Top Banner
8

У Османском царству | Александар Фотић

Mar 13, 2016

Download

Documents

"У Османском царству" - Сазнајте како је српски народ живео стотинама година под влашћу Османлија! И још нешто: о турчењу и потурицама, о обнови српске цркве, о изгледу оријенталне куће, како се јело за софром, како је изгледало прво ватрено оружје, шта значе неке турске речи.
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Page 1: У Османском царству | Александар Фотић
Page 2: У Османском царству | Александар Фотић

Biblioteka

OVAKO SE @IVELO

Rani novi vek

U OSMANSKOM CARSTVU

(XV–XVIII VEK)

Autor

prof. dr Aleksandar Foti}

Ilustratori

Sa{a Arseni}

Darko Paj~in

Urednik edicije

dr Vesna Biki}

Grafi~ki dizajn

Danijela Paracki

Du{an Pavli}

Lektor i redaktor

Ivana Igwatovi}

Grafi~ka priprema

D_sign, Beograd

[tampa

Publikum, Beograd

Tira`

2.000

Izdaje

KREATIVNI CENTAR

Gradi{tanska 8, Beograd

tel.: 011/ 38 20 483, 38 20 464, 24 40 659

www.kreativnicentar.co.yue-mail: [email protected]

Za izdava~a

mr Qiqana Marinkovi}, direktor

CIP – Katalogizacija u publikaciji

Narodna biblioteka Srbije, Beograd

94(497.11)"14/17"(02.053.2.025.2)

316.728(=163.41)"14/17"(02.053.2.025.2)

39(=163.41)"14/17"(02.053.2.025.2)

Foti}, Aleksandar

U Osmanskom carstvu : (XV–XVIII) / Aleksandar Foti} ; [ilustratori

Sa{a Arseni}, Darko Paj~in]. – Beograd : Kreativni centar, 2007 (Beograd

: Publikum). – 32 str. : ilustr. ; 26 cm. – (Biblioteka Ovako se `ivelo. Rani

novi vek)

Tira` 2.000. – Registar.

ISBN 978-86-7781-526-41. Arseni}, Sa{a 2. Paj~in, Darko

a) Srbi – Istorija – 15–18v b) Svakodnevni `ivot – Srbi – 15–18v c) Srbija

– Dru{tvene prilike – 15–18v d) Srbija – Istorija – 15–18v

COBISS.SR-ID 137189132

S A D R @ A J

Osvajawe Balkana

2

Narod

4

Podanici ili robovi

6

Kasaba, {ehir i varo{

10

Doksati i ~ardaci

12

Za sofrom

16

Jelo i pi}e

18

Odevawe i ki}ewe

20

Duhovni `ivot

22

Pismenost i obrazovawe

24

Svetkovine i teferi~i

25

Kad zemqa zapusti

26

Predawa i mitovi

28

Stradawe u ratovima

30

U dimu baruta

31

Indeks

32

Hronolo{ka tablica

OVAKO SE @IVELO RANI NOVI VEK

Page 3: У Османском царству | Александар Фотић

U OSMANSKOM CARSTVU

(XV–XVIII VEK)

Aleksandar Foti}

RANI NOVI VEK

OVAKO SE @IVELO

Page 4: У Османском царству | Александар Фотић

Dok su se balkanske

sredwovekovne dr`ave

raspar~avale, na tlu Male Azije jedna mala kne`evina okupqala je i pokoravala

susede. S vremenom je iz tog jezgra stvoreno Osmansko carstvo – jedna od

najmo}nijih dr`ava sveta u XVI veku. Ve} od XIV veka, postepeno ali

nezaustavqivo, Turci su {irili svoju

dr`avu i na Balkanu. Srpska dr`ava,

razjediwena i podeqena me|u vlastelom,

nije mogla uspe{no da im se suprotstavi.

Tako je deo po deo srpskog naroda potpadao

pod tursku vlast.

