukupno 883 učenika raspoređenih u 35 razrednihodjela.

54U15.i16.st.otvarajusegramatičkeškole,kojesenazivajulatinske,gradske,gramatičko-retoričke,kolegijiisl.Unjimasuseodgajalisvećenici,apotomiosposobljavaladjecaplemićaibogatihgrađanazaodređenasvjetovnazanimanja.Udrugojpolovici16.st.nazivajusegimnazijama.

55A.Cuvaj:Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije od najstarijih dana do danas,1.sv.,Kr.hrv.-slav.-dalm.zem.vlada,odjelzabogoštovljeinastavu,Zagreb,1910.,str.534.

83


škola. „Zadatak jebio te školedauzgojivaljaneobrtnike, tesare, zidare, stolare igospodare“56, a nju su polazila 43 učenika 1775. godine. „Za geometrijske školeodabiralisuučenikeizseoskihškola,itotakovo,kojisusvršilitrirazreda,apotjecalisu iz imućnihkuća“.57Drugi jeodjelprogramskibiousmjerenosnovnoj (pučkoj)školiitadašnjojgimnazijikojajeimalavojničkusvrhu.Latinskaješkola„završilasvojvijekzavladecaraJosipaII“.58Latinskaješkola„obstojalajošgodine1790“.59

Prema tome, može se govoriti da gimnazijsko obrazovanje, utemeljenjem izadaćama latinske škole, u Bjelovaru započinje 1769.60 Međutim, u literaturi sespominjei1766.godina,dakletrigodineranije.Navodise,primjerice,dajeu17.i18.st.osnovano„napodručjuHrvatskevišegimnazija:uZagrebu1607.,Rijeci1627.,Varaždinu 1636.,Križevcima 1695.,Karlovcu 1736.,Osijeku 1760.,Bjelovaru 1766. (istaknuoV.S.)iVinkovcima1779“.61

Naredbamaod14.kolovoza1811.(br.2511)i16.svibnja1817.(broj1147)obrt-ničkeiligeometrijskeškolepostupnopostajumatematičkeškolekojimajesvrhabilavojnoobrazovanje.Geometrijskaješkolapretvorenaumatematičkuškolu1817.,aunjojse1823.poučavalomačevanjeiplivanje.62Uvišeorganizacijskihiprogramskihpromjenateseškolenazivajuivojničkeilipukovnijske(regimentske)škole.Dabiseosposobljavalipodoficirizakrajiškuvojsku,dopuštenoje1858.dase„podignukrajiške pukovnijske ili regimentske škole…za obje varaždinske regimente…uBjelovaru.Tečajjetrajaotrigodine,ausvakuškoluimalosejeprimiti50-60pitomaca;samouonuuBjelovarudo100“.63

Gimnazijskoobrazovanjedobivavažnomjesto1858.,kadajeosnovanadvogo-dišnja Niža realna škola kao nesamostalna jer je bila u sklopu Dječačke škole.Međutim,nakon što je 1863.dobila treći razred, odvojila seodDječačke škole tetako postala samostalnom.Njemački je jezik bio nastavni jezik.64 „I ta škola bila56 Isto,str.538.57A. Cuvaj:Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do

danas,2.sv.,Kr.hrv.-slav.-dalm.zem.vlada,odjelzabogoštovljeinastavu,Zagreb,1910.,str. 525.

58 Isto,str.118-119.59 Izvješće o stanju školstva u Hrvatskoj i Slavoniji svršetkom školske godine 1884.-5.,Kr.hrv.-slav.-dalm.zem.vlada,Zagreb,1886.,str.211.

60Vidjeti:D. Franković:Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj, Pedagoško-književni zbor,Zagreb,1958.,str.67.,A.Cuvaj:Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije, 2. sv.,Kr.hrv.-slav.-dalm.zem.vlada,odjelzabogoštovljeinastavu,Zagreb,1910.,str.118-119.

61 V. Pezo (ur.): Enciklopedija Jugoslavije, 5, Jugoslavenski leksikografski zavod „MiroslavKrleža“,Zagreb,1988.,str.390.

62S.Blažeković:Bjelovar,SIZkultureBjelovar,Bjelovar,1985.,str.27.63A.Cuvaj:Građa za povijest kraljevinâ Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas, 2. knj.,Kr.hrv.-slav.-dalm.zem.vlada,odjelzabogoštovljeinastavu,Zagreb,1908.,str.614.

64 Isto,str.1079.

84


jemeđutim po naravi svojoj samo nastavak tadanje glavne škole, kao neka vrstgrađansko-gospodarskeškole.“65NatemeljuodlukeKraljevskezemaljskevladeod22.rujna1875.(broj3789)postaječetverorazredna,aodlukomod2.listopada1876.(broj3735)preustrojavasedoškolskegodine1879./80.66umalurealnugimnazijudjelujućikaoKraljevskamalarealnagimnazijasvedo1901.Umeđuvremenu,točnije1895.,Kraljevskazemaljskavladapropisalajenovinastavniprogramodredivšidasu„prvadvarazredarealno-gimnazijska,atrećiičetvrtiseimadudijelitiurealneigimnazijskerazrede“.67Udjelovanjuškoletojeznačilodau„realnomsmjerunemalatinskogjezikautrećemičetvrtomrazredu,augimnazijskomsmjerutajsejezikučisvečetirigodinetejošgrčkijezikutrećemičetvrtomrazredu.Umjestolatinskogajezika u trećem i četvrtom razredu realci su dobili francuski jezik. Mjerstvo imjerstvenorisanje(geometrijaigeometrijskocrtanje)imajuudrugomrazreduobasmjera,arealcigajošimajuutrećemičetvrtomrazredu.Prirodopisimajuobasmjerauprvomidrugomrazredutefizikuutrećemičetvrtomrazredu“.68

Kraljevskazemaljskavladadonijelajerješenje(broj13921)od4.rujna1901.dagimnazija imanazivKraljevskarealnagimnazijauBjelovaru,koja21. rujna1901.dobiva novu zgradu,69 izgradio ju je grad vlastitim sredstvima.U naredne četiriškolskegodineškolaseširitedobivapeti(1901./02.),šesti(1902./03.),sedmi(1903./04.)teosmigimnazijskirazred(1904./05.),70aodškolskegodine1905./06.do1908./09.uvodipeti,šesti,sedmiiosmirealnirazred.Odškolskegodine1955./56.Gimnazijaimasamovišerazredejersusenižirazreditrebalipripojitiosmogodišnjimškolama.Međutim,tajeodlukapraktičnoostvarenanaredne1956./57.

