Top Banner

of 45

04 BK1 Zajednicki Rad Bic

Oct 31, 2015

Download

Documents

Gert Duniceri

engineering
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
  • BETONSKE KONSTRUKCIJE I(god. 2007/2008.)

    Predmetni nastavnik:V.pred. mr.sc. Vladica Herak-Marovi, dipl.ing.gra.

    KATEDRA ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE I MOSTOVESTRUNI STUDIJ GRAEVINARSTVA

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 2

    Nastavne jedinice kolegija:

    (1) Fizikalno mehanika svojstva betona i elika za armiranje; deformacije betona;

    (2) Uvjeti zajednikog rada betona i armature; prionljivost, sidrenje, nastavljanje, oblikovanje, zatitni slojevi; razmaci ipki; odredbe propisa;

    (3) Osnove prorauna armiranobetonskih elemenata prema GSN;

    (4) Dimenzioniranje presjeka na savijanje (pravokutni presjeci, T-presjeci, jednostruko i dvostruko armirani presjeci);

    (5) Dimenzioniranje presjeka na centrini i ekscentrini tlak i vlak;

    (6) Dimenzioniranje na poprene sile; dimenzioniranje na torziju;

    (7) Lokalni tlani naponi;

    (8) Vitki elementi naprezani centrinom i ekscentrinom tlanom silom; stupovi;

    (9) Osnove prorauna armiranobetonskih elemenata prema GSU (naprezanja, pukotine, progibi);

    (10) Konstruiranje armature u razliitim elementima konstrukcija; neki detalji; odredbe propisa.

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 3

    Uvjeti zajednikog rada betona i armature

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 4

    PRIONLJIVOST BETONA I ARMATURE

    - Jedna od osnovnih pretpostavki prorauna armiranobetonskih konstrukcija je vrsta veza izmeu betona i armature za sva naponska stanja.

    - Pretpostavka je da na spoju betona i armature nema klizanja tj. vrijedi uvjet kompatibilnosti c = s .

    Ako prionljivosti izmeu betona i armature ne bi bilo (klizanje na kontaktu), armiranobetonski nosabi se ponaao kao betonska greda ojaana s elinom zategom, tj. u gredi se formira tlani luk koji se oslanja na leejeve koji preuzimaju vertikalnu silu, a armatura preuzima horizontalnu silu Fs = Mmax/z.

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 5

    Prionljivost ovisi o slijedeim imbenicima:

    - vrsti elika:

    - kakvoi betona (fb raste s poveanjem fc ); fb = vrstoa prionljivostifc = tlana vrstoa betona

    - dimenzijama elementa;

    - poloaju i nagibu ipke u elementu.

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 6

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 7

    Proraunska vrstoa prionljivosti (fbd )

    Koristi se za proraun sidrenja armaturnih ipki, a definira se preko pomaka izvlaenjem:

    fbd = F( = 0.1) / u lbgdje je:

    F(=0.1) sila u ipki pri kojoj se pomie slobodni kraj ipke za = 0.1mm

    u = opseg ipkelb duina sidrenja

    - Prionljivost se rauna po slijedeem izrazu:

    fbd = (2.25 fctk,0.05)/ c - za rebrastu armaturu

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 8

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 9

    SIDRENJE ARMATURE

    - Sidrenje armature je potrebno provesti da bi se osigurala nosiva funkcijasvake ipke, ice ili zavarene mree pojedinano, kao i radarmiranobetonske konstrukcije u cjelini.

    - Osnovna duljina sidrenja je ravna duljina (lb) koja je potrebna za sidrenje dabi se sila (Fs) u ipki prenijela na beton, pod pretpostavkom stalneproraunske vrstoe prianjanja (fbd ) uzdu i po opsegu ipke.

    - U podruju sidrenja ne smije doi do stvaranja uzdunih pukotina niodlamanja betona. Ako je to potrebno moe se predvidjeti poprena armatura.

