-
Regionalni raspored radne snage, dohotka i vrijednosti proizvodnje u individualnoj poljoprivredi SR Hrvatske*
(Jedna primjena krivulje potencijaliteta J. Klatzmanna)
Eduard Hulina
Danas se u svijetu sve vie panje pridaje istraivanju optimalnog rasporeda faktora proizvodnje u prostoru. U sklopu tzv. interregionalnog planiranja za poljoprivredu, kao granu u kojoj ekoloki faktori igraju veliku ulogu, to je od posebnog znaenja. Tako su u svijetu ve prilino uznapredovale metode egzaktnog podeavanja proizvodnje unaprijed postavljenim ciljevima. One naj- savrenije zahtijevaju veoma mnogo preciznih podataka. Klatzmannova metoda krivulje potencijaliteta spada meu grublje, a cilj joj je da na osnovu nekoliko osnovnih podataka ukae na veliine optimalnog razmjetaja faktora proizvodnje s obzirom na postavljeni cilj. Mi emo je upotrebiti na nivou SR Hrvatske i uz pomo podataka iz 1960. godine. Iako su podaci relativno zastarjeli, rezultati su instruktivni, jer u meuvremenu nije dolo do bitnih promjena. Za na je asopis od interesa ovakva prezentacija zbog toga to nam ukazuje na regionalni aspekt individualne poljoprivrede i sela u naoj republici, s im se, kako je to isticao Mijo Mirkovi, neminovno mora raunati, i to se posebno mjesto daje poljoprivrednoj radnoj snazi kao faktoru proizvodnje i njenom regionalnom rasporedu. Odatle se mogu nadovezati problemi prostorne i socijalne mobilnosti poljoprivrednika, to nije predmet ovog istraivanja.
Krivulje potencijaliteta primijenili smo u tri sluaja: maksimiziranje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje uz nepromije
njen ukupan broj aktivnog poljoprivrednog stanovnitva 1960. godine, maksimiziranje dohotka od poljoprivrede uz nepromijenjen broj aktiv
nog poljoprivrednog stanovnitva 1960. godine, i minimiziranje materijalnih trokova i amortizacije za poljoprivredu
privatnog sektora za postignutu vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 1960. godini.
* Ovaj lanak je koncipiran na osnovu rezultata istraivanja koje je autor proveo u okviru studije Agrarnog instituta Socijalno-ekonomska struktura individualnih gospodarstava u SR Hrvatskoj po kategorijama i regijama, napisane po narudbi Republikog fonda za nauni rad.
33
-
1. DEFINIRANJE REGIJAPoli smo od podjele teritorija SRH na etiri regije.Prva regija obuhvaa teritorij bivih kotareva1 Naice, Nova Gradika (bez
bivih opina Jasenovac i Novska, jer smo teritorij tih opina pripojili drugoj regiji), Osijek, Slavonska Poega, Slavonski Brod, Vinkovci, te opine aavica, Podravska Slatina i Voin biveg kotara Virovitica. Teritorij ove regije poklapa se s teritorijem kasnijeg kotara Osijek, odnosno Slavonijom.
Druga regija obuhvaa teritorij bivih kotareva Bjelovar, akovec, Daruvar, Koprivnica, Krapina, Krievci, Kutina, Karlovac, Varadin, Virovitica (bez opina aavica, Podravska Slatina i Voin), Sisak, Zagreb, te opine Jasenovac i Novska kotara Nova Gradika. Ona odgovara teritoriju nedavno ukinutih kotareva Bjelovar, Sisak, Varadin, Zagreb te opina: Dugo Resa, Karlovac, Ozalj, Slunj, Vojni i Vrginmost kotara Karlovac.
U treu regiju ukljueni su bivi kotarevi Gospi i Ogulin, te bive opine abar, Delnice i Skrad, koje su pripadale kotaru Rijeka. Prema sadanjoj administrativnoj raspodjeli ovdje spadaju opine Donji Lapac, Gospi, Graac, Ogulin, Otoac, Titova Korenica i Vrbovsko, te opine abar i Delnice.
etvrta regija obuhvaa teritorij bivih kotareva Dubrovnik, Makarska, Pula, Rijeka (bez opina abar, Delnice i Skrad), Split, ibenik i Zadar. To odgovara teritoriju kasnijeg kotara Split i kotara Rijeka bez opine abar i Delnice.