RepubličkisekretarijatzaškolstvoiobrazovanjeNRHrvatskerješenjemod28.srpnja1964.odobriojeradjednogarazrednogodjelauČazmiukojemseradilosvedoškolskegodine1977./78.,kadasereformomškolstvaukidajugimnazije.

65 Izvješće o stanju školstva u Hrvatskoj i Slavoniji svršetkom školske godine 1884.-5.,Kr.hrv.-slav.-dalm.zem.vlada,Zagreb,1886.,str.211.

66 J.Vusić:Bjelovarskagimnazijaod1876.do1978.U:M.Medar(gl.ur.):Bjelovarski zbornik 7, Maticahrvatska,OgranakBjelovar,Bjelovar,2006.,str.15.

67A.Cuvaj:Građa za povijest kraljevinâ Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas, 5. knj.,Kr.hrv.-slav.-dalm.zemvlada,odjelzabogoštovljeinastavu,Zagreb,1912.,str.243.

68 J.Vusić:Bjelovarskagimnazijaod1876.do1978.U:M.Medar(gl.ur.):Bjelovarski zbornik 7, Maticahrvatska,OgranakBjelovar,Bjelovar,2006.,str.33.

69DanasUl.Maticehrvatskebr.17,ukojojjeGimnazijaBjelovar.70Školske godine 1904./05. učenici gimnazijskog smjera prvi put polažu ispit zrelosti kojijeomogućavaodaljnješkolovanje.Odlukeouvođenjurazreda:zaV.razredod30.srpnja1901.,br.11591,zaVI.razredod11.lipnja1902.,br.8104,zaVII.razredod25.lipnja1903.,br.8779izaVIII.razredod4.lipnja1904.,br.8075.

85


Šegrtska škola

Ugarsko-hrvatskiobrtni zakonod1884., sukladnočlanku80.,određujeda suopćineukojimaimabarem50šegrta,azanjihnemaposebneškole,dužne„posebnimučevnimtečajemskrbitizaobukušegrta“.71Potomjenaredbomod30.svibnja1886.(br.9485)objavljenStatutzašegrtskeškoleuHrvatskojiSlavoniji72kojijebiotemeljzaosnivanjeprvihšegrtskihškola.MeđunjimajeŠegrtskaškolauBjelovaru,kojajeotvorena2.prosinca1886.injusuškolskegodine1886./87.polazila83učenika.73 Školajeimalajedanrazrednižegodjelaukojisupolazilišegrtikojinisuzavršiličetirirazredapučkeškoleitrirazredavišegodjelazašegrtekojisusdobrimuspjehom završili četiri razreda pučke škole.74 Osim toga, Šegrtska je škola imala školskegodine1912./13.trgovačkiodjelstrirazreda(kaoiškolskegodine1896./97.).

Škola se programski prilagođavala potrebama gospodarstva te je od 1892.podijeljenautritečajapremazanatimapasuučenicipolaziligraditeljski,industrijskiitrgovačkitečaj.Uškoliseradilorazličitimustrojstvenimoblicimaipodrazličitimnazivimado1947.,kadajeprestaoradjerjezaobrtničkazanimanjaosnovanaŠkolaučenikauprivredi.

Ženska stručna škola

Kraljevskazemaljskavlada,odjelzabogoštovljeinastavudopustioje29.rujna1893.(br.9458)dase„pridjevojačkojnižojpučkojškoliuBjelovaruosnujeŽenskastručna školu“,75 koju je školske godine 1894./95. polazilo 66 učenica. Sukladnozakonuod31.listopada1888.„ostalesuženskestručneškoleusavezusopćimpučkimškolama“,76pasustogaubjelovarskojškoliradile1896.dvijeučiteljiceizDjevojačkeškole,a1910./11.triučiteljice.77Premaposebnojodredbiod21.lipnja1894.(br.7569)

71M.Smrekar:Ugarsko-hrvatski obrtni zakon,Zagreb,1892.,str.92.72 Službeni glasnik kr. hrv. -lav. -dalm. zemaljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu,Zagreb,1886.,str.71-88.Potom,Naredbomod11.rujna1892.(br.13345)donijetjenoviustrojnistatutzašegrtskeškoleuHrvatskojiSlavoniji.Vidjeti:Službeni glasnik,1892.,str.253-278.

73 Školstvo u Hrvatskoj i Slavoniji od njegova početka do konca 1895.,Kr.hrv.-slav.dalm.zem.vlada,Zagreb,1896.,str.105.Vidjeti:IzvještajostanjuupraveŽupanijebelovarsko-križevačkezagodinu1887.,Zagreb,1888.,str.31.

74Ž.Pleskalt:Scenarij izložbe „Iz povijesti bjelovarskog školstva“,DržavniarhivBjelovar,Bjelovar,svibnja2002.

75 Službeni glasnik kr. hrv.-slav.-dalm.zemaljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu,Zagreb,1883.,str. 214.

76 Školstvo u Hrvatskoj i Slavoniji od njegova početka do konca 1895.,Kr.hrv.-slav.dalm.zem.vlada,Zagreb,1896.,str.468.

77 Izvještaj Upravnog odbora Županije belovarsko-križevačke o stanju uprave i kr. županijske oblasti o njenom djelovanju i djelovanju područnih joj kr. kotarskih oblasti u godini 1896., Bjelovar,1897.,str. 67. i Izvještaj za 1910.,Bjelovar,1911.,str.73.

86


podnazivom„Ustrojništatut,školskiredinaučnaosnovazaženskestručneškole“svrhaješkolebiladvojaka:osposobitidjevojkeza„samostalnuprivreduvlastitimradom“iza„praktičkiživotukući“.78Unastavnomplanuiprogramubilisu:tečajza šivanje rublja („rubenine“), tečaj za krojenje, tečaj za „kitničarstvo“, vezenjerublja,tkanjećilima,zatimhrvatskijezik(jednagodina),„računstvo“(jednagodina),risanjeikućanstvo.

