0 GAZALIjEVOM RAZUMIjEVANjU ZNANjA - Ibn Sina · 14 MEHMEDALIJA HADZIC koji su odabrali put posvecenosti sarno Bogu Uzvisenom i potpuno se okrenuli od ovog svijeta. Tako se moze reCi

Mehmedalija Radiic

0 GAZALIjEVOMRAZUMIjEVANjU ZNANjA

Znanje je svjetlo koje je BogUzviseni stavio u ljudsko srce.

(El-Gazali)

Rezime

Kracom biljeSkom u kojoj se govori 0 EI-Gazalijevom razumijevanju znanjaautor nas uvodi u njegovo poznato djdo Ihya', preciznije u Knjigu 0 znanju.Ova knjiga obuhvaea sedam poglavlja, od kojih je prvo poglavlje 0 znacajuznanja, poucavanja i samopoucavanja za ovaj broj casopisa prevedeno nabosanski jezik.

Ga~alij~VOshavaca~~e zn~nja je d~ojako: su~ijsko, koje za?ovaraznanJe 0 onom sVIJetu1ustezaIiJe od bIlo cega drugog, 1ostalaznanja koja on smatra uzvisnim.

Istina, Gazali jedanput definira znanje kao "onosvjetsko znanje" ipoziva bavljenju ovom vrstom znanja jer je to znanje 0 BoguUzvisenom, Njegovim melekima, poslanicima, knjigama i Sudnjemdanu. Medutim, ovaj njegov govor bio je upucen sufijama, ljudima

,.....-

14 MEHMEDALIJAHADZIC

koji su odabrali put posvecenosti sarno Bogu Uzvisenom i potpunose okrenuli od ovog svijeta. Tako se moze reCida ovom definicijomGazali nudi idealnu sliku za Ijude koji su takoder idealni u svojojpredanosti Stvoritelju. Na mnogim drugim mjestima u lhjahu, nakonsto hvali znanje 0 onom svijetu i podstice na nj, Gazali kaze: "Netreba da oslabi tvoje misnjenje u trazenju ovosvjetskih znanja zato stosmo ti govorili 0 putu sufija jer oni ne smatraju druga znanja niskim,stavise svaki musliman vjeruje u uzvisenost svih znanja i njihovuBozansku narav... Onaj ko zeli da se priblizi Bogu putem znanja, Once mu, bez sumnje, dati od Sebe korist i uzdiCice ga visoko." Dakle,Gazali vjeruje da je Bog Uzviseni ljudima uCinioznanje dragim zaradispravnog i valjanog uredenja ovog svijeta i zivota u njemu. U knjiziKriterijrada Gazali kaze: "Da Bog nije uCiniosrcima nekih Ijudidragirnznanje prava, gramatike, medicine, matematike i drugih znanosti, onebi bile zanemarene a to bi dovelo do remecenja cjelokupnog poretka."Sam Gazali bio je znalac vrIo sirokih pogleda, 0 cemu svjedoce njegovabrojna djela. On je dobar poznavalac razliCitihvrsta znanosti i njihovihvjestina i dosegnuo je njihovu svrhu. On je znalac koji zagovara misijuznanja u njegovoj cjelini, a to podupire cvrstim uvjerenjem i vjerorn,i smatra da se poredak svijeta i gospodstva u njemu moze graditi sarnona znanjima, kako kosmickim tako i racionalnim. Gazali je jedan odprvih znalaca koji je zagovarao racionalna, odnosno eksperimentalnaznan]a.

Prema Gazaliju rijec alim znaCi znalac uopce. Svako ko znapravilno bilo koje znanje zasluzuje ovaj naziv.U tom znacenju i Kur'anupotrebljava ovaj termin, a i danas je kao takav u upotrebi u arapskornsvijetu. Prema tome, u islamskoj tradiciji alim je svaki onaj ko dobropoznaje znanja koja se odnose na vjeru kao i onaj ko dobra poznajeostala znanja. Osim ove naucne sposobnosti, Gazali kaze da alim trebada posjeduje i moralnu vrijednost. Prema tome, alim je naziv zaobrazovana i kuIturna covjeka koji usto posjeduje i moraIne vrIine. Uprvim stoljeCimaislama broj ovakvih ljudi bio je velik, a njihov utjecajna islamsko drustvo, na svim njegovim podrucjima, bio je golem. Doksu ovakvi uceni i moralni ljudi ddali situaciju u svojim rukama,muslimani su prednjacili pred ostalim narodima na polju duhovne i

0 GAZALIJEVOM RAZUMIJEVANJU ZNANJA 15

materijalne kulture. Kada se to promijenilo, i situacija se promijenila.Islamskisvijet je poceo zaostajati.

