Sven Koch, Ivana Kecerin RSS READERI OBJAŠNJENI NA PRIMJERU DIGGa SEMINARSKI RAD Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet – Zagreb Kolegij: Upravljanje poslovnim dokumentima Mentor: Prof.dr.sc. Božidar Jaković JMBAG autora: Zagreb, studeni 2013.
Sven Koch, Ivana Kecerin
RSS READERI OBJAŠNJENI NA PRIMJERU DIGGa
SEMINARSKI RAD
Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet – Zagreb
Kolegij: Upravljanje poslovnim dokumentima
Mentor: Prof.dr.sc. Božidar Jaković
JMBAG autora:
Zagreb, studeni 2013.
S A D R Ž A J
1 UVOD ............................................................................................................................................... 4
1.1 Predmet i cilj rada ................................................................................................................... 4
1.2 Izvori podataka i metode prikupljanja ..................................................................................... 4
1.3 Sadržaj i struktura rada ........................................................................................................... 4
2 KRATKI OPIS WEB SERVISA .............................................................................................................. 6
2.1 Ukratko o web servisu Digg Reader......................................................................................... 6
2.2 Link na web servis DiggReader ................................................................................................ 6
2.3 Ekranski prikaz početne web stranice ..................................................................................... 6
3 TEHNOLOŠKI OKVIR ......................................................................................................................... 7
3.1 Definiranje i objašnjenje RSSa ................................................................................................. 7
3.2 Na koji način se mogu pratiti vijesti putem RSSa? .................................................................. 9
3.3 Može li RSS zamijeniti e-mail i newslettere? ......................................................................... 10
4 KRATAK RAZVOJ RSS-a ................................................................................................................... 12
5 OPIS PROBLEMA ............................................................................................................................ 14
6 DETALJNA RAZRADA TEME ............................................................................................................ 15
6.1 Mogućnosti i funkcionalnosti Digg Readera .......................................................................... 15
6.2 Korištenje Digg Readera i sve njegove funkcionalnosti ......................................................... 16
6.2.1 Navigacija unutar digg readera ..................................................................................... 18
6.2.2 Pretplata na feedove i korištenje svih mogućnosti Digg readera.................................. 19
6.3 Nekoliko primjera alternativnih desktop aplikacija ............................................................... 25
7 KREIRANJE PROFILA ....................................................................................................................... 26
8 POSLOVNA PRIMJENA ................................................................................................................... 29
9 KONKURENCIJA .............................................................................................................................. 30
9.1 AOL Reader (web) .................................................................................................................. 30
9.2 G2 Reader (web) .................................................................................................................... 31
9.3 Feedley (web) ........................................................................................................................ 33
9.4 FeedDemon (windows) ......................................................................................................... 34
9.5 Flipboard (za iPad) ................................................................................................................. 35
10 PREDNOSTI I NEDOSTACI DIGG READERA ................................................................................. 36
11 SWOT ANALIZA .......................................................................................................................... 38
12 TROŠKOVI, POKAZATELJI POSLOVANJA, USPJEŠNOST ............................................................... 39
12.1 Troškovi Digg readera ............................................................................................................ 39
12.2 Posjećenost web servisa Digg reader .................................................................................... 39
13 MOGUĆNOST NADOGRADNJE U BUDUĆNOSTI ........................................................................ 41
13.1 Što možemo očekivati u budućnosti?................................................................................... 41
13.2 Funkcionalnosti koje bi trebalo dodati Digg Readeru ........................................................... 42
14 ZAKLJUČAK ................................................................................................................................. 43
15 POPIS LITERATURE ..................................................................................................................... 44
16 POPIS SLIKA I TABLICA ............................................................................................................... 45
17 ŽIVOTOPISI ................................................................................................................................. 46
18 SAŽETAK ..................................................................................................................................... 48
1 UVOD
1.1 Predmet i cilj rada
U ovome uvodnome dijelu ukratko ćemo opisati razlog zbog kojeg smo se odlučili za obradu
izabrane teme te neke općenite karakteristike predmeta istraživanja. Razlozi zbog kojih smo
se odlučili na istraživanje ove vrste tehnologije leže u činjenici kako živimo u vrlo dinamičnoj
okolini koja obiluje podacima i informacijama.
Kako bi se korisnici tih informacija brzo i efikasno služili istima potrebno ih je na neki način
filtrirati, sistematizirati te prilagoditi situacijama i korisnicima. U tu svrhu, napravljena je
tehnologija poput RSS-a, koja korisnicima omogućuje serviranje relevantnih informacija, a
pritom izbjegavajući preintenzivno korištenje vremena kao resursa.
1.2 Izvori podataka i metode prikupljanja
Glavni izvor podataka kojime smo se služili prilikom ovoga rada su web stranice te knjige koje
postoje na temu RSS tehnologija u elektroničkom (digitalnom) obliku. Podatke smo
prikupljali na način da smo kao primarni cilj postavili korištenje podataka i informacija koji
potiču iz znanstvenih izvora kao primjerice ranije spomenute digitalne verzije knjiga na temu
RSSa, a onda smo tako postavljenu osnovu dopunjavali različitim izvorima, poput blogova,
stranica koje pišu o web i informacijskim tehnologijama i sl.
1.3 Sadržaj i struktura rada
Prije svega, bit će potrebno objasniti što je to RSS1 (really simple syndication), na koje se sve
načine može upotrijebiti te na kraju i koje su prednosti i nedostaci takve tehnologije. U
središnjem dijelu rada također ćemo prikazati i konkretizirati primjenu RSS tehnologije, a
1 Saznaj više o tome na http://en.wikipedia.org/wiki/RSS
učinit ćemo to uz pomoć Digg readera2, poznatog alata za agregiranje vijesti. Uz detaljan
prikaz funkcionalnosti ranije spomenutog agragatora vijesti, napravit ćemo i usporedni prikaz
njemu alternativnih alata kako bismo korisnicima teksta pomogli u odabiru onoga koji najviše
odgovara njihovim potrebama. Na kraju ćemo ovaj rad završiti zaključcima koji se mogu
odnositi na cjelokupan dosadašnji razvoj RSS tehnologije, kao i na buduće perspektive u
korištenju iste.
2 Vidi opširnije na http://digg.com/
2 KRATKI OPIS WEB SERVISA
2.1 Ukratko o web servisu Digg Reader
Digg Reader je jedan od popularnijih besplatnih RSS čitača. Njegovi tvorci su priliku za njegov
razvoj vidjeli u nedavnom gašenju Googleovog sličnog servisa po imenu Google Reader te su
započeli intenzivan razvoj Digga. RSS čitači, a među njima i Digg Reader, svoju popularnost
mogu zahvaliti svojoj iznimnoj jednostavnosti korištenja te funkcionalnosti. Glavna prednost
im je u tome što korisniku omogućuju pravovremene, relevantne i sažete informacije. (user
oriented).
2.2 Link na web servis DiggReader
http://digg.com/
2.3 Ekranski prikaz početne web stranice
3 TEHNOLOŠKI OKVIR
Web 2.0 zapravo predstavlja termin kojim se opisuje web stranice i aplikacije koje
omogućuju korisnicima kreiranje i dijeljenje sadržaja i materijala putem interneta. Ključni
pojmovi koji suštinski opisuju web 2.0., a možemo ih često čuti ili se susresti s njima su:
kreiranje, dijeljenje, suradnja i komuniciranje. Ključna razlika između weba 2.0 i prethodne
generacije te tehnologije leži u činjenici da korisnicima nisu potrebne neke posebne
dizajnerske i objavljivačke vještine kako bi dijelili svoj sadržaj sa svijetom.
Sama priroda i jednostavnost ove tehnologije omogućuju lakše isporučivanje informacija
određenim ciljnim grupama ili pak nekoj široj publici. Primjerice, neki fakultet može koristiti
takvu tehnologiju kako bi dijelio sadržaje i informacije sa studentskom populacijom, svojim
osobljem ili akademskom zajednicom u cijelini. Postoji i nekoliko načina primjene web 2.0
tehnologije, a neki od najpopularnijih su: wikis, blogs, social networking, podcasting i dr.