Školaje1933.djelovalapodnazivomDržavnaženskazanatskaškola,atrajalaječetirigodine.Potom,od1948.djelujekaotrogodišnjaŽenskastručnaškola.Unjojjeprestaosamostalanrad30.lipnja1959.,kadajepripojenaŠkoliučenikauprivredi.

Škola učenika u privredi

Školaučenikauprivrediutemeljenaje1947.jerjeprestaoraduŠegrtskojškolikoja je sve do te godine „bila pod upravommuške osnovne škole“.79 Međutim,dekretomMinistarstvaindustrijebroj47366/47od16.kolovoza1947.postavljenjezaupraviteljaškoleŽivkoŠramek.„To jeprviupraviteljŠkoleučenikauprivredikojijejedinozaduženzaraduškoli.Timpostavljenjemzapočelojeosamostaljivanješkole.“80

Prvegodinerada(1947./48.)uškolijebilo330učenikakojisuseobrazovalizametalska,drvoprerađivačka,građevinskaiprehrambenazanimanja.

Školajeradilasamostalnodo1962.,kadajeušlausastavŠkolskogametalskogcentra.

Školski metalski centar

RazvojmetaloprerađivačkeindustrijeuBjelovarupočetkom60-ihgodina20.st.imao jeodlučujućiutjecajnastvaranjenoveorganizacijeobrazovanjazametalskazanimanja.Takoje 1961.otvorenrazredniodjelTehničkeškolestrojarskogsmjerazaodrasle,kojajedjelovalausklopuTehničkeškoleZagreb.Potomješkolskegodine1962./63.,napoticajpoduzeća,otvorenaredovnaTehničkaškolastrojarskogsmjeras jednimrazrednimodjelom i s41učenikom.81Osnivač škole,učijemsusastavuškolskegodine1962./63.bileŠkolaučenikauprivrediiTehničkaškolastrojarskogsmjera,biojeNarodniodboropćineBjelovarnatemeljurješenjaod27.lipnja1962.(broj 05-6272/1-1962), a djeluje pod nazivom Školski metalski centar.82 Centar je

78Štatutzaženskestručneškole,Službeni glasnik kr. hr.-slav.-dalm.zem. vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu,Zagreb,1894.,str.128.

79 Spomenica: Škola učenika u privredi 1947.-1960.,DržavniarhivBjelovar,str.1.80 Isto,str.3.81 Spomenica: Školski metalski centar 1960./61. – 1976./77.,str.4.82 Statut Školskog metalskog centra,1962.,članak3.

87


utemeljen „za potrebe obrazovanja i dopunskog školovanja kadrova u privredimetalskestruke“.83

ŠkolesuusklopuCentraimalevlastitirazvoj.Školaučenikauprivrediškolskegodine 1963./64. postaje „škola za metalce“.84 Njezina transformacija započinje1965./66.,kadasenaosnovinovihnastavnihplanovaiprogramauvodeopćesrednješkolepa„učeniciprveidrugenastavnegodineslušajunastavuzajedničkibezobzirada li ćepohađatikasnijenastavuu tehničkoj iliKVškoli“.85Bila je topodrškazaosnivanjeŠkolezakvalificiraneradnikekojadjelujeodškolskegodine1972./73.,patako1971./72.prestajeradŠkoleučenikauprivredi.

OpćasrednjaškolausklopuCentraradiodškolskegodine1966./67.86 i trajala jedvijegodine,aučenicisusemoglinakonzavršetkaupisatiutrećirazredŠkoleučenikauprivrediiliTehničkeškole.

Tehničkaškolaodutemeljenja1962./63.radiucijelomrazdoblju,trajalaječetirigodine,aučenicisunazavršetkustjecalizvanjestrojarskogtehničara.Nazahtjevpoduzeća„Čelik“izKriževacaimala je jedanrazredniodjel trećegrazredauKri-ževcimasvedoškolskegodine1976./77.

Školski metalski centar imao je područni odjel u Čazmi od školske godine1968./69.„radirasterećenjaCentra“i„radi(učenika)putnika“.87Osimtoga,Centarje organizirao srednjoškolsko obrazovanje odraslih, ali i za potrebe bjelovarskihpoduzeća.ŠkolskimetalskicentarprestaojeraditisamostalnoulaskomuCentarzaodgojiusmjerenoobrazovanjeBjelovar1978.godine.

Trgovačka škola

TrgovinskakomoraNarodneRepublikeHrvatskeotvorilaje22.kolovoza1953.Centralnuškoluzaučenikeutrgovinisinternatom.88Međutim,početciTrgovačkeškole sežu u polovicu 19. st. jer je u Bjelovaru 1864. osnovana Trgovačko-obrtnaškolakojajedjelovalado1868.Potomje,usklopuŠegrtskeškole,djelovaotrgovačkiodjelškolskegodine1896./97..Školaučenikauprivrediimalaje,izmeđuostalih,izanimanjeprodavača.Unižemtrgovačkomtečajusdvogodišnjimtrajanjemzapočeoje rad 1949. godine.

Odprvognaziva1953.dosuvremenihdanaškolajemijenjalanazive.Djelovalaje kao Trgovačka škola za učenike u privredi (1960.), Školski centar za stručnoobrazovanje kadrova u trgovini (1963.), Osnovna organizacija udruženog rada

83 Isto,članak1.84 Spomenica: Školski metalski centar 1960./61. – 1976./77.,str.7.85 Isto,str.11.86 Isto,str.13.87 Isto,str.17.88Sjedište joj jebiloudanašnjemDomuučenikasrednjihškolaBjelovar,uUliciVladimira

Nazora 2.

