05_Karlic

IzvorničlanakUDK2–675:316.73(4)Primljeno21.12.2010.

IvanKarlićSveučilišteuZagrebu,Katoličkibogoslovnifakultet,Vlaška38,HR–10000Zagreb

[email protected]

Identitet i dijalog u suvremenom europskom kontekstu

Doprinoskršćanstvasuživotuueuropskomkulturalnom i religijskom pluralizmu

SažetakPromatrani s kulturalnoga i religijskog motrišta, europski korijeni su mnogovrsni: heleni­stičko-rimski, »barbarski«, židovski, kršćanski, pa na neki način i islamski. Dakako, kršćan­ski korijeni i tradicija bili su i ostaju temeljni za razvoj europskog identiteta kakvoga danas poznajemo. Ne odnosi se to samo na religijski i moralni identitet nego i na općekulturalni, socijalno-ekonomski i estetsko-umjetnički. Doduše, ova tvrdnja često dovodi do raznih re­akcija i diskusija u raznim europskim okruženjima te »zavodi« i odvodi ljude, njihove zajed­nice i njihove potencijale više u prošlost nego u sadašnjost i budućnost. Temeljni doprinos kojega kršćanske crkve mogu ponuditi u današnjem i sutrašnjem europskom kontekstu ne odnosi se toliko na priznavanje i »pomirenje« oko povijesnih nesuglasica koliko na surad­nju u izgrađivanju europske budućnosti. Doprinos toj izgradnji mogao bi se temeljiti ne samo na priznavanju (povijesnog) identiteta nego i na otvorenosti drugome i na dijalog s njime, koji pak dovode do suživota u multietničkom, multikulturalnom i multireligijskom okružju. Otvorenost, dijalog i suživot imaju ipak neke nužne pretpostavke: a) pomirenje čovjeka sa samim sobom; b) pomirenje čovjeka sa sebi sličnima; c) pomirenje čovjeka sa svim stvorenim.

Ključneriječiidentitet,religije,kršćanskecrkve,dijalog,Europa,pluralizam,međureligijskidijalog

Uvod

StarimGrcimaiRimljanimabilojejasnoštojeikojiprostorobuhvaćaEu­ropa: jedan od tri dijela zemlje – smješten na sjeverozapadu – nastanjeneljudima(ostaladvadijelasuAzijaiAfrika).Srednjovjekovnatradicijasim­bola,okojojvrlozornogovoreprimjericetrifigureupodnožjubrončanoga(pozlaćenog)svijećnjakaizXII.st.ukatedraligradaHildesheima(Njemač­ka),Europipripisujeprimatuoružju,Azijiubogatstvu,aAfriciuznanju;toodgovara tipičnojpodjeli ljudiu indoeuropskimkulturamanabellatores(ratnici),laboratores(neuužemsmisluradnika,negouširemproizvođača)ioratores(neodnosisesamonaljude molitve,negonaonekojipromišljaju,učeispoznaju).Europadanasnijetekobičnigeografskiizraznegojepolitički subjekt,dodušejošnepotpuninedovršen;onajejedinstvenastvarnost(iakouistovrijemeirazdijeljenau sebi;primjericenadvije ili trikršćanskekonfesije),produktčitavognizaprojekataiplanovaoujedinjenju,kojisusestvarali, izmjenji­valiiisprepletaliodXVIII.st.dodanas.OdtadasuigraniceEuropepostale

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(751–764)

I.Karlić, Identitet idijalogusuvremenomeuropskomkontekstu752

objektžestokihdiskusija.MoželiseustvrditidaovastvarnostkojunazivamoEuropa ima»kršćanskekorijene«?Ako imože,pitanje je jesu li tonjezinijedinikorijeni?

1. Izvorište europskog identiteta

Vremenskirelativnodugotraježivadiskusijaopostojanjunekakvaeuropskog identiteta.Akogovorimobašotometerminu(identitet),problemilipitanjeoidentitetujemoždakrivopostavljeno.Identitetnijenužnoobjektivnačinjeni­ca;rađaseiznekepolitičkeilikulturalnepotrebe.Zavlastitiseidentitetpitatekondakadaseosjetipotrebaielaboriragaseiščitavajućivlastitupovijestitražeći(zapravobirajući)unjojrazličiteelementeikomponentezakojesesmatradasuuvjetovaliodređenupovijesnudinamiku.Spovijesnogmotrištapromatrano,temeljeo»europskojideji«možemotraži­tivećuantičkojgrčkojmisli,1noipaktekodXV.st.nadalje(shumanizmom)možemogovoritio»europskojsvijesti«kojasuprotstavljasjednestraneEu­ropuiZapad(kršćanski)teAzijuiIstok(barbarskiipoganski,muslimanski),sdrugestrane.2Promatraniskulturalnogaireligijskogmotrišta,europskikori­jenisumnogovrsni:helenističko-rimski,»barbarski«,židovski,kršćanski,pananekinačiniislamski.Svisuoninasvojnačinutjecalinastvaranjeirazvojeuropskecivilizacije.Noakopozornostusmjerimona»izvorneroditelje«Eu­rope,ondanijeteškozaključitidasutosjednestranegrčko-rimska,asdrugežidovsko-kršćanskatradicija.3Tedvijetradicije,odnosnotadvakorijenabilisuiostajutemeljnizarazvojeuropskogidentitetakakvogadanaspoznajemo.4Neodnosisetosamonareligijskiimoralniidentitetnegoinaopćekultural­ni,intelektualno-spoznajni,socijalno-ekonomskiiestetsko-umjetnički.Prvatradicija proizvela je primjerice političke institucije kao skupštine, vlade,parlamente,sudove,organekojizastupaju iodlučujuuimenaroda,što jeutemeljimaeuropskogazapadnogacivilnogživota.Drugatradicijaiznjedrilaje,izmeđuostaloga,posebnakulturalnadostignuća,naprimjerpojamosobeinjezinadostojanstva,kojisuutemeljimapatrimonijakojegadanasnazivamoljudska prava.Osim toga, dovoljno je pomisliti na činjenicu da je upravoBiblijanaposebannačinsnažnoobilježilapovijestikulturuZapada(Europe),takodajenazvanai»velikikodekszapadnekulture«.Unjojsunadahnućena­lazilegotovosvegraneljudskogaintelektualno-umjetničkogdjelovanja:knji­ževnost,glazba,arhitektura,kiparstvo,slikarstvo,pačakikazališnaifilmskaumjetnost.Nadalje,posebnosnažandoprinossvekolikomrazvojuiidentitetuEuropedalojeimonaštvo,odnosnokršćanskoredovništvoisvećenstvo,odsv.Benedikta,AnselmaCanterburyskog,AlbertaVelikog,TomeAkvinca iBonaventure,BedeČasnogiGrguraVelikog,MartinaLutheraiIgnacijaLo­jolskog…kojisusvakinasvojnačinstvaraliEuropuieuropskiidentitet.