Najpoznatije web stranice, bazirane na toj tehnologiji jesu: Youtube, Facebook, Flickr,
Myspace, Wikipedia.3
3.1 Definiranje i objašnjenje RSSa
Ukratko, radi se o tehnologiji nazvanoj RSS (Really Simple Syndication) koja vam omogućava
da pomoću posebnih programa ili dodataka čitate naslove i sažetke vijesti, blogova i sličnog.
Na taj način na jednom mjestu, u unificiranom sučelju, pregledavate naslove, a kada vas neki
naslov zainteresira, klikćete na njega i on vas nosi na web-stranicu na kojoj je nalazi cijeli
tekst vijesti, članka, bloga...4
3 Thomson H. Wikis, Blogs & Web 2.0 technology
4 Preuzeto sa stranice http://www.bug.hr/rss/
Slika 1 RSS ikona
Izvor: preuzeto sa stranice http://www.net.hr/rss/
RSS je jednostavan način za automatsko preuzimanje informacija s internetskih stranica koje
vas zanimaju. Umjesto da dolazite na stranice provjeriti je li se pojavila neka nova vijest,
možete koristiti RSS (Rich Site Summary poznat i pod nazivom Really Simple Syndication - vrlo
jednostavno povezivanje) i vijest će doći k vama. To je jednostavna tehnologija koju su
podjednako dobro prihvatili i izdavači i korisnici, pa broj stranica koje nude RSS dokumente
(koji se nazivaju "feed", "RSS feed", "kanal"...) rapidno raste. 5
RSS je velika pomoć ljudima koji redovito koriste internet. Omogućava vam da u svakom
trenutku budete informirani na način da sadržaj koji vas zanima sada direktno dolazi k vama.
Na ovaj način štedite vrijeme jer ne morate posjećivati svaku stranicu posebno. Web-stranice
s vijestima, blogovi, podcast servisi i drugi online izdavači prihvatili su RSS i učinili ga
dostupnim svima koji to žele, i to besplatno. 6
Naše mišljenje je kako su aplikacije i servisi bazirani na RSSu vrlo učinkovit način filtriranja
sadržaja, koji ne samo da omogućava korisniku, pregledavanje njemu relevantnog sadržaja,
već mu i drastično smanjuje gubitak vremena koji bi nastao prilikom konvencionalnog
pretraživanja interneta.
5 Preuzeto sa stranice http://www.net.hr/rss/
6 Preuzeto sa stranice http://www.net.hr/rss/
3.2 Na koji način se mogu pratiti vijesti putem RSSa?
Postoji nekoliko načina na koje možete pratiti RSS kanale (feedove) s raznih stranica i portala
te prikazivati sve te feedove tj. kanale ili izvore na jednom mjestu za čitanje i upotrebu.
Internetski preglednici (browsers)
Već i internetski preglednici Internet Explorer, Mozilla Firefox, Google Chrome, Safari i drugi
omogućuju vam da se na jednostavan način prijavite za dobivanje najnovijih vijesti preko
RSS-a.
Web RSS servisi
Također možete koristiti i neki od web RSS servisa kao što su Feedly, Bloglines ili MyYahoo.
Uvjet da koristite neki od ovih servisa je da imate otvorenu adresu elektronske pošte na
Gmailu, odnosno Yahoou ili se prethodno trebate registrirati kao npr. na servisu Bloglines.
Programi za praćenje RSS-a
I treći način je da na računalo instalirate jedan od programa kao što
su Feedreader, NewsGator ili GreatNews, koji će pratiti RSS kanale za koje se odlučite. Bilo
da koristite web-servis za RSS ili program za praćenje RSS-a koji ste instalirali na svoje
računalo, svakako proučite i upute za korištenje dotičnog servisa ili programa. 7
7 Preuzeto sa stranice http://www.net.hr/rss/
3.3 Može li RSS zamijeniti e-mail i newslettere?
Prije upuštanja u raspravu o tome koji kanal distribucije vijesti i informacija je superiorniji i
zašto bitno je odmah na početku razjasniti bitnu razliku i koncept između e-maila i RSSa.
Naime, dok e-mail, predstavlja tehnologiju za dvosmjernu komunikaciju korisnika, RSS pruža
korisnicima samo distribucijsku uslugu, što znači da se komunikacija odvija u jednom smjeru.
Otprilike ovako:
Slika 2 Jednosmjerni proces komunikacije u slučaju RSSa
Izvor: Kreirano unutar programa Word
Iz gore navedenog koncepta na kojima se te tehnologije zasnivaju možemo zaključiti kako
RSS neće biti alternativa e-mailu već će se boriti, rame uz rame, sa sličnom funkcionalnošću
koja je integrirana u većinu mail klijenata, a zove se newsletter subscription ( pretplata na
vijesti). Naše mišljenje ide u sličnom smjeru kao i mišljenje autora ovog članka, a to je da
postoji vrlo mala ili nikakva vjerojatnost da će RSS kao tehnologija preuzeti neke
funkcionalnosti koje e-mail posjeduje već godinama te ga tako skinuti sa trona
komunikacijskog prostora. Smatramo da će razvoj RSS-a, ukoliko se nastavi, ići u tom smjeru
RSS sadržaj adekvatnog formata
Program ili web aplikacija za čitanje RSS sadržaja
Krajnji korisnik
da uz e-mail i društvene mreže, iskoristi mogućnosti world wide weba te velikom broju
korisnika omogući pravovremene, kvalitetne i pouzdane informacije.8
8 Saznaj više na web stranici http://www.llrx.com/features/rss.htm
4 KRATAK RAZVOJ RSS-a
RSS je prvi put predstavljen od strane Netscapea9. Njihova intencija je bila u tome da se XML
format počne koristiti kao format za djeljenje vijesti, slika, videa i sl. Informacija. Netscape je
usavršio RSS, a naposlijetku i u potpunosti odbacio navedeni koncept te razvoj istoga.
Kasnije je Userland Software počeo kontrolirati RSS specifikacije i započeo sa izdavanjem
novih verzija RSS tehnologije. Njihov rad na RSSu te razvoj istoga je na kraju doveo do toga
da su izdali inačicu RSS tehnologije pod nazivom RSS v2 (verzija 2).
RSS je od tada bio izdan u više verzija:
27/12/1997 - Dave Winer iz Userlanda razvija scriptingNews (skriptirane vijesti).
Rođen je RSS.
15/03/1999 - Netscape razvija RSS 0.90 (verzija koja podržava scriptingNews). To je
jednostavno bio XML format sa uključenim RDF zaglavljem i bio je korišten za
my.netscape.com
15/06/1999 - Dave Winer iz UserLanda razvija scriptingNews 2.0b1 koji također
uključuje Netscape's RSS 0.90 mogućnosti
10/07/1999 - Netscape razvija RSS 0.91.U toj verziji uklanjaju RDF zaglavlje, ali
uključuju većinu značajki iz scriptingNews 2.0b1.
28/07/1999 - UserLand napušta scriptingNews formate te usvaja samo RSS 0.91
Netscape prekida razvoj RSSa
4/6/2000 - UserLand izdaje službenu RSS 0.91 specifikaciju
14/08/2000 – Skupina predvođena Raelom Dornfest iz poduzeća O'Reilly razvija RSS
1.0. Taj format koristi RDF. Tu verziju se često smatralo novom verzijom postojeće
0.91 verzije, ali to je zapravo bio potpuno novi format koji nije ni na koji način vezan
uz verziju RSS 0.91
25/12/2000 - Dave Winer iz UserLanda razvija RSS 0.92,a koji je zapravo verzija 0.91
sa uvedenim novim elementima.
20/04/2001 – RSS 0.93 verzija je bila razmatrana, ali nije došlo do razvoja iste
9 Pročitaj više na web adresi http://en.wikipedia.org/wiki/Netscape
14/03/2002 - MetaWeblog API spaja RSS 0.92 sa formatom XML-RPC kako bi nastao
snažan blogging API10.
18/09/2002 - Dave Winer razvija RSS 2.0 nakon svog odlaska iz Userlanda. To je
zapravo verzija 0.92 sa novim elementima.
