-
Godi
na I
Broj
415
. no
vem
bar
2005
.ce
na 1
00 d
inar
a1,
20E
www.od
bran
a.mod
.gov.yu
P o k l o n p o s t e r
AUTOMATSKA PU[KA M-21
T e m a
I n t e r v j u
VOJSKABEZ VOJNIKA
General-major Zdravko Pono{zamenik na~elnika G[ VSCG
Nacrt zakona o civilnoj slu`bi
O PITAWIMARATA I MIRA
VOJSKABEZ VOJNIKA
Nacrt zakona o civilnoj slu`bi
T e m a
I n t e r v j uGeneral-major Zdravko Pono{zamenik na~elnika G[
VSCG
O PITAWIMARATA I MIRA
-
Te`imo da postignemopoliti~ki konsenzusili minimum interesada
Vojska iza|e iz svih problema i aferau kojima se na{la. Bojim se da
imaprevi{e kritizera, a premalo onihkoji `ele da re{avaju probleme
istakao je novi ministar odbrane na konferenciji za novinare
odr`anoj 3. novembra.
kat treba da bude namewen i za pripadnike policije istakao je
mi-nistar Stankovi}.
Govore}i o aferama dr Stankovi} je najavio da }e ih na`a-lost
biti jo{, mo`da istih, mo`da ve}ih, mo`da mawih, ali }e ih si-gurno
biti. Afera Mile Dragi} je sada pred nadle`nim organimapravosu|a i
tu`ila{tva, afera Cve}ara je na po~etku, ali je izra-zio bojazan da
se gradi i Cve}ara-3. Tako|e je rekao da }e gasiti tepo`are i
doneti odluke kojima }e se prekidati zapo~ete aktivnosti.Najavio je
i podno{ewe krivi~nih prijava protiv odgovornih u afe-rama, bez
izuzetka.
Do sada je ministar obavio razgovore sa predsednicima
Sve-tozarom Marovi}em i Borisom Tadi}em, a razgovara}e i sa
drugimdr`avnim zvani~nicima. Tek nakon toga, kako je rekao,
predlo`i}eSavetu ministara svoje pomo}nike.
Na konferenciji za novinare ministar je najavio da }e
uskoroposetiti i Crnu Goru. Tamo }e obi}i neke jedinice VSCG,
razgovara-ti sa najvi{im funkcionerima te republike, sa radnicima
koji{trajkuju u Remontnom zavodu u Tivtu i sa delegacijom vojnih
penzio-nera. Za crnogorske vojne penzije nisu obezbe|ena realna
sredstvai one su ispla}ivane iz Fonda za socijalno osigurawe vojnih
osigu-ranika. Tako je nenamenski potro{en 781 milion dinara, pa je
mini-star rekao da }e predlo`iti Savetu ministara da nadle`ne
vladesistemski re{e taj problem.
Problema koji ugro`avaju funkcionisawe Vojske i dovode u pi-tawe
wenu daqu aktivnost jo{ ima na primer neispla}ene dnevni-ce za
vojna lica, ukqu~uju}i i ona u KZB, koje iznose oko 330
milionadinara. Ministar je rekao da }e, u prvo vreme, tra`iti da se
za tenamene upotrebe sredstva iz buxeta za narednu godinu, a wih }e
u to-ku naredne godine poku{ati da obezbede prodajom imovine.
Kada je re~ o sredstvima za funkcionisawe Vojske u toku slede-}e
godine, predvi|en je buxet za oko pet milijardi dinara ve}i u
od-nosu na ovu, me|utim, zbog inflacije to prakti~no nije pove}awe.
Ta-ko|e, predvi|eno je da Vojska od sopstvenih prihoda prikupi oko
1,3milijarde dinara, a mogla bi i vi{e, smatra ministar. On je
rekaoda mu je obe}ano da }e sredstva od prodaje vojne imovine biti
upla-}ena na ra~un Vojske i da }e se iz tog fonda finansirati
opremaweVojske i re{avawe stambenih i drugih problema. U Crnoj Gori
je nataj na~in ostvaren prihod od skoro 14 miliona evra, a u Srbiji
jo{nije prodat nijedan vojni objekat.
Doktor Stankovi} je obe}ao da }e o stawu u Vojsci informisa-ti
medije jednom mese~no i najavio, tokom meseca, imenovawe
port-parola Ministarstva odbrane.
M. [VEDI]Snimio D. BANDA
3
PRVAKONFERENCIJA
MINISTRAODBRANE
ZA NOVINARE
PREVI[E JE KRITIZERA
Sa preuzimawem nove du`nosti dr Zorana Stankovi}a sa~e-kali su
brojni problemi: te{ka materijalna situacija, ne-re{ena statusna i
`ivotna pitawa sada{wih i biv{ih pri-padnika Vojske, stihijsko
otpu{tawe zaposlenih i neprinci-pijelno vo|ewe kadrovske politike,
postojawe i otvarawevelikog broja afera, nepostojawe minimalnog
politi~kog kon-
senzusa o mestu i ulozi Vojske u na{em dru{tvu, zapo~ete reforme
ioptu`be da Ratka Mladi}a kriju neki delovi vojske. Stoga su prve
ak-tivnosti koje je preduzeo bile da se informi{e o problemima koji
sukao tema u negativnom kontekstu preovladavali u na{oj
javnosti.Prema oceni ministra uveliko je ote`ano zdravstveno
zbriwavawepripadnika VSCG, ugro`eni su egzistencija radnika u
vojnim ustano-vama koje u du`em periodu ne primaju mese~ne
prinadle`nosti, sta-we balisti~ke opreme i uslovi `ivota pripadnika
Vojske u KZB.
Stankovi} je naveo podatak da u proteklih pet godina
Ministar-stvo odbrane nije uputilo nijedan zahtev niti je kupilo
ijedan proiz-vod Vojne ustanove Kara|or|evo, koja trenutno ima oko
tri hiqadekrava. Rekao je da su jo{ pre deset godina prodate ma{ine
za preradumleka i mle~nih proizvoda i zapitao se kolike bi tek
u{tede bile dase Vojska tim namirnicama snabdeva sa te ili sli~nih
ekonomija.
Ministar je govorio o nezakonitom poslovawu Kara|or|evai o tome
kako nijedna od krivi~nih prijava koje su podnete protivu~inilaca
nije procesuirana.
Trideset tri lica koja su upu}ena na vojnodisciplinski
sudoslobo|ena su odgovornosti, po osnovu zastarelosti zbog
namernognesprovo|ewa postupka, a VU je sada u obavezi da im isplati
15 mi-liona dinara na ime nadoknade za neprimawe dohotka. Bojim se
da jetakva situacija i u drugim ustanovama naglasio je on.
Problema ima i u Kopnenoj zoni bezbednosti. Nisu
ispla}enednevnice u iznosu od 130 miliona dinara, a pripadnici
Vojske `ivei rade u te{kim uslovima. Razlog je promena namene
objekta koji segradi u bazi Cepotin. Do sada je ulo`eno 400 miliona
dinara, ane zna se da li }e i kada gradwa biti nastavqena.
U svakom slu~aju brzo }emo doneti odluku jer moramo na
tompodru~ju da re{imo problem stanovawa i sme{taja vojske, a taj
obje-
-
4INTERVJU
General-major Zdravko Pono{, zamenik na~elnikaGeneral{taba VSCGO
PITAWIMA RATA I MIRA 8
Prepreke na putu do sporazuma izme|u SCG i Natoa NERAZUMEVAWE
NU@NIH POTEZA 13
TEMA
[ta donosi Nacrt zakona o civilnoj slu`bi? VOJSKA BEZ VOJNIKA
14ODBRANA
Obezbe|ewe objekata, materijalnih sredstava u Vojsci Srbije i
Crne GoreZA[TITA OD NEPOZVANIH 20250. raketna brigada PVOJUNACI
OSTAJU JUNACI 25305. in`iwerijska brigadaVE[TINA POGODNOG
OGRANI^AVAWA 28Nova organizacija civilne za{titeDA ODGOVOR NE
ZAKASNI 32Sedamdeset godina od smrti generala Milo{a Vasi}aSE]AWE
NA VOJSKOVO\U 37
DOSIJE
Vojna ustanova Kara|or|evo na prekretniciSVETLO NA KRAJU TUNELA
38
DRU[TVO
Samoubistvo granica slabosti i snagePUT U NI[TAVILO 42Pukovnik
profesor dr Rajko Hrva~evi}, zamenik na~elnika VMANE LE^I SE BOLEST
VE] BOLESNIK 45
SA
DR
@A
J
20Prvi vojni list u Srbiji Ratnik iza{ao je 24. januara 1879.
godine
Izdava~Novinsko-izdava~ki centar VOJSKABeograd, Katani}eva
15Na~elnik NIC VOJSKAZvonimir Pe{i}, pukovnikGlavni i odgovorni
urednikSlavoqub M. Markovi}, potpukovnikZamenik glavnog i
odgovornog urednika Radenko Mutavxi}Pomo}nik glavnog i odgovornog
urednikaDragana Markovi}REDAKCIJA:Aleksandar Anti}, poru~nik,
Slobodan Vu~ini}(dopisnik iz Podgorice), Du{an Gli{i}
(dru{tvo),Sne`ana \oki} (svet), Branko Kopunovi} (prilozi),Du{an
Marinovi} (istorija), Zoran Miladinovi},potpukovnik (dopisnik iz
Ni{a), Nada Milo{evi}, Vladimir Po~u~, kapetan I klase (odbrana),
Sawa Savi}, Mira [vedi} (tehnika)Stalni saradniciBo{ko Anti},
Stanislav Arsi}, mr Slavi{a Vla~i},Milosav \or|evi}, dr Milan
Mijalkovski, dr Milan Milo{evi}, Nikola Ostoji}, dr Dragan
Simeunovi}, Sebastijan Balo{, Igor Vasiqevi}, Jugoslav Vlahovi},
Predrag Mili}evi}, Miqan Milki}, Nikola Ota{,Budimir M. Popadi}, dr
Svetozar Radi{i}Dizajn i prelomEnes Me|edovi} (likovni urednik),
Branko Siqevski (tehni~ki urednik), Vesna Jovanovi}FotografijaGoran
Stankovi} (urednik) Zvonko Perge, Darimir Banda
(fotoreporteri)Jezi~ki redaktoriMira Popadi}, Sla|ana
Mir~evskiKorektorSla|ana GrbaSekretar redakcijeVera Denkovski
DokumentacijaRadovan Popovi} (foto-centar), Nada
StankovskiTELEFONINa~elnik 3615-036, 39-279Glavni i odgovorni
urednik 3615-302, 33-209Redakcija 3615-290, 3615-239, 3615-295,
23-808, 23-810Dopisni{tvo Ni{ 018 509-481, 21-481Dopisni{tvo
Podgorica 081 483-443, 42-443 Marketing 3615-502Pretplata 3615-297,
39-129TELEFAKS 3615-488ADRESA11000 Beograd, Katani}eva 15po{t.pr.
[email protected]@odbrana.mod.gov.yuInternetwww.odbrana.mod.gov.yu@iro-ra~un840-49849-58
za NIC VojskaPretplataZa pripadnike MO i VSCG preko RC mese~no 160
dinara.Za pretplatnike preko Po{tanske {tedionicemese~no 180
dinara. Za ostale (do kraja godine)tromese~no 540 dinara[tampa
POLITIKA AD, Beograd, Makedonska 29CIP Katalogizacija u
publikacijiNarodne biblioteke SrbijeODBRANAISSN 1452-2160Magazin
izlazi svakog 1. i 15. u mesecu
Magazin Ministarstva odbrane Srbije i Crne Gore
Ukazom predsednika Srbije i Crne GoreNIC Vojska" je povodom 125
godina vojne {tampe, 24. januara 2004. godine, odlikovan ordenom
Vuka Karaxi}a, drugog stepena
Snim
io Z
vonk
o PE
RGE
34
15. novembar 2005.
-
S[ta donosi novi Pravilnik o re{avawu stambenih pitawa NADA ZA
BESKU]NIKE 48
PRAVNIK VAM ODGOVARA 49
SVET
Susret sa hrvatskim generalom Slavkom Bari}emNAKON DUGOG
PUTOVAWA U NO] 50Obave{tajno-bezbednosni sistem Hrvatske
(2)NAJAVQENE PROMENE 52TEHNIKA
Zastava-oru`jeGIGANT NA STAKLENIM NOGAMA 56Novosadski sajam
inovatoraVATROMET IDEJA 60Projekat kineskog nosa~a aviona MO] NA
VODI 62Italerijeva istorijska strategija DRUGI SVETSKI RAT NA
ITALIJANSKI NA^IN 64KULTURA
Vojni izdava~i na Sajmu kwigaIZME\U SUPROTNIH EMOCIJA
66Centralni dom VSCGENERGIJA STVARAWA 68FEQTON
Mirovna politika kneza Pavla Kara|or|evi}a ZA NEUTRALNOST
JUGOSLAVIJE 70SPORT
Sara Grbi}, karatistkiwaKORAK DO CIQA 76Sa Goranom ^egarom o
kraju jedne uspe{ne sezoneU TRCI SA VREMENOM 78
VERTIKALAeriju intervjua sa ~elnim qudima Ministarstva odbrane
iVojske Srbije i Crne Gore u ovom broju nastavqamo zani-mqivim
susretom sa general-majorom Zdravkom Pono{em,zamenikom na~elnika
General{taba, koji podse}a na zna-~aj moralne vertikale Vojske i na
moderan na~in otkrivasu{tinu odnosa izme|u patriotizma i
profesionalizma.Pored ostalog, istakao je neophodnost konsenzusa
dru-
{tvenih elita o bezbednosti kao nacionalnom interesu. Naisti
problem osvrnuo se, u autorskom prilogu, i dr Bojan Dimi-trijevi},
savetnik predsednika Srbije za odbranu.
U temi broja govorimo o tome {ta donosi Nacrt Zakona ocivilnoj
slu`bi i tra`imo odgovor na pitawe da li }e Vojskaostati bez
vojnika. S tim u vezi je i tema o obezbe|ewu objeka-ta,
materijalnih sredstava i qudi, problemu sa kojim se jedini-ce
Vojske ve} nekoliko godina suo~avaju zbog smawewa broja voj-nika na
odslu`ewu vojnog roka.
Pri~u o civilnoj za{titi, koju smo zapo~eli u drugom bro-ju,
nastavqamo prikazom novog koncepta organizacije i anali-zom
kadrovske strukture tog va`nog elementa sistema odbrane.
