- Dr. William Pierce
--------------------------------------------------------------------------------
Ovo je prevod jednog od ADV programa koji je napiso pokojni Dr.
Pierce za vreme bombardovanja Srbije. Mislim da bi ovaj i drugi
tekstovi mogli posluzit kao dobra propaganda u Srbiji, ali ne samo
to, mogli bi posluzit i za otvararanje ociju kod mnogih nasih
ljudi.
-----------------------------------------------------------------------------------
: Dr. William Pierce (National Alliance)
. , .
. () . ( ) . . , , , .
, .
. .
, (Suzana Estrich) . , , , , . , . . . :
21. , , . . ( ) . , , . !
, ! , , , , . , , , . , , : , -. WC-e (, ) .
, , . . , , , . -,
. , . , . - . , , , .
, , . , ; . , , 1960- . , . . , ? .
, . , , , 12. . . , ! , , . . !
, , . 19. (Newsweek) :
, , , ,
, .
. : , , . . , . , , , .
, . . , , , , . 21. , .
19. , . ! . . , NATO-a Tomahawk , . CNN-a: . 19. . 21. , .
, , , . 1000 , : . 9. 11. , . ,, . 17. , 650 .
, . , . . , , , .
:
" .
, ; . , (KLA ) .
, () , . , , . , . , : .
. . , , . : , , .
. 21. , , , , , - , , , .
- : , . . , , , .
. . . . . 1960- -- , . , . () ,
, , ? ? ? , , 19. , . 21. .
. . , . , , . . ()
,
, . .
, . . . . , , . , , - . , . , , .
: ? . : , 19. 20. ? : , , , , , 21. . .
! ! , . , . , , , . , , , , .
, . , . , . , , . , . , , . . , . :
27 , . . , , ( ), , ( ) 1941. , , . 1963. , . (-), , . , . , , ,
. , -16. () .
, , . 27 .
, . , . . , , , , . , ; . , , . , . ( ) - -7. , . , , . , . ,
.
?
, . , . -16, , , 23 . , , , . . . , -, ,
. . , . 99 .
, ?
, , , , . . . , , , . , . , . , , . .
?
, , . 150 , , . , , . . , . , , , , , , .
, -, . , .
. ?
. , , , . . . : ; ; ; ; ; , , . : . ( , ), , . . , . , , ( ) (
). . , , , . , . , , . , , , , , . . . , . , . , , . , 70, , , . .
. . .
?
. - . 50, 250, . 153 . . , . , .
, . ?
. , . . , . , , . , . , . . , . , . , () .
. ?
. . . , . , . , 18 . .
, . , , . .
?
, , . .
?
. . , , : ! , . , . . , , . , . . . .
, , , ?
, . , , . , . , , . ,
. . , . , , .
, ?
. . .
?
. , . , . , .
?
, . , , , .
?
. , . . , , . , . , .
. ?
. , . . .
. ?
. , . . , . . , , . , , .
?
, . , . .
?
. . .
. ?
. . , . . , , . . , . , , . , , . . , . . . . , , . , . .
, , ?
. , . , . ?
. , . , , , . , . . ,
, . , .
?
. . , , . , . Greg Szymanski: Novi svetski poredak graanima
sveta : 04.08.2012
Greg Szymanski
Dragi graanine sveta,
Verujemo da je nastupilo vreme da ti otkrijemo sutinu nekih
deavanja sa kojima si se suoio proteklih decenija. Dobro je po tebe
da razume neke od ovih stvari, tako da zna kako da se ponaa u Novom
svetskom poretku koji se sad oblikuje na Zemlji. elimo da bude u
stanju da se sasvim ukljui i integrie u nae novo drutvo. Najzad, to
je u tvom najveem interesu.
Pre svega, bilo bi dobro da razume neke od naih ciljeva, tako da
moe sasvim da sarauje. Neemo da ti priamo o tekim stvarima sa
kojima e se suoiti ako pokua da nam se odupre. Mi imamo naina da se
pozabavimo onima koji nam se opiru. Ovo ti kaemo sada, jer je
prekasno da bi se stvari preokrenule. Dani kada smo mogli biti
zaustavljeni davno su proli. Imamo potpunu kontrolu nad planetom
Zemljom i njenim finansijama, zajedno sa glavnom medijskom
propagandom, i jednostavno nema naina na koji bi nas ijedna nacija
ili sila mogla pobediti. Imamo oi na svakom nivou vlade u svakoj
naciji sveta. Znamo ta se planira, jer su nae ui i oi uvek tamo
prisutne. Dravne tajne su nam sasvim poznate.
Kina je nedavno optuila medije u mnogim zemljama da lau o
zbivanjima u svetu. O, vi luckasti ljudi, naravno da lau. Tako
moemo da drimo ljude neuravnoteenim, i uvek suoenim sa sukobima, to
nam je vrlo korisno. Zar niste gledali veernje debate na TV-u? Neki
od vas veruju da smo mi liberali, a da su dobri ljudi
konzervativci. U stvarnosti, i jedni i drugi slue naim ciljevima.
Svaki tabor prosto slui sa peatom naeg odobrenja, ali im nije
dozvoljeno da prikazuju prave stvari.
Stvaranjem sukoba na svim nivoima, niko od ljudi ne zna ta treba
da radi. Tako, u celoj toj zbrci, mi idemo napred i postiemo ta
elimo bez ikakvih prepreka.
Pogledajte predsednike dananjih drava. Mada oni stalno rue sva
mogua ovlaenja u svojoj vlasti, niko ih ne moe zaustaviti. Oni idu
napred i ine ta god mi hoemo. Kongresi i skuptine nemaju moi da ih
zaustave. Oni ine ta mi elimo, jer znaju da ako to ne ine, zbog
svoje prilino mrane prolosti, moemo ih zaas smeniti.