15/07/2003 – Službena specifikacija RSS 2.0 je izdana preko Harvardove licence za
kreativna dobra11
10
Više o tome na web adresi https://developers.google.com/blogger/docs/3.0/using 11
Saznajte više na web adresi http://www.tutorialspoint.com/rss/rss-version-history.htm
5 OPIS PROBLEMA
Mnogi ljudi smatraju da je Digg web servis vrlo sličan Facebooku ili Myspace, ali on to nije.
Digg je mreža za dijeljenje vijesti, a Facebook društvena mreža putem koje se razmjenjuju
sve vrste sadržaja. To ne znači da i Digg nije društvena mreža. On to na neki način i jest, ali
njegov primarni zadatak je dijeljenje vijesti. Pomoću njega korisnici objavljuju članke,
fotografijeiI sl. kako bi vidjeli reakciju šire zajednice na iste. Korisnicima su na raspolaganju
dvije opcije. Mogu kliknuti na opciju “Digg” i na taj način promovirati priču,a mogu priču i
pokopati tako što su je označili kao spam, duplikat, netočnu i sl. Naravno uz te opcije ide i
mogućnost komentiranja kako bi korisnici mogli elaborirati razloge zbog kojih su se odlučili
na određenu opciju. Ta mogućnost Digg web servisa na neki način vas može asocirati sa
mogućnostima koje nude pojedine društvene mreže poput Facebooka, Twittera i sl.
Priče koje su na kraju iskopane (za koje je odabrana opcija “digg”) se onda natječu
međusobno. Svaka priča ima ciklus od 24 sata te ukoliko dobije dovoljan broj glasova biva
promaknuta na glavnu stranicu Digg.coma. Na glavnoj stranici se u svakom trenutku nalazi
15 priča, a kako vrijeme prolazi dolaze i nove priče koje onda istiskuju stare priče. Primjer
koji može dobro ilustrirati svrsishodnost ovakvog koncepta dijeljenja sadržaja je slijedeći:
Zamislimo da je na stranici New York Timesa objavljen dobar članak o globalnom zatopljenju
te isti biva iskopan od strane korisnika. Ukoliko se taj članak ne pojavi na naslovnoj strani
Digg.coma on za web stranicu New York Timea neće predstavljati preveliku korist (možda
privuće par stotina korisnika). U slučaju da se članak zbog svoje popularnosti ipak pojavi na
naslovnoj strani, privući će na izvornu stranicu New York Timesa tisuće dodatnih korisnika.
6 DETALJNA RAZRADA TEME
6.1 Mogućnosti i funkcionalnosti Digg Readera
Dodavanje RSS Feedova
Možete dodati bilo koji RSS feed odlaskom na donji lijevom sidebar, klikom na " Add " i unosom URL
adrese tamo . Prikazat će se popis opcija odgovara pretraživanje . One koje dodate će biti prikazane u
sidebaur za jednostavaniji pristup.Također imate mogućnost za stvaranje mape ako imate puno
feedove dodati, a možete pregledavati dostupne kategorije otkriti nova stranica hrani što bi mogli biti
zainteresirani u.
Gledanje Naslova
Kako dodajete više izvora, to može postati teže pregledavanje svih odjednom. Upravo zbog
toga Digg Reader vam donosi više opcija za pregled vijesti.
Svi : Prikazuju se svi linkovi na sve RSS izvore koje imate u čitaču , navedene kronološkim
redom od nedavno objavljenih pa prema starijim objavama.
Popularni: Digg uzima kao na input sve najnovije naslove (njih 1.000) i rangira ih prema tome
koliko su popularni na webu . Vidjet ćete 1-3 crvene točkice pored svakog naslov, a naslovi sa
tri točkice predstavljaju najpopularnije
Diggs :Čitatelj je integriran sa Digg glavnom agregator vijesti uslugu , pa ako ste već " dugg "
ništa s glavne stranice Digg -a ili iz čitatelja , te linkovi će biti prikazani ovdje .
Spremljeni : Digg prikazuje naslove koji su ranije spremljeni. Nešto slično funkciji koji imate
uobičajeno ugrađenu u svojim internet preglednicima. (Favoriti, Bookmarks)
Prikaz određenih izvora : Kada kliknete na neki pojedini izvor onda vam čitač pokazuje svježe
članke koji stižu samo iz toga izvora.
Društvene značajke
Postoji nekoliko stvarno cool stvari koje možete učiniti sa Digg Readerom ako želite podijeliti
članke na drugim društvenim stranicama ili druge aplikacije za čitanje trebate samo
pozicionirati miš preko određenog naslova, a čitač će vam sam ponuditi nekoliko opcija.
Prva opcija je ikona " Digg " , koja predstavlja vlastiti društveni gumb, nešto slično kao opcija
Like kakvu posjeduje Facebook. Osim nje na raspolaganju vam je i "Save" opcija, a zatim i "
Share" ikona koja vam omogućuje da članak podijelite izravno sa prijateljima putem
Facebooka ili Twittera.
Integracija sa aplikacijama
Digg Reader također vam omogućuje izravno povezivanje sa tri popularne Aplikacije za
kasnije čitanje vijesti - Instapaper , Pocket i čitljivost . Ako ste spojeni na račun jedne od njih
na Digg Readeru će se pojaviti opcija spremanja linka na jednu od njih, odmah pored opcije
„Share“.
Digg Mobilne aplikacije
Biti u mogućnosti pristupiti internetu na našim mobilnim uređajima sa bilo koje lokacije i
saznati najnovije vijesti izuzetno je važno u današnje vrijeme, a zaposlenici Digga to znaju .
To je razlog zašto su obje njegove iOS i Android aplikacije integrirane sa Digg Readerom, tako
da uvijek možete imati svoje feedove s vama na putu .12
6.2 Korištenje Digg Readera i sve njegove funkcionalnosti
Kako biste započeli sa korištenjem web servisa Digg Reader potrebno je da na svom web
pregledniku upišete stranicu Digg.com u pretraživač. Nakon toga, naći čete se na službenoj
Digg.com stranici gdje ćete imati mogućnost pregleda najsvježijih vijesti i događanja iz
12
Vidi više na web adresi http://webtrends.about.com/od/Social-Web-Tools/fl/Digg-Reader-Reviewed.htm
svijeta, kao i mogućnost odabira logiranja tj. spajanja na Digg reader tj. čitač vijesti. Ekran
koji bi se trebao pojaviti pred vama kada ste u prozor za pretraživanje upisali naziv stranice
(digg.com) bi trebao izgledati kao na slici ispod ovoga teksta.
Slika 3 Početna stranica DIGG readera
Izvor: Ekranski prikaz web stranice
Kao što možete primjetiti ekranskom prikazu iznad ovog odlomka, stranica digg.com vam na
čitanje i pregled nudi top članke, popularne članke te nadolazeće članke. Ispod svakog od
članaka imate integrirane slijedeće mogućnosti: Digg, Save i Share. (u prijevodu: kopaj,
spremi, dijeli).
Ukratko ćemo opisati svaku od funkcija koju nam stranica nudi:
Digg (kopaj) – funkcija koja se ponaša analogno onoj imena Like, a vrlo
populariziranoj zbog velike popularnosti Facebooka. Pritiskom na tu opciju, čitatelji
zapravo podržavaju tekst članka tj. slažu se sa sadržajem istoga.
Save (spremi) – funkcija koja radi upravo ono što joj zapravo stoji i u samom nazivu,
dakle korisniku omogućuje spremanje pojedinih članaka, te pregled istih u sklopu
servisa Digg reader.
Share (dijeli) – svima dobro poznata funkcija, integrirana u svaki napredniji servis na
webu, a služi za dijelenje sadržaja putem društvenih mreža.
6.2.1 Navigacija unutar digg readera
Kada je proces prijave na web servis digg reader uspješno završen, web pretraživač će vas
prebaciti ravno u korisničko sučelje istoga. Na ekranskom prikazu ispod ovoga odlomka moći
ćete vidjeti kako izgleda to sučelje, a nakon toga ćemo detaljno objasniti način korištenja te
navigacije unutar istoga.