Nakon odreivanja obuhvatnosti granica regija, za svaku smo izdvojili slijedee pokazatelje:
aktivno poljoprivredno stanovnitvo poljoprivredne povrine vrijednost poljoprivredne proizvodnje materijalne trokove i amortizaciju dohodak od poljoprivrede.Brojani pokazatelji za svaku regiju nalaze se u tabeli br. 1. Tabela je
instruktivna jer nam prua s jedne strane uvid u uee pojedine regije u ukupnom aktivnom poljoprivrednom stanovnitvu, poljoprivrednoj povrini i materijalnim trokovima, a s druge strane uee regija u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje i dohotka u poljoprivredi privatnog sektora SRH. Zapaa se velika razlika izmeu regija u povrini i aktivnom poljoprivrednom stanovnitvu, pa prema tome i velika razlika u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje i dohotka.
2. PRIMJENA KRIVULJA POTENCIJALITETAPodatke tabele br. 1 koristili smo za dobivanje istih pokazatelja za svaku
regiju, ali na 100 hektara poljoprivredne povrine. Tabela br. 2 pokazuje rezultate tih prorauna.
Uoljivo je da je nizak organski sastav kapitala u poljoprivredi individualnog sektora, da su materijalni trokovi i amortizacija na 100 hektara poljoprivredne povrine u odnosu na vrijednost poljoprivredne proizvodnje relativno najvei u treoj, a najmanji u prvoj regiji, te da je dohodak poljoprivredne proizvodnje na 100 hektara poljoprivredne povrine relativno najnii u treoj, a najvii u prvoj regiji.
Podaci iz tabele br. 2 mogu se grafiki prikazati na slijedei nain: na aps- cisu se nanese gustoa aktivnog poljoprivrednog stanovnitva na 100 hektara poljoprivredne povrine, a na ordinatu se nanese vrijednost poljoprivredne proizvodnje na 100 hektara poljoprivredne povrine.
1 Regije smo, donekle, podesili teritoriju bivih kotareva radi toga to su za 1960. godinu statistiki podaci dostupni prema toj podjeli.
34
-
ow -C 5U ft tOa
3S fe,2 I ts SN Vo a ft, S 0. et OG.^O>5g r3 n \ 4-^ C*. ^'X? ts
Pj
00
00 HH tI M llDS oi & p03
GCO
u 1
4
T30bo
c/)
T3
a_ooaT3oa
moXoG3U)Oc
f tQ
XO3'
rX
>03C/5
35
-
Svaka taka koja je unesena u grafikon br. 1 predstavlja, dakle, dvije osnovne karakteristike poljoprivrede: gustou aktivnog poljoprivrednog stanovnitva i vrijednost polojprivredne proizvodnje za odgovarajuu regiju. Na istom grafikonu povueni su pravci iz ishodita, koji prolaze kroz karakteristine take za svaku regiju. Svaki pravac ima razliiti nagib, a nagib izraava odnos izmeu ordinate i apscise.
U grafikonu br. 2 take predstavljaju gustou poljoprivredno aktivnog stanovnitva i dohodak za odgovarajuu regiju, a to znai da nagib pravca izraava odnos izmeu dohotka poljoprivredne proizvodnje na 100 ha poljoprivredne povrine i gustoe aktivnog poljoprivrednog stanovnitva na 100 ha poljoprivredne povrine.
Prosjena produktivnost po radniku za svaku regiju izraena je vrijednou nagiba odgovarajueg pravca i ona je konstantna za sve take koje su smjetene na tom pravcu.
Kako nemamo podatke za tano povlaenje krivulja potencijaliteta, uinit emo to priblino, uz hipotezu da tangente u takama Ri, R2, R3 i R4 prolaze kroz polovinu kuta nagiba. Prema ovoj hipotezi marginalna produktivnost je u tim takama jednaka polovini prosjene produktivnosti (grafikon br. 3).
Krivulje potencijaliteta za etiri regije SRH u grafikonu br. 3 se ne sijeku. Jedino iznenauje to to je krivulja potencijaliteta regije II iznad krivulje potencijaliteta regije I. Uzrok tome je odnos cijena itarica (proizvodnja rajona I) i stoarskih proizvoda (rajona II), koji je u to vrijeme bio nepovoljan za itarice.