Ne moete nas izvesti pre sud, jer nas ne vidite i jer su i
sudovi nai sluge. Mi vodimo sve, pa ipak, ne znate koga da
napadnete. Moramo da kaemo da je ta skrivena ruka divno izmiljena i
bez poznatog istorijskog presedana u tim razmerama. Mi vladamo
svetom, a svet ne moe ak ni da iznae ko vlada njime. To je stvarno
divna stvar. U naim medijima prikazujemo tano ono to elimo da
radite. Zatim se, u trenu, ljudi kao nae male sluge pokoravaju.
Moemo poslati amerike ili evropske trupe gde god i kad god
hoemo, i u koju god svrhu hoemo.
Koliko vam dokaza jo treba? Moemo da uinimo da zaelite da
napustite svoje domove i porodice i odete u rat prosto na nau
komandu. Samo treba da vam prikaemo neku besmislicu sa
predsednikovog stola ili u veernjim vestima, i moemo da vas ubedimo
da radite ta god hoemo. Moete da radite samo ono to stavimo pred
vas.
VA UZALUDNI OTPOR
Kad bilo ko od vas eli da nam se odupre, imamo naine da vas
napravimo smenim kao to smo to radili u mnogim sluajevima. Uivali
smo da uguimo svaki pobunjeniki pokret da tako pokaemo svetu kako
je nemoan svaki otpor. Oni izgledaju tako smeno dok mariraju okolo
sa svojim pukama kao da su iole ravni naoj vojsci.
Uveli smo vam velike poreze i koristili taj novac da napravimo
tako savrena oruja sa kakvim se ni na koji nain ne moete takmiiti.
Va vlastiti novac je posluio da se naprave lanci kojima vas veemo,
jer mi kontroliemo sav novac. Neki od vas misle da mogu da pobegnu
kupujui neko zemljite na selu i obraujui vrt. Podsetiu vas da nam i
dalje plaate kiriju za zemljite. Vi to moete zvati porezima na
imovinu, ali to ipak ide nama.
Vidite, treba vam novac ta god da radite. Ako nam ne platite
svoju kiriju za zemljite, uzeemo vam ga i prodati nekome ko e nam
platiti. Mislite li da to ne moemo da uradimo? A sa vaom kirijom za
zemljite plaamo indoktrinaciju vae dece u javnim kolama koje smo
podigli. elimo da odrastu dobro uvebani u sistem naeg razmiljanja.
Va deca e uiti ono to mi elimo da ue, kad elimo da to ue, i vi to
plaate kroz svoju kiriju za zemljite.
Ti fondovi se koriste i za druge projekte koje imamo na umu, i
nai preduzimai su dobro plaeni za svoj rad. Moete sumnjati da
posedujemo vau decu, ili da imamo takvu kontrolu, ali ete videti da
je tako. Moemo da objavimo da maltretirate svoju decu kad ih
ispraite po turu i da vam ih oduzmemo. Ako ne dou na kolsku
indoktrinaciju, moemo vas optuiti da ih zanemarujete, i tako nam ih
opet morate dati. Vaa deca nisu vaa. Ona su naa. Morate ih
vakcinisati, dovesti u bolnicu ako to naredimo ili emo vam ih
uzeti. Vi to znate i mi to znamo. Kroz nau elektronsku trgovinu
moemo da vidimo gde ste, ta kupujete, i koliko novca imate za
kupovinu.
Preko Interneta i drugih izvora ak znamo kako razmiljate i ta
priate. Nije nam naroito vano ta verujete sve dok radite ono to mi
kaemo. Vaa verovanja su ionako besmislena. Ali ako mislite da imate
pristalice, i zapazimo da biste mogli biti neka opasnost za na plan
rada, imamo naina da se pozabavimo vama. Imamo itav niz pakosti
kako da vas uhvatimo u zamku. Moemo da vas doivotno drimo na sudu.
Moemo lako da iscrpimo svu vau imovinu na jedan ili drugi nain.
Imamo neiscrpan fond odakle moemo da plaamo svoje pravnike. Te
pravnike plaate vi u vidu poreza. Vi nemate to ogromno bogatstvo.
Mi znamo kako to da podelimo i da vladamo. Zar nismo smenili
vladare mnogih zemalja svojim sredstvima? Mislite li da e vae siuno
ja moi imalo da se meri sa nama?
VAE UZALUDNE ORGANIZACIJE
Razmotrimo vae religije i moralnu veinu. Ta moralna veina nije
ni moralna, niti je veina. Zar nismo naopake okrenuli svetski
konzervativni pokret? Ako to slui naim ciljevima, moemo iskoristiti
konzervativce da okrenu naopake liberale. Mi tu ne pravimo razliku,
ali slui da uinimo da verujete da postoje dve strane koje se bore
za svoj naroiti poloaj. To pomae da stvari izgledaju fer i
slobodno, jer svako ima pravo glasa. U stvari, sad postoji samo
jedna strana sa svim moguim maskama na sebi, ali ste vi nesposobni
da dokuite nae ciljeve.
Vidite, moemo da radimo ta god hoemo, i vi tu ne moete nita. Zar
ne izgleda razumno da nam se jednostavno pokorite i sluite nam?
Inae e da vas pojede otpor za koji pretpostavljate da e vas
osloboditi. Ne moete biti osloboeni. Mi vas snabdevamo benzinom za
va automobil. Moemo da prestanemo kad god hoemo, tvrdei da je neka
vrsta nestaice goriva. ta ako vam se kola pokvare? Ne moete dobiti
delove za njih bez nas. Mi vas snabdevamo svim novcem koji
koristite. Kad god poelimo moemo vam zaustaviti priliv novca i
prouzrokovati kompletan krah. Moemo onda da naredimo predsedniku da
proglasi sav novac bezvrednim, tako da morate da imate novi novac.