O samoubistvu, kao dru{tvenom fenomenu, govorili sustru~waci iz
zemqe i sveta na simpozijumu koji je nedavno odr-`an na VMA. Odjeke
sa tog skupa, sa naglaskom na prevenciji,prenosimo na starnicama
rubrike dru{tvo.
Da ne treba le~iti bolest, ve} bolesnika, podse}a prof.dr Rajko
Hrva~evi}, zamenik na~elnika VMA i svetski priznatnefrolog, koga
smo nedavno posetili.
Modus za ozdravqewe nadle`ni dr`avni organi moraju daprona|u za
posrnulu Vojnu ustanovu Kara|or|evo, kojoj smoposvetili stranice
dosijea. U svetlost na kraju tunela zagleda-ni su i zaposleni u
preduze}u Zastava-oru`je, giganta na stakle-nim nogama. Ugovor o
strate{kom partnerstvu sa ameri~kim Re-mingtonom uliva nadu u boqe
sutra tog dela na{e odbrambeneindustrije.
Susret sa hrvatskim generalom Slavkom Bari}em, zameni-kom
na~elnika General{taba, svedo~i o odlu~nosti vojnog vrhadveju
zemaqa da se razgovorom i razmenom iskustava defini{uzajedni~ki
interesi.
Stranice feqtona, u naredna ~etiri broja, rezervisalismo za
sagledavawe su{tine mirovne politike kneza Pavla
Ka-ra|or|evi}a.
Sportske strane posvetili smo karatistkiwi Sari Grbi}i podvizima
maratonaca potpukovnika Svetislava Pavlovi}a ivojnika po ugovoru
Gorana ^egara.
Na va{ zahtev stara rubrika sa pravnim savetima ponovoje u
stroju, a pozabavili smo se i novim Pravilnikom o re{a-vawu
stambenih pitawa.
Za na{e ~itaoce pripremili smo i mali poklon, posterautomatske
pu{ke 5,56 milimetara M-21, koji su dizajniraliRadovan Popovi} i
Enes Me|edovi}.
Pi{ite nam {ta biste `eleli da pro~itate na stranicamaOdbrane, a
pretplatnike podse}amo i na obavezu da nas re-dovno obave{tavaju o
promeni adrese kako bi magazin urednostizao do wih.
54
RE^ UREDNIKA
5
-
Vuka{in Mara{, zamenik ministra od-brane Srbije i Crne Gore:
Dr`avna zajednica mora primiti ve}istepen odgovornosti,
obaveznosti i brige ka-ko bi stvorili elitnu Vojsku, vojsku za 21.
vek.Jer bez odbrambene snage i mo}i nijedna dr-`ava ne predstavqa
~inilac koji se respektu-je. Takva vojska je i ~inilac koji
integri{e sverazvojne ambicije i planove koje imamo kaodr`ava, a
usmerene su na integracije, regio-nalne, evropske i atlantske.
Dr Bojan Di-mitrijevi}, savet-nik predsednikaSrbije za
odbranu:
Sporazu-mom o tranzitnimaran`manima u po-dr{ci
mirovnimoperacijama poja-~ana je garancijada }e snage Natoaiz
regiona br`edelovati u slu~aju eskalacija nasiqa na Ko-smetu, po
scenariju sli~nom onom od 17. mar-ta 2004, mada su{tina tog
dokumenta nije od-brana Kosova i Metohije snagama Atlantskogpakta,
ve} izraz jasnog opredeqewa Srbije iCrne Gore za pristupawe
evroatlantskim od-brambenim integracijama.
6
DOGA\AJI
VRHUNAC USAVR[
Znawe i organizacija su najvi{estrategijske kategorije. A znawe
mo`e da sestekne samo u dobrim {kolama. I mogu da gasteknu samo
qudi odani svome narodu i svo-joj vojsci rekao je u svom obra}awu
gene-ral Pajovi}, vitalan i u svojoj desetoj dece-niji `ivota.
U znak zahvalnosti za {kolovawe kadraVojske Republike Srpske,
[koli nacionalneodbrane dodeqeno je najvi{e odlikovaweMinistarstva
odbrane RS.
R. M.
S
O b e l e ` e n o p e t d e c e n i j a [ k o l e n a c
Vuka{in Mara{ uru~uje odlikovawe generalu Vidosavu
Kova~evi}u
RE^ ve~anost povodom pet decenija postoja-wa i rada [kole
nacionalne odbraneotvorio je na~elnik general-major mrVidosav
Kova~evi}, pozdravqaju}ibrojne goste me|u kojima su bili zame-
nik ministra odbrane Vuka{in Mara{, na-~elnik General{taba VSCG
general-potpu-kovnik Qubi{a Joki}, strani vojni izasla-nici u SCG,
biv{i i sada{wi slu{aoci.
[kola nacionalne odbrane predstavqanajvi{i nivo osposobqavawa
oficira zaobavqawe najslo`enijih komandnih i {tabnihdu`nosti na
takti~kom, operativnom i strate-gijskom nivou. Od 5. novembra 1955,
kada jeformirana odlukom General{taba tada{weJNA, [kolu je zavr{ilo
2.297 oficira i je-dan broj visokih politi~kih funkcionera.
Za ostvarene rezultate i zasluge uoblasti obrazovawa, a povodom
pet deceni-ja postojawa, predsednik dr`avne zajedniceSCG Svetozar
Marovi} dodelio je [kolinacionalne odbrane orden Vuka
Karaxi}atre}eg stepena.
Uru~uju}i odlikovawe, zamenik mini-stra odbrane SCG Vuka{in
Mara{ istakaoje da su pred nama nove opasnosti terori-zam,
organizovani kriminal i korupcija, zakoje je potrebna savremena,
moderna, dobronaoru`ana i profesionalna Vojska.
U pitawu su sve one negativne pojavesa kojima se mo`e suo~iti i
izboriti samoVojska koja sti~e znawa od autoritativnihqudi,
li~nosti i institucija, kao {to je [ko-la nacionalne odbrane rekao
je Mara{.
Tom prilikom, najistaknutijim pripad-nicima [kole dodeqewe su
nagrade, a biv-{im na~elnicima [kole, najboqima u ranguu nekoliko
posledwih generacija i jednombroju organizacija i institucija,
uru~ene suzahvalnice i priznawa.
Priznawe je uru~eno i general-majoruu penziji Qubisavu Pajovi}u,
jednom od de-vet polaznika [kole u prvoj klasi.
DOMA]I SOFTVER U FUNKCIJI ODBRANEU Upravi za obaveze odbrane
Ministar-
stva odbrane SCG, odr`ana je prezentacija do-stignutog nivoa
razvoja informacionog siste-ma VOJEVID.
Ideja o razvoju tog informacionog siste-ma potekla je od grupe
in`ewera informati~a-ra u vreme agresije Natoa kada je, zapravo,
tre-balo u realnom vremenu proveriti funkcioni-sawe sistema vojne,
radne i materijalne oba-veze. Zbog tada{weg objektivnog nedostatka
ta~-nih podataka, tim stru~waka iz tada{we Tre}euprave i Uprave za
informatiku G[ VJ po~eoje, pre tri godine, sa radom i izgradwom
ovogsoftverskog paketa i informacionog sistemaVOJEVID koji je
kandidovan za plaketu Dru-{tva za informatiku Srbije za izvanredne
do-prinose u razvoju informatike. Projekat je svr-stan me|u ~etiri
najboqa programska re{ewau podru~ju informacionih sistema u Srbiji
2004. godine. D. K. M.
^ESTITKE NA^ELNIKANa~elnik General{taba VSCG ge-
neral-potpukovnik Qubi{a Joki} ~e-stitao je pripadnicima roda
oklopno-mehanizovanih jedinica 31. oktobar dan tog roda, a
pripadnicima in`i-werije 6. novembar dan roda in`i-werije.
PRIJEMIZamenik na~elnika G[ VSCG gene-
ral-major Zdravko Pono{ primio jepovodom 6. novembra dana
in`iwe-rije i 11. novembra dana roda elek-tronskog izvi|awa i
protivelektron-skih dejstava delegacije tih rodova.
IZ GENERAL[TABA VSCG
15. novembar 2005.
-
Ministar odbrane Srbije i Crne Gore dr Zoran Stankovi} posetio
je komande i jedini-ce Vojske SCG u Republici Crnoj Gori i
razgovarao sa dr`avnim rukovodstvom Crne Gore uPodgorici.
Na sastanku sa predsednikom Filipom Vujanovi}em i premijerom
Milom \ukanovi}emglavna tema bilo je funkcionisawe Vojske u Crnoj
Gori i odnos te republike prema Vojsci dr-`avne zajednice. U
razgovoru su otklowene nedoumice koje su izazvali crnogorski
predlozi zakadrovska re{ewa u Ministarstvu odbrane i u vezi sa
finansirawem Vojske.
Na sastanku sa delegacijom vojnih penzionera ministar je obe}ao
da }e za {to kra}evreme, zajedno sa ministrima finansija Srbije i
Crne Gore, re{iti problem ispla}ivawavojnih penzija.
Na kraju posete Crnoj Gori ministar Stankovi} je posetio Komandu
Podgori~kog korpu-sa, jedinice Mornarice u Tivtu i
Mornari~ko-tehni~ki remontni zavod Sava Kova~evi}, ~i-ji su radnici
u {trajku.
POBOQ[ATI USLOVE ZA @IVOT I RAD
Sa ` eqom da li~no sagleda uslove u kojima ` ive i rade
stare{ine i vojnici koji obezbe-|uju administrativnu liniju prema
Kosovu i Metohiji i Kopnenu zonu bezbednosti, ministarodbrane dr
Zoran Stankovi}, u pratwi na~elnika General{taba VSCG
general-potpukovnikaQubi{e Joki}a i drugih saradnika, boravio je u
sastavima 78. motorizovane brigade na juguSrbije.
Na po~etku posete ministar je obi{ao bazu Golema ~uka, na kojoj
ga je komandant 78.motorizovane brigade pukovnik Milosav Simovi}
obavestio o zadacima jedinice. MinistraStankovi}a je posebno
zanimalo da li stare{ine i vojnici imaju potrebnu za{titnu i
antiba-listi~ku opremu. Obe}ao je i pomo} u re{avawu problema kao
{to su neispla}ene nov~anenaknade od februara i nedostatak drva za
predstoje}u grejnu sezonu.
Na bazi Oslarski rid ministar je posetio jedinicu za
intervencije i vatrenu podr{ku.Pripadnici tog sastava su donedavno
boravili u zemunicama, ali su sopstvenim snagama isredstvima
napravili barake koje im omogu}avaju ne{to boqe uslove za `ivot i
rad.
Prilikom obilaska gradili{ta budu}e baze Cepotina, gde radovi
kasne ve} dve godinezbog nedostatka finansijskih sredstava,
ministar Stankovi} je naglasio da ako je interesdr`ave da ovde
vojska postoji, onda ona mora da ima uslove da tu `ivi i radi.
Jasno je da po-stoje potrebe, tako da }emo izna}i mogu}nosti da
obnovimo gradwu. Uostalom, ve} je tolikopara ulo`eno da se sada ne
mo`e, tek tako, odustati.
S. V. i Z. M.
Ministar odbrane u Crnoj Gori i na jugu Srbije
RE[EWA ZA BOQE FUNKCIONISAWE VOJSKE
Na~elnik General{taba Vojske Srbije iCrne Gore
general-potpukovnik Qubi{a Jo-ki}, sa saradnicima, boravio je 8. i
9. no-vembra u dvodnevnoj radnoj poseti Zdru`e-nom general{tabu
Vojske Rumunije.
General Joki} razgovarao je sa mini-strom odbrane Rumunije Jonom
Mir~eomPlanguom i na~elnikom Zdru`enog general-{taba Vojske
Rumunije generalom Eugenom Ba-dalanom. Bilo je re~i o intenzivirawu
bila-teralne vojne saradwe i mogu}nostima za we-
no pro{irewe. Rumunska delegacija prenelaje na~elniku
General{taba VSCG svoja isku-stva u procesima pridru`ivawa
ProgramuPartnerstvo za mir i Natou, u~e{}u u me|u-narodnim misijama
i akcijama za osigurawemira i stabilnosti na Balkanu.
General Joki} predo~io je sagovornici-ma kakav je tok reforme i
reorganizacijeVojske SCG i pohvalio saradwu dveju armija,istakav{i
mogu}nosti wenog daqeg unapre-|ewa.
Na~elnik General{taba u poseti Rumuniji
SVESTRANA SARADWA
7
[AVAWAi o n a l n e o d b r a n e
Uz Dan Vojnotehni~koginstituta
NOVI ZADACIMinistar odbrane Srbije i Crne
Gore dr Zoran Stankovi} uputio je pri-padnicima Vojnotehni~kog
instituta ~e-stitku povodom 3. novembra dana in-stituta u kojoj
isti~e da zapo~eta re-forma name}e Institutu nove zadatke iobaveze,
ponovno preispitivawe ras-polo`ivih kapaciteta, znawa i
mogu}-nosti. Tako|e, ukazuje na pravce budu}egrazvoja i polo`aja u
sistemu odbrane.
SISTEM ODBRANEU BROJKAMA
U sistemu odbrane ima 52.058 li-ca. Od tog broja je 26.276
profesional-nih vojnika dok je 13.838 civilnih lica.Vojnika na
odslu`ewu vojnog roka ima11.944.
-
Uniforma koju mi nosimo sama po sebi nije merilo patriotizma. To
{to minosimo uniformu ne zna~i da smo ve}e patriote od lekara,
profesora ili bilo koga drugog... Me|utim, u tim profesijama mogu}e
je da budeteuspe{ni, a da pri tom i niste neki patriota. U na{oj
profesiji je to nemogu}e. U isto vreme nerazumno je o~ekivati da
neko samo zbog patriotskih razloga provede radni vek u Vojsci
zanemaruju}i egzistencijalne potrebe svoje porodice.Tu mora biti
zastupqeno i jedno i drugo profesionalno i patriotsko.