36
-
DP.r/jOOluGrafikon br. 2 Dohodak i stanovnitvo
jo 8 P ft S / (oo Kt
Tabela 2Poljoprivredno aktivno stanovnitvo, vrijednost poljoprivredne proizvodnje,
materijalni trokovi i amortizacija u poljoprivredi te dohodak od poljoprivredne proizvodnje na 100 ha poljoprivredne povrine po regijama SRH privatni sektor
Regija
Broj poljoprivredno aktivnog
stanovnitva na
100 ha poljoprivredne povr
ine
Vrijednost poljoprivredne
proizvodnje na 100 ha poljoprivredne
povrine (u tisuama
ND)
Materijalni trokovi i
amortizacija na 100 ha
poljoprivredne povrine (u tisuama
ND)
Dohodak od poljoprivred
ne proizvodnje na 100 ha
poljoprivredne povrine (u tisuama
ND)
R I 30 71,8% 100,0
26,837,3
45,062,7
R II 50 95,4/o 100,0
38,240,0
57,260,0
R III 17 28,5% 100,0
11,940,0
16,658,2
R IV 25 41,0% 100,0
16,640,5
24,659,5
Ukupno SRH 34 66,2% 100,0
26,239,6
40,060,4
37
-
Razlike izmeu regija sa stanovita poljoprivredne proizvodnje uzrokovane su razlikama u:
prirodnim uvjetima, tehnikom nivou, gustoi poljoprivredno aktivnog stanovnitva.Mogu se navesti tri razliita sluaja:1. Zamislimo dvije regije koje imaju jednaku gustou stanovnitva i jednak
tehniki nivo. U tom sluaju na razliku izmeu krivulja djeluju samo razlike u prirodnim uvjetima izmeu regija. Poljoprivredna proizvodnja e biti via u regiji koja ima povoljnije prirodne uvjete.
2. U drugom sluaju pretpostavljamo dvije regije koje imaju iste prirodne uvjete i istu gustou stanovnitva, ali im je tehniki nivo razliit. Poljoprivredna proizvodnja e biti vea u regiji gdje je tehniki nivo vii.
3. Zamislimo konano dvije regije s istim prirodnim uvjetma i istim tehnikim nivoom, koje se razlikuju samo u gustoi aktivnog poljoprivrednog stanovnitva. U tom sluaju rajon s veom gustoom imat e veu poljoprivrednu proizvodnju po hektaru, a rajon s manjom gustoom imat e po hektaru niu poljoprivrednu proizvodnju, ali e zato poljoprivredna proizvodnja u tom rajonu po radniku biti vea. Na krivulje potencijaliteta u grafikonu br. 3 i 4 djeluju razlike izmeu raznih tehnikih nivoa i raznih prirodnih uvjeta meu rajonima, jer je trei faktor, faktor gustoe, unesen na apscisu. Razlika izmeu krivulja regionalnih potencijaliteta je vie ili manje naglaena, ve prema razlikama regionalnih potencijaliteta.
38
-
Postavlja se pitanje, da li jedna druga raspodjela aktivnog poljoprivrednog stanovnitva, i da li jedan drugi sistem proizvodnje (uslijed promjene gustoe) moe omoguiti porast poljoprivredne proizvodnje po aktivnom poljoprivrednom stanovniku.
Odgovor je potvrdan. Ako bismo u regijama III i IV smanjili broj aktivnog poljoprivrednog stanovnitva, a u regiji I poveali, sigurno bi proizvodnja bila vea uslijed poveanja poljoprivredne proizvodnje po aktivnom poljoprivrednom stanovniku.
Maksimiziranje poljoprivredne proizvodnje postie se izjednaavanjem marginalne produktivnosti po aktivnom poljoprivrednom stanovniku svih regija
Za grafiko rjeenje problema treba primijeniti hipotezu prema kojoj se krivulje marginalne produktivnosti ne sijeku. Ta hipoteza je prihvatljiva jer se u ovom sluaju krivulje potencijaliteta zaista ne sijeku.
Kako marginalna produktivnost po aktivnom poljoprivrednom stanovniku mora biti jednaka, to znai da se moe prikazati ta jednakost s bilo kojom horizontalom. Ta horizontala sijee u jednoj taki svaku krivulju marginalne produktivnosti.
Svakoj ovoj taki odgovara odreena gustoa, a, takoer, i odreena poljoprivredna proizvodnja.