Sve vae zalihe novca nestae u dimu na tren. Zar vam ne treba hrana?
Ako je potrebno, moemo da uzrokujemo trajk kamiondija koji e
zaustaviti isporuke hrane u vae lokalno skladite. Moemo da vas
ubijemo glau kad god hoemo. Imate hranu samo zato to smo vam je mi
dali sa naeg stola. Za vreme svih nestaica mi smo kontrolisali
hranu. Nagomilali smo brda hrane iza ograde i pustili da istrune.
Zatim smo uinili da gladni ljudi rade u radnim logorima, mada je
hrane za njih bilo i previe.
Da li stvarno mislite da nas moete pobediti? Kaete da ete
nagomilati zlatni novac tako da ete i dalje imati novca u vreme
kraha. Moemo prosto izglasati zakon koji stavlja vam zakona
posedovanje zlata, kako smo to inili i u prolosti. Ako bismo
nali zlato kod vas, prosto bismo ga konfiskovali i strpali vas u
zatvor zbog krenja zakona. U zatvoru ete morati da radite u nekoj
od naih zatvorskih industrija.
Mi smo formirali sliku radnih logora u naim zatvorima da tako
izgleda da niko ne prigovara. Kaemo ljudima da ubice treba da
plaaju za svoje uvanje. Niko ne razmatra to da imamo i mo da tu
stavimo i uzgajivae paradajza. Moemo izglasati zakon koji
zabranjuje bate i zatim napraviti neki nauni razlog zato moete da
kupujete hranu samo iz naih izvora. Ako vas neko vidi da gajite
paradajz, prijavie nam vas i onda ete raditi za nas na naim
poljima. O, luckasti nacionalisti, nema izlaza za vas, jer dugo pre
nego to ste roeni mi smo planirali da vas uhvatimo. Vai uitelji i
svetenici formiraju vae misli sad ve generacijama. Nemate pojma
kako da se izbavite od naeg uticaja osim samoubistva. Hajde, ubijte
se, to e nam samo pomoi da se reimo prekobrojne populacije. Ne
moete nas povrediti, nai nas, niti ak zamisliti ta smiljamo. Bacamo
vam ovih nekoliko mrvica samo zato da se moete, ako imate malo
zdravog razuma, pokoriti i sluati naa nareenja.
VA KONTROLISANI UM
Mi vodimo filmsku industriju irom sveta. Filmovi kao Terminator
i Armagedon, i mnotvo drugih, stvoreni su prosto zato da razmiljate
u naim pravcima. Uinjeno je da uivate u nasilju tako da kad vas
aljemo da ubijete nekog oveka koga stavimo pred vas kreete bez
pogovora. Stavili smo nasilne kompjuterske igrice pred oi vae dece
da pripremamo njihove mlade umove za pravu vetinu borbe. Uinili smo
da smatrate nau vojsku i policiju dobrim snagama i podvrgavate se
stvarima koje su bile nezamislive pre samo nekoliko decenija. Nai
veto uraeni programi svi su dizajnirani da vam pomognu da se
podvrgnete i ak i pomaete Novom svetskom poretku. Zvezdane staze, i
druge takve kreacije, nauile su vas da se prosto pokoravate novim
meunarodnim vladarima. O, luckasti ljudi, mislili ste da se
zabavljate, dok ste u stvari bili edukovani. Smemo li da upotrebimo
rei ispiranje mozga i kontrola uma? Uzgred, jeste li videli nove
Ratove zvezda? Kakvo remek delo mentalne manipulacije. Ljudi se
savetuju sa neopisivim zverima svih oblika i veliina. Pitam se gde
su te kosmike zveri nauile ljudski jezik. O, kako je jednostavan
ljudski um. On i ne pomilja da je prenesen u zemlju bajki. Stavili
smo reklame za Ratove zvezda skoro gde god krenete. Tako ete ih nai
na policama prodavnica i mnotvu naih trgovakih institucija. Ima
neto to hoemo da nauite iz tog filma. Ili, moda se moe rei, ima
neto to elimo da ne nauite. U svakom sluaju, imaemo ta hoemo u
celoj toj stvari. Naravno, da vas malo opustimo, pouili smo nae
izabrane zvaninike da izgledaju kao da ispravljaju zlo naeg
nasilja.
Predsednici nekih zemalja sada priaju protiv nasilja u
filmovima. To nee reiti problem, ve e samo uiniti da ljudi veruju
da se na tom problemu radi.
Seks i nasilje nam najbolje pomau da steknemo vlast nad vama.
Iako se neki ljudi gnuaju od seksa i nasilja, mi ipak pred njih
stavljamo sve to ele. Tako ih drimo zauzetim da nemaju potenja niti
snage uma da se pozabave stvarno vanim stvarima, koje su sasvim
ostavljene u naim rukama.
Oprostite ako se rugamo vaem sistemu verovanja, ali ona su
prilino zastarela. Zar nemate oi da vidite da su vae navodne
slobode i vaa religija nita pred nama? Moete da radite samo ono to
mi kaemo da moete da radite. Uklanjamo predsednike kad hoemo, i
lider koga postavimo bie tu dok nam ne bude koristilo da doe drugi.
Vi tad pred sebe stavljate naeg predloenog lidera, i glasate za ono
to mi elimo. Tako vam dajemo zaludnu biraku vebu u verovanju da
imate neke veze sa imenovanjem svog predsednika.
Koristimo nacije za ta hoemo. Svako zna da nam se moraju
povinovati ili umreti. Sreom, imamo malo onih koji se opiru, kao
Sadam Husein i Slobodan Miloevi, koji su bili korisni jer su na
njima svetski lideri videli ta emo im uraditi ako se ne potine.