88


kadrovautrgovini(1978.),CentarzaodgojiusmjerenoobrazovanjeBjelovar,RadnajedinicazavršnogstupnjaII(1980.)iTrgovačkaškolaBjelovar (1993.).89

Medicinska škola

PotrebezaškolovanimmedicinskimosobljemprijeutemeljenjaMedicinskeškolezadovoljavanesuodržavanjemtečajevaizmeđudvajusvjetskihratova,aiposlijeII.svjetskograta.ZborliječnikaHrvatskeorganiziraojetečajevezapomoćnomedicinskoosoblje.HigijenskizavoduBjelovaru,uzsuglasnostMinistarstvazdravljaZagreb,osposobiojedvijegeneracijepomoćnihlaboranatainjimajepriznatakvalifikacija.

UBjelovaruje1955.započeoradudvogodišnjojbolničarskojškolispraktičnomnastavom.NatemeljuZakonaomedicinskimškolamaiz1959.utemeljenajepremaodluciNarodnogodborakotaraBjelovarod29. rujna1959. (brojo6-4887-1-1959.)Školazamedicinskesestre.Bila je tostručnaškolakoja jepripremalakadrovezanjegu bolesnika i poslove zdravstveno-socijalne zaštite bolesnika. Školovanje jetrajalo četiri godine, a nakon položenog završnog ispita učenici su stekli zvanjemedicinske sestre općeg smjera. Škola je djelovala za cijelo područje bilogorsko-podravskeregije.

Medicinska je škola organizirala doškolavanje bolničara u zvanjemedicinskasestra/medicinski tehničaruMedicinskomcentruBjelovar, zatimod školskego-dine 1967./68. u Medicinskom centru u Virovitici te 1967. u Pakracu na zahtjevMedicinskogcentrauPakracu.

Šireći djelatnost škola je 1966. doškolavalapolaznike koji su radili kao zubniasistenti,anisuimalipotrebnekvalifikacije.90

Od1.siječnja1978.školajeušlausastavCentrazaodgojiusmjerenoobrazovanjekao Osnovna organizacija udruženog rada obrazovanja kadrova u zdravstvuBjelovar.

Ekonomska i birotehnička škola

Savjet za prosvjetu, nauku i kulturuNarodneRepublikeHrvatske dao je 26.svibnja 1955. suglasnostNarodnomodborugradskeopćineBjelovarzaosnivanjeSrednjeekonomskeškoleuBjelovaru.91Redovnajenastavazapočela5.rujna1955.

89O.Milaj,A.Bačeković(ur.):Pola stoljeća Trgovačke škole Bjelovar,TrgovačkaškolaBjelovar,Bjelovar,2003.,str.5.

90Ž.Supančić:RazvojzdravstvenogškolstvauBjelovaru,Bjelovarski učitelj,1995.,IV.,br.2-3,str.74-78.

91 Prosvjetni vjesnik,14.lipnja1955.,broj6.

89


uprostorijamaGimnazije,aosamostalilaseškolskegodine1957./58.teseusiječnju1961.preselilaunovuškolskuzgradu.92

Od1960.do1963.uprostoruškoleradilajeEkonomsko-poljoprivrednaškolazaodrasle.Razvijajućisvojudjelatnostškolajeotvorilaknjigovodstveniodjelzaodrasles nastavnim i praktičnimprogramomkoji se realiziraoupoduzeću „Koestlin“uBjelovaru,advijegodinenakontogaosnivaiekonomsko-komercijalniodjelte1968.Centarzaučenjestranihjezika.Razvojugostiteljstvaiturizmauvjetovaojedaje1970.otvorenaUgostiteljskaškolasciljemdaobrazujemladežzazanimanjekonobaraikuhara.

Ekonomska je škola 1973. promijenila naziv u Školski centar za obrazovanjeekonomskih i ugostiteljskih kadrova, a nakon prestanka rada Centra za odgoj iusmjerenoobrazovanje(1991.)djelujekaoEkonomskaibirotehničkaškola.

Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje Bjelovar

Reformske promjene u Hrvatskoj 70-ih godina 20. st. u srednjem školstvupokrenuo je politički dokument Rezolucija o zadacima SKJ o socijalističkompreobražajuodgojaiobrazovanjaiz1974.

Odškolskegodine1975./76.uvodisezajedničkidvogodišnjipripremnistupanj,čimeseprodužujezajedničkoobrazovanjejošzadvijegodine,alito„nijeprodužetakosnovneškolenadevetiidesetirazred“,to„nijeuvođenjeI.iII.razredadosadašnjeggimnazijskog obrazovanja u sve srednje škole“, već je to, razjašnjavalo se, „svo-jevrsna odgojno-obrazovna dionica, i to u prijelazu iz osnovnog u profesionalnoobrazovanje“.93

Početnisestupanjupraviluorganiziraoucentrimazausmjerenoobrazovanje,tj.uonimcentrimaukojimaseorganiziraoizavršnistupanjsrednjegobrazovanja.Dvasuosnovnamodelaobrazovnihcentara:obrazovnicentrizaosposobljavanjeiobrazovanjerazličitihprofilaodređenestruke(građevinski,medicinski,pedagoško-nastavnički,metalskiidr.)teobrazovnicentriukojimasuseosposobljavaliprofilirazličitihstruka,ovisnoopotrebamagospodarstvaodređenedruštvenesredine.

UBjelovarujeCentarzaodgojiusmjerenoobrazovanjeregistriran11.travnja1978.94U njegovu je sastavu bilo sedamosnovnih organizacija udruženog rada iRadna jedinica zajedničkih službi: OOUR95 ekonomskih i ugostiteljskih kadrova,

92 Izvještaj za školsku godinu 1957/58.,SrednjaekonomskaškolaBjelovar,Bjelovar,1958.93M. Jergović: Uvođenje završnog stupnja usmjerenog obrazovanja, Pedagoški rad, XXXII(CXVIII),1977.,br.7-8,str.353-364.

94SjedišteCentrazaodgojiusmjerenoobrazovanjeBjelovarbilo jeuUliciMaticehrvatske17.

95KraticaznačiOsnovnaorganizacijaudruženograda.

90


OOURmetalskih i elektro-kadrova,OOUR upravnih, pedagoških i građevinskihkadrova,OOURkadrovautrgovini,OOURkadrovauzdravstvu,OOURmuzičkihkadrovaiOOURĐačkidom.