2.Doprinoskršćanstvasuživotuueuropskomkontekstu

Temeljnidoprinoskojegaeuropskekršćanskecrkvemoguponuditiudanaš­njemisutrašnjemeuropskomkontekstuneodnosisetolikonapriznavanjei»pomirenje«okopovijesnihnesuglasica,kolikonasuradnjuu izgrađivanjueuropske budućnosti.Mnogi istaknuti političari, intelektualci i ljudi kultu­re desetljećima nastoje promovirati i izgraditi Europu kaomultikulturalnuimultireligioznuzajednicu.Ona ješiromotvorena imigracijskimvalovimapripadnikadrugih(ne-europskih)narodakojisasobomnosedrugačijekultur­ne,religijskeiinetradicije;spremnajepridružitisebiubudućnostiizemlju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(751–764)

I.Karlić, Identitet idijalogusuvremenomeuropskomkontekstu753

islamske religijske tradicije i inspiracije (Turska); ukratko, Europa ne želinikogadiskriminirati,gajećipritomambicijedase»Europskaunija«prostireodAtlantikadoUrala.Promatrajućieuropskazbivanjaposljednjihdesetljeća,mnogojerazlogakojistvarajudojamdajetajciljblizusvomostvarenju.Međutim,tajciljustvar­nostibašinije(inećebiti) takojednostavnoostvariti,baremskulturalnogmotrišta.ZapadnaEuropa iliEuropskaunija okuplja (od1. svibnja 2004.)25država,asvakaodnjihimasvojupovijest,svojukulturu,vlastitufizio­nomiju.Sreligijskogmotrištatakođernepostojijedna,negobarem»triEu­rope«:»Europa«Katoličkecrkve,»Europa«protestantskihcrkavaproizašlihizReformacijete»Europa«pravoslavnihcrkava,neračunajućipritomrazne(kršćanskeidruge)sekteimuslimanskemanjine.Europaicrkva(bolje:kršćanskecrkve)prevalilesustoljećimadugeputovezajedno.Dakakodajekorisnopoznavati teputove,alinije idovoljno.Po­trebnojetrasiratinove,kojimaćesezajednozaputitipremabudućoj,bližojidaljoj,povijesti(tj.budućnosti)kojapozivaiEuropuicrkveunovodoba,unovakulturalna,politička,ekonomskaireligijskadogađanjaiizgrađivanja.CrkvesutijekompovijestidalemnogoEuropiinjezinojkulturi,alisumnogoiprimileodnje.Kakavbidoprinoskršćanskecrkvemogledatisuvremenomeuropskomokružjuubližojidaljojbudućnosti?Doprinos kršćanskih crkava europskoj izgradnji mogao bi se temeljiti nesamonapriznavanju(povijesnog)identitetanegoinaotvorenosti drugometenadijalog s drugim,kojipakdovodedosuživotaumultietničkom,multikul­

1

Usp. Marta Sordi, »L’idea di Europa nelmondo greco e romano«,Per la filosofia 8(1/1991),str.9–14.

2

Oeuropskimkorijenimaiizvorištimaeurop­skogidentiteta(posebiceosrednjovjekovnimkorijenimaEuropei»europskesvijesti«)na-pisano je mnoštvo knjiga i drugih studija,od Nikole Kuzanskog (1401.–1464.; usp.NicolausCusanus,»Depacefidei«,u:Opere religiose,UTET,Torino1971.,str.617–673;ovodjelojeiz1453.g.inedavnogajeMileBabićpreveoinahrvatski:O miru među re­ligijama,Connectum,Sarajevo2005.),prekopjesnika izdobaromantikeNovalisa (GeorgP.F.vonHardenberg,1772.–1801.;usp.No­valis,Cristianità o Europa,Ed.Paoline,Ca­tania1959.PostojiinovijiprijevoduizdanjuRusconi,Milano1995.).Ovdjedonosimotekneke naslove (koji su nama poznatiji i kojesmo imali prilike prostudirati): ChristopherDawson,Christianity and European Culture,The Catholic University of America Press,Washington1998.;KarlLehman,»Kršćanskikorijenieuropskogdruštva«,Crkva u svijetu37 (3/2002), str. 320–334; Franco Cardini,Europa. Le radici cristiane,IlCerchio,Rimi­ni2002.;GiovanniReale,Radici culturali e spirituali dell’Europa,RaffaelloCortinaEdi­tore,Milano2003.;PieroStefani,»Leradiciebraico-cristianedell’Europa«,u:GiampaoloDianin(ur.),L’Europa e le religioni.Identità religiose e progetto di Costituzione europea,

Ed. Messaggero, Padova 2003., str. 31–52;Piero Stefani, Le radici bibliche della cul­tura occidentale, Bruno Mondadori, Mila­no2004.; JacquesLeGoff, Il cielo sceso in terra. Le radici medievali dell’Europa(orig.L’Europe est-elle né eau Moyen Age?), La­terza, Roma–Bari 2004.; Lech Leciejewicz,La nuova forma del mondo. La nascita della civiltà europea medievale,IlMulino,Bologna2004.;IgnazioSanna,»Leradicidell’Europaeilcontributoallariflessionedell’esortazioneapostolica ‘Ecclesia in Europa’«, Credere oggi141(3/2004),str.21–32.

3

SlikovitojetoopisaoaustrijskipravnikPaulKoschaker (1879.–1951.) koji, govoreći oeuropskom identitetu, reče: »Europa je ute­meljenana tribrežuljka:Partenon,KapitolijiGolgota.«(Preuzetoiz:I.Sanna,»Leradi­cidell’Europaeilcontributoallariflessionedell’esortazione apostolica ‘Ecclesia in Eu­ropa’«, str. 22.) Spomenuta mjesta su sim­boli triju velikih civilizacija (grčke, rimskei kršćanske) koje su oblikovale profano, sa­kralnoiuopćekulturalnoliceEurope.

4

Doduše,govorokršćanskimkorijenimaEu­ropedanasčestodovodidorazličitihreakcijai diskusijau raznimeuropskimokruženjimate tako»zavodi« iodvodi ljude,njihoveza­jednice i njihove potencijale više u prošlostnegousadašnjostibudućnost…

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(751–764)

I.Karlić, Identitet idijalogusuvremenomeuropskomkontekstu754

turalnomimultireligijskomokružju.Otvorenost,dijalogisuživotimajuipaknekenužnepretpostavkeokojimajegovoriopapaIvanPavaoII.uEurop­skomparlamentu.5Tepretpostavkesu:a) pomirenje čovjeka sa svim stvorenim,štouključujevođenjeračunaopri­

rodnomekvilibriju,kakobiZemlja(p)ostalaugodnoboravištezasvekoli­kostvorenje,posebicezačovjeka,imotivzahvaljivanjaStvoritelju;6

b) pomirenje čovjeka sa sebi sličnima,štouključujeprihvaćanjedrugogaunjegovojrazličitosti,dijalogsdrugim,suživottesolidarnostizmeđupoje­dinaca,društvenihklasaidržava;

c) pomirenje čovjeka sa samim sobom, što uključuje odbacivanje kulturesumnjičenjaidehumanizacijučovjeka,asnažnonaglašavadostojanstvoitemeljnapravaljudskeosobe.

3.Dijalogiidentitet:temeljniputpremasuživotu

Jednaodznačajkisuvremenogsvijetaidruštvajestinestajanjegranicaizme­đurazličitihkultura.Razvijenakomunikacijaponištavaudaljenostiiredefini­raprostorivrijeme.Sveprisutnaglobalizacijapostajeproizvođačem»hibrid-nih kultura«, u smislu da relativizira do sada uobičajeni pojam identiteta.Praktičnojenezamislivoživjetisvojukulturnutradicijuunekomizoliranomsvijetu.Situacijuusuvremenomeuropskomdruštvukarakterizirajutakođer,izmeđuostaloga,snažniimigracijskivalovikojiukratkomvremenuipomaloneoče­kivanomodificirajudemografski,etnički,kulturalniireligijskikontekstEu­rope.Zbogtogajeeuropskodruštvonanekinačin»prisiljeno«promišljatiorazvojuvlastitebudućnostiukojojposebnomjestozauzimamultikulturalnosti multireligioznost.Migracijski valovi su praktično nezaustavljivi, ojačaniprocesomglobalizacije,aliiekonomskom,političkom,kulturalnomneurav­noteženošćuidubokimrazlikamaizmeđu»sjeveraijuga«,»istokaizapada«.Svetepojavetražeiznalaženjenovihoblikasuživotaudanašnjemibudućemeuropskomokružju.Temeljna pretpostavka novih oblika suživota umultietničkom,multikultu­ralnomimultireligijskomokružjujespremnostnadijalog.Dijalognesmijeimatizacilj»pobjedu«jednestraneuodnosunadrugu,negootvorenost dru­gomeiuspostavljanje odnosa s drugim.Takavdijaloguključujerespektpre­madrugome,premanjegovuidentitetu,premaonomekakoseonsam(dru­gi)definiraištokažeosebi.Drugoganemožemosvestinapukistereotip.Jednakotako,nemožemogasvestinamene,nitinarazličitostkojajetolikodrugačija(odmene;odnas)danemožemouspostavitinekakavodnos.Da­kle,dvijekrajnostikojenajčešćestvarajuproblemiprotiveseuspostavljanjudijaloškogodnosasu:a) napastdadrugogasvedemonaslikunassamih,bezdagaspoštovanjem

saslušamo;b) uvjerenjedajedrugitolikodrugačijidasnamanemaništazajedničkoga,

danasništanepovezuje,takodajenemogućeuspostavljatiodnose,među­sobnoserazumjetiilisuživjeti.