Slava je samo u sleenju naih ciljeva i injenju onoga to mi kaemo.
Ako neko to ne ini, bie takav i tragian rezultat. Stvarno bih vas
potedeo takvog kraja. Ali opet, ako izaberete suprotno, to za nas
nema posledica. Iskoristiemo vas da olakamo neto od problema
prenaseljenosti.
VAA LUCKASTA POBUNA PROTIV NAE VLASTI
Neki od vas misle da nas mogu zaustaviti podmeui bombu u neku od
naih klinika za abortuse ili u vladinu zgradu. aavci! Kako to da
nas povredi? To nam samo daje primer koji emo upotrebiti tako da jo
vie kontroliemo stanovnitvo i nameemo im vee terete. Volimo kad se
bunite i bombom neto raznesete. Vi ste na razlog za pravljenje vie
zakona protiv svih onih stvari koje bi mogle doprineti vaoj slobodi
od nas. Kad neko ne bi ponekad digao neto u vazduh, ne bismo imali
opravdanja da stavljamo vie ograda oko vas. Zar ne vidite kako vam
je nemogue da nam se oduprete? to se vie migoljite, mi vie steemo.
Nae carstvo je carstvo novca. Oprostite, ali moram priznati da smo
mi vladari carstva ne-novca.
Sigurno vidite humor u ovoj tvrdnji. Dali smo vam komad papira
ili neke brojeve na kompjuterskom ekranu koje smo nazvali novcem.
Njega ne podrava nita, niti ga dokazuje nita osim onoga to mi kaemo
da on jeste. Stvaramo ga ni iz ega, tampamo ga, pozajmljujemo ga,
dajemo mu njegovu vrednost, oduzimamo mu vrednost. Sve stvari
povezane sa novcem u naim su rukama.
Razmislite o tome, ta moete uiniti protiv nas bez novca? Ako
pokuate da se oduprete, moemo ponititi va kredit ili zamrznuti vae
raune. Vau gotovinu je lako konfiskovati. Napravili smo toliko
pravila iz oblasti ivljenja da niko ne moe da ivi bez novca. Ako
kampujte na dravnom zemljitu, morate se preseliti za dve sedmice.
Ne moete uiniti od bate mnogo za dve sedmice. Na mnoge staze u
divljini moe se ui samo uz dozvolu. Doneli smo zakone po kojima ako
ivite u prikolicama morate u izvesnom roku da se preselite na drugu
lokaciju. Zar niste pomislili da je smeno to doputamo oveku da ivi
u kutiji sve vreme, ali mu ne dozvoljavamo da ivi u rekreacionom
vozilu sve vreme ako nije na kampingu koji plaa porez?
NAE NEDOKUIVE MISTERIJE
Nedavni ratovi irom sveta imaju mnoge ciljeve, ali o tim
stvarima ne govorimo otvoreno. Putamo da voditelji u emisijama
brbljaju svakakve gluposti, ali nijedna od njih ne dotie
sutinu.
Pre svega, postoji obilje prirodnih resursa na tim lokalitetima
tako da nad njima moramo imati potpunu kontrolu. Mnogi od tih
lokaliteta u tlu imaju velike zalihe uranijuma, a uranijum je vrlo
koristan za na reim. Takoe, odgovara nam da drimo sve takve
minerale van domaaja potencijalnih neprijatelja. Mi svodimo sve
ponosne nacije na nivo poniznosti koju elimo od svih ljudi. Posle
rata, ako se neko od njih ne ponizi dovoljno, izveemo ga pred
svetski sud optuenog za ratne zloine. Mi smo skovali taj izraz,
prilino dovitljiv, zar ne? Kako moe da postoji neto kao to je ratni
zloin? Sama priroda rata je to da nema pravila. Tako je zabavno
gledati nacije kako pokuavaju da se bore u skladu sa zakonima koje
smo pred njih postavili. Jedini ratni zloin koji postoji je onaj
koji ukljuuje zloin protivljenja nama. Svako ko je protiv nas kri
na zakon. Kao to ste videli, kad je neko za nas, nije nas briga ta
radi. Zar Nelson Mandela nije bio terorista, koji je bombama pobio
mnoge od svojih neprijatelja? Napravili smo od njega heroja. Mi ne
potujemo nikakve zakone kad doe do rata. Radimo ta elimo, kad
elimo, i gde elimo. Moemo nacije ubijati glau, moemo
upropatavati civile i initi bilo ta strano za ta bismo izveli nae
neprijatelje pred sud. Pogledajte na primer. Bombardujemo Srbiju do
iznemoglosti, kao i Albance van njihovih domova, trujemo im reke i
potoke, gasimo im struju pravei veliku krizu u toj zemlji, a onda
majstorski uinimo da izgleda da je sve to greka g. Miloevia i da
treba zbog toga da ide na sud. To je isti nain na koji smo
napravili da pakao kod Vakoa izgleda kao greka g. Koresha.
Zatim je tu bio na glavni zlikovac, Sadam, sa svim njegovom
orujem za masovno unitenje. Loih ljudi ima koliko hoete, i moemo
pozvati bilo koga od njih kadgod nam to treba. To je stvarno vrlo
zabavno, kad razmislite o tome. Mi nismo inae skloni humoru, ali
uhvatimo sebe kako se ponekad smejemo apsolutnoj apsurdnosti ideja
koje stavljamo pred vas, a vi ih spremno prihvatate. udite li se to
svetski lideri drhte pred nama? Oni znaju da nemaju nikakve moi
osim one koju im mi damo.
Ne plaimo se Rusije ili Kine jer ve sasvim kontroliemo njihov
sistem stvari. Kina zna da moemo da zamrznemo koliko god hoemo
njenih korporacija u Americi i itav njen kapital samo jednim
potezom pera.