15. novembar 2005.8
General-major Zdravko Pono{, zamenik na~elnika General{taba
VSCG
O PITAWIMARATA I MIRA
IN
TE
RV
JU
-
General-major Zdravko Pono{, ~ovek koji izuzetno ceni zna-we,
veruju}i da ono, fromovskim jezikom re~eno, vi{e pripa-da
kategoriji biti, nego kategoriji imati, taj svoj stav potvr-dio je
i sopstvenom biografijom. Zavr{io je vredne i visoke{kole, a osim
znawa stekao je i iskustvo koje mu poma`e dasa mesta na kome je,
boqe, {ire i jasnije sagleda probleme u
kojima se vojska nalazi, mogu}nosti wihovog re{avawa,
dru{tveniokvir, ali i me|unarodni kontekst vremena sada{weg. Gde
gre{i-mo i gde drugi gre{e kada je u pitawu vojska, koja je prava
mera od-nosa patriotizma i profesionalizma za ~oveka u uniformi,
ho}eli nam i kada biti boqe, i koliko to boqe od nas zavisi ili ne
za-visi, samo su neki tematski okviri o kojima mo`ete ~itati u
razgo-voru na ovim stranama.
Koja su, po Va{em mi{qewu, kqu~na pitawa kojima se Ge-neral{tab
Vojske SCG mora pozabaviti u ovom vremenu? Da bih odgovorio na to
pitawe moram malo da se vratim u
pro{lost, jer da bismo znali {ta sve moramo da uradimo, trebada
vidimo gde smo. Da prepoznamo i shva-timo da je vojska devedesetih
godina bilai upotrebqavana i zloupotrebqavana. Uwu nije
investirano, niti je dogra|iva-na, i to {to mi u ovom trenutku
imamo kaoproblem jesu posledice te nebrige i tra-umati~nog perioda
od tih desetak i vi{egodina. Osim toga, ta vojska je projekto-vana
{ezdesetih i sedamdesetih, ne samopo veli~ini, ve} vi{e po
kvalitetu, zabezbednosne izazove tog vremena. A svimi znamo da je
to bilo vreme hladnog ra-ta. ^iwenica je da je ta vojska
neprime-rena izazovima novog doba. Sada kadakona~no imamo
Strategiju odbrane, kojadefini{e nove izazove, rizike i
pretwe,stvoreni su formalni preduslovi za pro-jektovawe vojske koja
je primerena na{impotrebama za dogledno vreme. Pojedno-stavqeno
re~eno, politika je dala smer-nice za projektovawe vojske. Slede}i
ko-rak je izrada Strategijskog pregleda od-brane kao kqu~nog
dokumenta kojim se, naosnovi opredeqewa iz Strategije odbra-ne,
projektuje vojska i {ire sistem odbrane. Re{ewa koja }eStrategijski
pregled ponuditi bi}e uslovqena sa dva korelativnaparametra:
projekcijom vojnog buxeta i zahtevanim kvalitetomvojske. Izme|u ta
dva kqu~na parametra treba prepoznati kakvu}emo vojsku da gradimo.
Ministarstvo odbrane ponudi}e stru~nuviziju razvoja Vojske, a na
vlasti ove zemqe je da se opredeli ipreuzme svoj deo odgovornosti.
Koja je uloga General{taba u tomprocesu? General{tab najpre mora
proaktivno i kreativno dau~estvuje u izradi takvog dokumenta, jer
je kompetentan za taj po-sao i na wemu je da kasnije sprovede
verifikovana re{ewa.Upravo }e implementirawe tih re{ewa biti
su{tina reforme.Drugi zadatak General{taba je da tokom tog procesa
obezbedi daVojska mo`e u hodu odgovoriti na sve bezbednosne izazove
koji supred wom i one koji bi mogli da se pojave. Svima treba da
budejasno da mi reformu ne sprovodimo u sterilnim uslovima, kaoneke
druge zemqe centralne Evrope. Mi imamo realne bezbedno-sne
problema. Slikovito re~eno, General{tab mora da obezbedida nam, dok
renoviramo ku}u, name{taj ne pokisne.
Koliko je u tom procesu o kome govorite bitan odnos
Gene-ral{taba i Ministarstva odbrane?
To je kqu~no. General{tab je institucionalno organ Mini-starstva
odbrane, i sve {to radimo je na{ zajedni~ki posao. Odizrade
Strategijskog pregleda odbrane do wegove primene, posaokoji nas
~eka je zajedni~ki, i to je prilika da nova
organizacijaMinistarstva i General{taba u potpunosti za`ivi.
U poku{aju da defini{emo situaciju koju ste zatekli, zani-mqivo
je ~uti od Vas kakav mislite da je rejting Vojske u jav-nosti ovog
trenutka? Kad govorimo o rejtingu Vojske, govorimo u stvari o
povere-
wu u Vojsku. Poverewe se, uop{te je poznato, te{ko sti~e, a
lakogubi. To je problem koji mi sada imamo. Stawe u Vojsci je uzrok
rej-tinga koji ona ima u ovom trenutku, ali je sve to u isto vreme
i od-raz stawa u dru{tvu. ^iwenica je da se rejting Vojske mewa ne
sa-mo u zavisnosti od stawa u woj samoj, nego da na sve to uti~e i
sta-we u dru{tvu. Jednostavno re~eno, stawe rata ili mira, ve}
samopo sebi uti~e na rejting Vojske u dru{tvu, kao i to da li je
sistemautokratski, demokratski, ali to je teorija. U praksi je za
reflek-tovawe stawa u dru{tvu na vojsku vrlo va`no da li je ona
profe-sionalna ili je prete`no zasnovana na slu`ewu vojnog roka,
kakavje na{ model. Zato je stawe u Vojsci poput na{e uvek
lakmus-papirstawa u dru{tvu. Da je Vojska profesionalna, to bi se
mawe odra-`avalo. Ovim ne `elim da prebacujem odgovornost za stawe
u Voj-
sci na stawe u dru{tvu, samo ` elim da na-glasim da su te dve
stvari povezane, i daje neophodno da obe strane deluju na
po-pravqawu poverewa u Vojsku. Da ne govo-rimo o statisti~kim
pokazateqima. Na{je zadatak, u svakom slu~aju, da zaustavi-mo lo{
trend, ali ne samo mi iz Vojske ine samo Ministarstvo odbrane, nego
iostale strukture izvr{ne vlasti, zakono-davna vlast, ali i
sudska.
Pomenuli ste i da mi nemamo profe-sionalnu vojsku. Ako smo se u
tompravcu uputili, {ta nas od we deli? Deli nas mnogo toga.
Profesionali-
zacija je proces, veoma skup, i on ne mo`eda se dogodi preko
no}i. Skupo nam je daodr`avamo postoje}u Vojsku, jer je
nepri-merena vremenu i mogu}nostima dru{tva,ali je isto tako skupo
da izvr{imo brzutranziciju u neku drugu vrstu vojske, u ovomslu~aju
govorimo o profesionalnoj voj-sci. Dugoro~no gledano, uva`avaju}i
isku-stva okolnih zemaqa, profesionalizaci-ja je dobar izbor. Za
sve to vreme, kao
{to rekoh, imamo realne bezbednosne probleme i sve {to
radimomoramo prilagoditi toj realnoj situaciji. Nisam siguran da je
tre-nutak za radikalno skra}ewe vojnog roka mudro odabran i zato
ve-rujem da }emo morati da ubrzamo proces profesionalizacije,
dauvedemo kategoriju aktivne rezerve i dobrovoqnog slu`ewa
vojnogroka, uz odgovaraju}i sistem socijalnih beneficija.
Imaju}i u vidu sve promene, tranzicije, transformacije
iintegracije koje predstoje na{oj dr`avi i vojsci u nared-nom
periodu, zanimqivo je ~uti koji to profesionalni ivrednosni profil
pripadnika VSCG odgovara svemu {tonas ~eka? Gde je u definisawu tog
profila, po Vama, pravamera izme|u ~oveka struke, ~oveka duge i
bogate vojne tra-dicije i ~oveka koji odgovara zahtevima novog
vremena? Tradicija je veoma zna~ajna, wu ne smemo zanemariti. U
na-
{oj vojni~koj tradiciji postoje mnogi elementi koji su vredni,
kojetreba da negujemo, po{tujemo i da se pozivamo na wih. Nave{}u
sa-mo primer na{ih savezni{tava tokom istorije, koja vaqa imati
uvidu. Ona su nas ~esto vodila u pobedu, i to je ne{to {to ne
trebazaboraviti. Kada govorimo o tradiciji, govorimo o moralnoj
ver-
Partnerstvo za mir nije nikakav standard opremawa vojske.
Jedini standardi koje ono zahteva jesuoni koji omogu}avaju
partnerima da
budu partneri, da budu interoperabil-ni. Tu su tri elementa
zna~ajna: da su
partneri u stawu da komuniciraju istimjezikom, da imaju
komunikacionu opremu
koja im to omogu}ava i da imaju usagla{ene procedure da bi
zajedno mogli da funkcioni{u na ve`bama
i u realnim situacijama. Partnerstvo za mir nije samo vojno
pitawe, ve} je indikator standarda
celog dru{tva. Uostalom, me|unarodnazajednica prepoznaje
pripadnost
Partnerstvu za mir kao pokazateq da jeinvestirawe u tu zemqu
dobar posao,
siguran i bezbedan.
9
-
tikali vojske. Vojska bez moralne vertikale te{ko da mo`e da
op-stane. Va{e pitawe do`ivqavam kao pitawe odnosa izme|u
patrio-tizma i profesionalizma. To su, duboko verujem, dva
parametra ko-ji jedan drugog ne iskqu~uju. Dr`ava po pravilu ima
veoma racio-nalne razloge da ide u rat. Tim racio-nalnim razlozima
je te{ko opravdatiza{to pojedinac treba da bude spremanda u takvom
eventualnom ratu izgubi svoj`ivot. To se u istoriji pokazivalo i
do-kazivalo mnogo puta. Da bi ~ovek, jedin-ka, bio spreman da
`rtvuje `ivot, po-trebno je mnogo vi{e od dr`avnog raci-onalnog
interesa. Potrebna je motiva-cija, a ona dolazi iz poqa eti~kog i
emo-cionalnog. Za oficire je to oduvek bilastvar odnosa prema
profesiji, na nekina~in i socijalna obaveza. Za vojnike
jemotivacija dolazila iz sfere emocio-nalnog, koje se napajalo
ideologijom, re-ligijom... Ono {to je konstanta, {to traj-no vredi,
pa vredi i danas, jeste potre-ba da se za{titi porodica, imawe,
ku}a,na~in `ivota... To je ta autenti~na vezaemocionalnog i
racionalnog koja poje-dinca dovodi u situaciju da bude spre-man da
se `rtvuje.
Novi tekst vojni~ke zakletve vi{e ne sadr`i deo: ne `ale-}i da u
toj borbi dam i svoj `ivot. Ratovi su uvek podrazumevali mogu}nost
da se u wima gine.
Moramo voditi ra~una o tome da u svima koji su ukqu~eni u
sistemodbrane postoji upravo taj spoj individualnog motiva i
dr`avnoginteresa. Onda rezultati ne}e izostati. Isto tako je va`no
re}ida uniforma koju mi nosimo sama po sebi nije merilo
patrioti-zma. To {to mi nosimo uniformu ne zna~i da smo ve}e
patriote odlekara, profesora ili bilo koga drugog... Me|utim, u tim
wihovimprofesijama mogu}e je da budete uspe{ni, a da pri tom i
niste ne-ki patriota. U na{oj profesiji je to nemogu}e. U isto
vreme nera-zumno je o~ekivati da neko samo zbog patriotskih razloga
provederadni vek u vojsci, zanemaruju}i egzistencijalne potrebe
svoje po-rodice. Tu mora postojati i jedno i drugo zastupqeno
profesio-nalno i patriotsko.
Na nedavnoj sednici Vrhovnog saveta odbrane konstatova-na je
nu`nost modernizacije VSCG u skladu sa standardimaPartnerstva za
mir. Kako je na istoj sednici potcrtan iproblem finansirawa VSCG,
~ak i u oblasti osnovnihsredstava, kako mislite da }e se taj
disbalans izme|u po-treba i mogu}nosti razre{iti? Saop{tewe sa te
sednice Vrhovnog saveta odbrane ukazuje
samo na to da ra{~i{}avawe aktuelnog problema sa nabavkom voj-ne
opreme ne sme da bude razlog da se zaustavi proces opremawaVojske.
S druge strane, Partnerstvo za mir ne podrazumeva krutestandarde
opremawa. To nigde nije definisano. Niko vas ne terada imate
odre|enu vrstu opreme, odre|enog kvaliteta, a jo{ najma-we od
odre|enog proizvo|a~a. Partnerstvo za mir nije nikakavstandard
opremawa vojske. Jedini standardi koje ono zahteva jesuoni koji
omogu}avaju partnerima da budu partneri, da budu inter-operabilni.
Tu su tri elementa zna~ajna: da su partneri u stawuda komuniciraju
istim jezikom, da imaju komunikacionu opremu kojaim to omogu}ava i
da imaju usagla{ene procedure da bi zajednomogli da funkcioni{u na
ve`bama i u stvarnim situacijama. Part-nerstvo za mir nije samo
vojno pitawe ve} je indikator standarda
10
INTERVJUcelog dru{tva. Uostalom, me|unarodna zajednica
prepoznaje pri-padnost Partnerstvu za mir kao pokazateq da je
investirawe u tuzemqu dobar posao, siguran i bezbedan.
Problem finansirawa Vojske, ali i standarda wenih pri-padnika je
goru}i i realan. Kakve su nam mogu}nosti da `i-vimo boqe, sa ne{to
ve}im platama, grejawem...? Da najpre vidimo gde u tom smislu mi
unutar Vojske gre{imo.
Mi gre{imo u planirawu. ^esto to ~inimo tako {to su nam
planovina jednoj strani stola, a novac negde drugde,i te dve stvari
uop{te ne povezujemo. Za po-~etak, na{i planovi moraju biti realni,
asvaka stavka egzaktno prikazana u parama.Mi jo{ uvek patimo od
inflatornog plani-rawa, kada su nam planovi imali one tri nu-le u
gorwem desnom uglu, pa niko nije ra~u-nao da }e to u stvarnosti da
funkcioni{e,jer }e inflacija za neki mesec sve to obez-vrediti.
Papiri u tom slu~aju slu`e samo zabirokratske ciqeve, da se vidi da
je ne{toodra|eno. Planirawe nam mora biti suro-vo realno, moramo
realno da izrazimo na-{e potrebe. Strategijski pregled odbrane,koji
se upravo radi, jeste kqu~ni dokumentkoji }e trasirati reformu. Ako
to dobrouradimo, ako dobro isplaniramo kolikonovca imamo u odnosu
na kvalitet koji `eli-mo da postignemo, i ako dr`ava to bude
is-po{tovala, a ozbiqne dr`ave to po{tuju onda mi vi{e ne}emo imati
tu vrstu proble-ma. Da bismo stigli do te zdrave faze, mo-
Kada govorimo o tradiciji, govorimo o moralnoj vertikali
vojske.
