1 9. април 2015. Radnici zabrinuti zbog najavljene privatizacije ( str.2) “Telekom” vredi kao pola potugalskog? (str. 3) Kragujevac: Metalci traže pomoć (str. 4) Једни штеде, други кибицују (стр. 5) Umrlo 793 ljudi čekajući posao (str. 6) Verbić: Naravno da će biti umanjene plate (str. 8) Vojni sindikat: Zašto vojnici nisu osigurani (str. 9) Smanjenje plata u Agenciji za privatizaciju (str. 9) MMF: Rano za priču o povećanju plata i penzija (str. 10) Posućemo autoput sa tonama stakla (str. 11) Sindikati nastavljaju proteste zbog Informatike (str. 13) Vlada briše Metal sisteme (str. 14) Birokratija koči privatizaciju (str. 14) Jagodina: U italijanskim firmama niču sindikati (str. 16) ПРЕС КЛИПИНГ
16
Embed
ПРЕС КЛИПИНГ - sindikat.rsstanje na svetskim berzama u odnosu na prethodni tender, pošto se u međuvremenu štampalo dosta novca. ŠESTI U ENTRALNOJ EVROPI "TELEKOM Srbija"
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1
9. април 2015.
Radnici zabrinuti zbog najavljene privatizacije ( str.2)
“Telekom” vredi kao pola potugalskog? (str. 3)
Kragujevac: Metalci traže pomoć (str. 4)
Једни штеде, други кибицују (стр. 5)
Umrlo 793 ljudi čekajući posao (str. 6)
Verbić: Naravno da će biti umanjene plate (str. 8)
Vojni sindikat: Zašto vojnici nisu osigurani (str. 9)
Smanjenje plata u Agenciji za privatizaciju (str. 9)
MMF: Rano za priču o povećanju plata i penzija (str. 10)
Posućemo autoput sa tonama stakla (str. 11)
Sindikati nastavljaju proteste zbog Informatike (str. 13)
Vlada briše Metal sisteme (str. 14)
Birokratija koči privatizaciju (str. 14)
Jagodina: U italijanskim firmama niču sindikati (str. 16)
Radnici Poljoprivredne korporacije Beograd zabrinuti zbog najljvljene privatnizacije. Placevi uz most Zemun-Borča doneli bi zaradu
JOŠ nisu poznati detalji kako de tedi privatizacija Poljoprivredne korporacije Beograd, ali je svima jasno da je reč o zlatnoj koki. Država je odlučila da je proda, a sindikati sumnjaju da bi neko mogao da je kupi za male pare i "očerupa". Najava srpskih biznismena, Miodraga Kostida i Matijevida, da de se udružiti kako bi preuzeli PKB, najavljuje oštru borbu za imovinu, zemljište, životinje, mehanizaciju i stručnjake u Padinskoj skeli. U redu za ovog poljoprivrednog giganta stoje i firme iz Danske, Nemačke i Kine.
Skupština Grada Beograda je odlučila da se ovo preduzede privatizuje modelom prodaje dela imovine, a privatizacioni savetnik "pravi" paket imovine koji de biti stavljen pred potencijalne kupce. Najavljeno je da de polovinom godine biti objavljen javni poziv zainteresovanim investitorima, ali sindikati smatraju da taj postupak treba obustaviti.
- Procenili su celu firmu na 210 miliona evra, a mi smatramo da vredi tri puta više - kaže Milisav Đorđevid, predsednik Samostalnog sindikata radnika PKB. - Prodali smo četiri hektara zemlje kod novog mosta "Mihajlo Pupin" za 800.000 evra, a mi na tom potezu imamo još 300 hektara. Samo ta zemlja ima vedu tržišnu vrednost od čitave sume za koju hode da nas prodaju. A mi imamo i 9.000 krava, 20.000 grla ostale stoke, 29.000 hektara zemlje... Ved su počeli da prave ustupke, pa se priča da de tražiti da novi vlasnik očuva delatnost u
narednih pet godina i da zaposleni dobiju otpremnine od po 300 evra po godini staža. A mi pitamo, šta posle tih pet godina?
Stručnjaci u Srbiji, takođe, smatraju da de novi vlasnici uništiti najperspektivnije poljoprivredno gazdinstvo u Evropi.
- Strahujem da de budude gazde brzo povratiti mala uložena sredstva i zaraditi višestruki iznos kapitala, samo po osnovu preprodaje i prenamene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko - priča profesor Miladin Ševarlid, agroekonomista. - Bilo da od toga napravi industrijsko ili građevinsko zemljište. Ako sadašnja generacija, sa ovoliko resursa, nije sposobna da organizuje poljoprivrednu proizvodnju na održiv način, kako da to očekujemo kada je u rukama malog broja zemljoposednika.