Slika 4 Korisničko sučelje web servisa digg reader
Izvor: Ekranski prikaz sa stranice digg.com
Kao što možete primjetiti, već na samom početku korištenja Digg reader vam prikazuje ekran
dobrodošlice u skopu kojeg objašnjava koja je njegova zadaća. Ispod toga vas navodi da
započnete sa korištenjem tako što biste u lijevom donjem kutu ekrana trebali upisati
skraćeni naziv web stranice čije feedove želite pratiti ili pak pretražiti među kategorijama
koje vas najviše interesiraju. Uz pretraživanje, servis vam također, unutar istog padajućeg
izbornika nudi i opciju kreiranja nove datoteke. (koju naravno možete imenovati po izboru).
Unutar istog ovog početnog sučelja možete u gornjem lijevom kutu primjetiti slijedeće
poveznice: all, popular, diggs, saved. (u prijevodu:sve, popularno, otkopano, spremljeno). Te
opcije tj. poveznice su već ranije, bile spomenute, a u sklopu početne digg.com stranice, na
kojoj možete pregledavati najsvježije članke, popularne članke te članke koji su tek u
dolasku. Spomenuli smo tada, da je moguće, svaki od članaka označiti opcijom digg, koja je
istovjetna onoj like, na facebooku, kao i opcijama share te save (dijeli i spremi). Upravo te
opcije nam omogućavaju, da isti taj sadržaj, koji smo već pregledavali u skopu početne
stranice, pregledavamo unutar samog web servisa, ukoliko smo ga naravno označili opcijom
digg ili save.
6.2.2 Pretplata na feedove i korištenje svih mogućnosti Digg readera
U ovom podpoglavlju ćemo prikazati sve mogućnosti koje Digg reader pruža svojim
korisnicima te način na koji se korisnici mogu besplatno pretplatiti na sadržaje tj. RSS
feedove. Započet ćemo najprije sa prikazom dodavanja pretplate na neki RSS feed i
integriranjem istoga unutar Digg reader web servisa. Postupak možemo vidjeti na ekranskom
prikazu koji slijedi:
Slika 5 Dodavanje RSS feeda u web servisu digg reader
Izvor: Ekranski prikaz web stranice digg.com
Kao što možete primjetiti, pri upisu ključne riječi, Jutarnji list, digg reader nam je izbacio dvije
mogućnosti tj. dva RSS feeda. Prvi feed se odnosi na glavne vijesti i sadržaj koji se nalaz na
web stranici http://www.jutarnji.hr/rss , a feed ispod njega će nam, ukoliko ga odaberemo
i dodamo, osvježavati sadržaj vezan uz fotogalerije na stranici
http://www.jutarnji.hr/rss/fotogalerije/.
Slika 6 Dodavanje RSS feeda u web servisu digg reader
Izvor: Ekranski prikaz web stranice digg.com
Sami postupak dodavanja RSS feeda je prilično jednostavan. Kliknete na gumb Add i feed je
momentalno dodan u traku s lijeve strane ekrana. Za kraj analize mogućnosti digg readera,
korisno bi bilo spomenuti ostale mogućnosti koje vam on pruža. Primjerice, ukoliko
pritisnete na karticu FAQ (frequently asked questions) u gornjem dijelu ekrana, web
pretraživač će vas preusmjeriti na stranicu na kojoj se nalaze najčešće postavljena pitanja i
odgovori na ista. Prvo u nizu i najčešće postavljano pitanje glasi: „Zašto mi pri ponovnoj
prijavi na Digg reader nestaju svi feedovi?“ Odgovor tvoraca digg readera je bio slijedeći: „
Razlog za nestajenje svih feedova pri ponovnoj prijavi leži u činjenici da smo pogriješili
prilikom povezivanja različitih računa sa jednim korisnikom kojem isti pripadaju.“ „ Radimo
na tome da taj problem što prije otklonimo“. Radi se o tome da se primjerice, neki korisnik
prilikom odjavljivanja te ponovnog prijavljivanja nije služio onim izvornim računom, kojim se
služio pri inicijalnoj prijavi na digg reader (kao npr. Google računom), već se služio svojim
twitter ili facebook računom. Budući da program nema riješenu integraciju među različitim
korisničkim računima, digg reader je korisnika prepoznao kao novog i nije mu sinkronizirao
sadržaj na koji se on ranije pretplatio. Nadamo se da će se taj problem, kao i slični problemi
koji nastaju kada je neki softver ili servis u fazi razvoja, ubrzo riješiti.
U sklopu jednostavnog sučelja, digg reader ima omogućenu jednu vrlo intuitivnu i korisnu
mogućnost, a to je da korisnici mogu pritiskom na karticu Mark all as read označiti sve vijesti
kao pročitane, čime će naslovi tih vijesti izgubiti bold tj. podebljani oblik u svom formatu. Na
taj način korisnik može, jednim potezom, označiti sadržaj koji ne smatra vrijednim čitanja već
pročitanim.
Vizualne mogućnosti koje nam sučelje servisa digg reader pruža se mogu svesti na dvije
opcije, a efekte istih možemo vidjeti na slijedećim ekranskim prikazima.
Slika 7 Odabir vrste prikaza vijesti u servisu digg reader
Izvor: Ekranski prikaz web stranice digg.com
Kao što možete vidjeti na ekranskom prikazu iznad, prelaskom miša preko kartice All items u
gornjem desnom dijelu ekrana javljaju nam se dvije opcije prikaza vijesti. Desna opcija (koja
je na sučelju prikazana po defaultu) je zapravo prikaz skračenih naslova vijesti uz naznaku
izvora iz koje iste potiču (jutarnji list) te naznaku vremena kada su iste osvježene. Možemo
primjetiti kako je ovo sučelje odiše jednostavnošću, kako dizajnom, tako i funkcionalnošću.
Slika 8 Odabir vrste prikaza vijesti u sevisu digg reader
Izvor: Ekranski prikaz web stranice digg.com
Na ekranskom prikazu iznad ovog odlomka možemo uočiti, da je druga vrsta prikaza naslova
vijesti, oku puno ugodnija te bi iz tog razloga mogla privuči više čitatelja. Ovdje su uz naslov
također prikazani podaci poput izvora, autora članka te vremena u kojem je isti osvježen, ali
uz sve to ovaj oblik prikaza ima još jednu mogućnost. Ta mogućnost je pomogla, da pri
ocjeni toga koji je prikaz bolji, laganu prednost damo ovom drugom prikaz. Budući da drugi
oblik prikaza vijesti posjeduje opciju Mark as unread (označi kao nepročitano), korisniku
omogućava da vijesti, koje trenutno ne stigne pročitati, a smatra ih važnima, ostavi za
kasnije. Vijesti koje nisu pročitane može pregledavati tako da na kartici All items odabere
opciju Unread only. Za kraj ćemo objasniti način na koji se mogu mijenjati postavke u
servisu digg reader te nabrojati mogućnosti unutar njih. Do samih postavki se dolazi,
relativno jednostavno, a pritiskom na kotačić ili zupčanik koji se nalazi u gornjem desnom
kutu ekrana. Nakon toga pojavljuje se slijedeći ekran:
Slika 9 Mijenjanje postavki u servisu digg reader
Izvor: Ekranski prikaz web stranice digg.com
Prva opcija koju nam je ponuđena unutar postavki se odnosi na brojač nepročitanih vijesti, a
nud nam da ju isključimo ili uključimo. Kao što i sam naziv govori, ova opcija ukoliko je
uključena, će brojati koliko imamo neproćitanih članaka tj. vijesti za svaki feed tj. izvor.
Druga opcija, ukoliko je uključena, će dovesti do toga da će servis prilikom našeg odabira da
prikazuje samo nepročitane vijesti, prikazivati samo one mape i izvore unutar kojih postoje
takvi članci.
Slijedeća opcija se odnosi na privatnost korisnika, a ukoliko se unutar nje odluče zaštititi
svoju privatnost, digg reader će učiniti njihove „diggove“ (iskapanja) te spremljene vijesti
vidljive samo njima.
Posljednje dvije funkcije tj. opcije unutar postavki, neće biti učestalo korištene od strane
velikog broja korisnika, ali dobro je znati da postoje. Radi se o opciji importa (uvoza) te
exporta (izvoza) podataka sa servisa sličnih digg readera, kakav je primjerice bio, nedavno
ugašen Google reader.