Osvajawe Balkana

1389 – Bitka na Kosovu poqu, dugo pripremana, zavr{ila se bez o~iglednog pobednika. Obe vojske

povukle su se s bojnog poqa posle ogromnih gubitaka i pogibije oba vladara – kneza Lazara

i sultana Murata. Me|utim, posledice

su po Srbe bile katastrofalne.

Izginuo je najve}i deo vlastele, {to je

bio nenadoknadiv gubitak. Stefan

Lazarevi} je postao vazal osmanskih

sultana, a to su bili i docniji despoti

iz porodice Brankovi}.

2

Osmanska dr`ava dobila je ime po

Osmanu, osniva~u jedne od niza malih

turskih kne`evina u Maloj Aziji.

Turci su bili samo jedan od mnogih

muslimanskih i hri{}anskih naroda

u toj velikoj dr`avi.

Kosovska bitka i ubistvo Milo{a Obili}a,

osmanska minijatura

Vazal je velika{, gospodar neke oblasti, koji nije

bio sasvim samostalan – priznavao je vrhovnu vlast

sna`nijeg vladara, pla}ao mu je danak i pratio ga

na ratnim pohodima sa svojom vojskom.

KO JE VAZAL

1371 – Bitka na reci Marici, kod Jedrena

(u dana{woj Turskoj), prva velika bitka sa

Osmanlijama, zavr{ila se te{kim porazom Srba.

A. Stefanovi}, Boj na Kosovu,

litografija, 1871

Page 5: У Османском царству | Александар Фотић

3

1459 – Predaja Smedereva, srpske prestonice i najve}e tvr|ave, ozna~ila je

i kraj Srpske despotovine. Svega nekoliko godina docnije pala je Bosna

(1463), potom Hercegovina (1482) i na kraju Crna Gora (1496). Ne{to kasnije,

1521, Turci su osvojili Beograd, u to doba u posedu Ma|ara. Do sredine

XVI veka zavladali su ~itavim podru~jem dana{we Vojvodine i Slavonije.

SANXACI I KADILUCI

Osmanlije su u osvojenim oblastima brzo organizovale svoju vlast. Zemqa je

podeqena na sanxake (vojnoupravne oblasti) i kadiluke (sudskoupravne oblasti).

Sanxakom je upravqao sanxak-beg, zapovednik vojske i snaga koje su odr`avale red i mir,

a sudska vlast bila je u rukama kadija. Obi~no je bilo po nekoliko kadiluka u svakom sanxaku.

Oblasti naseqene Srbima pripojene su Osmanskom carstvu u vreme kada se ono pribli`avalo

vrhuncu mo}i. U XVI veku to je bila bogata, stabilna i ure|ena dr`ava, u kojoj su i pripadnici

vlasti i podanici ta~no znali svoja prava i obaveze.

Sve do kraja XVII veka Osmansko carstvo uspe{no je usvajalo mnoga

nau~na dostignu}a, razvijalo se uporedo sa evropskim silama

i izlazilo kao pobednik iz ratova s wima. U me|uvremenu su vode}e

evropske dr`ave oja~ale zahvaquju}i sna`nom tehnolo{kom razvoju

i modernom organizovawu ekonomije. Osmansko carstvo od kraja

XVII veka vi{e nije bilo sposobno da prati takav napredak.

Reforme su bile neuspe{ne, dr`ava je siroma{ila i gubila ratove.

U tim ratovima Srbi su se pridru`ivali neprijateqskim vojskama i time izazivali nepoverewe

i osvetu. Zato je wihov polo`aj postajao sve te`i i nesigurniji. Dodatno je pogor{an time {to

vlast u Istanbulu tokom XVIII veka nije imala snage da spre~i porast samovoqe i zloupotreba

u udaqenim provincijama. U tome su predwa~ili pripadnici lokalnih vojnih jedinica, upravo

oni ~iji je zadatak bio da obezbede sprovo|ewe zakona. Po{to nisu dobijali redovnu platu,

okrenuli su se iznu|ivawu, pa i otvorenoj pqa~ki.