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 10

    Osnovna vrijednost duljine sidrenja se proraunava iz uvjeta ravnotee:

    Fs = As fyd = fbd u lb

    iz ega se dobiva:

    gdje je: fyd = fyk/ s - proraunska granica poputanja (s=1.15)fbd - proraunska vrstoa prionljivosti (u N/mm2 iz tablica)

    bd

    yd

    bd

    ydsb f4

    fuffA

    l =

    =

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 11

    VRSTE SIDRENJA

    Vrste i naini te potrebna duljina sidrenja armature dani su na slici:

    - sidrenje pod a i c ne rabiti za glatke ipke >8 mm- sidrenje pod b, c i d ne preporuuje se za tlano naprezane ipke, osim za

    glatke ipke koje mogu biti alternativno naprezane na vlak

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 12

    - Odvajanje zatitnog sloja armature ili drobljenje betona u podruju kukemoe se izbjei da se kuke oblikuju preko trna, te ako se sidrenje svih ipkine izvodi na istom mjestu.

    - U gredama se u podruju sidrenja predvia poprena armatura usporednas povrinom betona, a slui za prihvaanje lokalnih poprenih sila cijepanjau sluaju:

    * kada se sidre vlane ipke, a nema poprenog tlaka koji bi nastao odsila na osloncu (indirektno oslanjanje grede)

    * kada se sidre tlane ipke

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 13

    Poprena armatura u podruju sidrenja ipki:

    - Rasporeuje se ravnomjerno po duljini sidrenja ipki:

    Ast = n Astn = broj poprenih ipki unutar duljine sidrenjaAst = plotina poprenog presjeka ipke poprene armatureAs = plotina poprenog presjeka jedne usidrene ipke

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 14

    Sidrenje spona i poprene armature

    - Spone i poprena armatura moraju se sidriti s pomou kuka ili s pomounavarene poprene armature. Rebraste ipke ili ice mogu se sidriti s kutnimkukama. Unutar kuke ili kutne kuke treba predvidjeti poprenu ipku.

    - Najmanji promjeri trna odreeni su u pravilima oblikovanja armature.

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 15

    Sidrenje se smatra zadovoljavajuim:

    (a) ako se na zakrivljeni dio kuke ili kutne kuke nastavlja ravnikomad ija duljina nije manja od:

    * 5 ili 50 mm ako se prikljuuje na kut od 135 ili vie* 10 ili 70 mm ako se prikljuuje na kut od 90

    (b) ako su blizu kraja ravne ipke poloene

    * ili dvije navarene poprene ipke (npr. c)* ili jedna poprena ipka iji promjer nije manji od 1,4-strukog promjera spona (npr. d)

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 16

    POTREBNA DULJINA SIDRENJA

    ipke i ice

    Potrebna duljina sidrenja proraunava se po izrazu:

    lb,net = a lb (As,req/As,prov) lb,mingdje je:

    lb - osnovna duljina sidrenja armatureAs,req - potrebna povrina armatureAs,prov - stvarna povrina armature

    a - koeficijent kojim se uzima u obzir djelotvornost sidrenjaa = 1,0 - za ravne ipkea = 0,7 - za zakrivljene vlano naprezane ipke kad zatitnisloj iznosi najmanje 3 okomito na ravninuzakrivljenosti u podruju kuke, kutne kuke ili petlje

    lb,min - najmanja vrijednost duljine sidrenjalb,min = 0,3 lb 10 10 cm - za sidrenje vlanih ipkilb,min = 0,6 lb 10 10 cm - za sidrenje tlanih ipki

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 17

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 18

    Mree od rebrastih ipki

    - Potrebna duljina sidrenja moe se raunati po izrazu za lb,net- Ako u podruju sidrenja postoje poprene ipke, doputeno je tu vrijednost

    smanjiti mnoenjem faktorom 0,7.

    Mree od glatkih ipki

    - Smiju se primijeniti na temelju pripadajuih posebnih normi.

    SIDRENJE S POMOU MEHANIKIH NAPRAVA

    - Prikladnost sidara mora se dokazati potvrdom o prikladnosti.

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 19

    NASTAVLJANJE ARMATURE

    - Nastavljanje tlanih i vlanih ipki armature u naelu valja izbjegavati; ako se nastavljanje ne da izbjei treba ga predvidjeti u podruju gdje su naponi u presjeku (u armaturi) najmanji.