6.3 Nekoliko primjera alternativnih desktop aplikacija
FeedReader – jedna od najboljih alternativa Google Readeru, dolazi u verziji za
Windows i Linux operativne sustave
RSSOwl – njegova kompetencijska prednost je u tome što postoji u verziji za sva tri
Os-a (Windows, Mac i Linux), a uz to je i blag prema sistemskim resursima
GreatNews – također solidan desktop RSS čitač koji ne troši puno sistemske
memorije, premda mu manjka podrška za Mac OS i Linux.
Reeder – RSS čitač dostupan samo za Mac i iOS korisnike, što je zapravo velika šteta
za korisnike ostalih OS-ova jer pruža atraktivno sučelje uz pregršt mogućnosti i
snažnu integraciju sa društvenim mrežama.
Liferea – ova desktop aplikacija možda odiše ekskluzivnošću (budući da je dostupna
samo linux korisnicima), ali zapravo je vrlo jednostavna i ne obiluje mogućnostima.13
13
Više o navedenim aplikacijama na slijedećem linku: http://reviews.cnet.com/8301-10088_7-57574462/8-google-reader-alternatives-for-your-pc/
7 KREIRANJE PROFILA
Kako biste započeli sa korištenjem web servisa Digg reader, najprije morate kreirati korisnički
račun. Pri tome vam stranica digg.com nudi više opcija. Potrebno je da za početak kliknete u
gornji desni kut, na oznaku „Sign in“ gdje vam se postavljanjem kursora miša na isti
pojavljuju dvije opcije: prijavljivanje putem Facebook korisničkog profila te prijavljivanje
putem Twitter profila. Na slijedećoj stranici možete vidjeti kako to izgleda u praksi, a radi
prikaza svih mogućnosti korištena su dva ekranska prikaza. Na gornjem se može vidjeti način
prijavljivanja u okviru same digg.com web stranice, a donja prikazuje način prijavljivanja
putem digg readera. Ovaj drugi način korisniku omogućava više opcija, a vodi ga u novi web
prozor gdje mu se nudi opcija „Sign up“. Kada korisnik konačno klikne na opciju „Sign up“
otvara mu se jedna dodatna mogućnost (uz one dvije koje su već bile ponuđene u sklopu
početne stranice digg.com), a to je prijava pomoću googleovog korisničkog računa. Tvorci
digg readera nisu predvidjeli mogućnost registracije putem obrasca, a kakav često možemo
vidjeti prilikom registracije na neki web servis (e- kupovinu, e- poštu, forume i sl.), a
vjerojatno su se vodili pretpostavkom da velika većina suvremenih korisnika interneta već
posjeduje neki od navedenih računa.
Slika 10 Prijavljivanje na servis sa zaslona digg.com stranice
Izvor: Ekranski prikaz web stranice digg.com
Slika 11 Prijavljivanje putem digg readera
Izvor: Ekranski prikaz web stranice digg.com
U drugom koraku prijave na digg reader biti će vam ponuđena opcija uvoza (importa) vaših
feedeva koji su ostali pohranjeni na Google readeru, ukoliko ste isti koristili. Ova funkcija je
ustvari dokaz da tvorci digg readera svojim servisom pokušavaju zammijeniti Google reader
koji je nedavno ugašen. Na slijedećoj slici možemo vidjeti kako izgleda ta opcija.
Slika 12 Uvoz podataka iz nedavno ugašenog Google readera
Izvor: Ekranski prikaz sa stranice digg.com
Ukoliko ne želite koristiti tu opciju, što je i logično da nećete, ukoliko nikada niste koristili
Google reader, možete jednostavno preskočiti ovaj korak i biti ćete direktno preusmjereni na
web servis digg reader.
8 POSLOVNA PRIMJENA
RSS (Really Simple Syndication) polako postaje novi način za širenje korporativnih i
strukturiranih informacija. To ukratko znači da RSS format omogućuje tj. stvara jedan novi,
jednostavniji komunikacijski kanal, putem kojega zaposlenici nekog poduzeća mogu
komunicirati. Sve važne informacije unutar poduzeća su pohranjene u obliku RSS vijesti tj. u
RSS formatu, a korisnici im mogu pristupiti putem odgovorajućih RSS čitača odnosno
agregatora vijesti. Na taj način se omogućuje da zaposlenici nekog poduzeća budu
konstantno informirani te zahvaljujući toj činjenici i brže reagiraju na neke promjene u
okruženju.
Iz početka se mislilo kako RSS tehnologija može biti korisna samo sa aspekta dostavljanja
svježih novosti iz novinskih članaka i sl., a kako vrijeme prolazi sve je više uvriježeno mišljenje
da je RSS tehnologiju moguće koristiti za distribuciju tj. širanje velikog spektra različitih
informacija. (npr. Blogovi, prezentacije, video materijali i sl.)
Kako bi se Digg Reader mogao koristiti u marketinške svrhe, poduzeće prije svega treba
definirati svoje ciljeve, a onda dobro proučiti mogućnosti koje mu Digg pruža. Poduzeće
može privlačiti korisnike na web stranice svojih proizvoda iIi usluga na način da kreira dobre
članke, koje su onda primjećene od strane Diggovih korisnika. Kada se priča pojavi na
naslovnoj strani Digga, to u suštini znači da je popularna (dovoljan broj puta promovirana od
strane Diggove zajednice) i da ima potencijal da se brzo proširi te dotakne velik broj
korisnika. Tvrtke trebaju pratiti priče koje se pojavljuju na Diggovoj naslovnoj stranici i
pokušavati implementirati dijelove sadržaja koji obično vrlo dobro prolaze kod korisnika. Cilj
kreiranja takvog sadržaja je stvaranje virusnog efekta širenja kod korisnika. Što više korisnika
pročita i podijeli priču s drugima, to je veća vjerojatnost da će na kraju velik broj njih završiti
na stranici na kojoj poduzeće nudi svoje usluge i proizvode.
9 KONKURENCIJA
9.1 AOL Reader (web)
http://reader.aol.com/
AOL Reader možemo opisati trima kratkim riječima: oslobođen nepotrebnih dodataka,
iznimno brz te jednostavan RSS čitač. Ovaj čitač ne donosi ništa revolucionarno, a opet vam
pruža sve što vam treba u jednostavnom paketu koji lako možete obogatiti dodatnim
aplikacijama na iOSu i Androidu.
PREDNOSTI AOL READERA:
Atraktivno i lako razumljivo korisničko sučelje
Kratko vrijeme prilagodbe ako prelazite sa Google Readera
Dijeljenje na Facebooku,Twitteru i LinkdInu je integrirano u sučelje
Nudi četiri različita pregleda sadržaja
NEDOSTACI AOL READERA:
Vrijeme osvježavanja feedova nije dovoljno učestalo (svaka 3 sata)
Za neke feedove je prikazan pogrešan datum objave
Ugrađeni sadržaj (Youtube i Vimeo videozapisi) ne funkcionira uvijek
Nemoguće je vidjeti URL iz kojeg čitač povlači članke tako da se pokvareni RSS izvori
ne mogu detektirati i promijeniti
9.2 G2 Reader (web)
http://www.g2reader.com/en/
G2 reader jer RSS čitač za koji bismo mogli lako reći da je i najbolja alternativa digg readeru
te uz to i zamjena Google readeru. Razlog za te tvrdnje nalazimo u tome, što ga vodeći IT
magazini poput Laptopmaga, PCMaga te sličnih svrstavaju među RSS čitače odabrane od
urednika. Kod G2 readera ćemo pregled obilježja započeti sa prednostima budući da ih ima
više nego nedostataka.
PREDNOSTI G2 READERA:
Podržava učitavanje OPML datoteka (to će posebno obradovati korisnike Google
readera)
Uključuje podršku za Google obavijesti
Posjeduje isti način kategorizacije tj. organizacije feedova i mapa kao i Google reader
Odlična mogučnost naglašavanja tj. označavanja teksta
Dostupan na više jezika i besplatan
Uključuje mogućnosti djeljenja sadržaja
Postojanje mobilnih verzija ovog web servisa (Android,iOS)
NEDOSTACI G2 READERA:
Osvježenja vijesti su ponekad spora
Trenutno ne postoje mobilne verzije ovog servisa (Android, iOS, Windows Mobile)14
G2 Reader sadrži toliko prednosti, da mu na navedene mane možemo zažmiriti na jedno oko
i sa sigurnošću ustvrditi kako je naš favorit u borbi za prijestolje među RSS čitačima.