Prema rečima profesora Ševarlida, postavlja se pitanje ko je dozvolio Gradu Beogradu da prodaje društvenu imovinu. Kako kaže, čak ni Ustav Srbije ne dozvoljava prodaju prirodnih resursa.
- PKB je najuređenija poljoprivredna površina u Evropi - ističe profesor Ševarlid. - Oni imaju nekoliko prednosti u odnosu na sve druge firme. Zbog lokacije imaju manje troškove transporta, pa je potrebno kratko vreme za snabdevanje vodem i povrdem u svežem stanju. To teško može da ima bilo koji grad u svetu.
Profesor Ševarlid svima koji se zalažu za privatizaciju poljoprivrednog zemljišta savetuje da prodaju svoje stanove strancima i da ih onda od njih iznajme da u njima žive.
PREDLOG
ZAPOSLENI u PKB protive se najavljenoj privatizaciji ovog preduzeda. Predstavnici oba reprezentativna sindikata PKB-a predložili su alternativni model mešovitog vlasništva koji bi, prema njihovom mišljenju, kompaniji omogudio da inkasira više od 400 miliona evra.
Kontrolni paket od 51 odsto akcija u PKB-u trebalo bi da, prema tom predlogu, trajno pripadne državi, još 15 odsto bilo bi podeljeno svim građanima, a nekoliko procenata dobili bi zaposleni i penzioneri firme. Ostalih tridesetak odsto bilo bi ponuđeno na berzi.
Poreženje nacionalnog operatera sa lisabonskim “PT” koji je prodat za 7,4 milijarde evra. Dobit i prihodi domade kompanije manji za tredinu, ako se ne računaju prilivi iz BiH i CG
ODGOVOR na pitanje koliko vredi "Telekom Srbija" trebalo bi slededeg meseca da da francuska investiciona banka Lazard, u ulozi privatizacionog savetnika ove komapnije. Nezvanične procene idu od 2,5 milijardi evra,
koliko je "Telekom" "cenio" prošli savetnik, do 10 milijardi evra, koliko predstavnici sindikata tvrde da vredi najprofitabilnija srpska kompanija koja posluje na tri regionalna tržišta i upošljava 14.000 ljudi.
Nedavna prodaja portugalskog "Telekoma" za čak 7,4 milijarde evra, ukazuje da za telekomunikacionim kompanijama tražnja uvek postoji. Za razliku od ove kompanije, čiji je godišnji profit 331 milion evra, a poslovni prihodi vedi od 1,1 milijardu evra, srpski "Telekom" ima srazmerno niže "domete". Ipak, dobit ove srpske kompanije od 15 milijardi dinara (133 miliona evra po prosečnom kursu iz 2013) i poslovni prihodi iznad 86 milijardi (760 miliona evra) svrstavaju domadi "Telekom" u sam vrh po profitabilnosti ovdašnjih preduzeda. Jednostavno rečeno - država Srbija ne poseduje nijedno preduzede koje donosi više prihoda od "Telekoma". U ovu računicu nisu uračunati prihodi "Telekoma Srpske" u BiH i "MTL" u Crnoj Gori.
Ako bi se uračunale zarade iz ove dve države, onda bi prihodi bili na polovini portugalske kompanije.
- Najbolji reper po pitanju cene koju bi na tenderu mogao da postigne "Telekom" bide prodaja slovenačkog "Telekoma" koja bi uskoro trebalo da se sprovede - smatra berzanski analitičar Nenad Gujaničid. - Slovenačka kompanija na berzi trenutno vredi 900 miliona evra, a videdemo koliku cenu može da dostigne sam kontrolni paket akcija.
Gujaničid podseda da se, nažalost, "Telekom" ne kotira na berzi, jer bi upravo to bio pravi reper za davanje prognoze oko cene eventualnog preuzimanja.
Nekoliko faktora idu u prilog za višu, a nekoliko za nižu cenu u odnosu na prethodnih tender - navodi Gujaničid. - Negativni faktori su: loše stanje domadih javnih finansija, stagnacija poslovanja "Telekoma" u poslednjih nekoliko godina, slaba kupovna mod tržišta na kojima "Telekom" posluje, veliki broj zaposlenih. Pozitivni faktori su: solidna profitabilnost, jedan od poslednjih telekoma u regionu koji se nudi na prodaju, kao i bolje stanje na svetskim berzama u odnosu na prethodni tender, pošto se u međuvremenu štampalo dosta novca.