    - Nastavljanje ipki treba se izvesti tako:- da je osiguran prijenos sila s jedne ipke na drugu- da se u podruju nastavaka ne pojavi odlamanje betona- da irine pukotina na kraju nastavaka znaajno ne prekoraegranine vrijednosti iz propisa

    - Nastavljanje armature moe se izvesti:- preklapanjem- zavarivanjem na sueljak- preklapanjem i lunim zavarivanjem- mehaniki preko spojnice

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 20

    NASTAVLJANJE ARMATURE PREKLAPANJEM

    Nastavljanje ipki ili ica

    - U svakom presjeku mora biti simetrino i paralelno s vanjskom plohombetonskog elementa.

    - Nastavljanje armature preklapanjem izvodi se primjenom uputa o sidrenju.

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 21

    * ako ne zadovoljava duljina preklopa se mora poveati za iznos koji prekorauje svijetli razmak za 4

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 22

    - Duljina preklopa odreuje se prema izrazu:

    ls = lb,net 1 ls,mingdje je:lb,net - efektivna (potrebna) duljina sidrenjals,min 0,3 a 1 lb 15 20 cm - minimalna duljina nastavkaa - koeficijent za efektivnu duljinu sidrenja1 - koeficijent kojim se uzima u obzir: koliina nastavljenih ipki, naprezanje,

    razmaci nastavaka, te udaljenost od vanjskog ruba

    Za 1 vrijedi:1 = 1 za duljine preklopa tlanih i vlanih ipki ako se nastavlja manje od 30% ipki u jednom presjeku i ako su s10, kao i s05

    1 = 1,4 za duljine preklopa vlanih ipki kad je:(i) 30 % ipki ili vie nastavljeno u jednom presjeku, ili(ii) ako je jedan od dva razmaka manji od s=10, ili s0=5, ali ne oba

    1 = 2 za duljine preklopa vlanih ipki kad je ispunjen uvjet (i) te kad su obarazmaka navedena u uvjetu (ii) s i s0 manja od navedenih vrijednosti

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 23

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 24

    Poprena armatura

    - Za prihvaanje sila cijepanja u podruju nastavaka biti e dovoljnapostojea poprena armatura ako se nastavljaju ipke 16 mm treba: - imati ukupnu povrinu poprene armature u ravnini glavne

    uzdune armature ne manju od povrine jedne nastavljene ipketj. Ast1.0 As

    - biti oblikovana kao spona ako je s10, a u suprotnom sluaju moebiti ravna

    - biti postavljena izmeu uzdune armature i povrine betona

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 25

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 26

    Nastavljanje zavarenih mrea od rebrastih ipki

    Nastavci glavne armature

    - Nastavljanje zavarenih mrea daje se za preklapanje u dvije ravnine koje jenajee, a izvodi se u podrujima smanjenih naprezanja ( 80% proraunskenosivosti presjeka)

    - Duljina preklopa zavarenih mrea proraunava se po izrazu:

    ls,min = 0,3 2 lb st 20 cmgdje je:

    lb - osnovna duljina sidrenja armatureAs,req - potrebna povrina armatureAs,prov - stvarna povrina armatureAs/s - u mm2/mst - razmak zavarenih poprenih ipki

    mins,provs,

    reqs,b2s lAA

    ll =

    0.2800/

    4.00.1 2 += sAs

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 27

    Nastavljanje poprene armature

    - Ukupna poprena armatura moe se nastavljati u jednom presjeku.

    - Minimalne duljine preklopa dane su u tablici. Najmanje dvije poprene ipkese moraju nalaziti unutar nastavka na preklop (jedno okno).

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 28

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 29

    NASTAVLJANJE ARMATURE ZAVARIVANJEM NA SUELJAK

    - Zavarivanje elektrootporom obavlja se specijalnim ureajem; nastavljati se moe 10 mm; mogu se nastavljati ipke razliitih , ali odnos njihovihpovrina mora biti 1.5; ipke spojene na taj nain ne tretiraju se kao nastavljene.

    - Za ipke > 20 mm ponekad se nastavak izvodi lunim zavarivanjem.

    b) luno a) elektrootporom

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 30

    NASTAVLJANJE ARMATURE PREKLAPANJEM I LUNIM ZAVARIVANJEM

    Nastavljanje armature lunim zavarivanjem izvodi se: (a) preklopljenim ipkamaili (b) s pomou vezica

    - Za jednostrano zavarivanje duina vara je 10

    - Za zavarivanje s dvije strane duina vara je 5

    (a)

    (b)

    - Jaina vara u svim sluajevima je 0.25 , ne manja od 4 mm

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 31

    MEHANIKO NASTAVLJANJE ARMATURE PREKO SPOJNICE

    - ipke koje se nastavljaju preko spojnice zavravaju podebljanjempotrebnim za urezivanjem navoja kako se ne bi oslabio popreni presjekipke.