14
Detaljan osvrt i pregled svih mogućnosti G2 Readera možete pročitati na web adresi pcmag.com
9.3 Feedley (web)
http://feedly.com/index.html#welcome
U nizu od tri izravna nasljednika Google Readera, Feedley ponosno zauzima drugo mjesto,
dakle pozicionira se između G2 Readera i Digg Readera. Karakteristike koje su mu omogućile
tako visoku poziciju na ljestvici, secirati ćemo u nastavku. Krenut ćemo kao i kod G2 Readera
od prednosti.
PREDNOSTI FEEDLEYA:
Jasan, čist i vrlo pregledan (u kntekstu sučelja) RSS čitač
Integrira mogućnosti društvenih mreža (dijeljenje članaka od interesa) u svoje
jednostavno sučelje
Alati i metode za otkrivanje stranica
Postojanje mobilnih aplikacija ovog web servisa (Android,iOS)
NEDOSTACI FEEDLEYA:
Zahtijeva od korisnika da posjeduju Google račun kako bi se mogli prijaviti
Nije ga moguće postaviti kao oznako (bookmark) na internet exploreru15
15
Detaljan osvrt i ocjenu Feedley readera možete pročitati na web adresi pcmag.com
Možemo samo zaključiti kako u konačnici, izborom bilo kojeg od navedenih čitača, ne
možete pogriješiti jer su u suštini svi doista vrlo dobri RSS čitači.
9.4 FeedDemon (windows)
http://www.feeddemon.com/
FeedDemon je prvi RSS čitač za koji pišemo kratak osvrt, a da je zapravo punokrvna desktop
aplikacija. Većina online recenzenata se u vezi ovog programa slaže oko jednoga, a to je da je
FeedDemon softver sa mnogo neiskorištenog potencijala. Prije svega mogli bi spomenuti
nedostatke istoga kako bi čitatelji dobili jasniju sliku navedene teze.
NEDOSTACI FEEDDEMONA:
Nedovoljna atraktivnost i intuitivnost sučelja
Nepostojanje verzije za Linux i Mac korisnike
Nepostojanje mobilnih aplikacija
PREDNOSTI FEEDDEMONA:
Jednostavna pretplata na RSS feedove
Pregledno sučelje te jednostavno upravljanje sadržajem (datotekama i mapama)
9.5 Flipboard (za iPad)
https://flipboard.com/
Posljednje u nizu RSS rješenja je zapravo iPad verzija agregatora vijesti tj. RSS čitača, a razlog
zbog kojeg smo se odlučili uvrstiti je u skupinu najpopularnijih čitača je taj da u današnje
vrijeme sve više korisnika interneta upravo ipad koristi kao glavnu platformu za dnevno
informiranje. Kao i većina iPad aplikacija i ova se može pohvaliti time da je vrlo dobro
dizajnirana te da korisnicima nudi neke prednosti za kojima konkurencija još uvijek kaska.
Krenimo dakle sa nabrajanjem istih:
PREDNOSTI FLIPBOARDA:
Agregira vijesti, video materjale, slike, novosti sa društvenih mreža itd.
Sučelje mu je dizajnirano tako da omogući jednostavniji ispis sa printera
Posjeduje podršku za audio i video streaming
Sklopljena partnerstva sa svim velikim izdavačima
Snažne mogućnosti sa aspekta integracije društvenih mreža
Brzo i fluidno pregledavanje sadržaja
Nedostataka praktički i nema te iz tog razloga nije bilo nužno kategorizirati iste.
10 PREDNOSTI I NEDOSTACI DIGG READERA
Kako bismo dobili referentniji okvir za procjenjivanje i uspoređivanje alternativnih čitača RSS
izvora, potrebno je u ovome poglavlju napraviti kratak osvrt i na mogućnosti Digg readera, a
naravno i na njegove mane i prednosti.
Digg čitač je trenutno dostupan u svojoj beta verziji, a također posve besplatnoj. Njegovi
tvorci su naravno predvidjeli i premium verziju ovoga čitača sa mnoštvom naprednih i
dodatnih mogućnosti, ali dostupnu uz određenu financijsku naknadu.
NEDOSTACI DIGG READERA:
Ne podržava učitavanje OPML datoteka (datoteka zapisanih u XML formatu)
Ne podržava prijavu korištenjem lozinke i korisničkog imena
Zahtijeva povezanost sa google računom
Postavke su u startu podešene tako da je sve vidljivo javno
Nedostatak koji bi najviše mogao zasmetati korisnicima je zapravo taj koji je objedinjen
dvjema gore nabrojanima stavkama, a odnosi se na ograničenost korištenja.
PREDNOSTI DIGG READERA:
Čitač koji je baziran na web tehnologiji (dostupan onda kada je dostupan pristup
internetu) te potpuno besplatan
Uključuje značajke i mogućnosti koje potiču korisnike na pretraživanje sadržaja
Ugrađena mogućnost prilagodbe izgleda naslova i datoteka
Jednostavan dizajn i fluidnost16
Mišljenja smo, kako bi se većina korisnika složila sa našim zaključkom, a on ide u tome
smjeru da je glavna prednost Digg čitača u tome što je besplatan, a nudi im pregledno i
fluidno sučelje. Sve u svemu, jedan vrlo solidan čitač koji se uspješno nosi sa titulom
nasljednika, nedavno ugašenog Google čitača.
16
Puni osvrt i ocjenu Digg Readera pogledajte na web adresi http://personalweb.about.com/od/socialnews/a/Digg-Reader-Review.htm
Tabela 1 Usporedni prikaz prednosti i nedostataka primjene RSS tehnologije
RSS PREDNOSTI NEDOSTACI
Efikasnost raspolaganja vremenom Slične funkcionalnosti postoje i kod društvenih mreža
Većina rješenja je besplatna Korinička sučelja ponekad previše nespretna i neatraktivna
Potencijalni komunikacijski kanal poduzeća
Opterećenje za servere zbog količine informacija koje kruže
Informacije se prilagođavaju korisniku Nedovoljan broj opcija i funkcija
Niski troškovi implementacije Slaba integracija sa društvenim mrežama
Tehnologija se nalazi u zreloj fazi životnog ciklusa
Nemogućnost prikaza slika i videa
Visoka razina privatnosti i oslobođenost od spama
Poteškoće u praćenju izvora pojedinih sadržaja
Potencijalni alat za marketing Nemogućnost praćenja broja pretplatnika na RSS sadržaje
Postojanje mobilnih i desktop rješenja
Dosta web stranica zasada ne podržava RSS
Pružanje ažurnih informacija onda kada nam zatreba
Nepostojanje kvalitetnih desktop aplikacija na Windows platformi
Izvor: izrađeno od strane autora
11 SWOT ANALIZA
Tabela 2 SWOT analiza RSS tehnologije
Izvor: Izrađeno od strane autora
SNAGE
Pružanje informacijama onda kada
nam to najviše treba
Ušteda u vremenu
Orijentiranost na korisnika
Zaštita privatnosti
Mogućnost personalizacije
SLABOSTI
Nedovoljno razvijene
funkcionalnosti
Nemogućnost praćenja korisničke
baze
Neatraktivnost korisničkog sučelja
Slaba integriranost društvenih
mreža
Teškoće u praćenju porijekla
informacija
PRILIKE
Potencijal da postane moćan
marketinški alat
Novi komunikacijski kanal u
poduzećima
Preuzimanje dijela funkcionalnosti
društvenih mreža
Interacija vidio i fotografskog
streaminga
Rast potrebe za informacijama
PRIJETNJE
Snažna konkurencija od strane
društvenih mreža
Financijska ograničenja
Korisniku prilagođene email
notifikacije
Postojanje tehnički naprednijeg Atom
formata
Tradicionalni načini informiranja
12 TROŠKOVI, POKAZATELJI POSLOVANJA, USPJEŠNOST
12.1 Troškovi Digg readera
Činjenica da je Digg Reader jedan od popularnijih čitača zasnovanih na web 2.0 platformi
njegovim tvorcima vjerojatno danas i ne znači mnogo budući da su troškovi razvoja te
održavanja istoga na životu mnogo veći od koristi koje im isti stvara.