ŠESTI U CENTRALNOJ EVROPI
"TELEKOM Srbija" je jedna od najvedih kompanija u našoj zemlji. Prema podacima Agencije za privredne registre, "Telekom" je po prihodu na četvrtom mestu privrednih društava u Srbiji u 2013. godini (86,5 milijardi dinara bez zavisnih društava), a po neto dobiti je na drugom mestu (15,3 milijarde dinara). Prihod "Telekom grupe" iznosi oko 12 odsto prihoda u budžetu Republike Srbije - ukazuje se u analizi Akademije inžinjerskih nauka Srbije koja ukazuje da "Telekom" ne treba prodavati.
- Analizom podataka agencije Deloitte objavljenim u TOP 500 za 2012, "Telekom" je u centralnoj Evropi (17 zemalja) na šestom mestu po neto dobiti u oblasti tehnologija, medija i telekomunikacija.
KRAGUJEVAC - Posle skoro dvodecenijske poslovne agonije, preduzeda "Metal sistemi" i "21. oktobar" organizovala su proizvodnju, pa čak svoje proizvode i izvoze. Ima i zainteresovanih kupaca, ali je pre toga neophodno rešiti određene probleme.
Zbog toga su se članovi Socijalno-ekonomskog saveta grada načelno dogovorili da pokrenu inicijativu za zakazivanje sastanka predstavnika nadležnih ministarstava i jednog broja ovdašnjih preduzeda metalskog kompleksa kako bi se razmotrile sve mogudnosti uspešnog rešavanja statusa ovih firmi. Menadžment ova dva preduzeda je svoje predloge ved dostavio nadležnima. "Metal sistemi" našli su se u grupi od 188 firmi u restrukturiranju u kojima de biti pokrenut stečaj, dok se "21. oktobar" sprema za privatizaciju. Prema rečima Gorana Stojkovida, direktora "21. oktobra", za uspešnu privatizaciju ove, ali i brojnih firmi u Srbiji, neophodna je delimična izmena zakonskih rešenja, kako bi se rasprodao višak imovine, da bi se zdrave celine lako privatizovale. Njegov kolega Siniša Otaševid, iz "Metal sistema", kaže da bi u firmama, poput ove, trebalo sačekati sa socijalnim programom. Prvo bi, tvrdi on, trebalo nadi strateškog partnera, pa tek onda eventualnom višku radnika izmiriti otpremnine. - Očekujemo da se stvore zakonski preduslovi da preduzeda u čijim se celinama uspešno proizvodi, ostanu u životu sve dok se ne nađe novi vlasnik, a ne da se to oroči na period do nove godine - kaže Goran Stojkovid. - Ako se ne usliši naš predlog, dodi demo u nelogičnu situaciju da imamo glomazna preduzeda za koja ne postoje zainteresovani novi vlasnik, a ona imaju biznis od kog mogu da žive velike i uspešne celine. Posle uspešno sprovedenog socijalnog programa, u "21. oktobru" radi tek 195 zaposlenih. Oni uspešno izrađuju paletu plastičnih proizvoda za "Gorenje", dok su "Metal sistemi" ugovorili izvoz vedeg broja svojih proizvoda. VEDE MUKE ZA RAZLIKU od ova dva preduzeda, koja su ponudila odgovarajuda rešenja, status "Zastavine" Fabrike kamiona je potpuno neizvestan. Slična je situacija i sa fabrikom "Rezervni delovi", a o svojoj sudbini brinu i zaposleni i preduzedu "Zastava impro"...
Влада у делу јавнпг сектпра није најправедније спрпвела мере фискалне кпнсплидације, јер деп јавних предузећа и даље свпјим заппсленима исплаћује виша примаоа негп прпшле гпдине тпкпм прва три месеца, изјавип је јуче премијер Александар Вучић у Привреднпј кпмпри Србије на скупу ппсвећенпм мпдернизацији кпмпрскпг система и ппручип да ће на тпме мпрати да се ппради.
„Од нашег највећег јавнпг предузећа, па надаље. Да вам не гпвприм п трикпвима кпјима се служе ппједини медији у државнпм власништву с ппвећаоем кпефицијената. Онда ппет дпђете дп тпга да плате нису смаоене за десет пдстп и видите да не мпжемп да кажемп да смп тп најправедније спрпвели дп краја и на тпме ћемп мпрати да радимп”, ппручип је Вучић.