Natemeljutogamožemočakustvrditidajepravisukob civilizacijazapravosukobizmeđuonihosobakojesuuvjerenedajedrugitoliko»drugiidrugači­ji«,tolikorazličitdajenemogućestvaratimeđusobneodnose(zbogtogasmo»osuđeni«ostatiodijeljenijednioddrugih),teonihkojipriznajudajedrugi

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(751–764)

I.Karlić, Identitet idijalogusuvremenomeuropskomkontekstu755

–drugačiji,alipoštujunjegovurazličitostteseosjećajuodgovornimpremadrugomeizadrugoga.Dakle, s jedne strane, imamoone koji kažu: »Mi smodva suprotstavljenabojnapolja«(takvezasigurnonalazimomeđunekimmilitantnimislamskimfundamentalistima,alinesamoislamskim)te,sdrugestrane,onekojismatra­judadrugijestdrugi,alinetolikodrugačijidasenebimoglostvaratizajed­ničkodruštvoitonatemeljuuzajamnog(u)poznavanja,dijaloga,zajedničkihiskustavaurazličitimprojektima(znanstvenim,kulturnim,religijskim…).Utakvojmultikulturalnoj situaciji postaje primarnone toliko ono što ja (au­tohtoni)znamokulturi, religiji,običajima i iskustvimadrugoga,negoonoštodrugigovoriosebitenačinnakojireagiraiodnosisepremanovojži­votnojsituaciji.Utomevaljatražitiitrasiratiputovedijalogaizajedničkihvrijednostizaobasubesjednika.7Takvistavoviuključujuusebimeđusobnouvažavanjeidentitetadrugogakojenećeićizaiskorjenjivanjemrazlikameđupojedincima,grupamailinarodima,negodapače,premanjihovuočuvanju,razvijajućiuistovrijemeokvirzazajedničkevrijednosti.Pitanjeoidentitetu(jednaodtemaokojojsejakopunoraspravljaposljednjihdesetakgodina)otkrivajednudimenzijudubokekrize(posebicekrizemora­la/etike)kojaobilježavasuvremeno(europsko)društvo.Takrizanemožesejednostavnopripisatikulturalnomireligijskompluralizmu;onasemožepro­matratiikaostrahod»gubitkasamihsebe«,aondaikaoinstrumentobranevlastiterazličitosti.Naime,identitetsečestodefinirapolazećioddrugihkojinastojeiostatidrugi(drugačiji).Takoseosoba(ja)odričesvakogpokušajadabudedrugi(drugačiji)izatvaraseuvlastitiidentitet,smatrajućigaapsolutnimidefinitivnim(npr.mitoNarcisu).Danassejednaodvećihnapastikrijeuprenaglašavanjuapsolutnogprimatanacionalnihireligijskihidentiteta,odnos-nouapsolutiziranjuidentitetanacionalne,religijskeikulturalnepripadnosti,teuzatvaranjudrugima jersudrugačiji, različiti.Takvistavovi lakomogudovestidoozbiljnihkonfliktnihsituacija,jerjednastranaćenastojatidobrosenaoružati(nemislisesamona»klasično«naoružavanjenegonačitavnizin­strumenatapritiska:političkih,ekonomskih,ekološkihisl.)zaobranuvlasti­tih,pretpostavljenihiliumišljenih,posebnostiizadržavanjeprivilegija»kojemupripadajuinakojeimapravo«.

5

Usp.»DiscorsodiGiovanniPaoloIIdurantelavisita alParlamentoEuropeo«, Strasbur­go (Francia), 11 ottobre 1988, dostupno na:http://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/travels/sub_index1988/trav_francia_en.htm(14.IX.2010.).IvanPavaoII.jesvojustalnupozornostibriguzaEuropu(sadašnjuibuduću)posebicepokazaoipotvrdiosvojomapostolskompobudnicomEcclesia in Europa(Crkva u Europi, KS, Zagreb 2003.).Kao iusvojimprijašnjiminterventima,on iovdjepozivanesamokršćanenegosve»ljudedo­brevolje«dapriznaju i čuvajupravi europ­skiidentitet,danastojeićiiznadekonomskeunijejedinstvenogaeuropskogtržišta,kakobisedostiglaiostvarivalaunijainakulturalnoj,edukativnoj,političkoj, institucionalnoj razi­ni,datobudeEuropagrađanaiosoba.

6

Usp.Angelo Scola, »Le religioni nel futurodell’Europa«,Studia Patavina50(1/2003),str.

7–23;IgnazioSanna,»Leradicidell’Europaeilcontributoallariflessionedell’esortazioneapostolica ‘Ecclesia in Europa’«; AngeloMaffeis,»L’Europae lechiese«,Humanitas58(1/2004),str.121–135.

7

To,dakako,neisključujepotrebudaseidru­giprilagođavanovojsituacijiukojudolaziiukojojsenalazi.Primjerice,došavšiunekoeuropsko(recimonjemačko)okružje,zadru­gogaposvenovopodsvakimvidom,nebisetrebao zatvarati unutar toga novog društvasamosasvojim(prijepristiglim)sunarodnja­cima,stvaratiigajitiisključivotakveveze,nevodećiračunaoprilagodbinovomokruženju,sve dok ta prilagodba ne ugrožava njegovidentitetidostojanstvo.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(751–764)

I.Karlić, Identitet idijalogusuvremenomeuropskomkontekstu756

Različitostimeđuljudimazbogpripadnostiilipodrijetlanebinikadasmjelebitirazloziiliprigodezastvaranjekonfliktnihsituacija,negozameđusobnoobogaćenje,jerbilokojipojedinac,člannekegrupeilinaroda,nemožepo­sjedovatipravu»istinu«oonomdrugom;stoganitkonemožepolagatipravonaposjedovanje»apsolutneidefinitivneistine«o,primjerice,načinuživotaiživotnimciljevima.Jednaodsastavnihkomponenataidentitetasvakakojeireligija,jersvakareli­gijailireligijskipokretpredlažeiodređeniidentitet.Načinireligijskognavje­štajaireligijskepraksemoguizgraditivrlorazličiteidentitete.Javniprostorukojemuljudiživenijeprazan,dapačedupkomjeispunjenkoječime,tenitireligijeneželeunjemubitinevidljiveilizatvoritiseu»privatnost«;želebitiprisutnekaosastavnidioživotaljudskeosobeinjezinekulture;tojemogu­ćeakose sveoneodreknu»zauzimanjaprostora«samozasebe,anauštrbdrugih.Konkretno,toponajprijeznačiodbacivanjesvakogoblikareligijskogfundamentalizmakojisetijekompovijesti,aiunovijimvremenima,pokazujekaovelika iozbiljnaprijetnjanesamomeđureligijskomdijalogunegobilokojemoblikusuživota,pomirenjaidijalogaopćenito.Religijakojaželidatisvojdoprinossolidarnomimirnomsuživotunemožesepomiritinisakakvimoblikomfundamentalizma;morasezalagatizatole­rancijumeđurazličitima,zaizgradnjuautentičnogmiraipomirenjameđulju­dimaimeđunarodima,kakousvakodnevnomživotutakoiumeđunarodnimodnosima.8Mirokojemuovdjegovorimonijerezultat»sukobacivilizacija,ili kultura, ili religija«, nego je plod njihova »kulturalnog razoružavanja«.Potrebno jedakleodreći sesvegaonogaštoapsolutiziraetničku,kulturnu,religijskui inupripadnost(»jasamZapadnjak«,»jasamAmerikanac«,»jasamkršćanin«,»jasammusliman«…;ovdjeseneradioodricanjuodvlastitaidentiteta,negoodnjegovaapsolutiziranja)tesekonfrontiratisidentitetimadrugihkrozotvorenidijalog,pitanjaiodgovore,iskustvadrugih…Toje»kul­turalnorazoružavanje«kojevodipremauzajamnompovjerenju.