Uceni ljudi (ulema) uvijek su shvacali duh svoga vremena, zivucustvarnost i istovremeno su imali vizijubuducnosti svoga naroda. Gazaliukazuje na Cinjenice da je ulema bila pokretacka snaga cjelokupnograda i nastojanja muslimana. Ucenjaci u prvim stoljeCimapravilno sushvatilisvoju misiju i dosljedno izvrsavali svoje duznosti. Ostali svijetje takoder pravilno shvacao znacaj uleme i svoj odnos prema njoj.Tako je bilo uspostavljeno puno povjerenje izmedu uleme i naroda:narod je ulemu smatrao svojim najboljim sinovima, duhovnim vodamai garancijom opceg blagostanja i napretka drustva, a ulema je Cinilasveda ne iznevjeri ova visoka ocekivanja svoga naroda. Takva situacijatrajala je sve do cetvrtog stoljeca po Hidzri, kada utjecaj uleme ujavnom zivotu poCinje slabiti. U redovima uleme pojavljuju se Ijudikoji niCimvise ne zasluzuju casni naziv alima. Umjesto znanja, oni seodlikuju neznanjem; umjesto zivota, njih obuzima mrtvilo; umjestobrige0 drugima, oni poCinjumisliti sarno na sebe; umjesto da predvodedrustvo, oni se poCinju dodvoravati vlastima i udovoljavati njihovimprohtjevima. Stavise, nastoje se dodvoriti sirokim masama zadojenimprimitivnimshvacanjimajer se plase da ih ne izazovu protiv sebe. Gazalisa zaljenjem ukazuje na to da je od tog vremena ovakva ulema pocelasve vise napredovati u muslimanskom drustvu i zauzimati znacajnefunkcije.Na taj naCinznanje je izgubilo svoje uzviseno mjesto i ulemasvoju casnu ulogu u drustvu.

AL-GHAZALI'S UNDERSTANDING OF KNOWLEDGE

Abstract

With this brief note addressing al-Ghazali's understanding of knowledge,the author takes us into al-Ghazali's well-known work Ihya 'u/um a/-Din,more precisely, the first chapter of the first book, 'On Knowledge, Teachingand Self-Instruction', which is given here in Bosnian translation.

0 GAZALIjEVOM RAZUMIjEVANJU ZNANJA 15

materijalne kulture. Kada se to promijenilo, i situacija se promijenila.Islamskisvijet je poceo zaostajati.

Uceni ljudi (ulema) uvijek su shvacali duh svoga vremena, zivucustvarnost i istovremeno su imali vizijubuducnosti svoga naroda. Gazaliukazuje na Cinjenice da je ulema bila pokretacka snaga cjelokupnograda i nastojanja muslimana. Ucenjaci u prvim stoljeCimapravilno sushvatili svoju misiju i dosljedno izvrsavali svoje duznosti. Ostali svijetje takoder pravilno shvacao znacaj uleme i svoj odnos prema njoj.Tako je bilo uspostavljeno puno povjerenje izmedu uleme i naroda:narod je ulemu smatrao svojim najboljim sinovima, duhovnim vodamai garancijom opceg blagostanja i napretka drustva, a ulema je Cinilasveda ne iznevjeri ova visoka ocekivanja svoga naroda. Takva situacijatrajala je sve do cetvrtog stoljeca po Hidzri, kada utjecaj uleme ujavnom zivotu poCinje slabiti. U redovima uleme pojavljuju se ljudikoji niCimvise ne zasluzuju casni naziv alima. Umjesto znanja, oni seodlikuju neznanjem; umjesto zivota, njih obuzima mrtvilo; umjestobrige0 drugima, oni poCinjumisliti sarno na sebe; umjesto da predvodedrustvo, oni se poCinju dodvoravati vlastima i udovoljavati njihovimprohtjevima. Stavise, nastoje se dodvoriti sirokim masama zadojenimprimitivnimshvacanjimajer se plase da ih ne izazovu protiv sebe. Gazalisa zaljenjem ukazuje na to da je od tog vremena ovakva ulema pocelasve vise napredovati u muslimanskom drustvu i zauzimati znacajnefunkcije. Na taj naCin znanje je izgubilo svoje uzviseno mjesto i ulemasvoju casnu ulogu u drustvu.

AL-GHAZALI'S UNDERSTANDING OF KNOWLEDGE

Abstract

With this brief note addressing al-Ghazali's understanding of knowledge,the author takes us into al-Ghazali's well-known work Ihya 'uium ai-Din,more precisely, the first chapter of the first book, 'On Knowledge, Teachingand Self-Instruction', which is given here in Bosnian translation.