Vojska bez moralne vertikale te{ko da mo`e da opstane.
Dr`ava po pravilu ima veoma racionalne razloge da ide u rat.
Tim racionalnim razlozima je te{koopravdati za{to pojedinac
treba
da bude spreman da u takvom eventualnom ratu izgubi svoj
`ivot.
To se u istoriji pokazivalo i dokazivalo mnogo puta. Da bi
~ovek,jedinka, bio spreman da `rtvuje `ivotpotrebno je mnogo vi{e
od dr`avnogracionalnog interesa. Potrebna je motivacija, a ona
dolazi iz poqa
eti~kog i emocionalnog.
-
ramo prvo da iza|emo iz minusa. Sada{wi General{tab bio bi
ne-verovatno relaksiran kada bi dr`avno rukovodstvo omogu}ilo
dakrenemo od nule. Da ne kre}emo od minusa. To bi nam bila
najve}apomo} u reformi koja nam predstoji.
Bili ste na~elnik Uprave za me|unarodnu vojnu
saradwuMinistarstva odbrane SCG. Sa kojim oru`anim snagama jena{a
vojna saradwa najintenzivnija i gde je mesto na{e voj-ske, nekada
vrlo visoko kotirane, me|u armijama Evrope? Na{u strategiju
me|unarodne vojne saradwe zasnovali
smo na dva kqu~na elementa. Jedan obuhvata ciqeve me|unarod-ne
politike i spoqnopoliti~ke prioritete Srbije i Crne Gore, adrugi je
Strategija odbrane. To su izvori{ta na{e strategije me-|unarodne
vojne saradwe. Na tom osnovu definisali smo prio-ritetne oblasti i
zemqe. Region kome pripadamo i ~iju sudbinu ubezbednosnom smislu
delimo je, narav-no, kqu~an. Tako smo se i usmeravali.Razvili smo
vrlo uspe{nu saradwu saskoro svim zemqama regiona. Posebnosa
Italijom, Rumunijom, Bugarskom, Gr~-kom, Makedonijom... Sada se ve}
vide re-zultati kretawa u dobrom smeru u sarad-wi sa Ma|arskom,
Hrvatskom, Bosnom iHercegovinom, Albanijom... Osim zema-qa regiona,
na{i kqu~ni partneri u tomsmislu su Velika Britanija, koja nam
jebila i veza sa Severnoatlantskim pak-tom posle 2000. godine, a
sada je to Nor-ve{ka. Na{a saradwa je veoma uspe{nai sa Holandijom,
Belgijom, Nema~kom,Francuskom, Kinom, gde imamo oficire
na {kolovawu. O`ivqava i na{a vojna saradwa sa SAD, poseb-no sa
wihovom Evropskom komandom. Me|utim, u odnosu na mogu}-nosti i
obostrani interes, mi smo tek u po~etnoj fazi te sarad-we.
Neophodno je da stvorimo pravne preduslove, u vidu zakqu-~ivawa
odgovaraju}ih me|udr`avnih sporazuma koji }e nam otvo-riti pravi
auto-put u vojnoj saradwi sa SAD. Kqu~na oblast sa-radwe koju smo
prepoznali, i koju `elimo da pro{irujemo sa re-levantnim vojskama,
jeste obrazovna saradwa. Takvom saradwomna{i qudi sti~u nova znawa
i iskustva, {to je dugoro~an kvali-tet, a ne korist samo za jednu
generaciju.
Pitali ste me i gde je mesto na{e vojske u Evropi.
Postojistereotip koji se ~esto ponavqa o ~etvrtoj naciji u Evropi u
voj-ni~kom smislu. Verovali ili ne, taj stereotip ima nekoliko
zema-qa Isto~ne Evrope. Istori~ari koji vaqano prate tu pri~u
ka`uda je takav nivo mogao da nam se pripi{e samo u kratkom
periodu
posle Drugog svetskog rata. Objektivno go-vore}i, u evropskim
razmerama mi smovojni~ki bili najceweniji pedesetih godi-na pro{log
veka, kada smo bili skoro naulasku u Nato. Me|utim, merila tipa
ko-liko smo dobri u odnosu na ostale u Evro-pi imaju hladnoratovski
prizvuk. Danas jenajva`nija odrednica to da li ste vi ko-risnik
bezbednosnih usluga ili ste u sta-wu da te usluge pru`ate drugima u
okvirusistema kolektivne bezbednosti. Verujemda mi imamo
potencijala za ovo drugo, ito treba da bude na{ izbor. Na{i
resur-si su veoma solidni, dodu{e, malo ne-sretno organizovani, ali
je kvalitet tu ion nam, profesionalno i takmi~arski
gledano, obezbe|uje pravu meru komparativnih prednosti u
odnosuna druge vojske u Evropi, pa ~ak i neke koje su ve} unutar
Natoa.Na{i oficiri se sa {kolovawa u inostranstvu vra}aju sa
vrlovisokim ocenama. Na to zaista mo`emo da budemo ponosni.
Posle Vojnotehni~ke akademije magistrirali ste na
Elek-trotehni~kom fakultetu u Beogradu, a kasnije ste zavr{ilii
Kraqevski kolex za odbrambene studije u Londonu. Kakvoje bilo to
iskustvo, kakav je to kolex, i kakve su sli~nosti irazlike u
izu~avawu te tematike kod wih i u na{em vojnomi civilnom {kolstvu?
Kraqevski kolex za odbrambene studije u Londonu jeste jed-
na od najuglednijih {kola te vrste u svetu. Ona nema iskqu~ivo
ko-mandni profil, ta oblast se samo delimi~no izu~ava, ali je
to{kola koja te`i{no daje dve vrste znawa. To su, najpre, znawa
izoblasti me|unarodnih odnosa, koja nam, izme|u ostalog, poma`u
dashvatimo da krize sa kojima se suo~avamo u na{em regionu nisu
niprve ni posledwe te vrste. [kolovawe koje vam daje
perspektivu{irokih pogleda, ne samo na Evropu nego i na ~itav svet,
a nasla-wa se na akumulirano znawe iz britanske bogate dr`avne,
dru-{tvene i imperijalne pro{losti, koje vam omogu}ava da
napravitedistancu, da se izmaknete iz svoje nevoqe i sagledate
su{tinu, za-ista je vredno iskustvo. Druga dimenzija, ne mawe
zna~ajna, kojuvam ova {kola omogu}uje jeste kvalifikacija da
re{avate proble-me u komunikaciji izme|u izvr{ne i zakonodavne
vlasti, sa jedne, ivojske sa druge strane. U praksi se pokazalo da
se ~esto vojska ipolitika ne razumeju dobro zato {to, figurativno
re~eno, ne go-vore istim jezikom. Znawa koja se sti~u u toj {koli
poma`u da seprepozna {ta to politika od vojske tra`i, a da se
politici obja-sni {ta vojska zaista mo`e od toga {to se od we tra`i
i da uradi.Takva ve{tina je kod nas retka, a praksa iz dana u dan
pokazuje danam i te kako treba. Znawa iz oblasti liderstva i
menaxmenta ta-ko|e su bitan kvalitet te {kole. Tu se steknu i veoma
zanimqivaprijateqstva i poznanstva, jer se sve na kraju svede na to
da li stekao li~nosti sli~nih afiniteta, ma odakle dolazili. Tako
da samza to vreme izgradio prijateqstvo sa izraelskim generalom,
jor-danskim pukovnikom, kolegama iz Britanije, Kine, Nema~ke,
Paki-stana, Australije, Ukrajine...
11
Mi jo{ uvek patimo od inflatornog planirawa, iz vremena kada su
nam
planovi imali one tri nule u gorwemdesnom uglu, pa niko nije
ra~unao
da }e to u stvarnosti da funkcioni{e,jer }e inflacija za neki
mesec sve to
obezvrediti. Papiri u tom slu~aju slu`e samo za birokratske
ciqeve, da
se vidi da je ne{to odra|eno. Planirawe nam mora biti surovo
realno, moramo realno da izrazimona{e potrebe.
-
15. novembar 2005.12
INTERVJU
[to se ti~e pore|ewa {kolstva, wihovog i na{eg, postojeozbiqne
razlike. Kraqevski kolex za odbrambene studije nemasvoj nastavni~ki
kadar. Ima samo rukovodstvo {kole, a nastavudr`e predava~i po
pozivu, veoma ugledni qudi u svojim bran{a-ma. Me|u predava~ima su
aktuelni ili biv{i ministri, dr`avni-ci, jedan od predava~a bio je
i kraq Jordana, do uglednih profe-sora, menaxera, poput direktora
kompanije British Airways. Za orga-nizaciju seminara {kola koristi
i partnersku vezu sa Kraqev-skim kolexom u Londonu. Izbor tema za
disertaciju bio je prili~-no slobodan. Ja sam izabrao ne{to {to je
sasvim izvan balkan-skog konteksta, tema je bila: Privatne vojne
kompanije - modernipla}enici, ili mogu}i odgovor na nove
bezbednosne izazove. Tatematika je veoma aktuelna u ratu u Iraku.
Metodologija nastaveje u toj {koli interaktivna, nije
konzervativna, za razliku od na-{eg {kolstva koje neguje tradiciju
stare pruske {kole, gde studen-te nazivamo slu{aocima. To verovatno
podrazumeva da oni nekri-ti~ki slu{aju i prihvataju, a tako se ne
stvara novi kvalitet. Stu-dent mora biti aktivan i kreativan.
Kakvi su Va{i neposredni utisci o mestu koje engleska voj-ska
ima u dru{tvu? Mo`emo li iz tog iskustva izvu}i nekezakqu~ke? Mesto
britanske vojske u dru{tvu je stabilno i davno uteme-
qeno. Oni nisu imali diskontinuitete revolucionarnog tipa,
kaomi. Oficirski poziv je cewena i dobro pla}ena profesija, a
kakoje kod nas, to na{i ~itaoci vrlo dobro znaju. Me|utim, odnos
pre-ma vojsci u bilo kom dru{tvu, pa i u engleskom i na{em, u
su{tini,jeste pitawe odnosa prema ratu i miru, odnosa prema
vitalnim na-cionalnim interesima. Odgovor na to pitawe lomi se na
~iwenicida li postoji konsenzus dru{tvenih elita oko nacionalnog
intere-sa koji se zove nacionalna bezbednost. Vojska je jedna od
kqu~nihta~aka na kojoj dru{tvene elite moraju da ostvare konsenzus.
U Bri-taniji je taj konsenzus davno postignut i, uz sitne trzavice,
odr`a-va se i danas, a mi imamo problem diskontinuiteta
dru{tvenihelita, ~ak imamo manir da ~esto preispitujemo ne samo
svoje pora-ze tokom istorije nego i pobede.
Posle svih velikih bitaka i bojeva koje smo vodili tokompro{log
i svih prethodnih vekova, {ta je to za {ta se napo~etku novog
milenijuma vredi boriti? To je prili~no filozofsko pitawe. Odgovor
bi, pretposta-
vqam, morao da bude tako|e filozofski.
To i o~ekujemo. Meni se ~ini da je milenijum kao merna jedinica
prevelik
da bi ~ovek, ~iji je vek neuporedivo kra}i, prema wemu
definisaosvoje prioritete.
Ali je on i svojevrsna vododelnica vremena, iako je, slo-`i}emo
se, tek iskorak u novi dan.
^iwenica je da postoje vrednosti koje se ne mewaju
mileni-jumima. Naterali ste me da razmi{qam koje su to vrednosti
kojeodolevaju vremenu i tako dugo traju. Mislim da je va`no da
prepo-znamo vrednosti civilizacijskog kruga kome pripadamo, a to
jeevropski, ili evroatlantski krug. Wegovi temeqi su stari
vi{emilenijuma, a wima dominiraju sloboda, li~na i kolektivna,
prav-da i qubav. Korene prvog nalazimo jo{ u anti~koj Gr~koj,
pravde upravu starog Rima, a qubavi u hri{}anstvu, ili jo{ {ire, u
avram-skim religijama, da ne uvredimo qude koji nisu hri{}ani. Kada
go-vorimo o qubavi, ne mislim samo na qubav izme|u polova, ve}
naonaj {iri kontekst koji podrazumeva pra{tawe, toleranciju,
so-lidarnost, milosr|e, davawe... Na{e je da se borimo za pravo
da`ivimo u tom i takvom sistemu vrednosti, bez obzira na to {tonas
problemi koje imamo, neda}e kojima su izlo`ena jedna ili
dvegeneracije, dovode u situaciju da se pitamo da li je taj sistem
vred-nosti odr`iv. Mislim da jeste i da je borba za pravo da `ivimo
uwemu opravdana.
To u {ta verujemo, nas i najdirektnije odre|uje kao qude.[ta je
to u {ta Vi, posle devalvacije mnogih vrednosti,uspevate da
verujete? Verovawe je ponajvi{e li~na stvar. Re}i }u vam radije
{ta
cenim. Cenim znawe. Fromovskim jezikom re~eno znawe vi{e
pri-pada kategoriji biti, nego kategoriji imati. Tu|om zaslugom
uvekmo`ete da ostanete bez onoga {to imate, a da ostanete bez
onoga{to jeste, to mo`ete samo svojom zaslugom.
Pred Vama je tre}i broj Odbrane. Kakvi su utisci? Napravili ste
korak napred, s tim {to se pitam za{to taj
korak nije u~iwen ranije. Vi{e godina unazad nisam ~itao
vojnaizdawa, jer mi se nije dopadao na~in na koji se pisalo.
Odbra-na je za mene prijatno iznena|ewe.
Dragana MARKOVI]Snimio Goran STANKOVI]
Odnos prema vojsci u bilo kom dru{tvu, pa i u engleskom i na{em,
u su{tini jeste pitawe odnosa prema ratu i miru,
odnosa prema vitalnim nacionalnim interesima. Odgovor na to
pitawe lomi se na ~iwenici da li postoji
konsenzus dru{tvenih elita oko nacionalnog interesa koji sezove
nacionalna bezbednost. Vojska je jedna od kqu~nih ta~aka
na kojoj dru{tvene elite moraju da ostvare konsenzus. U
Britaniji je taj konsenzus davno postignut i, uz sitne
trzavice, odr`ava se i danas. Mi imamo problem diskontinuiteta
dru{tvenih elita, a imamo i manir
da ~esto preispitujemo ne samo svoje poraze tokom istorije nego
i pobede.