Kad kupujete kuu, mi primamo ne samo prihod od poreza da ga
koristimo za svoje ciljeve, ve dobijamo i velika poveanja od kamate
na zajam. Moete platiti za svoju kuu dva ili tri puta vie samo zbog
kamate na zajam. Kamata se takoe oporezuje, to se opet stavlja na
upotrebu u onim sektorima uticaja koje mi koristimo. Ne elimo da se
oslobodite, i zato smo to tako napravili. Vi ste naa svojina. Neemo
vam dozvoliti da kupujete ili prodajete ako se ne podvrgnete naem
znaku vlasti. Ako nas tuite, iscrpeemo vas na sudu i na kraju ete
izgubiti. Ako upotrebite nasilje, zavriete u jednom od naih radnih
logora, specifinije zvanih zatvorske industrije. Vama je potreban
na novac, nae zabave, nae gorivo, i nae komunalne usluge da biste
funkcionisali, i ako ih nemate, oseate se lienim. Time je uinjeno
da se podvrgavate naoj volji.
KO STVARNO VLADA PLANETOM ZEMLJOM
Znanje je mo samo ako je sakriveno. Obznanjeno znanje je gubitak
moi." Dejan Lui
Jeste se ikada zapitali ko u stvari vlada planetom i kako.Koje
su to snage tako mone, iza kulisa, iz podzemlja, koje preko
zvaninih svetskih vladara, politiara pa i crkvenih poglavara, ve
dugo, dugo vremena vuku konce na svetskoj ljudskoj sceni.Dre u
rukama predsednike, medije, sitne bankare, koji su u toj
hijerarhiji obine sluge svetske vlade, sluge novog svetskog
poretka. Te sluge nalaze se u svim nivoima vlasti. Po njihovom
izgledu i dranju nikada ne biste rekli da su pokorne sluge uske
grupe svetskih monika, ali ne dajte da se zavarate, oni to i hoe. U
obavetajnim krugovima se ui da se neto moe najbolje sakriti tako to
ono to eli da sakrije stavi svima pred oi, da svi vide. Na primer
1938. godine Nemaka je ve bila napravila tada super borbeni avion
"Mesermit", koji je predstavljao vrhunsku tajnu. A ta su uradili ?!
Izloili su ga na tadanjoj Pariskoj izlobi aviona. Sve obavetajne
slube i tajni agenti traili su ga na svim moguim mestima, a on je
stajao isprad njih i smejao im se u lice. Tajna vlada svetskih
monika ne deluje iz vlanih podruma i tajnih podzemnih prostorija.
Ona sebe stavlja u prvi plan, ona je u Beloj Kui, u Kongrese, u
Dauning stritu broj 10. i u Britanskom parlamentu. Oni su prave
"nemani", ali ne izobliene, kakve ste navikli da gledate u horor
filmovima. Oni nose skupa poslovna odela i u svojim limuzinama
odlaze na Kapitol hil.
TABELA MOI
Krenuemo postepeno, od najnieg sloja, pa sve do
nedodirljivih.Nezavisni istraiva politikih manipulacija koje se
sprovode nad oveanstvom, Britanac David Ajke u svojoj knjizi "I
istina e nas osloboditi" prikazuje tabelu moi na zemlji.Na samom
dnu je
OVEANSTVO
Kada proitate ostatak, shvatiete da su obini smrtnici tu da bi
radili i sluali one gore, da bi se povinovali njihovim ciljevima.
Onome ko ne slua slede ratovi, bolesti, siromatvo. Jednom reju
pijuni u njihovoj partiji aha, pijuni koji se rtvuju bez ikakvog
obzira.
Posle oveanstva slede,
MEDIJI
Onaj ko vlada medijima, taj vlada i javnim mnenjem.To je svima
jasno. Vladari se slue medijima kao jednom od najmonijih oruja.
Male medijske kue se oslanjaju i sluaju one velike; velikim su na
elu grupe koje dominiraju itavom industrijom; i to vie idemo ka
vrhu piramide shvaamo da samo nekolicina dri u svojim rukama
medijska i privredna carstva. Treba da znate jedno, nijedna udarna
vest nije sluajna. Ona nije plod nekakvog 'istraivakog i nezavisnog
novinarstva'.Ona je uvek u funkciji nove manipulacije, smiljena
mnogo pre.Ako mislite da ste upueni u politiku ako gledate vesti i
itate novine, grdno se varate. To se zove
saoptenje za javnost, slui da bi se skrenuo pogled naroda sa
pravog stanja stvari.Prava istina je mnogo daleko od oiju javnosti
i dobro je skrivena.U njene tajne upuen je mali broj ljudi. Pri
osnivanju masonske Truilateralne komisije u istu su naprimer
primljeni glavni urednik lista 'Chikago Sun Times', glavni izdava
lista 'Times' i direktori agencija 'Los Angeles Times', 'New York
Times', i 'Wall Street Journails'.I vladari iz senke su shvatili da
jedan deo novina jesu vani toliko da se njihovi izdavai ili neki
urednici mogu primiti u tajnu svetsku vladu u senci.Ali sam vrh
pripada drugima.
Slede
UJEDINJENI NARODI
Koliko li je dobronamernih doktora, pod okriljem OUN,
volontiralo u afrikim misijama mislei da vakcinama pomau stanovnike
ovog siromanog kontinenta? Nisu ni slutili ta se skriva u tim
vakcinama. Danas je Afrika najvea eksperimentalna laboratorija
kreatora Novog svetskog poretka i mesto gde se populacija
kontrolira na najuasniji nain. Jedan od etiri odrasla Afrikanca ima
AIDS. Da li ste znali da je posle skoro svake medicinske misije u
Africi vrlo brzo na tom mestu izbijala neka epidemija?!