Usvakojjeosnovnojorganizacijiudruženograda(OOUR)pripremnistupanj(I.iII.razred)izavršnistupanj(III.iIV.razred),štoznačidasuučeniciupripremnomstupnju stjecali općeobrazovna znanja, a u završnom su stupnju birali programiz kojeg sumogli nastaviti školovanje na višim i visokim školama i fakultetima.Novomreorganizacijomod1.listopada1980.nastaojejedinstveniCentarzaodgojiusmjerenoobrazovanjeBjelovarsčetiriradnejedinice.UprovedbitakveorganizacijesvisuučenicipripremnogstupnjanastavupohađaliuzgradiGimnazije,aučenicizavršnogstupnjauškolskojzgradidanašnjihtrijusrednjihškola.96Školskegodine1980./81.Centarjeimao3584učenikaraspoređenihu121razredniodjel.

Odlukom Skupštine općine Bjelovar o utvrđivanju mreže srednjih škola napodručjuopćineBjelovarod29. kolovoza 1991. nastalo je sedamsrednjih škola iĐački dom, koje su 1. srpnja 1993. registrirane u Okružnome privrednom suduBjelovar.Urazdobljuodskupštinskeodluke1991.doregistraciješkolesudjelovalekaoškoleuosnivanju.

NakonprestankaradaCentrazaodgojiusmjerenoobrazovanjeBjelovarnastalojesedamredovnihsrednjihškola,97GlazbenaškolaVatroslavaLisinskogBjelovariDomučenikasrednjihškola.Međuredovnimsrednjimškolamatrisuškoleprviputsteklesvojusamostalnost,atosuObrtničkaškolaBjelovar,TehničkaškolaBjelovarteUgostiteljskaiprehrambenaškolaBjelovar.

Obrtnička škola

Školajeobrazovalanaučnikerazličitihobrtničkihzanimanjanastojećizadovoljitipotrebe gospodarstva. Međutim, školovanje obrtnika započelo je još u latinskojškoli(4.razred),zatimkasnijeuŠegrtskojškoli(1886.),atemeljeimaiudijelovimaprogramaŠkolskogametalskogcentra.

Obrtničkaškoladanasrealiziraprogramezaredovneučenikaiprogrameobra-zovanjaodraslih.98

96Uzgradisutrisrednješkole:Obrtničkaškola,TehničkaškolateEkonomskaibirotehničkaškola,Ulicadr.AnteStarčevića24i26.

97GimnazijaBjelovar,MedicinskaškolaBjelovar,Ekonomska ibirotehničkaškolaBjelovar,TehničkaškolaBjelovar,TrgovačkaškolaBjelovar,ObrtničkaškolaBjelovar,UgostiteljskaiprehrambenaškolaBjelovar

98Verificirani su programi za zanimanja: alatničar, tokar, bravar, glodač, automehaničar,mehaničar poljoprivrednemehanizacije, plinoinstalater, vodoinstalater, autolimar, insta-latergrijanjaiklimatizacije,autoelektričar,elektroinstalater,elektromehaničar,autolakirer,soboslikar.

91


Tehnička škola

Tehnička škola Bjelovar, slično kao i Obrtnička škola, svoje začetke ima uprogramimaŠegrtskeškole,Školeučenikauprivredi,aposebiceŠkolskogametalskogcentra. Odlukom Narodnog odbora općine Bjelovar 1962. osnovana je Tehničkaškolasjednimrazrednimodjelomredovnihučenika.UŠkolskommetalskomcentru,koji jeosnovan1.siječnja1963.,utemeljenasudvarazrednastrojarskihtehničara.Tehnička škola Bjelovar99 samostalno se razvija nakon prestanka rada Centra zaodgojiusmjerenoobrazovanje.

Ugostiteljska i prehrambena škola

Ugostiteljska škola utemeljena je 18. rujna 1970. u sklopu Ekonomske školeBjelovar, koja 6. prosinca 1973. mijenja naziv u Školski centar za obrazovanjeekonomskih i ugostiteljskih kadrova Bjelovar. Programi za poljoprivredna iprehrambenazanimanjaostvarujuseodškolskegodine1979./80.Od1.srpnja1993.djelujekaosamostalnaškolapodnazivomUgostiteljskaiprehrambenaškolaBjelovarirealiziraprogrameutrogodišnjem100ičetverogodišnjemtrajanju.101 Ostvaruju se i dvaprogramazaučenikesposebnimpotrebama(učenicispoteškoćamaurazvoju)zastjecanjenižestručnespreme.102

Dom učenika srednjih škola Bjelovar

Domjeodgojno-obrazovnaustanovaukojojučeniciboravetijekomsvojegško-lovanja,aprogramimapodržavacjelovitrazvojučenika,dajepomoćuobrazovanju,osiguravauvjetezadanonoćniboravakizasvakodnevnikvalitetanživot.PovijestDomazapočinje1946.,kadajeosnovanDomnaučnikauUliciV.Nazora2,dokjeistovremenodjelovaoiDomnadrugojlokaciji103ukojemsubilismješteniučenicikoji

99Školaimaverificiranečetverogodišnjeprogramezasljedećazanimanja:strojarskitehničar,računalni tehničar za strojarstvo, elektrotehničar, tehničar za računalstvo (informatiku)i tehničar za elektrostrojarstvo.UOdlucioprestanku radaCentrazaodgoj iusmjerenoobrazovanjeopćineBjelovarod29.kolovoza1991.školajeimenovanakaoElektrostrojarskatehničkaškola.

100Trogodišnjisuprogrami:kuhar,konobar,slastičar,pekar,konditor,mesar,mljekar.101Četverogodišnjisuprogrami:hotelijersko-turističkitehničariturističko-hotelijerskikomer-cijalist.

102Programizastjecanjenižestručnespreme:pomoćnikuharislastičartepomoćnivrtlar.103UdanašnjojV.osnovnojškoli,Šetalištedr.IvšeLebovića.

92


su„pokazivalipredispozicijezadaljnješkolovanje(gimnazije)“.104 Od 1953. do 1977. kaointernatjeusklopunovootvoreneŠkoleučenikautrgovinisinternatom(1953.).Dompostaje samostalan1977., aliod1964.nezbrinjava samoučenikeTrgovačkeškoleveć idrugihbjelovarskihškola.NazivDomučenikasrednjihškolaBjelovardobiva1998.godine.