-
PD
NK
oslanici Skup{tine dr`avnezajednice Srbija i Crna
Goraratifikovali su 4. novembraSporazum o tranzitnim aran-
`manima u podr{ci mirovnim ope-racijama, poznat i kao Sporazum
okopnenim linijama komunikacija saNatoom. Rasprava koja je
prethodi-la tome pokazala je nedovoqnu oba-ve{tenost javnosti o
procesu pri-stupawa evroatlantskim integraci-jama. U javnosti se
~ulo ~ak i to da jesporazum uvod u nekakvu okupaciju,odnosno da }e
tenkovi Natoa sadanesmetano i besplatno tutwati na-{im
drumovima.
Takvi komentari pokazali su dau promi{qawu odbrambenih odnosasa
Natoom kod nas postoje prili~nakonfuzija i nerazumevawe proble-
srpska i crnogorska vojska u vremenajve}ih isku{ewa ali i
pobeda, bi-le u krilu {irih savezni{tava, uborbi za najve}e
civilizacijskevrednosti tih doba. Ako se u Natoudanas prepoznaju
samo na{i tradi-cionalni neprijateqi, a ne ukazuje sei na to da je
on formiran od namastarih savezni~kih i prijateqskih dr-`ava, i da
smo pre pedeset godina imi bili jednom nogom u toj organiza-ciji,
te da smo od toga imali vi{e-struku odbrambenu i
modernizacijskukorist, stvar ne}e vaqati.
okle god budemo smatrali da jedobro da u odbrambenom siste-mu
budemo sami i daqe se zatva-ramo u svoj vojni atar, dotle }e
oni koji nam nisu nakloweni mo}i da
13
Kod nas ne postoji ni minimalnipoliti~ki konsenzus o
pitawima
odbrane, ni dowi pragzajedni~kog opredeqewa premapristupawu
Partnerstvu za mir,odnosno Natou, a iza toga je samokorak do
potpunog nerazumevawa
nu`nih poteza u procesureintegracije Srbije i Crne Gore
u institucije me|unarodnezajednice
POTEZA
PREPREKE NA PUTU DO SPORAZUMA IZME\U SCG I NATOA
NERAZUMEVAWENU@NIH
Pi{e dr Bojan DIMITRIJEVI]
ma. To je ono {to zaista mo`e da obeshrabri svakog kome jestalo
do oporavka na{eg sistema odbrane. Kod nas ne postojini minimalni
politi~ki konsenzus o pitawima odbrane, pa jeotuda sasvim lako na
strate{kim pitawima opredeqewa jednedr`ave i jednog naroda, ubirati
jeftine dnevnopoliti~ke poe-ne. Kada se tome doda `uta {tampa koja
svaki pozitivan pomakna tom planu uvija u oblande nekompetentnih
komentara sa na-padnim naslovima, koji bude sumwe u javnom mwewu,
onda je ve-oma te{ko u ovakvoj realnosti postaviti, makar dowi prag
za-jedni~kog opredeqewa srpske politi~ke scene prema pristupa-wu
Partnerstvu za mir, odnosno Natou. Iza toga je samo korakdo
nerazumevawa ovakvih nu`nih poteza u procesu reintegra-cije Srbije
i Crne Gore u institucije me|unarodne zajednice.
Dakle, mo`e se re}i da je Nato ovim sporazumom pre sve-ga sebi
olak{ao komunikaciju u regionu, mada se ona, da pod-setimo, i do
sada nesmetano odvijala preko teritorije na{edr`ave.
akve su koristi za nas od ovog, ina~e tipskog sporazuma?Prvo,
na{a dr`ava i vojska za korak su bli`e evroatlant-skim bezbednosnim
integracijama, a istovremeno i korakdaqe od karantina u koji smo
stavqeni iskqu~ivo{}u ha-
{kih zahteva koji nam prepre~avaju put prema Partnerstvu zamir.
Drugo, poja~ana je garancija da bi snage Natoa iz regionamogle br`e
delovati u slu~aju eskalacija nasiqa na Kosmetu,po scenariju
sli~nom onom od 17. marta 2004.
Pitawe pravog izbora danas predstavqa pitawe na{e bu-du}nosti.
Pre petnaest godina napravqena je kqu~na gre{kakada se Srbija
konfrontirala sa svetom. Od jedne prosperi-tetne dr`ave postala je
tada bezbednosni problem juga Evrope.Danas ne smemo da napravimo
pogre{an izbor, niti da zastaj-kujemo u reformama i integracijama.
Pravi izbor jeste: Srbi-ja i Crna Gora u Evropskoj uniji. Taj put
vodi preko Partnerst-va za mir, koji je program Natoa, {to se ovde
~esto ne razume,i kona~no preko samog ~lanstva u toj alijansi. Ba{
kao {to su
ka`u za na{u vojsku da je pretwa bezbednosti. Xaba nam ondanova
Strategija odbrane, Bela kwiga, Doktrina, itd Nasu-prot tom
konzervativnom mi{qewu, ukoliko se budemo sve ~vr-{}e vezivali u
savezni{tva, na{a vojska }e u duhu svojih najbo-qih vremena, biti
kqu~ni oslonac regionalne bezbednosti.Hteo to neko da prihvati ili
ne, danas je to iskqu~ivo ostvari-vo uz Severnoatlantski pakt.
Savezni{tvo sa Natoom donosinam pove}anu mogu}nost da boqe i br`e
nastavimo reforme,da zajedno odgovorimo na sve regionalne
bezbednosne izazovei kona~no, da na{ glas u odlu~ivawu na
me|unarodnoj pozorni-ci bude ja~i. Sa druge strane
Severnoatlantskom paktu nikakonije potrebna bezbednosna crna rupa u
regionu. Potrebno muje savezni{tvo sa vojskom koja dr`i centralni
strate{ki polo-`aj na Balkanu, i vojskom koja je bila respektivan
protivnik,nadma{en samo na politi~kom, ali ne i na vojnom poqu.
a putu obnove starih vojnih savezni{tava i uspostavqawanovih
odbrambenih partnerstava, Srbiju i Crnu Goru ~e-ka potpisivawe
mnogih drugih sporazuma vojnotehni~keprirode. Demokratske vlasti
ove dr`ave potpisuju ih po-
sle intenzivnih pregovora sa na{im partnerima, {to je veomabitna
razlika od Milo{evi}evog vremena koji je sporazume ta-kve prirode
potpisivao iskqu~ivo pod pritiskom poraza ibrojnih `rtava. I tada
su na{im krajevima prolazili stranivojnici, ali je to bio
Milo{evi}ev doprinos miru.
Sada je stvar predata na javnu i te{ku diskusiju,
tekstovisporazuma su svima dostupni, a nadawa sve ve}a da }e se
novadokumenta potpisivati sa daleko mawe nerazumevawa i sa sveve}im
ube|ewem da je ukqu~ivawe VSCG u bezbednosne integra-cije na{a
nacionalna potreba, te da niko nema pravo da izpartijskih interesa,
neznawa ili ideolo{ke zaslepqenosti,kompromituje evroatlantski put
na{e vojske.
Autor je savetnik predsednika Republike Srbije
za odbranu
OSVRT
-
Prema preporukamaSaveta Evrope,posledwi rok zausvajawe Zakona o
civilnoj slu`biisti~e po~etkomaprila narednegodine, dakle,
veomabrzo. Ho}e liusvajawe ovog zakonazatvoriti mnogeionako ve}
praznekasarne i vojnenastavne centre imo`e li se dogoditida na
osnovu wegapre vremena dobijemoVojsku bez vojnika,pokaza}e vreme
iupoznavawe saNacrtom zakona ocivilnoj slu`bi, kojije ovih dana
obelodanilabeogradskakancelarijaEvropskog biroa za prigovor
savesti.
15.novembar 2005.14
TE
MA
[TA DONOSI NACRT ZAKONA
O CIVILNOJ SLU@BI?
VOJSKA BEZ VOJNIKA
Na nedavnoj konferenciji za novinare beogradska kancelarija
Evropskog biroa
za prigovor savesti (EBKO Balkan) predstavila je svoje vi|ewe
Zakona o civil-noj slu`bi i, s tim ciqem, ta nevladina organizacija
pripremila je Nacrt togdokumenta. [ta je zanimqivo u Nacrtu tog za
odbranu va`nog zakona i ~emu se, ukoliko se
taj dokument usvoji, mogu nadati oni koji nameravaju da svoju
gra|ansku obavezu i du-`nost reguli{u van `ica vojne kasarne, ali i
{ta, istovremeno, od wega mogu o~eki-vati Vojska, Ministarstvo
odbrane, pa i dru{tvo u celini?
Za po~etak, zavirimo malo u taj dokument.
ALTERNATIVNA SLU@BAKako u Nacrtu pi{e, civilna slu`ba (CS)
zamewuje vojnu obavezu u delu koji se
odnosi na slu`ewe vojnog roka i rezervni sastav, a koji se vr{i
u civilnim ustano-vama. Pod civilnom ustanovom dokument defini{e
ustanove, javna preduze}a i orga-nizacije koje obavqaju nau~nu,
obrazovnu, vaspitnu, kulturnu, sportsku, socijalnu,zdravstvenu,
humanitarnu i druge delatnosti od op{teg interesa, ali i dr`avne
or-gane i autonomne pokrajine i lokalne samouprave u Republici
Srbiji. Pod odgovor-nim licem smatra se osoba u ustanovi u kojoj se
vr{i civilna slu`ba i ono treba dakontroli{e rad civilnog obveznika
(CO) u skladu sa ovim zakonom.
Prigovara~ savesti je, prema Nacrtu, vojni obveznik (regrut,
lice na odslu`ewuvojnog roka i ono koje se nalazi u rezervnom
sastavu), a koje zbog verskih, moralnih,politi~kih, filozofskih ili
drugih razloga savesti `eli da vojnu obavezu zameni ci-
Sni
mio
Zvon
ko P
ERGE
-
vilnom slu`bom. Istovremeno, civilni obveznik je i lice komeje
odobren zahtev za vr{ewe CS, odnosno vr{ewe te slu`be urezervnom
sastavu.
Da bi sve funkcionisalo kao u razvijenom svetu, Nacrtpredvi|a
Komisiju za civilnu slu`bu (Komisija), koja bi treba-lo da bude u
sastavu Ministarstva za rad, zapo{qavawe i so-cijalnu politiku
Republike Srbije. Osnovni zadatak Komisijeje da odlu~uje o zahtevu
prigovara~a savesti o civilnoj slu`bi,a u okviru we bi postojao i
Centar za civilnu slu`bu kao admi-nistrativno-stru~ni organ.
Kako je poja{weno, prigovara~u savesti koji, zbog pomenu-tih
razloga, ` eli da vojnu obavezu zameni civilnom slu`bom, tose mora
i omogu}iti u trajawu od devet meseci. To zna~i da jeCO du`an da
stupi u civilnu slu`bu najkasnije do kraja kalen-darske godine u
kojoj puni 30, odnosno, u izuzetnim slu~ajevima,35 godina `ivota.
Obaveza rezervnog sastava CS traje do kra-ja kalendarske godine u
kojoj obveznik puni 55 godina `ivota.
Prema tom predlogu, civilni obveznik vr{i CS u ustanovikoja se
nalazi u mestu wegovog prebivali{ta, a ukoliko ona nepostoji, onda
obveznik ide u ustanovu koja ima sedi{te najbli-`e mestu wegovog
prebivali{ta.
Uz saglasnost ministra za rad, kako se predvi|a,
Komisijautvr|uje, organizuje i obezbe|uje program op{te civilne
obukeza civilnu za{titu u trajawu od 15 dana. Posle op{te, sledi
iposebna obuka civilnih obveznika, koja je u vezi sa
wihovimdru{tveno korisnim radom. Tu obuku organizuje ustanova u
kojojse vr{i CS, a u zavisnosti je od vrste poslova i radnih
zadata-ka u woj. Drugim re~ima, CO tokom te slu`be obavqa}e one
dru-{tveno korisne poslove i zadatke koje mu odredi odgovorno li-ce
u ustanovi, a u skladu sa radnim vremenom te ustanove. U slu-~aju
kada to priroda delatnosti zahteva, rukovodilac ustanovemo`e
civilnom obvezniku da preraspodeli radno vreme u skla-du sa
zakonom.
PLATA KAO ZA VOJNIKAUstanova u kojoj se vr{i CS, pi{e u predlogu
Zakona, du-
`na je da obezbedi li~na primawa civilnom obvezniku u
visininov~anih primawa vojnika koji se nalazi na redovnom
slu`ewuvojnog roka. Uz to, ustanova treba da obezbedi i odgovorno
li-ce za kontrolu rada obveznika u CS i ono je du`no da
jednommese~no obavesti Komisiju o wihovom radu.
Me|utim, odgovorno lice ima pravo i da uputi zahtev Ko-misiji za
izricawe mera ukora ili produ`ewa civilne slu`beobvezniku u trajawu
od 5 do 30 dana u slu~ajevima kada, reci-mo, obveznik ne
prisustvuje kursu civilne obuke, ne ispuwavadu`nosti u ustanovi,
itd. Predvi|a se i da odgovorno lice mo-`e uputiti zahtev Komisiji
da donose re{ewe o prekidu civilneslu`be, a na osnovu kojeg bi se
obveznik uputio u redovnu vojnujedinicu. Takva mera primewivala bi
se u slu~ajevima kada bicivilni obveznik izvr{io radwu koja je
protivna razlozimasavesti zbog kojih je, ina~e, upu}en u civilnu
slu`bu (tu~a, upo-treba hladnog ili vatrenog oru`ja, nasilni~ko
pona{awe, kon-zumirawe alkohola ili opojnih droga). Ali povodom
izre~enemere, odnosno re{ewa o prekidu civilne slu`be, obveznik
mo-`e da izjavi `albu ministru za rad koja odla`e izvr{ewe re-{ewa,
ali se obveznik za to vreme suspenduje i vreme provede-no u tom
statusu mu se ne ra~una za vreme provedeno u CS. Utom slu~aju,
ministar za rad donosi drugostepeno re{ewe u ro-ku od 15 dana, a
protiv tog re{ewa, ukoliko `alilac nije zado-voqan, mo`e se
pokrenuti upravni spor.