Sada se radi samo o tome da se provjeri da li je broj aktivnog stanovnitva dobiven grafikim rjeenjem iznad ili ispod stvarnog broja aktivnog poljoprivrednog stanovnitva. Ve prema sluaju, pomakne se horizontala na vie ili na nie da bi se smanjio ili poveao ukupni broj aktivnog poljoprivrednog stanovnitva. Pomiui horizontalu nai e se poloaj u kojem je broj aktivnog poljoprivrednog stanovnitva svih regija postignut grafikom metodom jednak stvarnom broju. Taj hipotetiki razmjetaj radne snage omoguuje da se postigne maksimalna poljoprivredna proizvodnja s nepromijenjenim brojem aktivnog poljoprivrednog stanovnitva.
3. GRAFIKO RJEENJEGrafiko rjeenje maksimiziranja vrijednosti poljoprivredne proizvodnje
privatnog sektora za etiri regije SRH, a s istim brojem aktivnog poljoprivrednog stanovnitva, ali s raznom gustoom od postojee za svaku regiju, prikazano je u grafikonu br. 3. Radi postizanja tanijih rezultata radili smo na milimetarskom papiru formata 60 X 45 cm. Kasnije je taj format foto redukcijom smanjen radi lakeg prezentiranja.
Grafika obrada je izvrena na slijedei nain: povuene su krivulje potencijaliteta za sve etiri regije: R I, RII, R III
i R IV; na svakoj krivulji odabrano je 46 taaka. Povuene su tangente u
tim takama. a zatim smo traili vrijednost nagiba za svaku taku; ta vrijednost je prenesena na odgovarajuu vertikalu. S tim metodom
priblino smo odredili take za krivulje marginalne produktivnosti; povukli smo krivulju marginalne produktivnosti; zatim smo povukli horizontalni pravac A. On sijee krivulje margi
nalne produktivnosti u takama AMP I, AMP II, AMP III i AMP IV. Tim takama odgovara odreena vrijednost gustoe aktivnog poljoprivrednog stanovnitva na 100 hektara poljoprivredne povrine. Rezultat prvog pokuaja je slijedei:
39
-
AMP I = 24 AMP III - 6AMP II = 19 AMP IV = 9
S tom raspodjelom gustoe aktivnog poljoprivrednog stanovnitva na 100hektara poljoprivredne povrine, regije u Hrvatskoj bi imale slijedei broj aktivnih poljoprivrednika:
Regija I 194.000 aktivnih poljoprivrednikaRegija II 253.000 aktivnih poljoprivrednikaRegija III 25.000 aktivnih poljoprivrednikaRegija IV 97.000 aktivnih poljoprivrednika
U k u p n o : 569.000 aktivnih poljoprivrednika
Vidi se da je broj aktivnog poljoprivrednog stanovnitva postignut povlaenjem horizontale pravca A manji od stvarnog (1.238.000), to znai da horizontalni pravac moramo povui neto nie.
U drugom pokuaju povukli smo horizontalni pravac koji sijee krivulje marginalne produktivnosti u takama BMP I, BMP II, BMP III i BMP IV.
Tim takama odgovaraju slijedee gustoe aktivnog poljoprivrednog stanovnitva na 100 ha poljoprivredne povrine:
BMP I = 40 BMP III = 9BMP II = 49 BMP IV = 20
Odatle proizlazi da bi raspored aktivnih poljoprivrednika prema regijama bio slijedei:
Regija I 324.000 aktivnih poljoprivrednikaRegija II 652.000 aktivnih poljoprivrednikaRegija III 38.000 aktivnih poljoprivrednikaRegija IV 216.000 aktivnih poljoprivrednikaU k u p n o : 1.230.000 aktivnih poljoprivrednika
Dakle, to je priblino jednako stvarnom broju aktivnih poljoprivrednika i rezultati drugog pokuaja mogu se prihvatiti kao grafiko rjeenje postavljenog problema.
Isti postupak, pod pretpostavkom da broj aktivnih poljoprivrednika ostane nepromijenjen, primijenili smo pri maksimiziranju poljoprivrednog dohotka za te etiri regije.