    - Nosivost spojnica mora biti provjerena ispitivanjem uzorka.

    - Prema propisima doputa se mehaniko nastavljanje armature prekospojnica samo ako one imaju potvrdu o kakvoi od ovlatene institucije zaispitivanje materijala i konstrukcija.

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 32

    OBLIKOVANJE ARMATURE

    - Armatura se u konstrukcijskim elementima oblikuje kao ravna ili savijena, s kukama ili bez njih.

    - Spone se rade zatvorene, a zatvaranje se postie kukama bez preklopa ili s preklopom (torzijske spone), te otvorene.

    - Najmanji promjer trna za savijanje ipki i ica ne bi trebao biti manji odvrijednosti iz slijedee tablice (da bi se iskljuilo cijepanje ili drobljenjebetona u podruju savijanja te pukotine u ipki):

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 33

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 34

    - Za zavarenu armaturu i mree koje se savijaju nakon zavarivanja vrijedeminimalne vrijednosti za promjer trna oko kojeg se savijaju prema slijedeojtablici:

    (k = potrebna duina za oblikovanje kuka)

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 35

    ZATITNI SLOJ

    - Zatitni sloj je sloj betona koji se protee izmeu vanjske plohe armature (ukljuujui i spone) i najblie vanjske betonske plohe.

    - Najmanja debljina zatitnog sloja treba biti takva da osigura:

    - siguran prijenos sila prionljivou- da ne doe do odlamanja betona- propisanu zatitu od poara- zatitu armature od korozije

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 36

    Zatitni slojevi za razliite armiranobetonske elemente:

    - Prvo se mora odrediti najmanja debljina zatitnog sloja:

    c = ili n za dg 32 mmodnosno:

    c = ( + 5 mm) ili (n + 5 mm) kada je dg > 32 mm

    Ploa

    Zid

    Greda

    Stup

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 37

    Debljina zatitnog sloja c:

    c = ili n za dg 32 mmodnosno:

    c = ( + 5 mm) ili (n + 5 mm) kada je dg > 32 mmgdje je:

    - promjer ipke betonskog elika, natega ili zatitne cijevi (naknadnonapinjanje) u mm

    n - zamjenjujui promjer snopa ipki u mm; n = n (n= broj ipki u snopu)dg - nazivna vrijednost najveeg zrna agregata

    - Zatitnim slojem mora se zatititi i nenosiva (konstruktivna) armatura.

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 38

    EC 2

    - Minimalna debljina zatitnog sloja koja e osigurati zatitu armature odkorozije, ovisno o oneienju okolia je:

    - Najmanje zatitne slojeve valja korigirati i to:

    - poveati za 0.5 cm za povrine betona teko dostupne kontroli- poveati za 0.5 cm za C< 25 N/mm2- poveati za 1.0 cm ako se povrine naknadno obra|uju- poveati za 1.0 cm za konstrukcije koje se izvode klizajuomoplatom

    - smanjiti za 0.5 cm za predgotovljene elemente (proizvedene u tvornikim uvjetima)

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 39

    - Tablica klasa okolia:

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 40

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 41

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 42

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 43

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 44

    - Tablica klasa okolia:

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 45

    RAZMACI IPKI

    - Minimalni razmak ipki mora biti toliki da se beton moe kvalitetno ugraditi.

    - Promjer najveeg zrna agregata dg treba odabrati tako da se osiguraodgovarajue zbijanje u podruju armature.

    - Svijetli razmak (horizontalno i vertikalno) izmeu ipki:

    ili 20 mm (dg + 5 mm) za zrno agregata dg > 32 mm

    - Kod rasporeda ipki u odvojenim horizontalnim slojevima, ipke svakogsloja treba postaviti jednu iznad druge, a meuprostor izmeu redova ipkimora omoguiti pristup pervibratoru.

    - Doputeno je da se ipke koje se preklapaju dodiruju na duljini preklopa.