Me|utim, civilna slu`ba, predvi|a Nacrt, mo`e prestatiili biti
prekinuta odlukom Komisije po slu`benoj du`nosti ilina zahtev
civilnog obveznika, kada je on progla{en, odlukomnadle`nog organa,
trajno ili privremeno nesposobnim za tuslu`bu. Prekid slu`be se
predvi|a i u slu~aju kada je, usledsmrti ili te{ke bolesti ~lana
porodice, odnosno zbog prirod-
nih nepogoda ili drugih nesre}a, obveznikova porodica dove-dena
u te`ak polo`aj zbog wegovog odsustva. Prekid CS traje doprestanka
razloga koji su do wega doveli, a najdu`e godinu da-na, odnosno
{est meseci od prekida slu`be.
PUT DO CIVILNE SLU@BEKako Nacrt predvi|a postupak ostvarivawa
prava na ci-
vilnu slu`bu?Prigovara~ savesti podnosi, preko vojnog odseka kod
koga
se vodi u evidenciji, pismeni zahtev za civilnu slu`bu
radiostvarivawa tog prava. Pismeni zahtev mora da sadr`i,
osimop{tih generalija, i razloge savesti zbog kojih prigovara~
`elida slu`i CS, te predloge na kojim poslovima ili u kojim
ustano-vama bi `eleo da radi. U zahtevu treba navesti svoje
obrazova-we, sklonosti i opredeqewa koja mogu uticati na
raspore|iva-we u CS. Uz to, treba podneti i dokaze o nepostojawu
razloga zaizuze}e od CS, a to su, na primer, kako predvi|a Nacrt,
slu~aje-vi kada pravo na prigovor savesti ne mogu ostvariti lica
kojaposeduje dozvolu za no{ewe ili dr`awe oru`ja, koja su u
posled-we tri godine pravosna`no osu|ivana za krivi~na dela ili
pre-kr{aje sa elementima nasiqa, koja su u tom periodu podnela
zah-tev za dr`awe i no{ewe oru`ja i, na kraju, lica koja se
baveprodajom i popravkom oru`ja i municije. Drugim re~ima, lovciili
oni koji su se ogre{ili o zakon svojim nasilni~kim pona{a-wem,
te{ko da }e dobiti vizu za civilnu slu`bu.
Ali, ko odlu~uje o tome?Posle razmatrawa pismenog zahteva
Komisija za civilnu
slu`bu donosi re{ewe kojim odobrava ili odbija zahtev
prigo-vara~a savesti za CS. Ako bi se to tako moglo nazvati,
novinau Nacrtu je i to da takav pismeni zahtev mo`e podneti i
prigo-vara~ savesti koji se nalazi na odslu`ewu redovnog vojnog
ro-ka, kao i onaj u rezervnom sastavu. Va`no je napomenuti da
re-grut treba da podnose pismeni zahtev u roku od osam dana oddana
dostavqawa poziva za upu}ivawe u vojnu jedinicu.
Prigovara~ savesti koji je, me|utim, na odslu`ewu vojnogroka,
takav zahtev mo`e podneti posredstvom nadle`nog vojnogstare{ine,
koji je du`an da ga u roku od 48 sati od momenta pod-no{ewa zahteva
prosledi Komisiji, koja je, opet, du`na da pozahtevu odlu~uje u
roku od 15 dana od wegovog prijema. Izuzet-no, na predlog
prigovara~a savesti Komisija rok mo`e produ-
15
MI I EVROPA Du`ina trajawa alternativne vojne slu`be u
evrop-
skim zemqama je od ~etiri do 24 meseca i civilno slu`e-we je
vremenski ili izjedna~eno ili ~ak dvostruko du`e odklasi~nog
na~ina. Tamo gde je to izjedna~eno uglavnomnemaju problema sa
popunom jedinica regrutima ili safinansijama, pa mogu da plate
vojnike po ugovoru. Sada-{wi odnos vojnog i civilnog slu`ewa vojnog
roka (6:9 me-seci) kod nas, prema na{im procenama, ipak,
motivi{emlade da se opredele za civilnu varijantu ka`e pukov-nik
Radivoj Vukobradovi}, i obja{wava kako je to u Evro-pi re{eno:
U Bugarskoj alternativno slu`ewe vojnog roka traje24 meseca i za
to je zadu`eno wihovo Ministarstvo zarad i socijalna pitawa, kao i
u ^e{koj. U Danskoj je topod nadzorom MUP-a i civilna slu`ba tamo
traje od ~e-tiri do 13 meseci, a u Gr~koj je to mogu}e samo u
neborbe-nim vojnim jedinicama i traje dvostruko du`e, odnosno od15
do 18 meseci. U Ma|arskoj alternativna slu`ba je podnadzorom
Ministarstva za rad, a u Italiji ona traje 10meseci, kao i vojni
rok. U Austriji civilna, odnosno al-ternativna slu`ba traje 12,
Finskoj 13, Francuskoj 20,Nema~koj 13, Ma|arskoj od 9 do 15,
Rumuniji 24, Slove-niji 7, Hrvatskoj 15 i Makedoniji 14 meseci.
-
`iti na 30 dana, ukoliko je podnosilac zahte-va tra`io usmeno
ispitivawe pred Komisijom.
Dakle, pozitivnim re{ewem Komisije od-re|uju se po~etak i
zavr{etak civilne slu`beobveznika i ustanova gde }e on slu`iti. S
dru-ge strane, re{ewe kojim se odbija zahtev pri-govara~a savesti
Komisija mora da obrazlo-`i i navede razloge zbog kojih zahtev nije
odo-bren. Kako se predvi|a, prigovara~ savestine mo`e biti upu}en u
ustanovu u kojoj je u vreme upu}ivawa biozaposlen ili u kojoj je
radio godinu dana pre upu}ivawa na CS.
LIBERALNA PRAVACivilni obveznik je, ina~e, tokom slu`be, du`an
da redov-
no dolazi u ustanovu, da postupa u skladu sa op{tim
pravilimaslu`be, savesno obavqa poverene poslove i da se u radu
pri-dr`ava zakonitih uputstva lica ovla{}enog za wegovu kontro-lu.
Obveznik ima, za vreme trajawa civilne slu`be, pravo nanov~anu
naknadu u visini 2/3 (ili cele) vojni~ke plate onih kojislu`e vojni
rok u jedinici i druge naknade, osim naknade tro-{kova za sme{taj i
ishranu. Na osnovu civilne kwi`ice COima sva prava iz zdravstvenog
osigurawa kao i zaposleni u rad-nom odnosu.
Uz to, CO za vreme slu`be ima pravo na kori{}ewe re-dovnog,
nagradnog i vanrednog odsustva. Nacrt predvi|a da mupripada redovno
odsustvo u trajawu od 15, a nagradno od pet do15 dana koje mu
dodequje ustanova za naro~ito zalagawe na po-slu. Obveznik,
me|utim, ne mo`e biti nagra|ivan odsustvom vi-{e od dva puta za
vreme CS, ali to je, izgleda, mawe va`no ka-da se zna da on ima
pravo i na vanredni dopust do pet dana u
slu~aju sklapawa braka, ro|ewa deteta, polagawa ispita ilismrti
~lana u`e porodice. Odsustva dodequje re{ewem odgo-vorno lice u
ustanovi.
Zanimqivo je da civilni obveznik mo`e podneti pisaniprigovor
Komisiji za civilnu slu`bu ako smatra da se za vre-me slu`be prema
wemu postupa na diskriminatorski ili poni-`avaju}i na~in.
Nacrt zakona reguli{e i obuku u ustanovi. Naime, obve-znik se
obu~ava po programu za pripravnika, na na~in i po sa-dr`aju kako je
to ure|eno propisima za delatnost koju obavqa uustanovi u kojoj se
bavi dru{tveno korisnim radom. Me|utim,kao i u Vojsci, za vreme
trajawa CS obvezniku je zabrawenoorganizovawe {trajkova i
u~estvovawe u wima, te davawe bilokakvih izjava o ustanovi u kojoj
slu`buje.
Nacrt precizira da obveznik posle zavr{etka CS postajecivilni
obveznik rezervnog sastava, kada o tome ovla{}enolice ustanove
dostavi pisano obave{tewe Centru za civilnuslu`bu i vojnom odseku
na ~ijoj je teritoriji lice bilo regruto-vano. Vojni odsek tada
bri{e wegovo ime iz vojne evidencije, aKomisija ga prevodi u status
civilnog obveznika u rezervnomsastavu.
TEMA
15. novembar 2005.16
Profesor dr Zoran Dragi{i} sa Fakulteta civilne od-brane u
Beogradu bio je ~lan komisije koja je pisala Uredbu ocivilnom
slu`ewu iz 2003, ali koja je ove godine bitno su`enaodredbom da
vojnik koji zapo~ne slu`ewe vojnog roka vi{e nemo`e da ulo`i
prigovor savesti, {to je u suprotnosti sa Ustav-nom poveqom SCG i
Poveqom o qudskim i mawinskim pravima.Profesor Dragi{i} ka`e:
Ve} neko vreme postoji sna`na potreba da se donose Za-kon o
civilnoj slu`bi. Uostalom, Zakon o odbrani, koji je ura-dilo MO i
koji se nalazi u proceduri, ve} nagove{tava da pi-tawe civilnog
slu`ewa vojnog roka treba regulisati posebnimzakonom i na druga~iji
na~in. Poseban kvalitet predlo`enogmodela Zakona koji je uradio
EBKO Balkan je u tome {to se CSu potpunosti demilitarizuje i {to
ona postaje stvarno alter-nativna slu`ba za sve qude koji ne `ele
da slu`e vojni rok saoru`jem u ruci. Tu se, naravno, pojavquje niz
ustavnopravnihproblema, pre svega onih koji se ti~u organizacije
dr`avne za-jednice i prenosa nadle`nosti. Zapravo, mi jo{ ne znamo
da liSrbija i Crna Gora imaju zajedni~ku vojsku ili odbranu?
Otudaimamo problem da se danas ~esto, arhai~no i pogre{no,
Mini-starstvo odbrane naziva ministarstvom vojske ili, jo{
gore,vojnim. U tom slu~aju, ukoliko u SCG imamo samo zajedni~ku
voj-sku, ali ne i zajedni~ku odbranu, bilo bi sasvim opravdano
da
se MO nazove ministarstvom vojske, pa bi, u tom slu~aju,
onobrinulo samo o vojsci, ali ne i o svim drugim delatnostima ko-je
pripadaju odbrambenom sistemu. U tom smislu, sve te drugestvari
trebalo bi da budu prenete na nivo dr`ava ~lanica. Tuse postavqa
pitawe na~ina i organizacije civilne za{tite.Postoji intencija da
se ona izmesti iz MO na nivo dr`ava ~la-nica, ali to je stvar
politi~kog dogovora i sudbine dr`avnezajednice. Ipak, sve su to
prethodna pitawa na koja se morana}i odgovor i bez kojih civilnu
slu`bu ne mo`emo re{iti efi-kasno, konzistentno i na du`i rok.
Civilna slu`ba sigurno nije vojna slu`ba i wu ne trebatretirati
kao na~in odslu`ewa vojnog roka nastavqa Dragi-{i}. Ve} davno je
ustanovqen standard da je civilna slu`ba,pre svega, pitawe qudskih
prava i sloboda, a ne pitawe slu`e-wa vojnog roka. U razmi{qawu o
novom modelu civilne slu`betreba ugraditi pitawe prigovara~a
savesti, jer smatram da bineka republi~ka vladina agencija,
direkcija ili neko posebnoministarstvo, a koje bi se bavilo pitawem
za{tite i spasava-wa, odnosno vanrednim situacijama, moglo da bude
zna~ajanfaktor u izvr{ewu civilne slu`be. Ne da se na wega
prenesecivilna slu`ba, ve} da prigovara~i savesti mogu u okviru
togtela da pro|u, recimo, dvomese~nu obuku, koja je vrlo va`na.Kroz
tu obuku qudi bi se obu~ili za brojne akcije za{tite i spa-
RAZMI[QAWA O NACIONALNOJ BEZBEDNOSTI
Sa konferencije za novinare nakojoj je predstavqen Nacrt
zakona
o civilnoj slu`bi
-
Pripadnik tog rezervnog sastava je tada obveznik civilneza{tite
i on u~estvuju u raznim oblicima civilne obaveze, pr-venstveno tamo
gde je bio na slu`bi. Na tim poslovima civilnirezervista mo`e
provesti najvi{e 10, odnosno do 90 dana ukalendarskoj godini u
slu~aju elementarnih nepogoda, vanred-nog stawa ili drugih oblika
neposredne ugro`enosti.
Za vreme odsustva sa posla zbog vr{ewa CS u rezervnomsastavu,
obveznik ostvaruje pravo na naknadu tro{kova prevo-za javnog
saobra}aja i prava iz radnog odnosa poput vojnog re-zerviste zbog
vojne obaveze. Civilna obaveza u rezervnom sa-stavu prestaje kada
obveznik napuni 55 godina `ivota, kada jeocewen kao nesposoban za
tu slu`bu ili sa prestankom dr`a-vqanstva SCG.
Evidenciju o civilnim obveznicima vodi Centar za civil-nu slu`bu
Komisije (kojoj je posve}eno i posebno poglavqe u tomdokumentu), i
Centar obveznicima izdaje civilne kwi`ice. Nad-zor nad primenom
ovog zakona obavqa Ministarstvo za rad, a
kako pi{e u Nacrtu, sredstva za finansirawe civilne
slu`beobezbe|uju se iz buxeta Republike Srbije dodeqena tom
mini-starstvu. Nacrtom su predvi|ene i nov~ane kazne za
civilnogobveznika, ali i za odgovorno lice u ustanovi kada se
utvrdi daje za vreme trajawa civilne slu`be prema obvezniku
postupanona diskriminatorski i poni`avaju}i na~in.
KO ]E SLATI SINOVE U VOJSKUSve u svemu, Nacrt zakona o civilnoj
slu`bi ura|en je pre-
ma evropskim standardima i ne mo`e se re}i da nije prima-mqiv za
mlade qude, pa i wihove roditeqe. Kada }e u}i u skup-{tinsku
proceduru te{ko je re}i, ali ve} ~iwenica i napor dase ova materija
kona~no reguli{e u zakonskoj formi govori daje stvar ozbiqna i da
na wu tako treba gledati.
