ETIKAPOSLOVNA ETIKA definicija i klasifikacija
1. POJAM Etika (grki ethos) - filozofska disciplina koja istrauje izvore i
temelje morala, smisao i ciljeve moralnih normi, utvruje osnovne kriterije za moralno vrednovanje, ali zauzima i kritiko stajalite prema postojeoj moralnoj praksi.
Etika je skup normi koje odreuju izbor i primjenu moralnih pravila
u sustavu drutvenih odnosa.
Etika je skup i opis drutvenih normi, navika i pravila, znanost koja
opisuje ta pravila, ali i upuuje na promiljanje o tome to ini ta pravila dobrim, lijepim i korisnim; izvor: B. Bebek, A. Kolumbi, Poslovna etika.
2. PREDMET PROUAVANJA Predmet prouavanja etike je ljudsko djelovanje, tj. naela,
vrijednosti i pravila moralnog ponaanja - etiki principi kojima se usmjerava ponaanje ljudi ili odreenih skupina.
Glavni etiki pojmovi - moral, dobro, savjest, zlo, sloboda,
srea, ljubav, vrlina.
3. MORAL (latinski - mos - obiaj, volja, pravilo, zakon)
Moral je skup pravila odreenog drutva koji reguliraju ponaanje lanova drutvene zajednice, utvruje sadraj i nain meusobnih odnosa u drutvu.
Moral je skup obiaja, normi i pravila ponaanja kojima se ljudi vode u svojim postupcima i svom djelovanju.
Objekt moralnog prosuivanja je ovjek. U skladu s moralnim normama ljudi izgrauju svoje osobine, usmjeravaju svoju motivaciju i djelovanje u drutvu.
4. GRKI KORIJENI Aristotel prvi izdvaja etiku kao zasebnu filozofsku
disciplinu koja je utemeljena na uenju o dui (psihologiji) i uenju o dravi (politici). Za Aristotela je uenje o vrlinama kao moralnim
osobinama pojedinca sredinji dio etike. Filozof prouava prirodu i izvor morala, slobodu izbora
pojedinca, razloge moralnog postupanja, smisao ivota, dobra i pravednosti.
5. KLASIFIKACIJA ETIKE:a) po kriteriju odnosa pojedinca i drutva:
- individualna etika - socijalna etika
b) po kriteriju utemeljenja moralnog zahtjeva: Deskriptivna etika: opisuje stavove i postojei moral pojedinca ili drutva, ali ne zauzima moralni stav. Usporeuje razliite moralne sustave, etike principe, naela i vrijednosti. Utemeljena je na antropologiji, sociologiji i psihologiji.vrijednosti nekog drutvenog sustava, propisuje stavove, odnosno pravila i vrijednosti koje ine moralne norme drutva, propisuje temeljne principe moralnosti. logikom moralnog zakljuivanja, analitika etika.
Normativna etika: nastoji razviti i opravdati moralne
Metaetika: propituje znaenje moralnih pojmova, bavi se
c) po kriteriju sadraja svijesti i namjeri svijesti: Deontoloka etika (etika dunosti): utvruje norme ili naela potrebnog djelovanja prema kojima se etika usklauje. Teleoloka etika: usmjerena je na cilj, a jedan od njenih oblika je i utilitarizam.
d) po kriteriju sadraja pravila djelovanja:
Formalna (etika dunosti)
Materijalna (etika vrijednosti)
6. ETIKA U POSLOVANJU
Poslovanje - djelovanje u prostoru i vremenu s ciljem i svrhom.
Posao (business) i etika (ethos) - pravedno ili prirodno poslovanje.
Poslovna etika je nain koncipiranja, sklapanja, komuniciranja i izvoenja poslova u skladu s duhovnim, sociolokim, biolokim i prirodnim zakonitostima ovjeka i okruenja; poslovanje u skladu s prirodom. Poslovna etika je sustav pravila i normi usklaivanja
poslovnih i etikih aspekata poslovanja Poslovna etika ponaanje u skladu s pravilima morala u
poslovnom okruenju
7. POSLOVNA ETIKA primjenjuje etika naela u poslovnim odnosima i aktivnostima uspostavlja standarde u procesu donoenja poslovnih odluka
uspostavlja unutarnje vrijednosti i pravila organizacije ukljuuje potivanje dobrih poslovnih obiaja potie razvijanje svih moralnih, humanih i tradicionalnih
vrijednosti oblikuje odluke u vezi s drutvenom odgovornou organizacije
8. Poslovna etika usmjerena je na podruje ljudske akcije a) Podruje kodificirano zakonom (zakonom propisane
obveze ponaanja ljudi i organizacije)
b) Podruje slobodnog izbora (osobni standardi)
c) Podruje etike (drutveni standardi koji se temelje na
zajednikim principima i vrijednostima)
9. POSLOVNA ETIKA I PROFIT Poslovna etika objanjava poslovanje trita na kojem se
poslovanje obavlja za novac, ali i za ugled, drutveni status, mo ili osobno ispunjenje da se ini dobro za drutvo ili organizaciju.