Povlaenjem horizontalnog pravca B koji sijee krivulje marginalne produktivnosti u takama BMP I, BMP II, BMP III i BMP IV dobivaju se slijedei rezultati:
BMP I = 42 BMP III = 6BMP II = 49 BMP IV = 21
Na osnovu ovakve gustoe aktivnog poljoprivrednog stanovnitva na 100 hektara poljoprivredne, raspored po regijama izgledao bi:
Regija I 340.000 aktivnih poljoprivrednikaRegija II 652.000 aktivnih poljoprivrednikaRegija III 25.000 aktivnih poljoprivrednikaRegija IV 226.000 aktivnih poljoprivrednikaU k u p n o : 1.243.000 aktivnih poljoprivrednika
40
-
S obzirom na to da je suma priblino jednaka postojeem broju aktivnog poljoprivrednog stanovnitva, rezultati predstavljaju grafiko rjeenje postavljenog problema (grafikon br. 4).
Hipotetike gustoe aktivnog poljoprivrednog stanovnitva na 100 hektara poljoprivredne povrine potrebne za maksimiziranja vrijednosti poljoprivredne proizvodnje i za maksimiziranje dohotka od poljoprivrede, ne poklapaju se.
Na osnovu dosadanjih izlaganja mogu se dati neka zapaanja koja se odnose na gustou aktivnih poljoprivrednika i na poljoprivrednu proizvodnju u regijama SRH 1960. godine.
Tabela br. 3 pokazuje razlike izmeu stvarne i hipotetine gustoe aktivnih poljoprivrednika za svaku regiju (ovo uz pretpostavku nepromijenjene tehnike proizvodnje).
Pokazuje se da je, u stvari, raspodjela aktivnog poljoprivrednog stanovnitva izmeu regija u Hrvatskoj nepovoljna.
U sluaju kada je cilj minimiziranje ukupnih trokova poljoprivredne proizvodnje, treba izjednaiti marginalne produktivnosti svih faktora za proizvodnju jedna jedinica faktora za proizvodnju imat e istu marginalnu produktivnost u svim regijama.
Kako nismo raspolagali s podacima za ukupne trokove, pokuali smo minimizirati materijalne trokove i amortizaciju. Pokuaj nije potpuno ispravan jer na apscisu treba nanijeti vrijednost ukupnih trokova, tj. sumu materijalnih trokova, amortizacije i trokova radne snage.
Postupak za konstruiranje krivulja potencijaliteta i krivulja marginalne produktivnosti jednak je prethodnom postupku. Trai se da vrijednost poljo
41
-
privredne proizvodnje privatnog sektora poljoprivrede 1960. godine bude rasporeena izmeu regija SRH tako da su materijalni trokovi i amortizacija minimalni.
Odgovarajue vrijednosti na krivuljama potencijaliteta i takama marginalne produktivnosti, koje se dobiju povlaenjem pravca A, su ispod vrijednosti poljoprivredne proizvodnje postignute 1960. godine.
Tabela 3Stvarna i hipotetina gustoa aktivnog poljoprivrednog stanovnitva na 100 hektara
poljoprivredne povrine
Aktivno poljoprivredno stanovnitvo na 100 hektara poljopri
vredne povrineBroj aktivnog poljoprivrednog
stanovnitva
Regija
1969.
Premarjeenjumaksi-
miz.vrijed.poljopr.
Prema rjeenju maksi- miz. do
hotka od poljopr.
1960.
Premarjeenjumaksi-
miz.vrijed.poljopr.
Prema rjeenju maksi- miz. do
hotka od poljopr.
R I 30 40 42 245.000 324.000 340.000R TI 50 49 49 657.000 652.000 652.000R III 17 9 6 71.000 38.000 25.000R IV 24 20 21 265.000 216.000 226.000
Ukupno SRH 1.238.000 1.230.000 1.243.000
Horizontalni pravac B sijee krivulje marginalne produktivnosti u takama BMP I, BMP II, BMP III i BMP IV. Tim takama odgovaraju slijedee vrijednosti na krivuljama potencijaliteta:
Regija I 665 milijuna novih dinaraRegija II 1.250 milijuna novih dinaraRegija III 105 milijuna novih dinaraRegija IV 460 milijuna novih dinaraU k u p n o : 2.480 milijuna novih dinara
Ti su se rezultati pribliili rjeenju. Trebalo bi povui jo jedan pravac izmeu pravaca A i B da bi se dobilo jo tanije rjeenje, ali radi preglednosti, to je teko izvedivo. (Grafikon br. 5).