No, {ta o tome ka`u autori Nacrta i odgovorni u Mini-starstvu
odbrane, po{to do zakqu~ewa ovog broja, mi{qewe otome, uprkos na{oj
zvani~noj pismenoj molbi i vi{e telefon-
skih poziva, iz Ministarstva za rad, zapo-{qavawe i socijalnu
politiku nismo uspe-li da dobijemo nikakav odgovor od dr`av-nog
sekretara tog ministarstva?
Petar Mili}evi}, predsednik beo-gradske kancelarije Evropskog
biroa zaprigovor savesti ka`e da je osnovna idejaNacrta tog zakona
da se nadle`nosti iz teoblasti prenesu iz MO u civilno republi~-ko
ministarstvo i da se wime jasno defini-{u prava i obaveze
prigovara~a savesti teobja{wava:
Ustavni osnov za ovaj zakon je ~lan58 Ustavne poveqe SCG i
~lanovi 7 i 28 Po-veqe o qudskim i mawinskim pravima, kojika`u,
shodno me|unarodnim ugovorima istandardima, da se lice koje ne `eli
da ideu vojnu slu`bu mo`e pozvati u alternativnu,shodno zakonu koji
mi, na`alost, jo{ uvek ne-mamo. Drugo, tu su i na{e prihva}ene
dr`av-ne obaveze koje se odnose na preporukeskup{tine Saveta Evrope
da od dana prije-
17
savawa, ali i za mnoge slu`be, kao {to je bolni~ar, geofoni-sta
ili razli~ite du`nosti u civilnoj za{titi. Time bi civilnaslu`ba
bila potpuno u funkciji za{tite i spasavawa, ~ime bise eliminisali
sada{wi prigovori u javnosti da su prigovara-~i savesti apsolutno
beskorisni i da je to samo na~in da impro|e vreme. Primer qudi koji
su u civilnoj slu`bi na fakul-tetu na kojem predajem je
ilustrativan: oni su veoma korisni i,kao i u drugim brojnim
ustanovama, pokazuju da cela stvar mo`eodli~no da funkcioni{e.
Naravno, protivnici slu`be isti~uda je ona potpuno beskorisna i da
slu`i prigovara~ima savestisamo da izbegnu vojnu obavezu, da su to
lo{i qudi, nepatriote,da su pobegli od vojske kod mame, tate, babe
da se tako vojskaslu`i telefonom i da, na kraju, dr`ava od wih i
svega toga ne-ma nikakve koristi ka`e Dragi{i} i upozorava:
Me|utim, postoji i druga velika zabluda. A to je da ci-vilna
slu`ba slabi nacionalnu bezbednost. Navodno, odlaskomvelikog broja
qudi u civilnu slu`bu smawuje se mogu}nost na-{eg odgovora na
aktuelne bezbednosne rizike i pretwe, jer ne-mamo dovoqno regruta.
Pa se ~esto ~uje, recimo, da u nekom ba-taqonu ili brigadi nije
popuwena formacija, da nema dovoqnovojnika. Ali to nije problem tih
mladi}a i regruta, ve} organi-zacijsko-formacijske strukture! I
pitawe je da li je nama po-trebna uop{te ta brigada? Ako pogledamo
tendencije u Vojsci,pa i usvojenu Strategiju odbrane, u kojoj su
bezbednosni rizicii pretwe detaqno i realno definisani, vidimo da
danas na-
{em dru{tvu prete, pre svega, terorizam, organizovani krimi-nal,
prirodne i tehni~ko-tehnolo{ke katastrofe i mogu}nostoru`ane
pobune, za koju se ta~no pretpostavqa gde bi mogla dabukne Dakle,
od vojnih pretwi mi imamo danas samo oru`anupobunu, protiv koje se,
kao ni protiv terorizma i kriminala,ne mogu boriti regruti! Jer to
je posao, pre svega, za visokoo-bu~ene profesionalce, za vojne i
policijske jedinice najvi{ihborbenih sposobnosti koje, na sre}u,
imamo, kao i va`ne oba-ve{tajno-bezbednosne agencije za koje u
svetu vi{e nije dovoq-no da wihovi pripadnici imaju samo
fakultetsku diplomu, ve}se sve vi{e tra`e magistri i doktori nauka.
I to je ono o ~emumoramo da razmi{qamo, i kao dr`ava i kao narod.
Podsetiobih na nedavne re~i generala Paska{a, koji je na jednom
me|u-narodnom skupu rekao da }e se u Vojsci sve smawivati osim
oba-ve{tajno-bezbednosnih slu`bi i specijalnih jedinica, da su
tojedini delovi Vojske i MO u koje }e morati da se dodatno ula-`e,
i {to se ti~e opreme, brojnog stawa, obuke, {kolovawaPa, ako imamo
sve to u vidu, sasvim je jasno da prigovor save-sti apsolutno ne
mo`e da oslabi nacionalnu bezbednost dr`a-ve! Tim pre {to }e se,
ako se usvoji ovaj model Zakona o civil-noj slu`bi, sa svim svojim
odlikama koje predvi|aju i obaveznuobuku u za{titi i spasavawu za
prigovara~e savesti, i dosled-nim sprovo|ewem tog zakona, siguran
sam, nivo nacionalne bez-bednosti ne smawiti, ve} upravo podi}i na
vi{i nivo.
-
zadovoqni i u Ministarstvu odbrane, pa ~ak i Vojsci ka`emr
Milenkovi} i precizira:
Pre nekoliko meseci profesor Dragi{i} i ja bili smopozvani u
radnu grupu Ministarstva odbrane, koja je, tako|e,radila na Nacrtu
zakona o civilnoj slu`bi. Zapo~eli smo tadazajedni~ki rad ali smo
shvatili da u startu postoje odre|enaograni~ewa. Zanimqivo je da ni
jedno republi~ko ministarstvonije `elelo da prihvati obavezu da
izradi svoj nacrt zakona ocivilnoj slu`bi, tako da je EBKO Balkan
sam krenuo u taj hitanposao jer, shodno na{im obavezama prema
Savetu Evrope, mimoramo da usvojimo u Srbiji do 3. aprila 2006.
Zakon o civil-noj slu`bi. Umesto toga, mi smo nedavno dobili su`ewe
oneUredbe o CS vojnog roka iz 2003. godine! To je dovelo do toga
da
TEMA
15. novembar 2005.
ma u Savet, u roku od tri godine, treba usvojiti zakon o
alterna-tivnoj vojnoj slu`bi i taj rok isti~e po~etkom aprila
naredne go-dine. U pisawu Nacrta zakona rukovodili smo se
me|unarodnimstandardima, preporukama i rezolucijama Saveta Evrope,
stal-nog Komiteta za qudska prava Ujediwenih nacija,
Zakqu~cimakopenhagenske konferencije OEBS-a iz 1991. i drugim
dokumen-tima. Dakle, ovo je na{ predlog zakona i, po nama, to bi
treba-lo da bude finalno re{ewe problema civilne slu`be do
kona~-nog ukidawa vojne obaveze kod nas ka`e na{ sagovornik.
Razlog za ovu na{u zakonodavnu inicijativu je to {to isada
ustanove gde odlaze civilni obveznici imaju brojne pro-bleme.
Naime, u tim ustanovama ni sada ne znaju do kraja kakoizgleda sam
koncept CS, niti {ta sve ti qudi tamo mogu da rade.Nedostatak
informacija je, dakle, glavni problem, pa ni prigo-vara~i savesti
ne znaju {ta ih sve ~eka u tim ustanovama gde tre-ba da se bave,
pre svega, dru{tveno korisnim radom. Na pri-mer, u Smederevu su
qudi civilno slu`ili u jednoj privatnoj fa-brici, {to je potpuno
suprotno ovom konceptu, pa ~ak i zabra-weno. Jer u me|unarodnim
preporukama se ka`e da je prinudnirad strogo zabrawen! Uz to,
preporuka je i da odnos civilne ivojne slu`be treba da bude u
razumnom odnosu, pa se mo`e o~e-kivati da Zakon i smawi du`inu
trajawa CS koja, po evropskimstandardima, ne sme imati kazneni ili
prinudni karakter. Zatopredlo`eni zakon propisuje i nov~ane kazne
za odgovorna licau ustanovama gde se vr{i CS u slu~aju da je
prigovara~ savestidiskriminisan ili maltretiran ka`e Mili}evi}.
PRAVNICI U ODBRANI PRAVAMagistar Dejan Milenkovi} iz Komiteta
pravnika za qud-
ska prava (JUKOM) smatra da je model zakona koji je izradioEBKO
Balkan pozitivan primer kako bi trebalo ubudu}e da iz-gleda
zakonodavna regulativa civilne slu`be i da je sli~ankoncept ve}
primewen u Hrvatskoj i Crnoj Gori.
Na nama je sada da izvr{imo legitimni pritisak na re-publi~ke
organe da prihvate da se CS spusti na civilni repu-bli~ki nivo, jer
duboko verujemo da bi takvim re{ewem bili
PukovnikRadivoj
Vukobradovi}
18
-
mnoge ustanove danas odbijaju da prime civilne regrute, jer
nisuobezbedile sredstva za wihove vojni~ke plate. Druga lo{a
izme-na i dopuna nove Uredbe, a koja se odnosi na vojnike koji su
ve}na odslu`ewu vojnog roka, elimini{e wihovo pravo, tokom prvadva
meseca vojnikovawa, na prigovor savesti, {to je korak una-zad i
kr{ewe wihovog prava. Jer, prema evropskim standardi-ma, svako ima
pravo da ulo`i prigovor savesti, svaki vojni ob-veznik, pa i oni
koji su na odslu`ewu vojnog roka ili u rezervi!
[TA KA@U U MINISTARSTVU ODBRANE
U Ministarstvu odbrane, u Sektoru za qudske resurse, na-~elnik
Uprave za obaveze odbrane pukovnik Radivoj Vukobrado-vi} tako|e
smatra da se ova problematika mora re{iti zako-nom kako bi se
nedoumice i problemi s tim u vezi prevazi{li.Naime, i oficijelna
verzija zakona o civilnoj slu`bi, koja jera|ena u MO proteklih
meseci, ka`e pukovnik, ne razlikuje semnogo od onih predloga dve
nevladine organizacije, mada, kakonagla{ava gospo|a Mira Londrovi},
samostalni referent zavojnu obavezu te uprave, wihov predlog zakona
nije predvideoizme{tawe civilne slu`be iz MO u neko civilno
ministarstvo.
Nedavne izmene Uredbe o vr{ewu vojne obaveze zaista suu
suprotnosti sa Ustavnom poveqom SCG i sa Poveqom o qudskimi
mawinskim pravima (~lan 28), jer one garantuju prigovor save-sti
svim vojnim obveznicima, a to je i regrut, i vojnik, i lice
urezervnom sastavu ka`e gospo|a Londrovi}i, i obja{wava:
[to se Nacrta zakona nevladine organizacije ti~e, miprihvatamo
tu inicijativu i predla`emo nastavak zajedni~ke,ina~e dobre saradwe
kako bi se izna{la najboqa re{ewa kadaje re~ o CS. Ina~e, u MO smo
intenzivirali kontrolu ustanovakako se sprovodi CS u praksi i, tim
povodom, obi{li smo ne-davno Ni{, Zrewanin, Kragujevac i Beograd.
Na terenu smo vi-deli da ima dobrih re{ewa, ali i zloupotreba, jer
se neki di-rektori i odgovorna lica pona{aju suprotno Uredbi. Zato
i mimislimo da bi novi zakon trebalo da defini{e prava i
obavezaodgovornih lica u ustanovama i mogu}nost wihove kontrole,
kojamora biti u zakonskim okvirima, ali i prigovara~a savesti.
Pukovnik Vukobradovi} potvr|uje da povodom CS vojnog ro-ka
Ministarstvo sara|uje vrlo dobro sa nekoliko
nevladinihorganizacija. Od oktobra 2003. godine Uredbom o tome je,
zarazliku od Zakona o vojsci, regulisano da prigovara~i
savestivojni rok mogu slu`iti i civilno, dakle, van vojnih jedinica
iustanova, ali je ta nova situacija postavila i mnoga pitawa ko-ja
do sada nisu zakonski regulisana.
Uslov je bio i ostao da prigovara~i savesti odlaze
usocijalno-humanitarne ustanove koje se finansiraju iz buxetai da
se oni tamo ne izrabquju, ve} da se bave iskqu~ivo dru-{tveno
korisnim radom. I to nije sporno. Me|utim, gledano saprakti~ne
strane, izja{wavawe samih vojnika tokom slu`ewavojnog roka da su
prigovara~i savesti, a {to se sada predla`e,moglo bi dovesti do
pra`wewa na{ih jedinica. To ne odgovarani Vojsci, ni dru{tvu, jer
kako u takvim uslovima odr`ati zahte-
vani nivo borbene gotovosti? Naravno, u svemu tome ima i
onadruga, qudska strana, a odnosi se na ~este zloupotrebe
prigo-vora savesti, {to je posebna pri~a. Me|utim, po{to je sada
unadle`nosti ove uprave u MO i slawe qudi na civilno slu`e-we
vojnog roka, mi smo brzo shvatili da je to, zaista, oblast ko-ja
nas vrlo optere}uje i da ona, objektivno gledano, vi{e pri-pada
civilnom sektoru. Uostalom, prou~avaju}i tu oblast za-kqu~ili smo
da je u Evropi to ba{ tako i re{eno i da je civil-na slu`ba zaista
u nadle`nosti civilnih organa, odnosno mi-nistarstava, naj~e{}e za
rad i socijalnu politiku napomiwepukovnik Vukobradovi}.
Bilo kako bilo, vremena se muwevito mewaju. Nekada{wamaksima
Rado Srbin ide u vojnike sada jo{ br`e bledi. Mladi,pritisnuti
obavezama sopstvenog obrazovawa i egzistencijal-nog opstanka, pod
uslovom da jo{ nisu pobegli u inostranstvo,sve vi{e do`ivqavaju
Vojsku kao nu`du, a ne kao svoju obavezu,pa i pravo. Proces civilne
i demokratske kontrole Vojske, uzpad wenog ugleda u javnosti, u
sadejstvu sa reformskim kursomdr`ave i poku{ajima da se pribli`imo
evropskim integracija-ma, sasvim izvesno, zajedno name}u nova
pravila igre i u ovojoblasti, koja je doskora bila van svake
diskusije. Situacija dase sada mladima nudi ozbiqna i primamqiva
alternativa ono-me {to je bio doskora apsolutni monopol dr`ave,
svakako,ima i svoju lepu i onu drugu, lo{iju stranu. Ho}emo li, kao
na-cija i dru{tvo, imati snage da se i u toj neograni~enoj slobo-di
ipak ne izgubimo u lavirintima evropskih liberalnih zako-na, ali i
sopstvenih genijalnih otkri}a da stvar dovedemo dosvoje suprotnosti
ili potpune negacije, pa i apsurda, odnosnoda dobre ideje u praksi
potpuno dezavui{emo samo nama svoj-stvenim hvatawem krivina i
brojnim zloupotrebama zakona,ma koliko oni nekad bili dobri
pokaza}e vreme.
