Top Banner
PLANIRANJE BICIKLISTIČKOG PROMETA U URBANIM SREDINAMA prof. dr. sc. Ljupko Šimunović Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 24. ožujak. 2015.
24

05_PLANIRANJE BICIKLISTICKOG PROMETA LJ. SIMUNOVIC 01.pdf

Sep 27, 2015

Download

Documents

Ramadan Duraku
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
  • PLANIRANJE

    BICIKLISTIKOG PROMETA U URBANIM SREDINAMA

    prof. dr. sc. Ljupko imunovi

    Fakultet prometnih znanosti,

    Zagreb

    24. oujak. 2015.

  • UVOD

    Posljednjih desetljea raste broj osobnih vozila

    Pogoranje zdravstvenog (mentalnog i fizikog) stanja stanovnitva

    Negativni utjecaj prometa na okoli

  • RAST BROJA STANOVNIKA

    3

  • POSLJEDICE - PROMETNO

    ZAGUENJE

  • URBANISTIKO I PROMETNO PLANIRANJE

    Navedeni razlozi urgentno zahtijevaju odrivo urbano planiranje za sve velike gradove

    Odrivo prometno planiranje je integralni dio urbanog planiranja

    Ukljuuje pjeaenje i biciklizam

    Nema tetnog utjecaja na okoli, gospodarstvo i drutvo

  • PROCES PLANIRANJA

  • MISIJA

    Koja je zadaa postojeeg prometnog sustava u gradu

    Udovoljava li svrsi?

    Je li mogu odrivi razvoj ovakve prometne koncepcije?

  • VIZIJA

    Jasna slika ili predodba budueg razvitka prometa u gradu misao vodilja razvoja strategije

    U kojem smjeru ii?

    Kakav e biti promet u budunosti?

    to se eli postii?

    Kako e se rjeavati potencijalni problemi?

    Kakav e biti drutveni doprinos prometa?

  • CILJ

    CILJ

    Ciljevi mogu biti vrlo razliiti, ali moraju biti jasni

    Npr. Smanjenje broja osobnih vozila na 30% u 2030. g

    Poveanje udjela javnog prijevoza na 30% u 2030 Poveanje biciklistikog prometa za 10% u 2030.

  • CILJ RAZVOJA BICIKLISTIKOG PROMETA U KOPENHAGENU DO 2020. g

    Iako se u Kopenhagenu, oko 40% svih putovanja obavi biciklom, planira se poveanje dnevnih putovanja biciklom na 50% do 2020.

    10

  • RAZLOZI ZA UPORABU BICIKLA

    Biciklizam je koristan za ljude (zdravlje i

    socijalno blagostanje)

    i mjesta (vie biciklista zdraviji

    okoli i robusnija ekonomija)

    RAZLOZI KORITENJA

    EKONOMSKI

    ZATITA OKOLIA

    ZDRAVSTVENI

    SOCIJALNI

  • ZDRAVSTVENA KORIST

    Svaki 1 $ uloen u cestovnu infrastrukturu, u USA

    generira trokove zdravstvene zatite od 5 dolara.*

    Svaki 1$ uloen u razvoj biciklistikih i pjeakih prometnica ekvivalentan je medicinskoj koristi od $ 2,94 **

    Source: Trust for Americas Health Source: Health Promotion Practice, 2005

  • DOPRINOS PJEAENJA, BICIKLIZMA I JAVNOG PRIJEVOZA, EMISIJAMA CO2 PER CAPITA

    R = 0,7356

    0,000

    1,000

    2,000

    3,000

    4,000

    5,000

    6,000

    0 10 20 30 40 50

    Annual

    To

    ns

    of

    CO

    2 p

    er ca

    pit

    a

    Percent of trips by public transport, bicycle, and foot

    US

    Canada

    Australia

    Netherlands

    Ireland

    Spain

    France

    Sweden

    Austria

    Germany

    UK Norway

    Finland

    Denmark

    Belgium

    Udjel pjeaenja, biciklizma i javnog prijevoza u putovanjima

    Tra

    nsp

    ort

    - e

    mis

    ije C

    O2 p

    er

    Ca

    pita

    Source: Buehler, R., Pucher, J. 2011. Sustainable Transport in Germany: Lessons from Germanys

    Environmental Capital, International Journal of Sustainable Transportation, Vol. 5, pp. 43-70.