Evo kako izgleda stvarni i hipotetiki razmjetaj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje prema regijama u SR Hrvatskoj.
Regija
R I R II R III R IV R IV
Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u milijunima ND 1960. godine HipotetikiRazmjetaj razmjetaj
5811.268
1212.412
442
6651.250
1052.480
460Ukupno 2.412 2.480
42
-
Grafikon nr 5 vnaVe.r,)*lniK N,k*va
Vidi se da se zamiljeni optimalni razmjetaj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje poklapa s zamiljenim optimalnim razmjetajem aktivnog poljoprivrednog stanovnitva.
Ukratko emo se osvrnuti na rezultate regije I i regije II, jer su oni polarni.
U regiji I sa stanovita maksimiziranja poljoprivredne proizvodnje samo proizvodnja itarica ne bi bila ekonomski opravdana, jer na najplodnijoj zemlji, koja je ovdje, treba proizvoditi one kulture koje trae mnogo faktora za proizvodnju.
Regija III privlai posebnu panju. Broj aktivnih poljoprivrednika na 100 ha smanjuje se u hipotetikom rasporedu na 69.
Uvjeti ivota i rada u planinskim regijama uvijek e biti tei i proizvodni rezultati slabiji nego u nizinskim regijama. Zakon konkurencije, koji eliminira najslabije, neumoljivo radi protiv planinskog stanovnitva. Ljudi se, kao i zemlja koja se sputa niz kosinu, preseljavaju u povoljnije nizinske krajeve. Ali to istovremeno znai potpuno naputanje jednog dijela nacionalnog teritorija i njegovo pretvaranje u pustinju. No da li drutvo moe prihvatiti jednu takvu eventualnost? Mnogi razlozi nalau da drutvo mora odravati u razumnim granicama ljudsku prisutnost na svim takama svog teritorija, izuzev onih koje su zaista nedostupne ili vrlo negostoljubive. U tom smislu planinske regije treba uvati da ne postanu pustinje koje emo poslije opet, ali uz mnogo vee trokove, naseljavati i ureivati; treba ih sauvati od nesputanih prirodnih sila. Socijalna erozija je pretea prirodne degradacije regije.
43
-
4. KRITIKI OSVRT NA METODU I REZULTATEKod interregionalnog planiranja u poljoprivredi trebalo bi, u principu, raz
matrati potpuno homogene regije. To je praktiki nemogue, jer bi se tim principom dolo do velikog broja regija, tako da plan ne bi bio aplikativan.
Model krivulja potencijaliteta u ovom sluaju postavjja znaajan broj teoretskih problema, koji zasluuju detaljniju studiju. To su npr. problem ukljuivanja poljoprivrede drutvenog sektora, ukljuivanje plodoreda, problem viegodinjih kultura, problem meusektorske zavisnosti, vremenski raspored potreba radne snage u toku godine, problem uklapanja podruja SRH u toku godine u podruje SFRJ itd.
Upotreba sintetikog pokazatelja kao to je vrijednost poljoprivredne proizvodnje, je diskutabilna jer cijena utjee na rezultat, pa u sluaju kada su cijene visoke, one maskiraju loe koritenje zemljita kao faktora proizvodnje, i obratno.
S druge strane, vrijednost poljoprivredne proizvodnje nita ne govori o kupljenim inputima izvan regije, te je i u tom sluaju koritenje faktora zemlje maskirano.
Ali kako je proizvodnja u poljoprivredi privatnog sektora ekstenzivna i kako faktori kapitala i radne snage nisu predominantni u odnosu na faktor- -zemlju, moe se opravdati upotreba vrijednosti poljoprivredne proizvodnje kao kriterija koritenja zemljita.
Iako postavlja brojne tekoe, model ne treba napustiti. Naprotiv, teoretska razmatranja koja krivulja potencijaliteta izaziva mogu inicirati njeno daljnje usavravanje.
Rezultati studije omoguuju samo odreivanje glavnih crta programa koji se odnose na ire regije. Ali, u momentu primjene programa drutvene organizacije i nadleni organi regija moraju voditi rauna o razliitosti i specifinosti unutar svoga podruja.
Summary
REGIONAL DISTRIBUTION OF LABOUR, INCOME AND PRODUCTION ON PRIVATE FARMS IN CROATIA
In the absence of precise figures on the private sector of agriculture in Croatia, which are indispensable for an advance adjustment of agricultural production to planned targets, we have used Klatzman's method of the potentiality curve which is regarded as one of the rougher methods of regional planning.