4. Dijalog kao primarna vrijednost: kultura dijaloga

Izgrađivanje»novogaeuropskogkonteksta«predstavlja,posebicekršćanimaikršćanstvu,općenitogolemiizazovnesamonareligijskomnegoinadruš­tvenom,političkomikulturnompodručju:mogu li, ikako,crkve ikršćan­stvonavješćivatiEvanđeljeuovojnovojsituacijiukojojseEuropanalazi?Dakle,temeljnatemaokojojvaljapromišljatinijesamo»Crkva(katolička,protestantska,pravoslavna)iEuropa«,negotakođeri»EvanđeljeiEuropa«.Današnjeeuropskookružjestavljapredkršćanstvonekaradikalnapitanjanesamo kršćanskom teološkom promišljanju nego i sveopćem (egzistencijal­nom)pitanjučovjekovaspasenja(oslobođenja)isveopćemnavještajuvjereuIsusaKrista,itousvijetukojegaobilježavajudvijesuprotstavljenestrane:bo­gatstvoiblagostanje(manjine)nasuprotsiromaštvu(većine).KakoutakvojsituacijinavješćivatiEvanđeljeIsusaKrista?Tojezapravotrajni izazovzasvekršćanskecrkve,izazovnakojegasuonekojiputuspješno,kojiputmanjeuspješnoilineuspješnoodgovarale.Usvakomslučaju,nijedovoljnorećidaje»uvijekbilotakomeđuljudima«,jošbibilogorezastupatiekskluzivističkostajalište premakojemukršćanstvo (kršćanske crkve) predstavlja »kraljev­stvoBožjenazemlji«ukojemuionako»nemamjestazasve«.9Bezposebnihpretenzija,prozelitizma,»duhovnogprotekcionizma«i»svojatanjaBoga«,aliibezsinkretističkihskretanja,ikršćanskecrkvesupozvane»sićisoblaka«,»uprljatise ikontaminirati«ovozemaljskim»blatom«siromaštva,progona,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(751–764)

I.Karlić, Identitet idijalogusuvremenomeuropskomkontekstu757

marginaliziranjaiosiromašenjaslabihinedužnih;toondaznačikonkretnimdjelimasvjedočitisvojuvjeruipripadnostEvanđeljuIsusaKristatesuživjetisproblemimasvakogčovjeka,bezobziranavjersku,rasnu,nacionalnuibilokojudrugupripadnostiliprovenijenciju.

Excursus

Općepoznati sunaporipape IvanaPavla II.koji jeneumornopoticao»sveljudedobrevolje«naizgradnjukako»novogsvijeta«takoi»noveEurope«,odnosnonovihmeđuljudskihodnosaukojimavladapomirenje,otvorenost,dijalog,odgovornostzadrugoga,međusobnasolidarnost…Namaosobnosečinidajetemeljnoobilježjenjegovapontifikataistina:istinaoBogu,osvijetuiočovjeku.Istinakojaoslobađa!IstinuoBoguIsusaKristanavješćivaojeisvjedočiousuglasjusimenomkojejenosiokaopapa,ujedinjujućiusebimistiku apostola Ivana imisionarski žar apostolaPavla.O tome svjedoče,s jednestrane,njegoveenciklike(14),apostolskinagovori(15),apostolskeposlanice(45)iapostolskekonstitucije(11),tepetautorskihdjelanastalihzavrijemenjegovapontifikata;tusepapaIvanPavaoII.otkrivakaoemotivniintelektualaciintelektualnaemotivnost.Sdrugestrane,njegovaputovanjaposvijetu(104hodočašćaizvanItalije)iusamojItaliji(146pastoralnihputovanja)govoredajedoistahtiobitiibio»župnikcijelogasvijeta«.SvimsvojimnapisimaisvojimputovanjimaIvanPavaoII.želioje,kakokršćanimatakoionimakojisenenalazeunutargrani­cakršćanstva,navijestitiisvjedočitiistinukojaoslobađačovjekaodsvihonihsponakojemupriječedaživisvojeljudskodostojanstvotedaispunisvojeposlanjenazemlji.Upravootomegovorenekinjegovi(premanašemmišlje­njunajvažnijizanašgovorodoprinosukršćanstvasuvremenomeuropskomkontekstu)objavljenidokumenti:većspomenutaEcclesia in Europa(Crkva u Europi),zatimVeritatis splendor(Sjaj Istine),10Tertio millenio adveniente(Nadolaskom trećeg tisućljeća),11Solicitudo rei socialis(Socijalna skrb)12iNuovo millenio ineunte(Ulaskom u novo tisućljeće),13ukojimasepromišljaigovorioraznimpitanjimasadašnjegtrenutka:oslobodi,odgovornosti,dija­logu,savjesti,naravnomzakonu,istini,grijehu,solidarnosti,miru,napretku,ekologiji,ekumenizmu…Ktome,kršćane/vjernikevoliojeuvijekpodsjetitinaistinudanjihovavjerauBogaIsusaKristanijenikakavdruštveniukrasnitifolklorniures,alinitigrozničavapreuzetnostilifanatičnostkojetakođer,kaoisvakakrajnost,vodepremagubitkuravnotežeusvijetuporemećenihodnosaivrednota.NejednomjePapaupozorioinaistinudaseisamokršćanstvo

8

Usp.NikolaSkledar,»Tolerancijakaonužniuvjet ljudskoga zajedništva i dostojanstva«,Društvena istraživanja 5 (2/1996), str. 293–306;StjepanRadić,»ToleranzalsTriebkraftvonDemokratieundMenschenrechten:EineDarstellung der Toleranz als Tugend«, Syn­thesis philosophica23(2/2009),str.333–350;Đurđica Fučkan, Stipe Tadić, »Pokajanje,oproštenjeipomirenjekaoputpremaljubaviimiru«,Nova prisutnost7(2/2009),str.19–206.

9

Nesmijesezaboravitidasukršćanstvoikrš-ćanskecrkve tek»kvasac«u»tijestu«–čo­vječanstvu(usp.Mt13,31–33).

10

Usp. IvanPavao II.,Veritatis Splendor. Sjaj Istine,KS,Zagreb1993.

11

Usp.IvanPavaoII., Tertio millenio advenien­te.Nadolaskom trećeg tisućljeća,KS,Zagreb1996.

12

Usp. Ivan Pavao II., Solicitudo rei socialis. Socijalna skrb,KS,Zagreb1998.

13

Usp.IvanPavaoII., Nuovo millenio ineunte.Ulaskom u novo tisućljeće,KS,Zagreb2001.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(751–764)