Sluajno...
EVROPSKA UNIJA I TRGOVAKI BLOKOVI
Stvaranje jedinstvenog trita, jedinstvene monete, jedinstvenog
ustava, dovodi do vrstog dranja poluga vlasti u rukama
nekolicine.Prie o slobodama, naprednoj ekonomiji, nepostojanju
granica se serviraju graanstvu i lepo im se mau oi. Molimo dragog
Boga da neuemo u Evropsku Uniju.
Bliimo se opasnim igraima
BILDERBERG GRUPA
Bilderberg grupa bila je donedavno dobro uvana tajna.Sve vesti o
njoj svodile su se na neproverene glasine i njeno postojanje bilo
je demantovano sa vrha.Meutim 1998. godine prvi put je fotografisan
ulazak uesnika skupa u jedan luksuzan hotel u Evropi i tada je
Bilderberg priznao da postoji, ali ostala je tajna o emu
debatuje.Grupa Bilderberg osnovana je 1954.godine u istoimenom
hotelu u gradu Osterbeku u Holandiji po kom je i dobila ime. Njeno
sedite je i danas u toj zemlji, u gradu Lajdenu.ovek koji se smatra
pokretaem Bilderberg grupe bio je Dozef Retinder.Bio je ovek koji
je jednim telefonskim pozivom zakazivao sastanak sa predsednikom
SAD i za koga se smatralo da je agent Vatikana.Ova grupa nema
internet prezentaciju, a ako okrenete telefonski broj njenog
sedita, automatska sekretarica e vam, u bilo koje doba dana ili
noi, uvek rei isto - da ostavite poruku. O korenima Bilderberg
Grupe govorio je ameriki senator Jacob Javits 1964. godine. Njegov
izvjetaj se moe nai u Kongresnoj biblioteci. U njemu, ovaj
povremeni lan Bilderberga kae: "Zemlje Zapadnog Sveta su, tokom
perioda hladnog rata, osjeale potrebu za usku suradnju da bi se
zatitili od komunistike opasnosti." Ova saradnja se fokusirala na
kljuni cilj: osigurati da SAD, Kanada i Zapadna Evropa zadre
globalnu kontrolu nad preostalim delom sveta.U maju 1954. odran je
prvi zvanini sastanak Bilderberg Grupe.Prvim sastankom je rukovodio
holandski princ Bernhardt, bivi nacistiki SS oficir, koji se udomio
u holandskoj kraljevskoj familiji. Princ je postao i prvi
predsednik Bilderber Grupe i na tom mestu ostao 22 godine, sve do
1976. godine.Za tu ulogu ga je pripremio kolosalni evropski
manipulator, financijski magnat, lord Viktor Rotild. I kao to je
David Rokfeler vukao poteze iz senke u Americi, tako je i Rotild
rukovodio evropskim poslovima. Minimum podataka koji je dostupan
tie se formalne organizacije, znaju se imena 115 lanova vrha grupe,
ali vrlo malo o eventualnoj mrei pristalica i saradnika. Jedna
treina tih ljudi potie iz krugova politiara, ostali pokrivaju
oblasti industrije, finansija, obrazovanja i komunikacija. Izabrani
su na osnovu svog znanja, poloaja i iskustva i sastaju se u
tajnosti svake godine, na etiri dana.Smatra se da su njeni lanovi
najmoniji mukarci i ene na planeti, koji svetsku privredu kontroliu
indirektnim politikim sredstvima.lanove grupe na sastanak poziva
predsedavajui posle konsultacija i preporuka sa Upravnim odborom,
Savetom i poasnim Generalnim sekretarom.S obzirom na to da listu
uesnika krase mnogi efovi evropskih i amerikih korporacija,
politiki lideri i nekoliko intelektualaca, ovo je verovatno
najuticajnija organizacija na planeti. Bilderberg Grupa ima Stalni
Komitet od 39 osoba koje se ne biraju ve postavljaju. To je ue
jezgro, donosioci odluka. Njihova uloga je da prenose ideje osobama
koje pozivaju na godinjoj bazi. Pozvanih osamdesetak osoba se
menjaju svake godine, kao i lokacija sastanaka.Meu 39oricom su i
lord Carrington, Giovanni Agnelli (FIAT), Rokefeler (Chase
Manhattan Bank), Peter Jankovi (bivski austrijski ministar), Vernon
Jordan (Klintonov pajda), Henri Kisinder i drugi monici. Uz njih su
i vodei ljudi korporacija kao ABB, United Steel (SAD), Deutsche
Bank, World Bank, ministri, ambasadori, profesori.Ova Grupa se esto
naziva i "Nevidljiva svjetska Vlada".
KRALJEVSKI INSTITUT ZA VANJSKE POSLOVE I AMERIKI SAVET ZA
VANJSKE POSLOVE
Savet za vanjske veze (Council on Foreign Relations; CFR) je
osnovan oko 1921. kao neprofitna i nestranaka civilna organizacija
kako bi privatne osobe mogle sudelovati u amerikoj politici.