Mogli bi se reći da ne treba previše strogo gledati na slabe financijske performanse toga web
servisa budući da je tek u fazi pokretanja, ali ako analiziramo financijske pokazatelje koji se
tiču istoga uvjerit ćemo se das u brojke poražavajuće, čak i za poduzeće koje je tek u fazi
nastanka. Digg je tijekom 2007. I 2008. Godine ostvario ukupni gubitak od $ 6.8 mil, a taj
negativni trend se nastavio i u slijedećim godinama. Od potpune propasti ga je spasio
dugoročni ugovor koji je potpisan sa Microsoftom, a koji mu jamči prihode na temelju
reklamnog prostora koji ustupa Microsoftu.
Teško je pričati o tome bili stvari bile drukčije da je Digg Reader od početka uveo koncept u
kojem bi se financirao putem naknada koje bi korisnici plačali za korištenje istoga ili da se
poput Facebooka ili sličnih online platformi, koje su od početka za krajnje korisnike bile
besplatne, okoristio na način da je svoj digitalni prostor dao mnogim velikim korporacijama
na korištenje za marketniške svrhe, a uz financijske naknade.17
12.2 Posjećenost web servisa Digg reader
Digg je putem svog bloga nedavno objavio informaciju o rastu svoje korisničke baze I planu
monetizacije budući da je u vlasništvu Betaworks već oko 6 mj. Menadžeri te tvrtke tvrde
kako im se korisnička baza udvostručila, nakon što ih je preuzelo poduzeće Betaworks u
kolovozu 2013. godine. U razgovoru sa TechCrunchevim novinarima otkrili su kako je od
redizajniranja Digg posjetilo više od 1.7 milijuna korisnika. Moglo bi se reći kako su to dobre
vijesti budući da se unazad par godina nije nazirala svijetla budućnost za Digg. Kakve će
17
O temi pročitaj više na web adresi http://gawker.com/5114435/it-costs-digg-5-million-a-year-to-run-the-internet
rezultate Digg Reader polučiti, sada kada ima nove vlasnike i upravljačku strukturu tek
predstoji za vidjeti. Međutim, jedno je sigurno, a to je činjenica da njegovi zaposlenci imaju
dosta posla kako bi sustigli, a onda i parirali najvećim igračima na tržištu djeljenja sadržaja
kao što su Facebook, Twitter I Youtube.
13 MOGUĆNOST NADOGRADNJE U BUDUĆNOSTI
13.1 Što možemo očekivati u budućnosti?
Mogli bismo prvo skrenuti pozornost na uzroke i posljedice koji su prethodili ili tek slijede
gašenjem Googleovog čitača. Glavni razlog zbog kojeg je Google odlučio ugasiti svoj servis je
prvenstveno bio taj što su željeli sprovesti proljetno čišćenje, a to bi u prijevodu značilo
ukidanje dijela široke palete svojih proizvoda i usluga. Oni su kao glavni razlog, zbog kojeg su
se odlučili na taj čin, naveli taj da u današnje vrijeme, korisnici RSS feedova prelaze sve više
na obavještavanje i traženeje sadržaja putem socijalnih medija. (Facebook,Twitter i sl.) Zašto
je tome tako. Naše mišljenje, a također i mišljenje nekoliko IT stručnjaka koji djeluju unutar
web prostora je da je glavni uzrok neatraktivnosti RSSa kao platforme obaviještavanja u
tome što nije posve prilagođen korisnicima. Daleko od toga da nije uopće prilagođen, ali
teško se može tvrditi kako RSS čitači pronalaze i pružaju točno one informacije koje su nam
potrebne i onda kada su nam najviše potrebne. S druge strane, putem Facebooka i sličnih
društvenih servisa, možemo biti u toku sa najsvježijim i najkvalitetnijim informacijama
ukoliko se učlanimo u određene grupe od interesa i prilagodimo prikazivanje postova na
glavnoj stranici tako da u potpunosti odgvara našim potrebama za informiranje.18
U budućnosti možemo očekivati sve veće eksperimentiranje korisnika RSSa te korištenje
njegovih kanala od strane poslovnih subjekata, a to nam daje razlog za vjerovanje kako ta
tehnologija neće nestati već će se razvijati sve intenzivnije. Tome će posebice doprinjeti
orijentiranost prema korisnicima, koje je od samog začetka RSSa kao kanala komunikacije
prisutna, a vjerujemo da će se taj trend i nastaviti. Korisnici su u velikoj mjeri zasićeni razno
raznim propagandnim sadržajima, nekvalitetnim informacijama, zloćudnim i malverzacijama
okrenutim sadržajem i sličnim negativnim iskorištavanjem web prostora pa se u RSSu može
vidjeti slamka spasa za sve one željne kvalitetnih, prilagođenih (tailor made19) informacija.
18
Više o tome na web adresi http://ericungs.com/death-to-google-reader-and-the-future-of-rss/ 19
Tailor made (prijevod:skrojeno po želji korisnika) – informacije koje su u potpunosti individualizirane
13.2 Funkcionalnosti koje bi trebalo dodati Digg Readeru
Slika 13 RSS ikone
Izvor: Preuzeto sa web stranice http://www.digitaltrends.com
Premda je Digg Reader tek kratko vrijeme na online sceni, mnogi mu zamjeravaju to što mu
manjka funkcionalnosti, kakve su inače uobičajene za RSS čitače. To su primjerice
neizostavne funkcije poput tražilice, označavanja (tagging), bolje integracije sa ostalim
društvenim servisima i sl.20 Također smo mišljenja da bi Betaworks (kompanija koje je vlasnik
Digga) uvelike profitirala kada bi uvela modele plaćanja za poduzeća koja se Digg Readerom
koriste isključivo u marketinške svrhe.
20
Pročitaj više o tome na web adresi http://features.en.softonic.com/digg-reader-vs-aol-reader-vs-feedly
14 ZAKLJUČAK
Naše mišljenje je, a temeljeno na nekim ranije iznesenim dokazima, kako je RSS tehnologija u
suvremenim uvjetima poslovanja i života vrlo korisna. Svjedoci smo danas, sve dinamičnijeg
načina života, sve stresnije okoline u kojoj živimo i radimo te na kraju krajeva i sve veće i
veće potrebe za pravim informacijama, u pravo vrijeme te u pravom obliku. Nikada u
povijesti čovječanstva nije postojala toliko intenzivna potreba za informiranošću kao danas.
Nekad nam prava informacija, onda kada name je najviše potrebna, može pomoći da
donesemo pravu odluku, a ponekad nam čak može i spasiti život. Stvari se danas odvijaju
prevelikom brzinom, a to znači da se događaju stalne i brze promjene, koje na kraju
zahtjevaju i brže reakcije nas prema istima. Kako bi nam to bilo omogućeno koristimo se
informacijskom tehnologijom. Koristimo je na razne načine i u raznim situacijama. Ne vidimo
zato razlog da zašto je ne bismo koristili i pri obavljanju nekih rutinskih dnevnih zadataka,
potrebnih aktivnosti ili pak razbibrige poput čitanja novosti iz svijeta show businessa. RSS
tehnologija je, kako smo i sami mogli vidjeti, korisna iz više aspekata. Pomoću nje možemo
drastično povećati efikasnost korištenja našim radnim ili slobodnim vremenom, možemo
prilagoditi količinu i vrijeme u kojem dobivamo informacije, a u konačnici možemo i uživati u
prikazima oslobođenima strke i zbrke, kakva se često može primjetiti na web stranicama
prepunima reklama, zlonamjernih poveznica te nerelevantnih informacija. Hoće li sve te
prednosti biti dovoljne kako bi RSS tehnologija uspjela preuzeti vodeće mjesto u informiranju
korisnika te time skinuti društvene mreže sa vodeće pozicije, treba tek vidjeti. Smatramo da
je to jedna korisna tehnologija, prepuna potencijala, te da ju razvojni timovi s jedne strane, a
korisnici s druge, ne bi trebali previše olako odbaciti i poslati u zaborav. Svaka mlada
tehnologija, tehnologija koja je u razvoju i usponu, susreće se praktički sa istim problemima,
a to su oni vezani uz pitanje: „ Na koji način prevladati neke dječje boljke i nedostatke,
pretvoriti ih u prednosti te na koncu osvojiti naklonost korisnika“? Tehnologije, jednako tako
kao i proizvodi, imaju svoje životne cikluse kroz čije faze prolaze. Važno je da se svakoj fazi
pristupi jednako ozbiljno i odgovorno, da se uči na greškama iz prošlosti te da se uvažava
povratna informacija sa tržišta koju odašilju sami korisnici. Ukoliko se sve poklopi tj. ukoliko
su zadovoljeni ti preduvjeti, a uz to proizvod ili usluga imaju i potencijal tj. nešto što korisnici
mogu prepoznati kao važnost ili nužnost, onda ne bi trebalo biti problema prilikom tržišnog
vrednovanja takvog proizvoda ili usluge.