I.Karlić, Identitet idijalogusuvremenomeuropskomkontekstu758

nalaziprednovimizazovimakojeskupnimimenommožemonazvati»novopoganstvo«.Zatoipozivakršćaneda»novomevangelizacijom«aktivnosvje­dočeiživesvojuvjeru,daseneprepusteletargiji,sekularizaciji,materijaliz­muihedonizmukojiljudskombićunemogudatiživotnismisaonitimoguljudskomdruštvupružiti ono štomu jepotrebno.Potičeposebnonaotvo­renost idijalog,kakospripadnicimadrugihkršćanskihcrkava (ekumenskidijalog)takoispripadnicimanekršćanskihreligija(međureligijskidijalog),kaoisljudimakojisuateističkihiagnostičkihuvjerenja.Ovemislinavodenagovoro»kulturidijaloga«.Štomožeznačitipojam‘kul­turadijaloga’zanašepostmodernovrijeme?14Činisedabitajpojamtrebaoznačitine toliko ‘dijalog izmeđukultura’,koliko ‘dijalog izmeđurazličitihetičkihpozicija’upostkulturnomsuvremenomsvijetu.Međutim,tamogdjeseetikapredstavljakaoobranaindividualnihprava(obrana»mojih«prava,odnosno obrana prava »individuuma«), dijalogmijenja značenje: nije višekonfrontacijarazličitihpozicijakojebisevrednovalesetičkogmotrišta,negosučeljavanje interesa i traženjekompromisa izmeđunjih.Nečudistogači­njenica da se neki suvremeni »laički«mislitelji, pozorni za temu suživotaueuropskom(isvjetskom)kontekstu,zalažuzadijalogscrkvama,alineskonfesionalnognazora,negosmotrištadjelotvornogavišestoljetnogaetičkognaučavanjacrkava.Naime,oniidu»iznad«postiluminističkogpojma»laičke(svjetovne)države«,smatrajudaseusuvremenomdruštvuraspadaipolitikaisvjetovnost,baremkakoihjeiluminizamshvaćao,tešireidejeo»kulturidijaloga«kojaza temelj imaetiku ietičkevrednotekoje jeusuvremenomljudskomdruštvuzahvatiladubokakriza.Radiseosvojevrsnoj»drugojse­kularizaciji«15kojumožemodefiniratikaoprijelazodsubjekta nositelja duž­nosti prema subjektu imatelju prava; drugim riječima, odprimata savjestipremaprimatu slobode;ili:odslobode kao odgovornosti(ustrogomsmislukaoodgovaratinekome;Boguilisavjesti)premaslobodi kao samovolji.NjemačkifilozofJürgenHabermaszasigurnoje jedanodnajutjecajnijihfi­lozofadrugepoloviceXX.st.UsvojimbrojnimspisimakritičkisepostavljauodnosunaproblematikuokousudaEuropeiZapadausvjetlusuvremenihpitanjakaoštosu:intersubjektivizam,normativnaracionalnost,globalizacijapolitike,internacionalizacijapravaitd.16Onjevišeputaprizivaopozornostnapotrebuetičkogdijaloga,odnosnokulturedijalogaizmeđuvjernikailai­ka.17Jednakotako,JosephH.H.Weiler,židovskipravnikimislitelj,braniiširiidejukršćanskeEurope,zalažućisetakođerzakulturudijalogaskršćan­stvomueuropskomkontekstu.18

5.Dijalogmeđureligijama

PostalojegotovouobičajenotvrditidajemeđureligijskidijalogrođentekuXX.st.,posebiceunjegovojdrugojpolovici.Smatramodatakvatvrdnjainijesasvimtočna.Naime,religije,kaoiljudi,nikadatijekompovijestinisubilemeđusobnoizolirane.19Religiježiveusvojimsljedbenicima,ljudimakojisuuvijekputovalisvijetomnosećisasobomisvojureligijskutradicijuipraksu,tesuseuvijeksusretalisonimadrugačijihreligijskihnazora.Izavelikereli­gijevrijediočitameđuovisnost,kaoštovrijedizarazličitekultureicivilizaci­je.Praktičnosenizajednureligijunemožerećidajepotpunoautohtona.Susretireligija(odnosnočlanovarazličitihreligija)injihovomeđusobnoupo­znavanjeiprožimanje,uprošlostisusedogađalispontanoipostupno.Danas,kadasesveodvijaubrzano,nimeđureligijskisusretiidijalog»nemajupunovremena«,posebiceakoreligijevoderačuna(amoralebi!)oglobalnimpro­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(751–764)

I.Karlić, Identitet idijalogusuvremenomeuropskomkontekstu759

blemima suvremenog svijeta (siromaštvo, bolesti,mir u svijetu, ekologija,terorizam,gospodarskoiskorištavanjepojedinacaičitavihnaroda…).20Op­ćenito, aposebiceu religijama,porasla je svijestoodgovornosti jednihzadruge,kaoizaproblemekojitištesuvremenisvijet,akojisenemoguriješitisamiodsebe.Zatoputpremarješenjimavodiprekodijaloga,tetakoimeđu­religijskidijalognijesamomodanegoprioritet.Nitko,panireligije,nemapravozatvaratiseunutarzidovavlastitemisli,ideje,pokretailireligioznosti.

14

Usp.detaljnijeotome:LadislavNemet,»Crk-vaidijalogsasuvremenimsvijetom–jedan­putdrukčije«,Obnovljeni život 56 (2/2000),str. 207–218; Anto Mišić, »Međureligijskidijalog–prinosopćojkulturidijaloga«,Ob­novljeni život57(4/2002),str.455–465;IvanKarlić,»Crkva(teologija) ikulturaudijalo­gu«,Filozofska istraživanja112(4/2008),str.793–804.

15

Usp.ArmidoRizzi,»Cristianesimoefilosofiadella storia. La secolarizzazione come cate­goriainterpretativadelmoderno«,Filosofia e teologia2(2/1988),str.40–65;ArmidoRizzi,»Culturadeldialogoinuncontestoeuropeo.Piste di riflessione«, Credere oggi 24/141(3/2004),str.97–108,ovdjestr.98–101.

16

Usp.HaukeBrunkhorst,Habermas, FirenzeUniversityPress,Firenze2008.;AntonioDeSimone,Intersoggettività e norma. La società postdeontica e i suoi critici,Liguori,Napoli2008.

17

Usp.JürgenHabermas,Glauben und Wissen,Suhrkamp, Frankfurt 2009. [najnovije izda­nje; tekst je iz2001., amožega senaći na:http://www.islamic-sciences.net/NR13.pdf(njem.);prevedennatal.iobjavljenkao»Fedeesapere«,Il Regno19(2001)kao»Uvodnik«,tenawww.filosofia.it(registriranion-lineča­sopis)].O temi koju ovdje spominjemousp.također:JürgenHabermas,JosephRatzinger,Dialektik der Sekulärisierung. Über Vernuft und Religion, Herder, Freiburg i. Br. 2005.[fragmenti knjige prevedeni su na hrvatski:Jürgen Habermas, Joseph Ratzinger, »Dija­lektika sekularizacije.Oumu i religiji«,Eu­ropski glasnik,(12/2007)];RudolfLangthaler,HertaNagl-Docekal (ur.),Glauben und Wis-sen: Ein Symposium mit Jürgen Habermas,Oldenbourg-Akademie-Verlag, Wien–Berlin2007.;JürgenHabermas,Frank-WalterStein-meier,European Prospects/Europäische Per­spektiven. Kultur in der Diskussion(ur.JulianNida-Rümelin,WolfgangThierse),Suhrkamp,Frankfurt2008.;JürgenHabermas,Die Einbe­ziehung des Anderen. Studien zur politischen Theorie,Suhrkamp,Frankfurt2010.

18

Usp.JosephH.H.Weiler,Un’Europa cristiana. Un saggio esplorativo,Rizzoli,Milano2003.

19

O temi međureligijskog dijaloga također jenapisanoiobjavljenomnoštvostudija ipro­mišljanja.Navodimosamonekolikonaslovakoje smo imali prigode prostudirati: »No­straAetate« (»Unaševrijeme«),deklaracijaDrugogavatikanskogsaboraonekršćanskimreligijama,u:Drugi vatikanski koncil. Doku­menti,KS,Zagreb 2008., str. 391–399;Taj­ništvozanekršćane,Stav Crkve prema sljed­benicima drugih religija,KS,Zagreb1985.;Raimon Panikkar, La torre di Babele. Pace e pluralismo,EdizioniCulturadellaPace,S.DomenicodiFiesole1990.;HansKüngidr., Kršćanstvo i svjetske religije. Uvod u dijalog s islamom, hinduizmom i budizmom,Naprijed,Zagreb 1994.;NikolaBižaca, »Međureligij­skidijalogizmeđunužnostiidilema«,Bogo­slovska smotra67(1/1997),str.21–42;MatoZovkić, Međureligijski dijalog,VKT,Saraje­vo 1998.; Međunarodno teološko povjeren­stvo,Kršćanstvo i religije,KS,Zagreb1999.;Nikola Hohnjec (ur.), Kršćanstvo i religije, Zbornik Simpozija profesora teologije, KS,Zagreb 2000.; Raimon Panikkar,L’Incontro indispensabile: dialogo delle religioni, JacaBook,Milano 2001.; IvanŠarčević, »Plura­lizam i univerzalnost patnje. Pretpostavkemeđureligijskogdijaloga«,Bogoslovska smo­tra 73 (2–3/2003), str. 433–453; Juan J.Ta­mayo-Acosta,MaríaJoséFariñasDulce(ur.),Culturas y religiones en dialogo, EditorialSíntesis,Madrid2007.;EnricoBertoni(ur.),Il dialogo interreligioso come fondamento della civiltà,Marietti,Genova2009.;NikolaBižaca,»Oteološkomznačenjumeđureligij­skogdijaloga«,Crkva u svijetu44(2/2009),str. 192–214;L.Nemet, »Crkva i dijalog sasuvremenim svijetom – jedanput drukčije«;A. Mišić, »Međureligijski dijalog – prinosopćojkulturidijaloga«.

