-
Tehnologija uzgoja janjadi- zapoinje janjenjem ovaca
- ovce se janje najee u proljee- u sustavu intenzivnog ovarenja
ovce se janje tijekom cijele godine
- ovce se mogu janjiti na panjaku ili u ovarniku- ovce se
smjetaju o ovarnike u grupama od 25 -50 grla ili u boksovima (ako
ima mogunosti)
- prosjena porodna teina janjadi iznosi 3-4 kg
-
Tehnologija uzgoja janjadiNajvaniji imbenik koji utjee na
proizvodnju janjadi- plodnost ovaca- indeks janjenja
- plodnost ovaca izraava se brojem ojanjene janjadi u jednom
leglu
- ranozrele pasmine imaju veu plodnost -150-200%, odnosno imaju
1,5-2 janjeta u leglu (blizanci ee) - najjveu plodnost ima
romanovska ovca* pramenka: plodnost 90-100% (1 janje u leglu)
-
Tehnologija uzgoja janjadi- na broj janjadi u leglu utjee- broj
ovuliranih jajnih stanica- starost ovce (poveava se do 4. godine
ivota)- vrijeme gonjenja (mrkanja) ovce- do sredine pripusne sezone
raste, onda opada- tjelesna teina ovce- pripremi ovce za mrkanje
(flushing)- pasmina
- nasljedni je udio za plodnost nizak (0,10 0,15)
-
Tehnologija uzgoja janjadiIndeks janjenja= broj janjenja tijekom
godine po ovci- moe se poveati skraivanjem servisnog razdoblja- ako
se ovca janji jednom godinje indeks je 1,0 (razdoblje izmeu dva
janjenja iznosi 12 mjeseci)
- indeks janjenja iznosit e 1,5 ako je- duljina gravidnosti 5
mjeseci- laktacija 2 mjeseca- mrkanje 1 mjesec- to je ukupno 8
mjeseci (12 podijeljeno s 8 = 1,5)
-
Tehnologija uzgoja janjadiPostupak sa sisajuom janjadi- sisajue
razdoblje traje od janjenja do odbia (oko devet tjedana ili krae)-
novoroena janjad oznaavaju se matinim brojem majke (ploica oko
vrata ili drugi nain oznaavanja)
- u prvih 24 sata ivota neophodno je da janjad posie kolostrum
(zatitna tijela, vitamini, minerali)
-
Tehnologija uzgoja janjadi- prvih 15 dana janjad sie po volji-
nakon toga janjad se odvaja od ovce i dovodi na sisanje u odreeno
vrijeme te se broj dnevnih sisanja iz tjedna u tjedan postupno
smanjuje
- prihranjivanje janjadi zapoinje u 2. tjednu ivota i odvija se
postupno- omoguava postupni razvoj predeludaca i prijelaz janjadi u
preivae
- krmiva za prihranjivanje: - kvalitetno lucerkino sijeno,-
krmna smjesa s 14-16% sirovog proteina (33% kukuruzne prekrupe, 33%
prekrupljene zobi, 16% peninih posija, 16% sojine same + mineralni
dodatak)
-
Tehnologija uzgoja janjadi- mjesec dana po roenju janjad se
obiljeava u cilju provedbe matine evidencije (pedigre, selekcija) -
obavlja se tetoviranjem ili stavljanjem une markice- janje dobiva
tada u lijevo uho broj majke i prigojni broj
- kupiranje repova (u nas to nije obiaj) je operacija kojom se
odstranjuje rep- obavlja se u dobi od dva tjedna- ima higijenske
prednosti, lake se obavlja pripust, olakana kontrola vimena,
janjadi olakano sisanje- kastriranje muke janjadi- kastrira se muka
janjad koja nije za rasplod- obavlja se u dobi od 7-14 dana- obino
se vri burdizzo klijetima ili noem(presijeca se sjemenovod)
-
Tehnologija uzgoja janjadiOdbijanje janjadi- dob pri kojoj se
vri odbijanje janjadi ovisi o smjeru proizvodnje (mlijeko, meso,
rasplod)
- klasini nain je da se janjad odbije po prestanku laktacije
ovce (zasuenjem)- takav je nain fizioloki najbolji jer omoguava
janjcima najbolju mlijenu ishranu