Tek, kasarne su, kao i sama Vojna akademija, sve praznije.
Negovori li to, mo`da, da }emo, poput onog nesre}nog
samoupra-vqawa, uskoro imati, tako|e, jedini na svetu, jo{ jednu
realnu,potpuno na{u utopiju, ono {to }e se zvati Vojska bez
vojske.
Du{an MARINOVI] Snimio Darimir BANDA
19
POLA-POLAPrema re~ima Petra Mili}evi}a, a na osnovu wi-
hovih podataka iz aprila ove godine, u zemqi je bilooko 20.000
prigovara~a savesti i oko 9.000 wih na ~e-kawu. [to se ti~e ~etiri
vojna okruga (Beograd, NoviSad, Ni{ i Podgorica), zastupqenost
prigovara~a sa-vesti je ujedna~ena, pa to, sve zajedno, iznosi vi{e
od30 odsto svih regruta u zemqi. Prema wegovim predvi-|awima, taj
procenat prigovara~a savesti, u odnosu naukupan broj regruta,
najvi{e bi mogao da ide od 40 do50 odsto, i treba o~ekivati da }e
se taj trend tu i zau-staviti.
LISTA ^EKAWADo 15. oktobra ove godine, prema zvani~nim
podaci-
ma iz MO, na civilnom slu`ewu vojnog roka nalazi se10.351
regrut, a 8.391 obveznik ~eka da na taj na~in odu-`i dug dr`avi. Od
decembra 2003. na civilan na~in voj-nu obavezu je regulisalo ukupno
6.082 vojna obveznika. Uodnosu na ukupan broj stasalih momaka za
vojsku, to je, uzavisnosti od partije, izme|u 25 i 35 odsto regruta
ka-`e gospo|a Mira Londrovi} iz MO.
Mira Londrovi}
-
15. novembar 2005.20
VOD
BR
AN
A
rhovni savet odbrane dr`avne zajednice Srbija i Cr-na Gora
sredinom jula doneo je dve zna~ajne izmenePravila slu`be Vojske
Srbije i Crne Gore, koje su ve-zane za obezbe|ewe objekata,
materijalnih sredstavai qudstva. Tu odluku su sa olak{awem do~ekali
koman-danti i komandiri jedinica, koji se posledwih godina
suo~avaju sa velikim problemima u izvr{avawu tog va-`nog
zadatka.
Su{tina problema svodi se na sve mawi broj vojnikakoji se mogu
anga`ovati na tim zadacima, dok je broj obje-kata koji se
obezbe|uju gotovo nepromewen. A postoje}ePravilo slu`be VSCG toliko
precizno reguli{e materijuobezbe|ewa objekata (na 60 strana i sa
126 ta~aka) dapredstavqa ve}u smetwu nego pomo} nosiocima
organiza-cije tog zadatka. Predlo`ene su izmene dve ta~ke po
hitnompostupku, {to je Vrhovni savet odbrane i prihvatio. Zaostale
promene formiran je radni tim u General{tabuVSCG, koji treba da
predlo`i kona~an tekst glave 4 u Pra-vilu slu`be i na taj na~in
reguli{e obezbe|ewe objekata,materijalnih sredstava i qudstva u
vojnoj organizaciji.
PRO[IRENA PRIMENA ^UVARSKE SLU@BEU Slu`benom vojnom listu od 18.
jula ove godine obja-
vqene su izmene Pravila slu`be, kojima se dozvoqava mo-gu}nost
da kasarne, logore, aerodrome i druge vojne objek-te u kojima su
sme{tene jedinice ili ustanove obezbe|ujene samo unutra{wa stra`a,
kao {to je bilo do sada, ve} i~uvarska slu`ba. Izmenama se, tako|e,
precizira da ~u-varsku slu`bu obavqaju profesionalni pripadnici
Vojske(podoficiri, podoficiri po ugovoru, vojnici po ugovoru
icivilna lica na slu`bi u Vojsci), s tim {to se, za razlikuod
ranijih re{ewa, omogu}ava anga`ovawe podoficira,podoficira po
ugovoru i vojnika po ugovoru na du`nostima~uvara, iako nisu
postavqeni na formacijska mesta u ~u-varskoj slu`bi. Pomenute
promene znatno }e olak{atiobezbe|ewe objekata, materijalnih
sredstava i qudstva uVojsci, jer se komandantima i komandirima
otvaraju nove ipo mnogo ~emu kvalitetnije mogu}nosti. Pretpostavqa
seda }e ve}a primena ~uvarske slu`be premostiti problemezbog sve
slabije popune vojnicima na odslu`ewu vojnog ro-ka i sve te`eg
izbora vojnika za stra`arsku slu`bu, jer neispuwavaju odre|ene
kriterijume. Nova re{ewa omogu}i}e
Nova re{ewa u oblastiobezbe|ewa objekata,
materijalnih sredstava i qudstva u Vojsci Srbije
i Crne Gore tra`e se uukrupwavawu ~uvawa ratnih
materijalnih rezervi naoperativnom ili regionalnomnivou,
sme{taju svih jedinicagarnizona u jednu vojnu bazu,
nabavci i instalirawu modernih sistema tehni~ke
za{tite i anga`ovawuspecijalizovanih agencija za
obezbe|ewe objekata. Takvepromene doprinele bi smawewu
qudstva za obezbe|ewe objekata, modernizaciji, kvalitetnijem
obezbe|ewu
i boqoj za{titi qudi.
ZA[TINEPOZ
OBEZBE\EWE OBJEKATA, MATERIJALNIH SREDSTAVA I Q
-
i smawewe broja qudi za obezbe|ewe, smawewe vanrednihdoga|aja i
jednostavnije logisti~ko obezbe|ewe, dok }e se sta-re{ine
rasteretiti stalnih priprema, smena stra`a i pri-mopredaja
inventara. Iskustva iz jedinica Vojske Srbije iCrne Gore govore da
obezbe|ewe ~uvarskom slu`bom ne uma-wuje efikasnost obezbe|ewa, a
to je i mnogo jeftinije.
Jedinice Vojske Srbije i Crne Gore su ve} krajem jula po-~ele da
primewuju nova re{ewa u oblasti obezbe|ewa obje-kata, materijalnih
sredstava i qudstva. Od na~elnika odeqe-wa za operativne poslove u
Komandi Kopnenih snaga pukovni-ka @arka Lazarevi}a saznajemo da je
obezbe|ewe ~uvarskomslu`bom za`ivelo u Kwa`evcu, ^a~ku, Po`egi,
Sjenici, BelojCrkvi i Leskovcu. Promena je protekla bez ve}ih
pote{ko}a,qudstvo je smaweno za 20 posto, a tro{kovi za tri puta.
Pro-bleme stvara nepostojawe formacijskih mesta za ~uvare (zbog~ega
se na tim poslovima anga`uju voza~i tenkova, ni{anxi-je...) i
nedostatak tehni~kih sredstava za obezbe|ewe objeka-ta. U Kopnenim
snagama obezbe|uje se 61 objekat, pri ~emu sena samo ~etiri koriste
tehni~ka sredstva poput sistema obez-be|ewa geofonom, TV kamera ili
infracrvene ograde.
Nedostatak tehni~kih sredstava i slaba popuna vojnici-ma na
odslu`ewu vojnog roka samo su neki od problema. Ti po-
slovi uslo`avaju se i zbog sme{taja qudi u malim
objektima,neuslovnosti objekata za ratne materijalne rezerve,
dotra-jalosti i neispravnosti postoje}ih sistema tehni~ke
za{tite,lo{eg teku}eg odr`avawa, dotrajalih `i~anih ograda Po-znato
je da Vojska ima znatan broj skladi{ta koja su udaqenaod mati~ne
jedinice pedesetak kilometara, zavu~ena u {umi,sa nekoliko zgrada
koje su gra|ene izme|u Prvog i Drugogsvetskog rata, malog
kapaciteta i bez uslova za automatskumanipulaciju. Posle rata 1999.
godine pojavio se i problemnedostatka skladi{nog prostora, {to je
uslovilo da se preo-stala skladi{ta preopterete, ali i da se
pla}aju veliki iz-nosi za iznajmqivawe skladi{nog prostora.
SMAWEWE TRO[KOVAIlustrativni su primeri Vazduhoplovne baze u
Ni{u,
koja za jednu zgradu na sto~noj farmi u selu Toponica
pla}amese~no 283.000 dinara, ili Aerodroma Batajnica, kojiza halu
Gorewe u Staroj Pazovi svakog meseca izdvaja712.000 dinara. Prost
ra~un govori da su samo za ta dvaobjekta pla}ena 72 miliona dinara
u proteklih {est godi-na. Zato nije ni ~udo {to se u Ministarstvu
odbrane i Voj-sci Srbije i Crne Gore sve vi{e razmi{qa o na~inima
zaprevazila`ewe takvih problema, pri ~emu su neka od re{e-
21
ITA ODVANIH
ANGA@OVAWE PENZIONISANIHVOJNIH LICA
U raspravama o obezbe|ewu objekata pomiwan jepredlog da se
propi{e zakonska regulativa kako bise na tim poslovima anga`ovala
penzionisana pro-fesionalna lica iz Vojske. Oni, na primer, u
Ni{uobezbe|uju veliki broj objekata i li~nosti, po~ev{i odposlovnih
banaka, pa do gradona~elnika Smiqka Ko-sti}a.
A u ni{kom regionalnom centru privatnog preduze-}a Progard radi
i pet penzionisanih vojnih stare{ina,a me|u wima i pukovnik Ilija
Piqi}, doskora{wi na-~elnik [taba Ni{kog korpusa.
[TA JE JEFTINIJEPukovnik Perica Pavlovi} iz Komande Logistike
ura-
dio je precizan prora~un ko{tawa stra`arske i ~uvarskeslu`be,
pri ~emu su kao zajedni~ki parametri uzeti tro{ko-vi poput dnevnog
obroka, sme{taja, izdaci za vodu, struju igrejawe, komplete
uniformi sa za{titnom opremom za oba-vqawe stra`arske i ~uvarske
slu`be, dok se pojedina~ni pa-rametri odnose na plate vojnika na
odslu`ewu vojnog roka,podoficira i civilnih lica. U razmatrawe su
uzete i nakna-de za prevoz, trupne dnevnice, te naknade za no}ni i
pra-zni~ni rad civilnih lica na slu`bi u Vojsci.
Jednostavnom metodologijom do{lo se do toga da dnevnoanga`ovawe
u stra`arskoj slu`bi ko{ta za vojnika na od-slu`ewu vojnog roka 488
dinara, vojnika po ugovoru 1.553,civilnog lica na slu`bi u Vojsci
1.633 i podoficira 1.748dinara. U ~uvarskoj slu`bi dnevno
anga`ovawe civilnog li-
ca ~uvara ko{ta 950, vojnika po ugovoru 668 i podofici-ra 943
dinara. Iz te ra~unice vidi se da je u stra`arskojslu`bi
najrentabilnije anga`ovati vojnike na odslu`ewuvojnog roka, dok u
~uvarskoj slu`bi takva ocena va`i za voj-nike po ugovoru. Paralela
izme|u stra`e sa tri stalna stra-`arska mesta i ~uvarske slu`be sa
tri ~uvarska mesta poka-zuje da za stra`u svakog dana treba platiti
9.247 dinara,dok se za ~uvarsku slu`bu izdvaja 2.965 dinara, {to
drugimre~ima zna~i da je ~uvarska slu`ba ravno tri puta jeftinijaod
stra`arske slu`be.
Kakva se u{teda mo`e ostvariti ve}om primenom ~u-varske slu`be
vidi se iz podatka da se, na primer, samo uLogistici dnevno tro{i
198.000 dinara za obezbe|ewe 47objekata, {to na godi{wem nivou
iznosi vi{e od 72 milio-na dinara.
QUDSTVA U VOJSCI SRBIJE I CRNE GORE
-
wa koja se pomiwu, doskoro, bila potpuno nezamisliva.Osnovno
polazi{te svih promena u sistemu obezbe|ewa
jeste da regulativa koja se donose treba da obezbedi okvirza
organe obezbe|ewa i da ona ne sme da sputava nosioceorganizovawa
takve za{tite. Vi{e nego ikad data je mogu}-nost qudima koji se
bave tim poslovima da inventivno u~e-stvuju u reformi sistema koji
je veoma va`an za funkcioni-sawe Vojske. Savetovawa o toj temi
ponudila su odgovaraju}are{ewa, koja se kre}u od promene
regulative, ukrupwavawa~uvawa ratnih materijalnih rezervi na
operativnom ili re-gionalnom nivou, sme{taja svih jedinica
garnizona u jednojvojnoj bazi, nabavke i instalirawa modernih
sistema tehni~-ke za{tite, pa do anga`ovawa specijalizovanih
agencija zaobezbe|ewe objekata.
Lepo je pri~ati o anga`ovawu agencija za obezbe|ewe ikupovini
tehni~kih sredstava, ali koliko to ko{ta i kako te`eqe ostvariti sa
skromnim nov~anim sredstvima? Agencijese nerado izja{wavaju o ceni
wihovih usluga, jer ona zavisiod vrste objekta i na~ina obezbe|ewa.
Saznawa govore da jecena jednog sata obezbe|ewa za jednog ~oveka
100 do 180 di-nara, ili oko 100.000 dinara mese~no. To je znatno
vi{e odcene obezbe|ewa koja bi se platila profesionalnom
vojniku.
U DUHU REFORMI
Posle detaqnog sagledavawa ukazale su se ~iwenice ko-je govore
da eventualnom anga`ovawu specijalizovanih agen-cija treba
posvetiti punu pa`wu. Takvim potezom jedinica sepotpuno osloba|a
pripreme, kontrole, prevoza i ishranequdstva za obezbe|ewe,
tako