  • DODATNI RAZLOG ZA KORITENJE BICIKLA

  • STRATEKI DOKUMENTI EU

    Bijela knjiga pjeaki i biciklistiki objekti trebaju postati dio urbane mobilnosti i prometne infrastrukture Posebnu

    pozornost treba posvetiti ranjivim korisnicima

    Zelena knjiga EC definira 5 izazova integriranog pristupa u prometu; potencijalno rjeavanje p. problema ekoloki prihvatljivim nainom prijevoza (P, B, JP)

    Rezolucija EU parlamenta od 27. 9. 2011. o sigurnosti na cestama 2011-2020 preporuava uvoenje brzine od 30 km/h u stambenim podrujima s ciljem zatite ranjivih kor.

    EU smjernice fizikih aktivnosti, 2008. - dokument koji poziva na jaanje tjelesne aktivnosti meu djecom, mladim , ali i odraslim osobama zbog neaktivnog naina ivota

  • NACIONALNE BICIKLISTIKE STRATEGIJE U EU

    Zapadno Europske zemlje imaju izgraene nacionalne prometne i biciklistike strategije

    RH je na poetku i potrebne su konkretne mjere za iskoritenje biciklistikih potencijala

    Razvojni planovi gradova esto zaobilaze biciklizam (to ini budue planiranje biciklizma nemoguim)

  • Pregled nacionalnih biciklistikih strategija u Europi

  • Pregled nacionalnih biciklistikih strategija u Europi

    ? ? ?

  • KAKVO JE STANJE U RH I GRADOVIMA?

    Strategija prometnog razvoja RH i Prometni model RH u izradi

    Razvoj biciklistikog prometa ukomponiran u strategiju cestovnog sustava?!

    Razvojni planovi gradova esto zaobilaze biciklizam

    Europska unija je preuzela aktivnu ulogu u prijevoznoj politici kroz promicanje nove kulture odrive urbane mobilnosti (SUMP-ove) stimulirajui pjeaenje, biciklizam i JP

  • PROMETNI PLANOVI U GRADU ZAGREBU

    Prometna studija Grada Zagreba (1999) - poveanje kapaciteta JGP-a i razine usluga, osiguravanje vee dostupnosti, smanjivanje koritenja osobnih automobila u sreditu grada, poveanje broj parkiralita, poboljavanje uvjeta za ne-motorizirani promet, poveavanje sigurnosti, smanjivanje buke i oneienja zraka

    Odluka o donoenju GUP-a dugoroni cilj... da se najmanje 2/3 svih dnevnih putovanja odvija javnim

    prijevozom i nemotoriziranim oblicima putovanja (Slubeni glasnik Grada Zagreba, 2007).

    GUP-om 2007. odreeni standardi izgradnje traka i staza

    Zagreb Plan (krovni strateki dokument za Grad Zagreb, izrada u tijeku)

  • KAKO DALJE?

    Grad Zagreb mora imati jasan stav spram biciklistikog prometa koji se jo uvijek, u najvanijim stratekim dokumentima Grada, tretira kao oblik rekreacije, a ne kao

    promet

    Biciklistiki promet mora imati ravnopravan tretman s drugim oblicima prometa

    Time se postie balans i uravnoteena mobilnost

    Meusobna koegzistencija svih oblika prometa i tolerancija su osnovni pokazatelji razvijenosti i civilizacije

    nekog drutva

    biciklistike staze nisu povezane u cjelovitu mreu nedovoljna irina, konflikt s ostalim oblicima prometa

    broj biciklistikih parkiralita je nedovoljan posebno u sreditu

    hoe li favorizirati koritenje osobnih vozila ili e ravnopravno tretirati sve oblike prometa/prijevoza

  • MJERE ZA OSTVARIVANJE CILJEVA

    STRATEGIJE

    Promocija koritenja bicikla (koristiti inozemna iskustva)

    Znanstvena istraivanja o biciklistikom prometu

    Umreavanje i razvoj postojee biciklistike infrastrukture

    Planiranje parkiralita za bicikle

    Integracija bicikla u intermodalni sustav javnog prijevoza

    Poboljanje sigurnosti biciklista

    Edukacija.

  • ORGANIZACIJA, UPRAVLJANJE I

    KOORDINACIJA

    VLADA RH

    nadlena za sve strateke dokumente na razini RH, pa tako i za definiranje statusa biciklistikog prometa

    MINISTARSTVA

    Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture RH

    Ministarstvo zdravlja

    Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

    Ministarstvo zatite okolia i prirode Ministarstvo turizma.......

    UPRAVE CESTOVNIH SUSTAVAVlada RH

    Hrvatske ceste (Sluba biciklistikog prometa) UC-evi i Grad Zagreb (Odjeli za biciklistiki promet) Gradovi i opine (Odjeli za biciklistiki promet)

    Definiranje obveza i odgovornosti, rokova, budeta (financiranje) i izvjetavanja

  • HVALA NA POZORNOSTI!