Njihova slubeni cilj je poboljavanje amerikog razumevanja sveta i
predlozi za vanjsku politiku SAD-a. To postie konstruktivnim
debatama o svetskim problemima i izdavanjem slubenog asopisa. CFR
trenutano ima oko 4000 lanova, mahom bivih predsednika, ambasadora,
burzovnih brokera, bogatih poduzetnika, vlasnika medija, probranih
senatora, direktora i profesora. Zbog svoje istorije, veza i
uticaja CFR je popularno poznat kao jedan od trijumvirata elitnih
organizacija (druga dvojica su Bilderberg grupa i Trilateralna
komisija). Na CFR se gleda kao na zatvorenu grupu za diskusiju u
kojoj se donose odluke koje utiu na svetsku politiku. Zbog toga su
na meti mnogih teoretiara zavjere koji tvrde da ta organizacija
radi na uspostavljanju novog svjetskog poretka. Autor Pat Robertson
u svojoj knjizi New World Order, (Robertson, 1991.) povlai vezu
izmeu CFR-a i iluminata. Pozivajui se na iskaze podadmirala
Chestera Warda, nekadanjeg lana CFR-a, tvrdi se da je cilj te
organizacije, objavljen vrlo uskom krugu svojih lanova, razoruanje,
marginalizacija suvereniteta SAD-a i stvaranje svemone svetske
vlade. U centru njihove politike je ideja da prosvetljeni
monopolistiki kapitalizam moe omoguiti spajanje svih razliitih
valuta, sistema bankarstva i proizvodnje i upravljanje prirodnih
resursa u jednu cjelinu koju kontrolira svjetska vlada, a kojoj je
na raspolaganju svetska policija (pretpostavlja se da je to vojska
Ujedinjenih naroda). Na sastancima Saveta lanovi se potiu da
slobodno i otvoreno predstave svoje ideje i razmiljanja, jer je
ostalim lanovima zabranjeno njegove rei prenositi medijima, osim
ako ne dobiju posebnu dozvolu za to. Njihove ideje i ciljeve je
teko provoditi bez masovnih medija, koje dre u aci. Vjeruje se da
je CFR samo ogranak velike svetske grupe urotnika koja se naziva
Okrugli sto, (prema mnogima, sinonim za iluminate) iji je cilj
kontrola javnog mijenja kroz razne psiholoke operacije. Harold
Pratt House je dve godine nakon izgradnje postala seditem CFR-a.
Familija Pratt je u velikom prijateljstvu sa Rokefelerima. Treba li
rei da su Rokfeleri ( zajedno sa J. P. Morganom i pukovnikom Mandel
Houseom) i osnivali CFR? CFR je uskoro postao vladarem SAD i to je,
nakon osamdeset godina, jo uvek i danas.Preko tri hiljade vodeih
amerikih imena: sadanji, proli i budui ameriki predsednici,
ambasadori, svi ministri vanjskih poslova, investitori sa Wall
Streeta, vojni lideri Pentagona i NATO-a, bogati industrijalci i
korporacijski lideri, vlasnici medija i glavni urednici, bankari,
predsednici univerziteta i vodei profesori, izabrani senatori i
kongresmeni, sudije vrhovnog i ustavnog suda...Svi, bez razlike,
svi su bili lanovi CFR-a.
TRILATERALNA KOMISIJA
U njihovom osnivanju veliku ulogu je odigrao Poljak Zbignjev
Brzezinski koji je bio najuticajniji ovek u vladi amerikog
predsjednika Dimija Kartera (1977-1981). Marksista po uvjerenju,
postae profesorom na Harvardu i univerzitetu da bi ubrzo stekao
reputaciju "antikomuniste". David Rokefeler ga je zapazio 1970.
kada je objavio knjigu "Izmeu dva vremena". U njoj Brzezinski
zastupa tezu o globalizaciji u svetskoj politici i ekonomiji.Tri
godine kasnije Zbignjev Brzezinski postaje desnom rukom Davidu
Rokfeleru i pomae mu u osnivanju organizacije koja e okupljati
vrhunske politike i biznis lidere Amerike, Zapadne Evrope i Japana
(Trilaterala). Prvobitni plan je bio da svaki od tri regiona daje
po 100 lanova. Danas je to neto izmenjeno.Severnoamerika grupa se
sastoji od 107 lanova: 85 Amerikanaca, 15 Kanaana i 7 Meksikanaca.
Japanska se proirila i uz 75 Japanaca tu je 11 Junokorejanaca, 7 iz
Australije i 15 iz zemalja ASEAN-a, Kine i Hong Konga. Evropljana
je najvie: 150.Severnoameriki predsednik je Paul Volker, bivi ef
Amerikog Sistema Federalnih Rezervi (najmonije financijske
institucije u svijetu). Evropljane predvodi Peter Saterland ef
naftnog carstva BP Amoco. Pacifik zastupa elnik konglomerata Fuji
Xeroc, Yotaro Kobayashi.U uem krugu ("Izvrni Komitet") su i:
Umberto Agnjeli, Zbignjew Brzezinski, Robert Haas (Levi Strauss),
Lee Honk-Koo (bivi korejanski premijer), Minoru Makihara (ef
Mitsubishija), Thorvald Stoltenberg (na znanac kao predstavnik UN
za bivu Jugoslaviju), Bjorn Svedberg (Ericsson) i drugi.
Trilateralna Komisija odluuje slino kao i Bilderberg grupa.Odravaju
se redovni godinji susreti, svaki puta na drugom mestu. Lokacija
odravanja susreta je tajna, prisutni su samo lanovi i posebno
izabrani gosti. Kod Bilderberg Grupe se, uz ui krug, veina lanova
rotira. U Trilaterali mandat lanovima je od tri godine navie i
svakog od njih bira Rokfeler lino.Izvrni komiteti se sastaju
nekoliko puta godinje i oni razrauju zadatke koje im formulira ui
krug.Ui prsten se sastoji od regionalnih direktora i posebno
proverenih lanova svetskih elitnih organizacija.I, na vrhu, je
centar, koji se sastoji od cara i najue grupe monika.Procentualno,
to bi izgledalo ovako: Centar je 100% informiran o svemu. Oni
donose odluke. David Rokefeler je na vrhu ove piramide. Brzezinski
je uz njega. O nekolicini ostalih moemo pekulirati: Henri Kisinder,
Robert McNamara, Edmund de Rotild, Dord Bu, Dord ulc...Ispod njih
je "ui krug" koji je 90% obaveten. Oni odluke primaju direktno od
cara. U ovom krugu se nalaze trostruki lanovi (sve tri elitistike
organizacije: Bilderberg, Trilaterala, CFR).Sliedi "centralni
prsten" u kome su dvostruki lanovi elitnih organizacija. Do njih
dolazi 80% svih odluka.U
"vanjskom prstenu" su lanovi koji su tu uglavnom za potrebe
kamuflae. Pola stvari znaju, o drugoj polovini ne znaju. Ali,
sprovode zakljuke vrha.Ovo je najbolja ilustracija kako funkcionira
vlast Elite. Izabiru svoje kandidate, a rue "neposlune".Da li je
sluajno i ruenje amerikog kongresmena Larry McDonalda koji je 1980.