Glazbena škola Vatroslava Lisinskog

GlazbenaškolaVatroslavaLisinskogBjelovarimazačetkeuradubjelovarskihglazbenihdruštava,prijesvega„Dvojnica“,hrvatskogapjevačkogdruštva(1872.),„Goluba“, hrvatskoobrtničko-radničkogpjevačkogdruštva (1887.)105 iGlazbenogdruštva koje je osnovano 1921. pod rukovodstvomdr.Dragutina Furlana. Iste jegodine Glazbeno društvo „otvorilo Glazbenu školu Glazbenog društva. Time jeudarentemeljdanašnjojMuzičkojškoli“.106

Od1946.školadjelujepodnazivomGradskaglazbenaškolakaonižaglazbenaškola,arješenjemNarodnogodboraopćineBjelovarod22.rujna1958.ostvarujeiprogramesrednjeglazbeneškole.107

ŠirećiglazbenoobrazovanješkolajeorganiziralaradpodručnihodjelauVelikomGrđevcu(1962./63.),VrbovcuiDaruvaru(1966./67.),GrubišnomPolju(1967./68.) iGarešnici(1970./71.).108

Privatno školstvo: putovi školskog pluralizma

Sobziromnapojavuprivatnihškolapolovicom19.st.kadaihjebilou„Zagrebuna pretek”, njihovo je osnivanje, ustrojstvo i djelovanje uređeno naredbomod 2.

104I.Tomić (gl.ur.):Od šegrta do studenta 1946.-2001.,Domučenika srednjih školaBjelovar,Bjelovar,2001.,str.12.

105Najprijejeutemeljeno1887.radničko-obrtničkodruštvo„Graničar“,kojemujeradzabranjen8.kolovoza1892.,apotomje30.travnja1895.osnovanoobrtno-radničkopjevačkodruštvo„Jedinstvo“,koje24.lipnja1900.mijenjaimeu„Golub“.

106 Spomenica Glazbene škole V. Lisinski 1872.-1978.,str.13.107Od1.studenoga1959.počeojeraditiprof.LovroŽupanović,kojiputujeizZagrebajednomtjedno.Vidjeti:Spomenica,str.45.

108SpomenimodajeuBjelovaruradilaMljekarskaškolaod1.listopada1955.do1963.Bilajetodvogodišnjastručnaškolaspraktičnomnastavomsciljemdaosposobljavazakvalificiranogradnika u mljekarstvu. Osim toga, radila je i Opća srednja škola s poljoprivrednimusmjerenjem u Ždralovima od 1959. do 1968. Ta poljoprivredna škola s praktičnomnastavomimalajestočarskismjer,aškolovanjejetrajalodvijegodine.Završenisuučenicisteklizvanjekvalificiranogpoljoprivrednogradnika.

93


listopada1858.broj1244.109Privatnesuškolskeustanovenajavileškolskipluralizamkojiseupovijestiškolstvaostvarivaourazličitomopsegu.

PrivatnoškolstvouBjelovaruimavažnouporišteuraduprivatnihpredškolskihustanova. Kraljevska zemaljska vlada, odjel za bogoštovlje i nastavu dodijeli je10.rujna1888.(br.6709)MarijiGrubešić,privatnojučiteljici,dozvoluzaotvaranjeprivatnogzabavišta.110Sljedećegodine,11.veljače1889.,(br.1364)dobilajeučiteljicaJelisavaKolesar odobrenje za otvaranje privatnog zabavišta.111 Potom jeAntonijaZalobil1922.otvorilaprivatnodječjezabavište.112

Gotovonakonjednogstoljećaosnivajuseprivatnidječjivrtićipa2006.djelujutriprivatnavrtića:Ciciban (1999.),Bambi (2003.) iPinokio (2004.).Privatnevrtićepohađaoko300djece.

Privatne škole za ženski ručni rad (posao)

UBjelovarudjelujuod1887.dvijeprivatneškolezaženskiručniradkojihsuvlasniceDragicaČimićiSofijaAntolović„ipolazeihdjevojčicekojesuudovoljilesvojojdužnostigledepolazkasvakdanješkole“.113

Njihovseradnespominjenakon1894.atojegodinaukojojjeutemeljenaŽenskastručnaškolapamožemopretpostavitidajeonanastavilasostvarivanjemprogramatihdvijuprivatnihškola.114

Srpska konfesionalna osnovna škola

UVojnojsukrajini,odobrenjemiz1780.,osnovanesrpskekonfesionalneškole,i touvojnimkomunitetima,anjihovsu radfinanciralevjerskeopćine.Radile supremaodredbamaŠkolskogustavaiz1805.

109A.Cuvaj:Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije, 2. knj.,Kr.hrv.-slav.-dalm.zem.vlada,odjelzabogoštovljeinastavu,Zagreb,1908.,str.403.

110 Službeni glasnik kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu, godina 1888.,Zagreb,1888.,str.201.

111 Isto,godina1889.,str.15.112 Glasilo Dječjeg vrtića Bjelovar,br.1,8.ožujka1996.113 Izvještaj o stanju uprave Županije belovarsko-križevačke za godinu 1887.,Zagreb,1888.,str.31.„Privatnaškolazaženskiručniposao“SofijeAntolovićdobilajeodobrenje17.ožujka1887.(br. 2322). Vidjeti:Službeni glasnik kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu,godina1887.,Zagreb,1887.,str.18.

114Spomenimodajepočetkomškolskegodine1913./14.otvorenauBjelovaru„privatnapučkaškolaugar.državnihželjeznicasadvaučitelja“.Vidjeti:Izvještaj Upravnog odbora Županije bjelovarsko-križevačke za godinu 1913.,Bjelovar,1914.,str.41.