- u intenzivnom uzgoju ovaca za proizvodnju mlijeka (i sireva)
janjad vrlo kratko sie (30-45 dana)- u proizvodnji mesa janjad sie
3-4 mjeseca - janjad namijenjena rasplodu takoer sie dulje (velike
farme)
- nakon odbijanja janjadi, preostali dio laktacije koristi se za
proizvodnju mlijeka ako je ekonomski opravdana, ako nije ovce se
zasuuju uz primjenu restriktivne ishrane
-
Tehnologija uzgoja janjadiSkraenje razdoblja sisanja ima
ekonomsku opravdanost u boljoj uinkovitosti ovarske proizvodnje,
jer se- poveava se indeks janjenja a time i proizvodnja mesa po
ovci- dobiva se vea koliina mlijeka za preradu
Rano odbijanje ima svoje prednosti i nedostatkeProblem ranog
odbijanja janjadi:- janjad tek s dva mjeseca ima razvijen probavni
sustav u toj mjeri da moe dobro probavljati suhu hranu (sijeno,
koncentrate)- ako se rano odbiju tada nee u potpunosti iskoristiti
maksimalnu koliinu mlijeka ovce u prva dva mjeseca laktacije
(mlijeko majke je ujedno najjeftinija hrana za janjad)- ako je
mlijena zamjenica povoljne cijene, tada se janjad moe odbiti prije
2. mjeseca starosti
-
Tehnologija uzgoja janjadiRano odbijanje ima prednost- jer se
mlijeko moe iskoristiti za proizvodnju skupocjenih sireva- poveava
se indeks janjenja, a time i poveava proizvodnja janjeeg mesa (moe
se postii dva janjenja u godini ili 3 janjenja u dvije godine)
* praksa je pokazala da janjad ipak nije dobro odbijati prije
navrenih mjesec dana ivota ili dok ne postignu teinu od 10-12 kg,
uz obaveznu primjenu ranog navikavanja na suhu hranu sa sirovom
vlakninom (potie razvoj buraga)
-
Tehnologija uzgoja janjadiPostupak s odbijenom janjadi- najbolja
enska janjad odlazi u uzgajalite za rasplod (remont stada)- ostala
muka i enska janjad odlazi u tov
- janjad namijenjena rasplodu hrani se u skladu s normama za
rasplodne kategorije- u poetku je najbolja paa(dnevni prirast od
150-200 g ) - u dobi od 8-12 mj. obrok moe sadravati:0,5 kg sijena,
2 kg silae, 0,5 kg slame i 100-200 g koncentrata
-
Proizvodnja janjeeg mesa- ovje meso se najvie u svijetu
proizvodi i konzumira kao janjee meso- u svjetskom prometu meso
janjee meso zauzima drugo mjesto (iza goveeg mesa)- u bruto
produktu ovce u zemljama s razvijenim ovarstvom meso ini oko 75%, a
vuna 25%(u Francuskoj ak 85%, u Vel.Britaniji 90% ini meso)
- udio ovjeg mesa u naoj nacionalnoj proizvodnji i potronji je
vrlo malen- kad bi proizvodnja bila vie organizirana (organiziran
tov, stimulativne otkupne cijene) imali bi bolje rezultate
-
Proizvodnja janjeeg mesaKvalitativne osobine ovjeg mesa- ovisi o
pasmini, starosti, nainu ishrane, tehnologiji uzgoja- meso starijih
ovaca, naroito nekastriranih ovnova ima vrlo intenzivan miris
- najkvalitetnije je meso mlade janjadi (3-6 mj.)- zato jer ima
puno miinog tkiva u mesu, nema puno masnog tkiva, lako je
probavljivo- u odnosu na govee i svinjsko meso ovje meso ima vie
kolesterola, ali je bogatije vitaminima (naroito vit.A)
-
Proizvodnja janjeeg mesaKlasiranje utovljene janjadi je u
svijetu razliito- Velika Britanija- optimalna teina trupa 13-16 kg-
Francuska- raspon od 7 klasa za trup sisajue i utovljene janjadi
(od 7 do 22 kg) - Zemlje lanice europskog trita trae standardnu
teinu trupa janjeta od 21 kg i starosti od 6 mj.