The aim was, using a few basic figures on private farming in Croatia ,to point to the magnitudes of the optimum distribution of labour according to regions in relation to the maximization of the value of agricultural production, the maximization of income from agriculture, and the minimization of the total cost of agricultural production.
The figures obtained have shown that the distribution of the active agricultural population among the individual regions of Croatia is in fact unfavourable in relation to the planned targets, and that the projected optimum distribution of the value of agricultural production corresponds to the projected optimum distribution of the active agrarian population.
Despite its drawbacks, Klatzmanns method of the potentiality curve has nevertheless made it possible in this particular case to lay down the principal lines of a programme for wider regions. However, when implementing the programme the responsible authorities of the respective region must keep account of the differences and specific qualities existing in their particular areas.
44
-
Pe3K>Me
OBJIACTHOE PACnOPHXCEHME PAEOHEH CMJIbI, OXOA M nPOM3BO,H;CTBA B EMHOJIMHHOM CEJIbCKOM X03HHCTBE CP XOPBATMM
BcjieflCTBMe HeyAOBjieTBopiiTejibHbix HeoxoflMMbix tohhbix flaHHbix KacaTejibHO CeJIbCKOrO X03HMCTBa B HaCTHOM ynaCTKe CP XopBaTMM, flaHHblX HeOXO^MMblX M AJIH vieTO^a TOHHoro corjiacoBaHnn cejibCKoxo3HMCTBeHHoro npoM3BOACTBa c 3apaHee 3a- ^aHHblMM peJIHMM, B 3TOM paOTe Mbl npilMeHMJIM KjiaT3MaHK0BbIM MeTOA KpiIBblX noTeHpuajibHOCTM, HBjiHiOLpMMCH oahmm M3 ojiee rpySbix MeTOAOB oJiacTHoro njia- HMpOBaHMH.
Hainen pejibio 0Ka3ajiacb 3aAa^a yxa3aTb, Ha ocHOBaHMM HecKOJibKnx cyipe- CTByiouj,Hx AaHHbix o cejibcKOM xo3HMCTBe HaxoAHiperocH b nacTHOM ynacTKe CP XopaTMM, pa3Mepbi onTMMajibHoro pacnojiojKeHna pa6onnx cmji no ojiacTHM, no OTHOUieHMK) K MaKCMMaJIbHOMy nOBbimeHMIO oSteMa CejIbCK0X03HMCTBeHH0r0 npOM3- BOACTBa, no OTHomeHMio k MaxcMMajibHOMy noBbimeHMK) aoxoaob mcxoahihmx ot cejibCKoro xo3ancTBa, a TaKHte m no OTHomeHMio k MaKcnManbHOMy noHniKeHMio oomax paCXOAOB CejIbCKOX03HMCTBeHHOrO npOM3BOACTBa.
Pe3yjibTaTbi noKa3biaiOT hto b cyipHOCTH, pacnpeAeneHne aKTMBHoro cejibCKO- X03HMCTBeHHOTO HacejieHMH B OJiaCTHX CP XopsaTMM, HBJIHeTCH HeJiarOnpMHTHbIM no OTHomeHMio k 3aAciHHbiM u,ejiHM, TaK hto 3aAyMaHHoe onTMMajibHoe pacnojioiKeHMe obMa cejibCKOxo3HMCTBeHHoro npoM3BOACTBa noKpbiBaeT 3aAyMaHHoe pacnojiojKeHne aKTMBHOTO CejIbCK0X03HMCTBeHH0T0 HacejieHMH.
Pe3yjibTaTbi npMMeHeHMH KjiaT3MaHHOBoro MeTOAa kpmbwx noTeHipia jibHOCTH noMMMo cbomx HeAOCTanen, Bce-TaKn b stom cuynae AaiOT bo3mojkhoctb ycTaHOBMTb rjiaBHbie nepTbi nporpaMMbi othochiumxch k onee ihmpokmm onacTHM.
Ho bo BpeMH npMMeHeHMH nporpaMMbi OTBeTCTBeHHbie opraHbi aojijkhbi cniiTaTb- CH C pa3HOBMAHOCTHMM II XapaKTepHbIMM HBJieHMHMM CyipeCTByiOmilMM B MX OJiaCTIl.
45