20

Usp. N. Bižaca, »Međureligijski dijalog iz­međunužnostiidilema«,str.21–42.NetakodavnosadašnjipapaBenediktXVI.uputiojevrlolijepuisadržajnuporukuodijalogumeđureligijama ikulturama.Cijeli tekstdostupanje na: http://www.vatican.va/holy_father/be­nedict_xvi/messages/pont-messages/2008/documents/hf_ben-xvi_mes_20081203_cultu­re-religioni_it.html.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(751–764)

I.Karlić, Identitet idijalogusuvremenomeuropskomkontekstu760

Pristupajućiovojtematiciiproblematicismatramonužnimnavesti(višeme­todološki)nekefaktorekojitrebajubitiprisutniujednomozbiljnommeđu­religijskomdijalogu,jertakavdijalognijesamsebisvrha,negotrebanešto»proizvesti«.21Tifaktorisusljedeći:a) Odrediti ciljeve dijaloga:cilj(evi)dijalogamožebitirazličit:međusobno

upoznavanje;intelektualnoi/iliduhovnoobogaćenjedvijuilivišestranaudijalogu;bolji ikvalitetniji suživotpripadnika različitih religija;nadi­laženjenepovjerenjaikonfliktnihsituacija;suradnjauostvarivanjunekihzajedničkihciljeva(npr.mirusvijetu,ekološkasvijest).

b) Stvarati uvjete za uspješno ostvarenje ciljeva:ovdjemožemogovoritio»dijaloguživota«i»dijalogudjela«.Prvipojamseodnosinausvajanjeraz-nihoblikadnevnekomunikacijemeđuljudimarazličitihreligijskihnazora,kojidijelezajedničkiživotniprostor.Riječjeosvakodnevnojpraksinepo­srednesolidarnostijednihsdrugimauradostiižalosti,zdravljuibolesti,urješavanjutemeljnihživotnihproblemanamikrorazini.Drugiizričajobu­hvaćazajedničkusuradnjupripadnika različitih religijskih tradicijakoji,ukolikočlanovijednogdruštva,međusobnosurađujunarješavanjuvelikihproblemapolisakaoštosuproblemimirairata,ekološkiproblemi,pitanjenezaposlenosti, slobode, ljudskih prava, pravde, solidarnosti… nalazećisnaguimotivacijuzasvojangažmanuvlastitimreligijskimvrijednostimaiiskustvima.

Ovadvaoblikadijalogaobičnonepredstavljajuvećiproblemninarazinite­orije,anitiprakse.Naime,tujeriječpretežitookonkretnimproblemimasva­kodnevnog(su)životaidoizražajadolazeuniverzalneljudskevrijednosti.Onesuuglavnomzajedničkesvimsvjetskimreligijamatepredstavljajutemeljnupotku»svjetskeetike«(Weltethos)nakojojjegodinamaradioH.Küng.22Nje­zinjeplodiDeklaracija o svjetskoj etici.23Tadeklaracijapolazioduvjerenjadanemamirameđunarodimabezmira i suradnjemeđu religijama.Autorideklaracijetemeljemirmeđureligijamananajmanjemzajedničkom etičkom nazivniku,svjesnidatonijelakoostvarivonazajedničkompoimanjuzadnje stvarnostikojureligiječestoopisujunavrlorazličitenačine.c) Teološki dijalogimakaosvojuposebnostuspoređivanjerazličitih»istina«,

kakoihpredstavljajupojedinereligije.Dakakodauovakvojvrstidijalogapunotogaovisiočinjeniciuspoređujulisemeđusobnosvereligije,ilijed­nareligijasvišedrugih,ilijednaposebnasdrugom.Svakiodnabrojanihiziskujerazličitepistemološkipristupkojićevoditiračunaotomedasepripadnikjednereligijenetrebaodricatiilistavljatinastranusvojetemelj­nereligijskeistine.24Usvakomslučaju,teološkidijalogidezaštoboljimmeđusobnimupoznavanjemsvetihpisama,službenognaučavanja,etike,kulta,teologijepovijesti,mentaliteta,samoshvaćanjareligijskihtradicija,kaoizaštodjelotvornijomrazgradnjomteološkihipovijesnihpredrasudaodrugom.Pritomjevrlovažnodasekodsuočenjaiusporedberazličitihreligijskih sustava ne uspoređuju religijsko-etička načela vlastite religi­je,kojasunajčešćeveomauzvišena,spraksomsugovornikakojaje,kaouostalomusvimreligijama,ipakucjelinigledanonanižojraziniodpro­klamiranihnačela.Naprotiv, trebauspoređivatidoktrinarnanačela jednestranesnačelimadrugestrane,odnosnopovijesnupraksujednespovijes-nompraksomdrugestrane.Ovdjeseočitoradiodijalogurezerviranomzaužikrugstručnihosoba!

d) Otvorenost »drugom« (različitom): različitost može u ljudima pobuditiprirodniinteres,željuzaspoznajom(npr.strastzaproučavanjemljudskepovijesti)ilisitničavuznatiželju(retoričkamultikulturalnost),amožene­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(751–764)

I.Karlić, Identitet idijalogusuvremenomeuropskomkontekstu761

kogaostavitipotpunoindiferentnim.Utakvimslučajevimaredovitosenerađajuproblemiokoodnosasdrugim,različitim.Probleminastajukadaserazličitostpercipirailiosjećakaoprijetnja;prijetnjazavlastitiidentitet(religijski,aliilaički,etnički,spolni):muslimansemožeosjetitiugrože­nim izgradnjomcrkve,kaošto sekršćaninmožeosjećatiugroženim iz­gradnjomdžamije;nereligioznaosobasmatraprijetnjomikrižnajavnommjestuidžamiju,ženamoževidjetiprijetnjuuburki,separatistunacio­nalnombarjaku…

Međutim,onaj»drugi«poredmene,posebice»drugi«čijiznačajanbrojpred­stavljadanašnjieuropskipluralizam,nijeinemoraprijesveganositiime»razli­čit«(poreligiji,nacionalnosti,spoluilinečemudrugom);onje»siromah«kojikucanavratai,dakako,destabiliziraonajidentitet(pripadnost)kojijeusmjerensamonasebe(postmodernadefinicijaindividuuma).Ukolikotosiromaštvo(ilisiromah)dižeglavuipostajezahtjevzapriznavanjemsvojihprava,njegovaprisutnostosjećasekaoprijetnjaikaouvreda;siromahpostajeneprijatelj.Uprihvaćanju»drugoga«kaosiromaha(njegovoekonomskostanjejenajvid­ljivijiizraz,alineijedini)iupružanjurukekadanamizgledakaoprijetnjainapadač,posebiceutakvimslučajevimasavjestvođenareligijskimnačelima(kršćanićereći:savjesthranjenaivođenaEvanđeljemIsusaKrista)itekakojepotrebnadanašnjojEuropi.Toznačidaeuropskiustavnizakonitrebajusadrža­vatinesamonapapirupisanizakonosolidarnostiipomirenjus»drugim«.25

Teološkateorijadijalogaposljednjihdesetljeća(aponegdjeireligijskapraksa)govoriojošjednojrazinidijaloga:»dijalogiskustva«kojiseodnosinasuoča­vanje,odnosnorazmjenurazličitihduhovnihiskustava.26»Dijalogiskustva«vjerojatnojenajdelikatnijainajtežaformameđureligijskogdijaloga.Neradise

21

Usp. A. Rizzi, »Cultura del dialogo in uncontesto europeo. Piste di riflessione«, str.102–105.

