PLANIRANJE BICIKLISTIČKOG PROMETA U URBANIM SREDINAMA prof. dr. sc. Ljupko Šimunović Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 24. ožujak. 2015.
PLANIRANJE
BICIKLISTIKOG PROMETA U URBANIM SREDINAMA
prof. dr. sc. Ljupko imunovi
Fakultet prometnih znanosti,
Zagreb
24. oujak. 2015.
UVOD
Posljednjih desetljea raste broj osobnih vozila
Pogoranje zdravstvenog (mentalnog i fizikog) stanja stanovnitva
Negativni utjecaj prometa na okoli
RAST BROJA STANOVNIKA
3
POSLJEDICE - PROMETNO
ZAGUENJE
URBANISTIKO I PROMETNO PLANIRANJE
Navedeni razlozi urgentno zahtijevaju odrivo urbano planiranje za sve velike gradove
Odrivo prometno planiranje je integralni dio urbanog planiranja
Ukljuuje pjeaenje i biciklizam
Nema tetnog utjecaja na okoli, gospodarstvo i drutvo
PROCES PLANIRANJA
MISIJA
Koja je zadaa postojeeg prometnog sustava u gradu
Udovoljava li svrsi?
Je li mogu odrivi razvoj ovakve prometne koncepcije?
VIZIJA
Jasna slika ili predodba budueg razvitka prometa u gradu misao vodilja razvoja strategije
U kojem smjeru ii?
Kakav e biti promet u budunosti?
to se eli postii?
Kako e se rjeavati potencijalni problemi?
Kakav e biti drutveni doprinos prometa?
CILJ
CILJ
Ciljevi mogu biti vrlo razliiti, ali moraju biti jasni
Npr. Smanjenje broja osobnih vozila na 30% u 2030. g
Poveanje udjela javnog prijevoza na 30% u 2030 Poveanje biciklistikog prometa za 10% u 2030.
CILJ RAZVOJA BICIKLISTIKOG PROMETA U KOPENHAGENU DO 2020. g
Iako se u Kopenhagenu, oko 40% svih putovanja obavi biciklom, planira se poveanje dnevnih putovanja biciklom na 50% do 2020.
10
RAZLOZI ZA UPORABU BICIKLA
Biciklizam je koristan za ljude (zdravlje i
socijalno blagostanje)
i mjesta (vie biciklista zdraviji
okoli i robusnija ekonomija)
RAZLOZI KORITENJA
EKONOMSKI
ZATITA OKOLIA
ZDRAVSTVENI
SOCIJALNI
ZDRAVSTVENA KORIST
Svaki 1 $ uloen u cestovnu infrastrukturu, u USA
generira trokove zdravstvene zatite od 5 dolara.*
Svaki 1$ uloen u razvoj biciklistikih i pjeakih prometnica ekvivalentan je medicinskoj koristi od $ 2,94 **
Source: Trust for Americas Health Source: Health Promotion Practice, 2005
DOPRINOS PJEAENJA, BICIKLIZMA I JAVNOG PRIJEVOZA, EMISIJAMA CO2 PER CAPITA
R = 0,7356
0,000
1,000
2,000
3,000
4,000
5,000
6,000
0 10 20 30 40 50
Annual
To
ns
of
CO
2 p
er ca
pit
a
Percent of trips by public transport, bicycle, and foot
US
Canada
Australia
Netherlands
Ireland
Spain
France
Sweden
Austria
Germany
UK Norway
Finland
Denmark
Belgium
Udjel pjeaenja, biciklizma i javnog prijevoza u putovanjima
Tra
nsp
ort
- e
mis
ije C
O2 p
er
Ca
pita
Source: Buehler, R., Pucher, J. 2011. Sustainable Transport in Germany: Lessons from Germanys
Environmental Capital, International Journal of Sustainable Transportation, Vol. 5, pp. 43-70.
DODATNI RAZLOG ZA KORITENJE BICIKLA
STRATEKI DOKUMENTI EU
Bijela knjiga pjeaki i biciklistiki objekti trebaju postati dio urbane mobilnosti i prometne infrastrukture Posebnu
pozornost treba posvetiti ranjivim korisnicima
Zelena knjiga EC definira 5 izazova integriranog pristupa u prometu; potencijalno rjeavanje p. problema ekoloki prihvatljivim nainom prijevoza (P, B, JP)
Rezolucija EU parlamenta od 27. 9. 2011. o sigurnosti na cestama 2011-2020 preporuava uvoenje brzine od 30 km/h u stambenim podrujima s ciljem zatite ranjivih kor.