94


A.Cuvajpišeda„1802.nailazimouvaraždinskomgeneralatunadvijesrpskeilikakosuihondazvaliilirskeškole,ukojimasepravoslavnamladežupoznavalasaslužbomBožjom,itouBjelovarusa25učenikaiVel.Grđevcusa20učenika“.115 Uškolijeprestaorad1913./14.premanaredbiKraljevskezemaljskevlade,odjelazabogoštovljeinastavu,od29.rujna1914.(broj25514).116

Čehoslovačka škola Masarykova Bjelovar

Dolaskomčeškoga stanovništvanabjelovarskopodručje i osnivanjemČesko-slovenske obeci u Bjelovaru narasla je potreba za učenjem materinskoga jezika.Stogasuod1.rujna1923.započelitečajevičeškogajezikauprostorijamaDjevojačkeškole. Međutim, na temelju rješenja Ministarstva prosvjete u Beogradu od 15.srpnja1925.(broj39502)osnovanajeprivatnaškolaspravomjavnostipodnazivom„ČeskoslovenskaškolaMasarykova“.117Školajeotvorena15.studenoga1925.,aimalajejedanrazredniodjels52učenikaizBjelovara,VelikihiMalihSredica,MlinovcaiIvanovčana.Nastavnijeradorganiziranpremačehoslovačkomnastavnomplanuiprogramu,aučenicisuučilivjeronauk,državni jezik (hrvatski jezik),zemljopis,narodnupovijest,računsgeometrijom,poznavanjeprirode,crtanje,lijepopisanje,ručni(ženskiimuški)rad,pjevanje,gimnastiku,dječjeigreičeškijezik.

PočetkomII.svjetskogratazabranjenjeradČeskojobeciuBjelovarupajeiuškoliprestaorad.Njezinradnijenikadaobnovljeniporedinteresaučenikairoditelja.

Zaključne misli

Temelji školstva u Bjelovaru stvoreni su u složenim društvenim, političkimi vojnim okolnostima. Jedna je okolnost osobito važna. Naime, Bjelovar je imaoznačajnu,prijesvega,vojnuuloguuVojnojkrajini.Osimtoga,školstvojeuVojnojkrajini bilo svedo1881.podvojnomupravom te su seunjoj,uglavnom, svedozakona od 31. listopada 1888. primjenjivali posebni, tzv. krajiški propisi, ali je uBjelovaruzabilježenaprimjenaiZakonaod14.listopada1874.,štosetumačilokao

115A. Cuvaj: Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije, 1. knj., Kr. hrv.-slav.-dalm.zem.vlada,odjelzabogoštovljeinastavu,Zagreb,1907.,str.784.Autorčlankajeuobjavljenomsažetkuspomenuodaje«Srpskanarodnaosnovnaškolaiz1759».Međutim,daljnjaistraživanjanisupotvrdilatajpodatakpavaljaprihvatitinavodeA.Cuvaja.Vidjeti:Sažeci radova sa znanstvenog skupa, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod zaznanstvenoistraživačkiiumjetničkiraduBjelovaru,Bjelovar,prosinca2006.,str.13.

116 Izvještaj Upravnog odbora Županije bjelovarsko-križevačke za godinu 1914.,Bjelovar,1914.,str.38.

117 Pamětni kniha Československe školy Masarykovy v Bjelovaru: Spomenica 1925.-1941.

95


prijelaznorješenjedodonošenjazakonaod31.listopada1888.kojiseprimjenjivaoucijelojdržavi.

Javne(državne)ustanovepredškolskogodgojanastajuod20-ihdo50-ihgodina20. st.Prijenjih su seosnivaleprivatnepredškolskeustanove, i touposljednjemdesetljeću19.st.ido20-ihgodina20.st.Nakaju20.st.ponovnooživljavaidejaoprivatnimpredškolskimustanovama.Prematome,razvojpredškolskihustanovauBjelovaruimaobilježjediskontinuiteta.

Osnovnoškolskeustanovenastalesu60-ihgodina18.st.tesuseposebnorazvijalesredinom20.st.Prematome,tijekom19.st.nijeutemeljenanijednaredovnaosnovnaškola,štovaljasagledavatiukontekstutadašnjihukupnihgospodarskih,kulturnihidemografskihkretanja.

Srednjoškolskeustanovekontinuiranosuserazvijaleodsredine18.st.dokraja20. st.

Ostale privatne školske ustanove nastale su početkom i krajem 19. st. i 20-ihgodina20.st.Sobziromnatakvostanje,možeserećidaseškolskipluralizamnijekontinuiranorazvijao.

Literatura

Blažeković,S.:Bjelovar,SIZkultureBjelovar,Bjelovar,1985.Buczynski,A.:GradoviVojnekrajine,Hrvatskiinstitutzapovijest,1.knj.,Zagreb,

1997.Cuvaj,A.:GrađazapovijestškolstvakraljevinâHrvatskeiSlavonijeodnajstarijih

vremenadodanas,1.knj.,Kr.hrv.-slav.-dalm.zem.vlada,odjelzabogoštovljeinastavu,Zagreb,1907.

Cuvaj,A.:GrađazapovijestškolstvakraljevinâHrvatskeiSlavonijeodnajstarijihvremenadodanas,2.knj,Kr.hrv.-slav.-dalm.zem.vlada,odjelzabogoštovljeinastavu,Zagreb,1908.

Cuvaj,A.:GrađazapovijestškolstvakraljevinâHrvatskeiSlavonijeodnajstarijihvremenadodanas,3.knj.,Kr.hrv.-slav.-dalm.zem.vlada,odjelzabogoštovljeinastavu,Zagreb,1909.

Cuvaj,A.:GrađazapovijestškolstvakraljevinâHrvatskeiSlavonijeodnajstarijihvremenadodanas,1.sv.,Kr.hrv.-slav.-dalm.zem.vlada,odjelzabogoštovlje inastavu,Zagreb,1910.

Cuvaj,A.:GrađazapovijestškolstvakraljevinâHrvatskeiSlavonijeodnajstarijihvremenadodanas,2.sv.,Kr.hrv.-slav.-dalm.zem.vlada,odjelzabogoštovlje inastavu,Zagreb,1910.

96


Cuvaj,A.:GrađazapovijestškolstvakraljevinâHrvatskeiSlavonijeodnajstarijihvremenadodanas,5.knj.,Kr.hrv.-slav.-dalm.zem.vlada,odjelzabogoštovljeinastavu,Zagreb,1912.