22

Usp.HansKüng,Projekt svjetski etos,Miob,VelikaGorica2003.Njemačkiizvornik(Pro­jekt Weltethos)prviputjeobjavljen1990.g.uizdavačkojkućiPiperVerlag,München;usp.također:HansKüng,Svjetski ethos za svjetsku politiku,Intercon,Zagreb2007.;HansKüng,Svjetski ethos za svjetsko gospodarstvo,Inter­con,Zagreb2007.(njemačkiizvornikzaobanaslova:HansKüng,Weltethos für Weltpolitik und Weltwirtschaft, Piper Verlag, München1997.); Otfried Höffe, Lesebuch zur Ethik,VerlagC.H.Beck,München1998;WilhelmLütterfelds, Thomas Mohrs (ur.), Eine Welt – Eine Moral?, Campus Verlag, Frankfurt–NewYork1999.;IvanCifrić,»Globalizacijai svjetski etos«, Filozofska istraživanja 93(2/2004),str.355–368;PredragRežan,»Pro­jekt svjetski ethos«, Filozofska istraživanja 110 (2/2008), str. 379–398; Stjepan Radić,»Neki od problemskih aspekata ‘Projektasvjetski etos’ (I). Jedan analitičko-filozofskipristup problemu«, Filozofska istraživanja116(4/2009),str.733–744.

23

Usp. »Deklaracija o svjetskoj etici«, Bosna Franciscana 9 (14/2002), str. 267–278; do­

stupnoina:http://www.ffdi.hr/bnagy/files/de-klaracija_etika.htm.

24

Kaoprimjeruzmimoslučajdijaloga izmeđudvijuposebnihreligija–kršćanstvaiislama.Kršćanski teolog u jednom takvomdijalogunemože»staviti na stranu«navještaj o Isu­suKristui»istinitotumačenje«onjemu,kaošto ni islamski teolog nemože u dijalogu skršćanskim zanemariti »istinito tumačenje«sadržanouKuranu.Prematome,valjatraži­ti»neutralniteren«kaoplatformuzadijalogjersespecifična»istina«pojedinereligijenesmije svesti na etnokulturalni čimbenik. Usuprotnom,nebiseradiloodijalogu,negoonečemusasvimdrugom.

25

O toj temi detaljnije usp. Armido Rizzi,L’Europa e l’altro. Abbozzo di una teologia europea della liberazione,Ed.Paoline,Cini­selloBalsamo1991.

26

Usp. N. N., »Katolička teologija, religije imeđureligijskidijalog.Aktualnidometi«,do­stupnona:http://www.nadbiskupija-split.com/katehetski/materijali/2008/Medjureligijski_dijalog.doc.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(751–764)

I.Karlić, Identitet idijalogusuvremenomeuropskomkontekstu762

samooupoznavanjunapojmovnojrazinionogaštotvorireligioznoiskustvodrugoga;nijetosamopoznavanjereligijskogiskustvadrugihpopričanju.Tavrstdijalogauključujevišeilimanjeuspjelo(nikadapotpuno)upoznavanje,pairazmjenuspecifičnihduhovnihiskustavasudionika.Ovavrstdijalogapretpo­stavljaduhovnoangažiraneizreleosobekojepokušavajusudjelovati–kolikojetomogućeuskladitisvlastitimreligijskimiskustvom–naiskustvubožanskogsvojihsugovornika.Tusemislinaduhovnadruženjamolitvenogaimeditativ­nogtipa,naobdržavanjeasketskeprakseiuopćenaprimjenumetodatraganjazaApsolutnomstvarnošćukojeseprakticirajunaprostorimadrugihreligijskihtradicija.Taduhovnapraksaukontekstukomunikacijespripadnicimadrugihreligijskihtradicijamožeodškrinutivratausvijetduhovnostidrugereligijsketradicijeiponekadomogućitidasudionicidijalogauspiju»uhvatiti«neštood»duhovnihvibracija«onedrugestrane.Ilustracijeradimožemonavestiviše­desetljetnamolitveno-meditativnadruženjakatoličkihmonaha(benediktinacaicistercita)sjapanskimbudističkimmonasimauzensamostanima,odnosnoubenediktinskimopatijama.Taformadijalogajeunekakvupočetnomoblikuprisutnausvakommeđureligijskomdijaloškomdruženjukojeuključujemoli­tvenekontakte.Onjojsegovoriikaoodijalogu duhovnosti.27

Izsvegarečenogajeočiglednodajemeđureligijskidijalogtakavtipsusretareligijskirazličitih,kojiželinadićirazinupuketolerancije.Naprotiv,riječjenesamooantropološkinegoiteološkiutemeljenojvrstiophođenjasreligij­skirazličitim,kojezbližava,težidokidanjunapetosti,promičemir,doprinosiprevladavanjupredrasuda,pospješujesolidarnost,stvaraprijateljstva,duhov­noobogaćujete,ukonačnici–barempremakršćanskojprosudbi–više ilimanje doprinosi ostvarenjuBožjega stvaralačko-spasenjskog plana zvanogkraljevstvoBožje.KadajeoKatoličkojcrkviriječ,onajenajnovijeposlanjezameđureligijski(iekumenski)dijalogprimilanaDrugomvatikanskomsaboru(1962.–1965.)Usaborskojdeklaraciji»Nostraaetate«(»Unaševrijeme«)ističeseda»Katoličkacrkvaneodbacujeništaštoutim(istočnjačkim,op.I.K.)religijamaimaistinitaisveta.Siskrenimpoštovanjempromatratenačinedjelovanjaiživljenja,tezapovijediinaukekoje,premdaseumnogomerazlikujuodonogaštosamadržiinaučava,ipaknerijetkoodraža­vajuzrakuoneIstineštoprosvjetljujesveljude.(…).Ona–Katoličkacrkva–stogabodrisvojesinovedarazboritoisljubavljuputemrazgovoraisuradnjesasljedbenicimaostalihreligija,svjedočećikršćanskuvjeruiživot,priznaju,čuvajuipromičutaduhovnaimoralnadobrakaoitesocijalno-kulturnevrednote.«28

Prematome,sveonoštojeduhovnoimoralnodobro,sveštoulaziuopisipo­pissocijalnihikulturnihvrednotadrugih–poglavitovelikihistočnjačkih–re­ligija,Katoličkacrkvaprepoznajeipriznajetepotičesvoječlanovedaseokotogazauzimaju,tj.dapoduzimajuinicijativeokonjihovezaštiteipromicanja.UistojsaborskojDeklaracijiKatoličkacrkvaseobvezujeinasuradnjuspri­padnicimaislamskereligije.Ondjesekaže:»Budućidajetijekomstoljećaizmeđukršćanaimuslimanadolazilodočestihsukobaineprija­teljstava,SvetiSaborpozivasvedase,zaboravivšištojebilo,iskrenotrudeokomeđusobnograzumijevanjaidazajedničkištiteipromičusocijalnupravdu,moralnadobra,mirisloboduzasveljude.«29

Izovoganavodajasnoproizlazizahtjevzameđusobnimrazumijevanjem,alijošivišezazajedničkimradomnazaštitiipromicanjusocijalnepravde,mo­ralnihvrijednostitemiraislobodezasveljudebezdiskriminacije.ŠtosepaktičeodnosapremaŽidovima,Sabornaglašava:

»StogaCrkva,kojaosuđujesveprogoneprotivbilokojihljudi,sjećajućisezajedničkebaštinesaŽidovima,potaknutareligioznomevanđeoskomljubavljuanepolitičkimmotivima,žalizbog

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(751–764)

I.Karlić, Identitet idijalogusuvremenomeuropskomkontekstu763

mržnje,progona,očitovanjaantisemitizmakojimasuubilokojevrijemeisbilokojestraneŽidovibilipogođeni.«30