- trini uvjeti zahtijevaju odreenu granicu u debljini loja ( ne
smije biti vei od 1 mm), te boji mesa (meso mora biti svjetlije,
sve do blijede boje)
-
Proizvodnja janjeeg mesaTov odbijene janjadi- ovisi o sezoni
janjenja i planiranim zavrnim teinama
- tov janjadi ojanjene u travnju (odbijena krajem svibnja)-
organizira se na pregonskim panjacima, uz dodatak koncentrata-
janjad je na panjacima tijekom lipnja, svibnja i kolovoza (tov
traje oko 90 dana)- uz to na raspolaganju im je u hranilicama u
nadstrenicama oko 350 g koncentrata- teina na kraju tova iznosi oko
35 kg
-
Proizvodnja janjeeg mesaTov janjadi koncentratima- moe se
organizirati dva puta godinje- prvi put u veljai, oujku i travnju-
drugi put u listopadu, studenom i prosincu- janjad se smjeta u
tovilite s boksovima odvojena po spolu (ako nema tovilita moe se
smjestiti u ovarniku objektu za zimski boravak ovaca)- u tovilitu
treba osigurati po janjetu 0,35 kvadrata povrine i hranilice
-
Proizvodnja janjeeg mesaOsim ovih klasifikacija tova janjadi
postoje i klasifikacije na - rani tov janjadi- kasni tov
janjadi
Rani tov janjadi- najraireniji- Provodi se od poroda do 3-4 mj.
starosti (35 kg)
- ako se primjenjuje tov na mlijeku janjad se isporuuje u dobi
od 45 dana ili 12 kg (Francuska) ili do 2,5-3 mj starosti s 18-28
kg (SAD) uskrnji janjci
-
Proizvodnja janjeeg mesaUspjeh u ranom tovu janjadi ovisi o-
pasmini (mesne pasmine, krianci)- vremenu pripusta ovaca(to ranije
da janjetina dospije na trite kad je najvea potranja)- nainu
hranidbe ovaca tijekom gravidnosti i dojenja- nainu prihranjivanja
janjadi
-
Proizvodnja janjeeg mesaKasni tov janjadi- izvodi se kad nema
mogunosti za organiziranje ranog tova - organizacija ovisi o
godinjem dobu i klimatskim uvjetima- u zimskom razdoblju: stajski
je tov temeljen na koritenju sijena, silae i koncentrata- u panom
razdoblju: na dobrom panjaku uz prihranjivanje krmnim smjesama-
zavrna je teina 35-45 kg, a starost 8-10 mj.
-
Proizvodnja ovjeg mlijekaOvje mlijeko je znaajno i vano u:-
othrani janjadi (na Novom Zelandu, Australiji i SAD ovce se nikad
ne muzu),- prehrani ljudi - kao svjee i preraeno mlijeko i sireve-
najpoznatiji ovji sirevi: paki, braki, istarski sir, rokfor,
gorgonzola, brizna, i kakavalj- ovje je mlijeko vrlo bogato
bjelanevinama od kojih najvie ima kazeina (75%), te je zato i
pogodno za proizvodnju sireva- ovje mlijeko ima za 50% vie suhe
tvari (18,5%) od kravljeg mlijeka (12,75 %)
-
Proizvodnja ovjeg mlijeka- laktacija u ovaca traje izmeu 180 i
300 dana, ovisno o pasmini i tipu ovce- u pake ovce laktacija traje
oko 180 dana, istonofrizijske 200-260 dana, a awassi pasmine 300
dana- maksimalno luenje mlijeka je u prvih 30-60 dana laktacije,
ovisno o pasmini- koliina mlijeka u laktaciji je vrlo varijabilna,
ovisi prije svega, o pasmini (paka ovca, primjerice daje 80-120
litara), neke pasmine daju i do 600 litara- takoer ovisi o
starosti, hranidbi, veliini legla
-
Proizvodnja ovjeg mlijeka- Istonofrizijska pasmina u laktaciji
(200 dana) daje 500-600 kg mlijeka s 6-7% mlijene masti u prosjeku,
iako ima grla koja daju i 1200 kg mlijeka- krianjem pasmina ili
sojeva moe se znatno poveati mlijenost- hranidba ovaca ima veliki
utjecaj na proizvodnju mlijeka (koliinu i kvalitetu mlijeka)- ovce