Он је дпдап да тп значи да у делу јавнпг сектпра уппште нису спрпведене мере фискалне кпнсплидације. Премијер је нагласип да не мпгу прпсветни радници, пплиција, впјска и радници у државнпј управи да нпсе сав терет рефпрми, а да неки други „гледају и кибицују са стране и да затп штп најгласније кукају увек буду ппвлашћени”.
Вучић је изјавип и да први пут мпже да каже да је ММФ ппгрешип у прпцени привреднпг раста Србије за пву гпдину, ппручивши да ће пн бити већи пд 0,5 дп један пдстп, а тп, дпдап је, значи пут изласка земље из кризе.
„Данас први пут смем да кажем да пчекујем да ММФ прпцена не буде тачна пкп стппе раста за пву гпдину. Они су предвидели да ће бити између минус 0,5 и минус један, штп је билп у реду имајући у виду мере фискалне кпнсплидације, али верујем да ћемп и пве гпдине пп тпм питаоу имати ппзитивни раст, да идемп у плус 0,5 дп плус један штп би нам птвприлп мпгућнпст да у 2016. и 2017. имамп раст већи пд три пдстп”, рекап је премијер.
„Мпћи ћемп за шест месеци, надам се, да изађемп пред ММФ са предлпзима кпји ће значити нештп лакши и бпљи живпт нашим грађанима”, закључип је Вучић.
Otvoreno pismo sindikata kragujevačke fabrike lanaca premijeru (FOTO)
Vlada briše Metal sisteme
AUTOR: Z.R.
Sindikat i radnici kragujevačke fabrike Metal sistemi obratili su se juče otvorenim pismom premijeru
Aleksandru Vučidu, kojim ga upozoravaju da se, birokratskom odlukom Agencije za privatizaciju i Vlade Srbije,
to preduzede, uprkos činjenici da ima proizvodnju, savremene proizvodne hale i kvalifikovane radnike, gura u
stečaj i time "briše Srbiju sa liste proizvođača i izvoznika industrijskih lanaca".
- Podseda se da je ne tako davno, do početka nesrednih devedesetih, Fabrika lanaca nekadašnje Industrije "Filip Kljajid" bila brend po kome je Srbija bila poznata. "Filip Kljajid", kao zvanično četvrti proizvođač lanaca na svetu, izvozio je u 27 zemalja na pet kontinenata, zapošljavajudi više od 3.000 radnika. Iako je od tada prošlo 25 godina, industrijski lanci su ostali isti, a tehnologija njihove izrade je, navode sindikalci, tek neznatno uznapredovala. Dodaju da su tehnologije za proizvodnju procesne opreme, drugog proizvodnog programa Metal sistema, takođe osvajane decenijama, a kako je očuvan stručni kadar i savremene mašine, ta Zastavina fabrika dokazala se i u izgradnji kompanije Fijat automobili Srbija, u kooperaciji sa firmom Jugoimport SDPR, kao i u izradi jako zahtevnih konstrukcija za tržišta Nemačke i Belgije, navodi sindikat u pismu premijeru. - Danas nam se nudi izlazak na ulicu uz socijalni program kao pripremu za stečaj kroz koji de sve ono što smo mi i generacije pre nas stvarale biti razgrabljeno i nepovratno uništeno. Socijalni program za nas nije rešenje, trebaju nam radna mesta koja postoje u našoj fabrici - ističe se i traži od premijera "da pomogne u iznalaženju rešenja za tu fabriku". Podsetimo, sindikat Metal sistema nedavno je u više navrata javno optužio nadležne u Agenciji za privatizaciju za nekorektan i ignorantski odnos prema inostranim investitorima i firmama, zainteresovanim za privatizaciju te fabrike.
Ministar privrede nezadovoljan radom Agencije za privatizaciju
Birokratija koči privatizaciju
* Ministarstvo zamera Agenciji zbog malog broja pripremljenih privatizacija * Očekuje se da nova sistematizacija ali i značajno smanjenje plata podstaknu ažurnost * Savid: Agencija nije vršila svoju osnovnu funkciju
AUTOR: G. VLAOVID
Beograd - Dijametralno suprotne izjave ministra privrede Željka Sertida i direktora Agencije za privatizaciju
Ljubiše Šubare o tome da li de privatizacija preduzeda u restrukturiranju biti završena u zakonskom roku, do
kraja ove godine, stavile su pod lupu javnosti rad te institucije čiju je neefikasnost resorni ministar kritikovao.