VećovihnekolikonatuknicajedostatnodaseuočikakojeKatoličkacrkvanaprošlomeSaborurevaloriziralasmisaoiznačenjebratstvameđusvimljudimategajesposebnompažnjompredložilazaglavnimotivsveukupnogameđu­religijskogdijaloga.Dakakodadijalogmeđureligijamaireligijskidijaloškiprocesinemogudo­kinutirazlikemeđureligijamauimenekakvezajedničkereligijskejezgre,kaoštotonekasuvremenatumačenjadijalogamisle.Postojičitavnizbitnihdok­trinarnihiduhovnihelemenataureligijama,kojisuuodnosunakršćanstvotolikoheterogenidaih,bezupadanjausinkretizam,nijemogućeintegriratiujednuskladnu(kršćanskuilinekudrugu)sintezu.Sugovornici,naime,ulazeudijalogkao svjedoci svoje religijskepripadnosti i to trajnoostaju.Stogaćeuzasvemeđusobnopoštivanjeiotvorenost,nužnomeđusobnopostavljatikritičkapitanja.Doćićetijekomdijaloškihprocesaidoizričitogneslaganjaiprotestaprotiveventualnihnehumanihmentaliteta,običajaietičkihstavovauprošlosti i/iliusadašnjosti,ali,kakojevećrečeno,otvorenost drugome idijalog s drugimipakmogudovestidosuživotaidosveopćegzalaganjanaizgradnji autentičnogmira ipomirenjameđu ljudima imeđunarodima,naizgradnjikako»novogsvijeta«takoi»noveEurope«,odnosnonovihmeđu­ljudskihodnosaukojimavladapomirenje,otvorenost,dijalog,odgovornostzadrugoga,međusobnasolidarnost…

Umjestozaključka

ŽidovskispisateljiglazbenikSalomon»Moni«Ovadia,vjeranžidovskojeti­ci,pišedajesvakiljudskiindividuum

»…nezamjenjiviunicumkojizbogtoganosiusebisvekolikočovječanstvo.Dakle,tkospasijedanživot,spasiojesvekolikisvijetiplaniraspasenjesvihnas.«31

Utomsmislueventualninovieuropskiustavmogaobibitizamišljeniformu­liran,umjestokaoisprava o pravimaovogailionih,kaoisprava o dužnostimasvakoga,kojesuprava»drugih«.Takobičl.1mogaoglasiti:

»Slobodajemorati činitisveštomoguučinitiza spasenjedrugih.«32

Imalibismo,nekolikostoljećanakonFrancuske revolucije,europsku revo­luciju; imali bismoprosvijetljeni iluminizamkoji bi bio sposoban slušati inaučitilekcijuizpovijestiposljednjihstoljeća.27

Sjevernoamerički isusovac Thomas Micheldesetljećima je »suživio« s muslimanima uIndonezijiiuTurskoj;donosiivrlozanimlji­vo osobno svjedočenje o »dijalogu života«,odnosno o »dijalogu iskustva«/»dijalogu du­hovnosti«:ThomasMichel,»Versounapeda­gogia dell’incontro religioso«,Concilium 39(4/2003), str. 144–155 (tekst je dostupan nasvimglavnimsvjetskimjezicima;nanjemač­kom:»VomHörenaufdenwestlichenBuddhi­smus«,Concilium39(4/2003),str.474–486).

28

»Nostra aetate«, deklaracija Drugoga vati­kanskogsaboraoodnosuCrkvepremanekrš-ćanskimreligijama,Drugi vatikanski koncil. Dokumenti, KS, Zagreb 2008., str. 301–399(daljeutekstu:NA),br.2.

29

NA,br.3.

30

NA,br.4.

31

MoniOvadia, »Predgovor«, u:GinoStrada,Pappagalli verdi. Cronache di un chirurgo di guerra,Feltrinelli,Milano1999.,str.9(pre­ma:A.Rizzi,»Culturadeldialogoinuncon­testoeuropeo«,str.107).

32

A.Rizzi,»Culturadeldialogoinuncontestoeuropeo«,str.107.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA124God.31(2011)Sv.4(751–764)

I.Karlić, Identitet idijalogusuvremenomeuropskomkontekstu764

UtomsmisluzanimljivojepogledatiupreambulupoljskogUstava,kojaza­počinjeovako:

»Mi,svigrađaniEuropskeunije,biloonikojivjerujuuBogakaoizboristine,pravde,dobrailjepote,biloonikojinedijeletuvjerunegopoštujuuniverzalnevrijednostikojedolazeizdrugihizvora,svimijednakiupravimaidužnostimauodnosunazajedničkodobro…«33

Riječ‘Bog’možemoovdjeshvatitikao‘BogAbrahamov’kojegaispovijedajuŽidovi,kršćaniimuslimani.Joškadbiporedakbio»dužnostiiprava…«No,izgledadaseipaknemožeimatibašsveuživotu!Usvakomslučaju,međureligijskidijalog je jedanpovijesniproceskojemunemaalternative.Svijetnaovojrazininapučenostiiumreženekompleksnostivećdanas,asutrajošpunoviše,jednostavnonemožepreživjetibezdijaloš­kogophođenja različitih religija.Vidimookosebe,upojedinimreligijskimambijentima,da tamogdje ljudinisu zreli ni religijski ani kulturološki zadijalog,datamovladaterorizam,mržnja,nepoštivanjeljudskihprava,progoniuimereligijskihrazlika.TamosvijetXXI.stoljećanemoženizaživjeti,ajošmanjestabilnofunkcionirati.Dijaloškiprocesmeđureligijamadobrimjedi­jelomteknapočecima.Proćićejošdostavremena,moždaijošdostakrvavihsukobljavanja,prijenegovećinapripadnikareligijadožividijaloškiangažmankaoneizbježnucivilizacijskunužnost,aliikaopreduvjetvjernostivlastitojre­ligijiireligioznosti.UKatoličkojcrkviseveć40godinapromišljaodijalogus(nekršćanskim)religijamaitajdijalogprakticiradiljemsvijeta.Punojena­pravljenonarazinirazvojacrkvenedijaloškesvijestiiteologije,alidodanasdosegnutarazinameđureligijskogdijalogazasigurnonijeikrajnjidomet.

IvanKarlić

Identität und Dialog im gegenwärtigen europäischen Kontext

ChristlicherBeitragzumZusammenlebenimeuropäischen kulturellen und religiösen Pluralismus

ZusammenfassungVon kulturellen und religiösen Gesichtspunkten aus betrachtet, sind die europäischen Wurzeln vielfältig: hellenistisch-römisch, „barbarisch“, jüdisch, christlich und in gewisser Weise auch islamisch. Sicher bleiben die christlichen Ursprünge und Tradition grundlegend für die Ent­wicklung der europäischen Identität, wie sie uns heute bekannt ist. Dies betrifft nicht nur die religiöse und moralische Identität, sondern auch jene kulturelle, sozial-ökonomische und ästhe-tisch-künstlerische. Jedoch leitet diese These des Öfteren zu mannigfaltigen Reaktionen und Diskussionen in verschiedenen europäischen Umfeldern, „verführt“ und wegführt Menschen, ihre Gemeinden und ihre Potentiale eher in die Vergangenheit als in die Gegenwart und die Zukunft. Den hauptsächlichen Beitrag, den die christlichen Kirchen im heutigen und morgigen europäischen Kontext leisten können, betrifft nicht so sehr das Eingeständnis und die „Ver­söhnung“ bezüglich der geschichtlichen Uneinstimmigkeiten, sondern vielmehr die Zusammen­arbeit in der Gestaltung einer europäischen Zukunft. Der Beitrag zu dieser Zusammenarbeit könnte nicht nur in der Kenntnis der (geschichtlichen) Identität gründen, sondern auch in einer Offenheit zum Anderen und im Dialog mit ihm, die dann zu einem Zusammenleben im multiet­hnischen, -kulturellen, und -religiösen Umfeld führen. Offenheit, Dialog und Zusammenleben benötigen aber auch einige Voraussetzungen: Versöhnung des Menschen a) mit sich selber; b) mit seinesgleichen; c) mit der ganzen Schöpfung.

SchlüsselworterIdentität,Religionen,christlicheKirchen,Dialog,Europa,Pluralismus,interreligiöseDialog

33

Tekstprema:J.H.H.Weiler,Un’Europa cristi-ana,str.194(našprijevod).