Cvekan,P.:BjelovariFranjevci,Bjelovar,1986.Čanić, G.(ur.): Monografija III. osnovne škole Bjelovar: prigodom 50. obljetnice

postojanja,III.osnovnaškola,Bjelovar,2005.DjevojačkaškolaBjelovar:Spomenica1914./15.-1944./45.,1.knj.DjevojačkaškolaBjelovar:Spomenica1914./15.-1944./45.,2.knj.Franković,D.(ur.):PovijestškolstvaipedagogijeuHrvatskoj,Pedagoško-književni

zbor,Zagreb,1958.GlasiloDječjegvrtićaBjelovar,8.ožujka1996.,br.1.IzvješćeostanjuškolstvauHrvatskojiSlavonijisvršetkomškolskegodine1884.-5.,

Kr.hrv.-slav.-dalm.zem.vlada,Zagreb,1886.IzvještajostanjuupraveŽupanijebelovarsko-križevačkezagodinu1887.,Zagreb,

1888.Izvještaj Upravnog odbora Županije belovarsko-križevačke o stanju uprave i kr.

županijskeoblastionjenomdjelovanjuidjelovanjupodručnihjojkr.kotarskihoblastiugodini1896.,Bjelovar,1897.

Izvještaj Upravnog odbora Županije bjelovarsko-križevačke za godinu 1913.,Bjelovar,1914.

Izvještajzaškolskugodinu1957./58.,SrednjaekonomskaškolaBjelovar,Bjelovar,1958.

Jergović,M.:Uvođenjezavršnogstupnjausmjerenogobrazovanja,Pedagoškirad,CXVIII,1977.,br.7-8,str.353-365.

Kirin,J.:Razvitakhrvatskogapučkogškolstva,Zagreb,1886.Macan,T.;Povijesthrvatskoganaroda,NakladnizavodMaticehrvatske iŠkolska

knjiga,Zagreb,1992.Milaj,O.,Bačeković,A.(ur.):PolastoljećaTrgovačkeškoleBjelovar,Trgovačkaškola

Bjelovar,Bjelovar,2003.Moačanin, F., Valentić,M.: Vojna krajina uHrvatskoj, Povijesnimuzej Hrvatske,

Zagreb,1981.Pamětni kniha Československe školyMasarykovy v Bjelovaru: Spomenica 1925.-

1941.Pezo, V. (ur.): Enciklopedija Jugoslavije, 5, Jugoslavenski leksikografski zavod

„MiroslavKrleža“,Zagreb,1988.

97


Pleskalt, Ž.: Scenarij izložbe „Iz povijesti bjelovarskog školstva“, Državni arhivBjelovar,Bjelovar,svibnja2002.

Smrekar,M.:Ugarsko-hrvatskiobrtnizakon,Zagreb,1892.Službeniglasnikkr.hr.-slav.dalm.zem.vlade,odjelazabogoštovljeinastavu,Zagreb,

1883.Službeniglasnikkr.hr.-slav.dalm.zem.vlade,odjelazabogoštovljeinastavu,Zagreb,




1892.Spomenica:Školaučenikauprivredi1947.-1960.,DržavniarhivBjelovar.Spomenica:Školskimetalskicentar1960./61.-1976./77.SpomenicaGlazbeneškoleVatroslavaLisinskog1872.-1978.StatutŠkolskogmetalskogcentra,1962.Strugar,V.:PrilogproučavanjurazvojaosnovnogškolstvauBjelovaruodpostanka

do1914.,Bjelovarskizbornik̀89,GradskimuzejBjelovar,Bjelovar,1989.Supančić,Ž.:RazvojzdravstvenogškolstvauBjelovaru,Bjelovarskiučitelj,1995.,IV.,

br.2-3,str.74-78.ŠkolskaspomenicaDječačkeškole,knj.1.ŠkolstvouHrvatskoj iSlavonijiodnjegovapočetkadokonca1895.,Kr.hrv.-slav.-

dalm.zem.vlada,Zagreb,1896.Štatutzaženskestručneškole,Službeniglasnikkr.hrv.-slav.-dalm.zemaljskevlade,

odjelazabogoštovljeinastavu,Zagreb,1894.Štiglić,M.:Povjestpedagogike,Kr.sveučilišnaknjižnica,Zagreb,1893.Šušnjak, J.: Povijest grada Bjelovara, u: Prilozi za historiju o nastanku i razvitku

Bjelovara,HistorijskiarhivBjelovar,Bjelovar,1961.Tomić, I. (ur.): Od šegrta do studenta 1946.-2001., Dom učenika srednjih škola

Bjelovar,Bjelovar,2001.Vusić,J.:Bjelovarskagimnazijaod1876.do1978.u:M.Medar(gl.ur.):Bjelovarski

zbornik7,MaticahrvatskaOgranakBjelovar,2006.,str.11-274.

98


The early beginnings and development of the school system in Bjelovar from 1761 until today

Summary

TheauthorisdescribingthehistoricalwayofeducationinBjelovarwithinthelast245years(1761.-2006).

Resultsoftheestablishmentanddevelopmentstudyofpreschool,primary,highschooland private education point to their intensive development. However, one can noticecontinuityanddiscontinuityduringthisperiod.

Public(state)institutesforpreschooleducationappearedinthe1920sand1950softhe20thcentury.Primaryschoolinstitutionsappearedinthebeginningofthesecondhalfofthe18thcentury,whichwereintensivelydevelopinginthemiddleofthe20thcentury,butwitharecessioninthe19thcentury.Highschoolinstitutionswerecontinuouslydevelopingfromthemiddleofthe18thcenturyuntiltheendofthe20thcentury.

Privateeducationwasdevelopinginthebeginningandintheendofthe19thcentury,inthefirsthalfandattheendofthe20thcentury,whichmeansthatprivateeducationdoesnothaveitshistoricalcontinuity.

Keywords: Bjelovar,reform,education,schoolstatutes,Militaryborder-land.

Autor:Dr.sc.VladimirStrugar,izvanredniprofesorOdsjekzapedagogijuFilozofskogfakultetaSveučilištauZagrebu(vanjskisuradnik)AndrijeKačićaMiošića443 000 [email protected]

071StrugarRadoviBj1.pdf

Documents