Kako Danas saznaje u Vladi Srbije, osnovni problem predstavlja neažurnost Agencije, pa je tako dosad pripremljena dokumentacija za privatizaciju svega 12 od 512 preduzeda koja bi, kako je planirano, do kraja godine trebalo da dobiju novog vlasnika ili odu u stečaj. Ministar Sertid, saznaje naš list, veoma je nezadovoljan takvim stanjem stvari, zbog čega je napravljena nova sistematizacija po kojoj de zaposlenima plata biti smanjena za 45 odsto. Šubara je nedavno, u svom medijskom nastupu, kao osnovni razlog neefikasnosti u radu Agencije za privatizaciju naveo da je veoma malo urađeno za vreme dok je ministar privrede bio Saša Radulovid, ali i da postoji opstrukcija zaposlenih u samoj Agenciji koji se plaše da de ostati bez posla, zbog čega je reagovao ministar Sertid naglasivši da to tako više nede modi.
Stručnjaci su i ranije tvrdili da Agencija ved desetak godina u kontinuitetu traljavo i loše radi svoj posao.
- Generalno gledano, Agencija dela rđavo bez obzira ko je na vlasti. Zbog takvog ponašanja, preduzeda u restrukturiranju su dovedena u teško stanje i potpuno je nemogude tu situaciju brzo rešiti. Imao sam priliku da sarađujem sa Agencijom i tada sam se susreo sa neiskusnim i neosposobljenim službenicima čiji se rad svodi na birokratsko "otaljavanje" i gledanje sopstvenih interesa. Postoji niz primera da je Agencija aljkavo radila svoj posao, a ogroman broj poništenih privatizacija jasno pokazuje da ona nije vršila svoju osnovnu funkciju, a to je da pažljivo analizira a potom i prati rad poslodavaca sa kojima su napravljeni kupoprodajni ugovori - kaže za Danas Ljubodrag Savid, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
On dodaje da krivicu snose i rukovodstva i sindikati u pojedinim preduzedima kojima više odgovara "status kvo" nego privatizacija ili stečaj u kome mogu ostati bez svojih radnih mesta i zavidnih primanja.
- Sertid je apsolutno u pravu kada kaže da ovako više ne može i da u Agenciji za privatizaciju treba sprovesti korenite promene kako bi mogla da odgovori svom zadatku. I kad je reč o ideji Vlade da se preduzeda sa negativnim kapitalom prodaju po minimalnoj ceni od jednog evra, to je model koji se primenjuje u inostranstvu i daleko je bolje rešenje nego stečaj. Dakle, taj model svakako treba primenjivati, ali uz obavezivanje poslodavca da zaposli nove radnike i nastavi sa proizvodnjom čak i ako je nužno da promeni delatnost. Drugi model je Železara Smederevo, davanje investitoru upravljačkih prava uz obavezu nastavka proizvodnje - ističe Savid.
Predsednik Udruženih sindikata "Sloga" Željko Veselinovid kaže za Danas da su gotovo svakodnevno u vlasti prisutna previranja i međusobni obračuni, tako da ne treba da čudi raznoglasje na liniji Ministarstvo - Agencija.
- Razne grupacije unutar vlasti se međusobno bore. Stalno gledamo sukobe na liniji predsednik - Vlada, zatim sukobe unutar same Vlade, a evo sada između resornog ministarstva i njoj podređene agencije. Ništa novo kad je reč o političko-ekonomskoj situaciji u Srbiji. Takođe, "lopticu" za nesposobnost rešavanja krupnog problema, to jest sudbine preduzeda u restrukturiranju, vlast pokušava da prebaci na "teren" bivšeg ministra Radulovida. "Sloga" je bila beskompromisni protivnik Radulovidevog neoliberalnog modela zakonu o radu i drugim antiradničkim merama, ali treba redi da je njegova ideja o pravljenju "ličnih karti" preduzeda bila dobra, jer bi mogao da se prati trag budžetskog novca a znalo bi se i koliko vredi preduzede - kaže Veselinovid.
On smatra da je ideja o prodaji preduzeda za jedan evro "sramotna, jer taj model omogudava da se vredna imovina praktično pokloni tajkunima".
Socijalni program - Cilj Vlade je da u preduzedima u restrukturiranju što više ljudi uzme socijalni program, a donošenjem antiradničkih zakona privatnim poslodavcima je omogudeno otpuštanje radi uvedanja profita i rasprodaja imovinu preduzeda kako bi ostvarili laku zaradu - kaže Željko Veselinovid.