15 POPIS LITERATURE
I. POPIS KNJIGA I STRUČNIH ČLANAKA
a. D. Hunter, J. Rafter, J Fawcett, E. Van der Vlist, D. Ayers, J. Duckett, A. Watt, L.
McKinnon – Beginning XML 4th edition, Wiley Publishing Inc.
b. K. Jammada - Newspaper 2.0. – your guide to RSS, published by Makeuseof
c. K.E. Gill - Blogging, RSS and the information landscape, Department of
communication, University of Washington
d. E. Finkelstein - Syndicating websites with RSS feeds for dummies, Wiley
Publishing Inc.
e. H. Thomson - Wikis, blogs and web 2.0 technology, The University of
Melbourne
f. L. Walker – Digg reader review:Customizing your RSS news feeds
g. Q. D´ Souza – RSS ideas for educators
h. S. Ludwig - Digg reader, one of the best google reader replacements, comes to
android
i. R. Good – The Future of RSS – Is e-mail publishing dead?
j. M. Katušić – Što je RSS i kako vam može pomoći u svakodnevnom životu?
II. POPIS WEB IZVORA
k. http://en.wikipedia.org/wiki/RSS
l. http://digg.com/
m. Thomson H. Wikis, Blogs & Web 2.0 technology
n. http://www.bug.hr/rss/
o. http://www.net.hr/rss/
p. http://www.llrx.com/features/rss.htm
q. http://personalweb.about.com/od/socialnews/a/Digg-Reader-Review.htm
r. pcmag.com
s. http://ericungs.com/death-to-google-reader-and-the-future-of-rss/
t. http://www.digitaltrends.com/
u. http://jaysmith.us/post/Real-Simple-Discovery-Made-Easy-with-the-
JaySmithRealSimpleDiscovery-Library.aspx
v. http://en.wikipedia.org/wiki/Pingback
w. http://www.tutorialspoint.com/rss/rss-version-history.htm
x. http://www.llrx.com/features/rss.htm
y. https://developers.google.com/blogger/docs/3.0/using
16 POPIS SLIKA I TABLICA
Slika 1 RSS ikona ..................................................................................................................................... 8
Slika 2 Jednosmjerni proces komunikacije u slučaju RSSa .................................................................... 10
Slika 3 Početna stranica DIGG readera .................................................................................................. 17
Slika 7 Korisničko sučelje web servisa digg reader ................................................................................ 18
Slika 8 Dodavanje RSS feeda u web servisu digg reader ....................................................................... 20
Slika 9 Dodavanje RSS feeda u web servisu digg reader ....................................................................... 20
Slika 10 Odabir vrste prikaza vijesti u servisu digg reader .................................................................... 22
Slika 11 Odabir vrste prikaza vijesti u sevisu digg reader ...................................................................... 23
Slika 12 Mijenjanje postavki u servisu digg reader ............................................................................... 24
Slika 4 Prijavljivanje na servis sa zaslona digg.com stranice ................................................................. 26
Slika 5 Prijavljivanje putem digg readera .............................................................................................. 27
Slika 6 Uvoz podataka iz nedavno ugašenog Google readera ............................................................... 28
Slika 13 RSS ikone .................................................................................................................................. 42
Tabela 1 Usporedni prikaz prednosti i nedostataka primjene RSS tehnologije .................................... 37
Tabela 2 SWOT analiza RSS tehnologije ................................................................................................ 38
18 SAŽETAK
U ovome poglavlju ukratko ćemo remizirati sve što smo obrađivali tijekom prethodnih
poglavalja ovog rada. U prvome poglavlju, točnije uvodu smo ukratko definirali predmet i cilj
rada, opisali strukturu koju ćemo slijediti te prikazali primjenjene metode i izvore koje smo
koristili tijekom istraživanja. Drugo poglavlje je imalo za cilj pobliže opisati web servis koji
obrađujemo, konkretno Digg Reader te ekranskim prikazom i linkom na servis omogućiti
čitateljima da ga lakše pronađu kako bi se bolje upoznali s njime. U poglavlju naslovljenom
tehnološki okvir objasnili smo malo detaljnije pojam RSS čitača, njihovu osnivnu namjenu te
na koncu i njihov trenutni položaj među web tehnologijama. U slijedećem poglavlju prošli
smo kroz kratak povijesni razvoj RSS tehnologije kako bi čitateljima bilo jasnije na koji način
se došlo do modernih RSS čitača. Poglavlje naslovljeno opis problema je malo detaljnije
obradilo problematiku svrhe i namjene Digg Readera dok je poglavlje koje slijedi iza njega
vrlo detaljno i sistematično prikazalo način na koji se isti upotrebljava te sve njegove
mogućnosti i funkcionalnosti. U poglavlju poslovna primjena prikazali smo mogućnosti koje
Digg Reader potencijalno može pružiti poslovnim korisnicima kako skratili vrijeme potrebno
za dobivanje relevantnih informacija. U 9. poglavlju smo obradili konkurentske web servise
te ukratko prikazali njihove mogućnosti, a potom i nedostatke i prednosti. Kako bi cijela ta
usporedba alternativnih web servisa dobila još na značenju u poglavlju koje slijedi smo
napravili kratak osvrt na Digg Reader i prikazali njegove prednosti i nedostatke. Poglavlja
koja slijede nakon toga, više su bila orijentirana na ocijenu efikasnosti, uspješnosti i neke sl.
pokazatelje potencijala određenog proizvoda pa je zbog toga bilo potrebno izraditi SWOT
analizu te ukratko prikazati troškove i uspješnost koje Digg Reader ostvaruje. Posljednje
poglavlje koje se bavi temom obrađenog web servisa se odnosi na buduću perspektivu RSS
čitača općenito, a također i definira točke u kojima postoji prostor za poboljšanje Digg
Readera kako bi on bio još uspješniji nego što jest. Na samom kraju ovog rada, kako je to
uobičajeno, slijede poglavlja zaključak, popis korištene literature, popis tablica, grafičkih
prikaza i slika te naposlijetku i životopisi autora.
Prednost tvoraca Digg readera je u tome što mogu učiti na greškama Google readera te preuzeti sve njegove dobre osobine i implementirati ih u svoj proizvod.
Ljudi koji stoje iza ovog projekta su također prepoznali važnost interakcije između developera i korisnika kojima je RSS čitač namjenjem te ga iz tog razloga razvijaju i nadograđuju u suradnji s njima.
Prepoznali su i važnost koju danas društvene mreže imaju u svakodnevnom životu pa nastoje korisnicima omogućiti neke njihove funkcije unutar svog RSS čitača.
PREDNOSTI NEDOSTACI
brzina i jednostavnost
ne morate pristupati nekoj stranici
način promocije
besplatno
Produktivnost
Praktički neograničen broj sranica u realnom vremenu
Spam free
Proizvoljan izbor feed-ova
Moguće doprijeti do velikog broja korisnika
Min utrošak vremena
tehnologija nije još općeprihvaćena
sadržaj se može lako kopirati
teško pratiti broj pretplatnika
Težak pronalazak izvora
Vizualna neprivlačnost
RSS feed-ovi ne bilježe povijest
Ograničenost pri oblikovanju
RSS za sada ne omogućuje odgovor
Usporava promet