Istanbulska opservatorija, detaq minijature, 1575–1580

Osmansko carstvo oko 1580. godine

BEOGRAD

ISTANBUL (CARIGRAD)

Delije, pripadnici pograni~ne osmanske vojske

Page 6: У Османском царству | Александар Фотић

4

Srbi su na teritoriji dana{we Srbije bili ve}insko

stanovni{tvo. Prete`no su `iveli po selima. U gradovima su

najbrojniji bili muslimani, a uz wih su `ivele zajednice Srba, pravoslavnih

Grka, Cincara, pa i Jermena, potom Jevreja, te pravoslavnih i islamizovanih

Cigana, kako su tada nazivani Romi. Albanci, u to doba

poznatiji kao Arnauti, najve}im delom su primili islam.

Katoli~ki `ivaq ~inile su grupe dubrova~kih

trgovaca u Beogradu, Sremskoj Mitrovici, Be~kereku,

Smederevu, Kru{evcu, Novom Pazaru, Pri{tini,

Prokupqu, Leskovcu, Ni{u i drugim naseqima.

Bilo je i srpskih katoli~kih zajednica, najvi{e

na Kosovu. Na teritoriji dana{we Vojvodine

katolici su uvek bili brojni, a od XVI veka postoje

i protestantske zajednice me|u Ma|arima.

Narod

Dubrova~ki trgovac

Najve}i deo srpskog naroda ~inili su seqaci, zemqoradnici ili sto~ari. Svi oni morali su da

daju poreze dr`avi, {to zna~i sultanu, ali i spahiji u ~ijem je posedu bilo selo. Osnovne obaveze

bile su veoma sli~ne porezima i da`binama u srpskoj sredwovekovnoj dr`avi, tako da se polo`aj

seqaka nije mnogo promenio u odnosu na pre|a{we vreme.

Jermenski i gr~ki trgovac

Dr`ava je mogla da zadu`i stanovni{tvo da obavqa razne javne slu`be ili da ga ukqu~i u

snabdevawe vojske. Takvi poslovi obuhvatali su: popravku i odr`avawe mostova, obezbe|ivawe

puteva, rad u rudnicima, gajewe sokolova, izradu lukova, strela i {titova. Stanovni{tvo koje ih

je obavqalo u`ivalo je znatne poreske olak{ice.

U jednom selu naj~e{}e

je `ivelo stanovni{tvo

iste vere. Zato je sloboda

pona{awa na selu bila

neuporedivo ve}a nego u gradu.

Page 7: У Османском царству | Александар Фотић

5

Samo je izuzetno

mali broj hri{}ana,

naj~e{}e knezovi,

pripadao vojni~kom

stale`u. Povlastice koje su ih u XVI veku veoma

pribli`avale tom stale`u u`ivali su i hri{}ani

raspore|eni u brojne jedinice vojnuka i martolosa.

I oni su zna~ajno doprinosili uspesima osmanske vojske.

Ipak, u XVII veku, kada je vojska reorganizovana, wihovi

odredi uglavnom su raspu{teni, a povlastice ukinute.

Vojni~ki stale` ~inili su ratnici. Da bi mogli da obavqaju

svoju du`nost, {tite dr`avu i raju, sultan im je davao prihode.

Te prihode obezbe|ivala je raja svojim radom. Spahije su prema

zaslugama dobijale posed, poznat kao timar, a najuve`banije

jedinice pe{adije – jani~ari – redovnu platu.

Jani~ari su u XVIII veku postali veliki teret za dr`avu.

Osiroma{eni, ~esto su nasrtali na lokalno stanovni{tvo,

i hri{}ansko i muslimansko.

Kalpak ({lem), XVI vek

Spahijsko oru`je – buzdovan (topuz)

Spahija je kowanik, lako oklopqen,

naoru`an kopqem, sabqom, topuzom,

lukom i strelama.

KO JE SPAHIJA

Izraz raja je tek u poznom

XVIII veku po~eo da se odnosi

samo na hri{}anske podanike.

Do tada su svi oni koji su pla}ali

da`bine pripadali stale`u raje,

bez obzira na to da li su bili

hri{}ani ili muslimani.

DA@BINE PLA]A RAJA

Page 8: У Османском царству | Александар Фотић