EU smjernice fizikih aktivnosti, 2008. - dokument koji poziva na jaanje tjelesne aktivnosti meu djecom, mladim , ali i odraslim osobama zbog neaktivnog naina ivota
NACIONALNE BICIKLISTIKE STRATEGIJE U EU
Zapadno Europske zemlje imaju izgraene nacionalne prometne i biciklistike strategije
RH je na poetku i potrebne su konkretne mjere za iskoritenje biciklistikih potencijala
Razvojni planovi gradova esto zaobilaze biciklizam (to ini budue planiranje biciklizma nemoguim)
Pregled nacionalnih biciklistikih strategija u Europi
Pregled nacionalnih biciklistikih strategija u Europi
? ? ?
KAKVO JE STANJE U RH I GRADOVIMA?
Strategija prometnog razvoja RH i Prometni model RH u izradi
Razvoj biciklistikog prometa ukomponiran u strategiju cestovnog sustava?!
Razvojni planovi gradova esto zaobilaze biciklizam
Europska unija je preuzela aktivnu ulogu u prijevoznoj politici kroz promicanje nove kulture odrive urbane mobilnosti (SUMP-ove) stimulirajui pjeaenje, biciklizam i JP
PROMETNI PLANOVI U GRADU ZAGREBU
Prometna studija Grada Zagreba (1999) - poveanje kapaciteta JGP-a i razine usluga, osiguravanje vee dostupnosti, smanjivanje koritenja osobnih automobila u sreditu grada, poveanje broj parkiralita, poboljavanje uvjeta za ne-motorizirani promet, poveavanje sigurnosti, smanjivanje buke i oneienja zraka
Odluka o donoenju GUP-a dugoroni cilj... da se najmanje 2/3 svih dnevnih putovanja odvija javnim
prijevozom i nemotoriziranim oblicima putovanja (Slubeni glasnik Grada Zagreba, 2007).
GUP-om 2007. odreeni standardi izgradnje traka i staza
Zagreb Plan (krovni strateki dokument za Grad Zagreb, izrada u tijeku)
KAKO DALJE?
Grad Zagreb mora imati jasan stav spram biciklistikog prometa koji se jo uvijek, u najvanijim stratekim dokumentima Grada, tretira kao oblik rekreacije, a ne kao
promet
Biciklistiki promet mora imati ravnopravan tretman s drugim oblicima prometa
Time se postie balans i uravnoteena mobilnost
Meusobna koegzistencija svih oblika prometa i tolerancija su osnovni pokazatelji razvijenosti i civilizacije
nekog drutva
biciklistike staze nisu povezane u cjelovitu mreu nedovoljna irina, konflikt s ostalim oblicima prometa
broj biciklistikih parkiralita je nedovoljan posebno u sreditu
hoe li favorizirati koritenje osobnih vozila ili e ravnopravno tretirati sve oblike prometa/prijevoza
MJERE ZA OSTVARIVANJE CILJEVA
STRATEGIJE
Promocija koritenja bicikla (koristiti inozemna iskustva)
Znanstvena istraivanja o biciklistikom prometu
Umreavanje i razvoj postojee biciklistike infrastrukture
Planiranje parkiralita za bicikle
Integracija bicikla u intermodalni sustav javnog prijevoza
Poboljanje sigurnosti biciklista
Edukacija.
ORGANIZACIJA, UPRAVLJANJE I
KOORDINACIJA
VLADA RH
nadlena za sve strateke dokumente na razini RH, pa tako i za definiranje statusa biciklistikog prometa
MINISTARSTVA
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture RH
Ministarstvo zdravlja
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Ministarstvo zatite okolia i prirode Ministarstvo turizma.......
UPRAVE CESTOVNIH SUSTAVAVlada RH
Hrvatske ceste (Sluba biciklistikog prometa) UC-evi i Grad Zagreb (Odjeli za biciklistiki promet) Gradovi i opine (Odjeli za biciklistiki promet)
Definiranje obveza i odgovornosti, rokova, budeta (financiranje) i izvjetavanja
HVALA NA POZORNOSTI!