u boljim uvjetima hranidbe mogu dati i do 30% vie mlijeka
-
Proizvodnja ovjeg mlijekaMunja ovaca- obavezna je u ovaca koje
slue za proizvodnju krzna (karakul pasmina), jer se janjad vrlo
rano rtvuje- ovce kojima janjad nije posisala mlijeko- ovce koje su
visokomlijene a ojanjile su samce- ovce pri ranom odbijanju
janjadi
- munja ovaca traje 3-5 min, a moe biti runa i strojna.Runa
munja izvodi se u otvorenom ili zatvorenom prostoru, pri emu je
vrlo vana higijena muzlica, kanti i cisterni za hlaenje
mlijekaStrojna munja se prakticira na velikim ovarskim farmama- u
odnosu na runu ima prednosti u utedi radne snage, postizanju
visokog stupnja istoe mlijeka
-
Proizvodnja vunePoznavanje vuneVuna se sastoji od vunskih
vlakana- vunska vlakna nastaju iz dlanih folikula koji se formiraju
u prvim mjesecima intrauterina razvoja- primarni dlani folikuli
razvijaju se gruba, a iz sekundarnih fina vunska vlakna.- udio
finih vunskih vlakana ovisi o pasmini (vei je u finorunih
ovaca)
Vunsko vlakno graeno je iz tri sloja- vanjski sloj stanica
(epidermis ili kutikula)- srednji sloj stanica (kora )- unutarnji
sloj (sr)
-
Proizvodnja vunePrva dva sloja imaju sva vlakna, a trei sloj
samo gruba (osjasta) vlakna
- prema grai, debljini i duini postoje- puh vlakna, osjasta
vlakna i prijelazna vlakna- nakvalitetnija (najfinija) su puh
vlakna- finoa (debljina, promjer) puh vlakana je 6-25 mikrona
(merino pasmine)- osjasta vlakna su gruba debela vlakna slabe
vijugavosti, imaju srni kanal (primitivne pasmine), debljine 40-240
mikrona
-
Proizvodnja vuneVuna je zapravo vuneni pokriva ovce ili runo
- runo se sastoji iz pramenova i pramenia, a ovi iz snopia i
snopova, povezanih spojnim vlaknima i premazani masnim znojem
(sjerinom)
- u finorunih ovaca ove sastavne jedinice su jasno definirane- u
gruborunih pasmina je vie osjastih vlakana, koja imaju manje
spojnih vlakana, te je runo rastresito
- vunski pramenovi mogu biti raznog oblika (iljasti su u
gruborunih, a cilindrini u finorunih ovaca),
-
Proizvodnja vunePrema obliku i grai pramenova razlikujemo-
otvoreno, zatvoreno i poluzatvoreno runo- otvoreno je runo
rastresito (sastavljeno je od iljastih pramenova)
- poluzatvoreno runo je sastavljeno od ljevkastih pramenova
- zatvoreno je runo pasminska odlika finorunih, merino pasmina
(cilindrini pramenovi)
-
Proizvodnja vuneNajvaniji pokazatelji u proizvodnji vune i
selekciji- prinos vune - randman vune- fizikalno-mehanika svojstva
vunskih vlakana
Utjecaji na prinos vune- pasmina- starost (prinos se poveava do
3.-4. godine starosti)- hranidba i uvjeti smjetaja- spol (muka grla
imaju vei prinos)- veliina tijela
-
Proizvodnja vuneRandman vune - teina oprane vune u odnosu na
neopranu vunu pri normalnoj vlanosti vune od 17%
- na randman vune utjee tip runa, sadraj vunskog masnog znoja-
finorune pasmine imaju nii randman zbog velike koliine masnog
znoja, ali imaju vei prinos- gruborune pasmine imaju vei randman
zbog manje masnog znoja (manje neistoa), ali imaju manji prinos
-
Proizvodnja vuneFizikalno-mehanika svojstva vune:- finoa
(debljina ili promjer vunskoga vlakna)- duina vlakna- vijugavost
vlakna- jaina vlakna- rastezljivost vlakna- higroskopnost
vlakna
- najvanije svojstvo za selekciju je finoa vunskih vlakana
(mjeri se u mikronima, klasifikacija po Lehmanu)