- poslovna etika spaja: a) potrebe klijenata/kupaca b) ostvarenje profita
c) moralnu/etiku dimenziju poslovanja
10. POSLOVNI MORAL Skup moralnih naela, nepisanih pravila poslovnog
ponaanja koja zahtijevaju korektne, dobronamjerne, uvaavajue i tolerantne odnose unutar organizacije, a koje trebaju potivati poslovni ljudi. Opisujui moralne principe ljudi i organizacije, poslovna
etika temelji se na deskriptivnoj etici, ali i na normativnoj, "propisujui" moral kojim se treba voditi u poslovanju potena konkurencija, transparentni odnosi s javnou, drutvena odgovornost.
11. ETIKI KODEKS Etiki kodeks - standardi vladanja utemeljeni na
zajednikim principima i vrijednostima. Definira etino ponaanje zaposlenika i uprave,
osigurava okvir za profesionalno ponaanje, naznauju odgovornost na svim razinama, uspostavlja visoke standarde u radu organizacije
12. ETIKE VRIJEDNOSTI I NORME a) Tradicionalne poslovne vrijednosti i norme (sloboda
pojedinca, doputeno trino natjecanje utemeljeno na poslovnom moralu kojem je cilj poboljanje vlastite trine pozicije). b) Drutvene vrijednosti i norme (dostojanstvo ovjeka,
zatita ljudskih i radnih prava, solidarnost, pravedna raspodjela dobara, drutvena odgovornost).
13. CIVILIZACIJSKO NASLJEE I TEMELJI POSLOVNE ETIKE- civilizacijsko naslijee: ekonomsko, politiko, kulturno, duhovno, socijalno
- temelji poslovne etike: religija, ideje liberalizma, pragmatizam i neoliberalizam
a) religija
Upuuje na pravedno djelovanje na osnovi solidarnosti
i tolerancije prema drugima; svaki gospodarski sustav poiva na zajednikim vrijednostima ljudskog suivota.
b) liberalizam Utemeljen na svjetonazoru prema kojem su sloboda i
individualizam temeljna naela vrednovanja ovjeka. U sferi politikih odnosa liberalizam promie jednakost svih pred zakonom bez obzira na spol, rasu, vjeru, naciju, politika i druga uvjerenja. Za ekonomski liberalizam neupitan je princip privatnog vlasnitva kao temelja drutvenog bogatstva. Zagovara se slobodno trite uz minimalnu pravnu regulaciju od strane drave.
c) pragmatizam Pragmatino - utilitaristiko ponaanje - glavna maksima
poduzetnikih odluka u sreditu poslovnog odluivanja, poduzetnici orijentirani na uspjeh, na nunu tenju ka dobiti, maksimiranje koristi.
d) neoliberalizam - Apsolutna sloboda i autonomija nekontroliranog trita. - Vladavina zakona, ali iskljuivo u okvirima minimalne drave.
- Slobodno kretanje roba, kapitala, radne snage i usluga .
- Protivljenje dravnoj intervenciji u politiku cijena, nadnica i
trgovinskih transakcija. - Potpuna privatizacija gospodarstva, smanjenje socijalne
sigurnost zaposlenih.
14. SUBJEKTI POSLOVNE ETIKE Subjekt je entitet koji oznaava poloaj i odreuje odnose:
a) Nositelj moralne dunosti ili odgovornosti u poslovanju (fizika osoba - osobni subjektivitet). b) Obrt, korporacija, drava (organizacijski i drutveni
subjektivitet).
15. POSLOVNA ETIKA I POSLOVNO OKRUENJE Poslodavac/dioniari - klijent/kupac - dobavlja -
zaposlenici - javnost. Suvremena komunikacijska tehnologija drutvena
odgovornost organizacije/poslovodstva. Izloenost javnom mnijenju.
16. IMBENICI USPJENE PROVEDBE POSLOVNE ETIKE U ORGANIZACIJIa) Postavljanje jasnih pravila - kodeks djelovanja u skladu sa zakonom, etikim i moralnim standardima, poslovnoj kulturi b) Sustavna implementacija usvojenog etikog kodeksa
c) Redovan nadzor u provedbi postavljenih pravilad) Definiranje sankcija u sluaju nepoeljnog djelovanja.
17. ETIKI MENADMENT Odgovornost za korupciju, nepotizam, ugroavanje
okolia, prava zaposlenika, neuinkovitost, ali i profit.
Moral i profit ne trebaju biti na suprotnim stranama.