traio od Kongresa da se sprovede zvanina istraga o utecajima
elitnih i tajnih organizacija na ameriku politiku? Njegova energina
kritika je tragino zaustavljena prvog septembra 1983. kada je
stradao kao putnik u korejanskom avionu koji je "sluajno skrenuo s
kursa" pa ga je sruila sovjetska raketa iznad Pacifika.
OKRUGLI STO
Okrugli sto, drutvo koje postaje srce elitistikih organizacija
koje e se javljati tokom XX veka.Prvi lider postaje super bogati
Cecil Rhodes.Iza scene nalaze se jo dve moe familije: Rotild i
Astor. Ovi financijski magnati su omoguili upumpavanje dovoljnih
koliina novca da se razvije mrea elitistikih organizacija koje e
zagospodariti svetom.Prva je pala Afrika.Rhodes je bio na elu South
Africa Company, a zatim je osnovao i De Beers Consolidated Mines i
Consolidated Gold Fields. Bezobzirno pljakanje juga Afrike bilo je
na delu. Da bi se osigurao, Rhodes je bio i premijerom Cape Colony.
Cecil Rhodes je imao cilj, da stvori svjetsku vladu sa centrom u
Britaniji.Kada je Cecil Rhodes umro, Okrugli Sto je 1902. dobio
naslednika.Bio je to Alfred Milnera. On je zasluan da se ostvari
jedan od ciljeva Okruglog stola: stvaranje Junoafrike Unije. Pljaka
i genocid se nastavljaju sve do dananjih dana sa familijom
Oppenheimer. Zlato, dijamanti, minerali sa juga Afrike ili su u
ruke aice.Rhodes je ostavio znaajnu koliinu novca kojom je osnovana
fondacija za stipendiranje: Rhodes Scholarship. Rije je o
selektiranim studentima iz prekomorskih zemalja na univerzitetu
Oxford. Najpoznatiji njihov stipendist bio je Bill Clinton. U
njegovoj pratnji je i George Stephanopoulos, koji je bio Clintonov
savjetnik u obe izborne kampanje. Do 1915. godine Okrugli Sto ima
svoje ogranke u Junoj Africi, Kanadi, Americi, Australiji, Novom
Zelandu i Indiji. U Americi su njihovi predstavnici finansijeri
koji su doli iz Evrope: Rockefeller, J.P. Morgan i Edward Harriman.
Oni su koristili kapital familija Rotild i Pajseur da bi izgradili
vlastite korporacijske i bankarske imperije a i da bi upravljali
amerikom ekonomijom. Slino kao i Oppenheimer u Junoafrikoj Uniji.
Homogenizaciji doprinose postojee organizacije kao Skull &
Bones Society (na Yale univerzitetu) koje vre selekciju "novih"
lanova i treniraju nove generacije starim pravilima.Poseban zamajac
Okruglom stolu dalo je osnivanje "Instituta za meunarodne odnose".
U Britaniji je to bilo 1920., a samo est godina posle kraljevska
kua institutu daje atribut "kraljevski". Otada je britanski suveren
formalno na elu Kraljevskog instituta za meunarodne odnose. Godinu
dana nakon britanskog, 1921., osnovan je ameriki pandan - CFR.
Uloga Okruglog stola je da koordinira rad mree elitistikih
organizacija. Mreu sainjavaju: Bilderberg Grupa, Trilateralna
Komisija, Savet za meunarodne odnose, Kraljevski institut za
meunarodne odnose, Skull & Bones Society. Tu je i niz
drugih:
Rimski Klub, za koji se naivno misli da je kreirao ekoloki
pokret. Aurelio Peccei, broj dva u FIAT-u, odmah do Agnellija inae
lana Bilderberg Grupe, je startao ovu organizaciju po uputama
Rokfelera, prilikom njihovog susreta 1968. na Rokefelerovom imanju
u Belaiu, u Italiji. Vodei industrijalci kreu u kampanju da "spase
planetu"?!. Neto tu ne tima. Budimpetanski Klub (na elu sa Ervin
Laszioom, kompanjonom Pecceia. to je Rimski Klub za ekologiju, to
je Budimpetanski Klub za spiritualizam. Ovo ve postaje
interesantno. Bogati formiraju organizacije koje bi vjerovatno,
vremenom, iz potrebe, formirali obini graani. Ovako, bogati
manipuliraju: navodno daju malo oduka energiji stanovnitva, a u
stvari, situaciju vode u smeru koji njima odgovara. Bohemian Klub
(selektirana grupa amerikih bogataa koja se godinje sastaje u
Bohemian Grove u severnoj Kaliforniji i u tajnosti donose odluke
koje kasnije glatko prolaze u Kongresu; na primer, Nikson i Regan
su se tu 1967. dogovorili da Regan odustane od kandidature za
predsednika u korist Niksona).
Pored ovih, tu su i ostale polutajne i tajne organizacije i one
za koje ne znamo da postoje. Mrea. Postoje indicije da je Okrugli
stol u njihovom centru.Neki ak znaju da "okrugli sto", preko
britanskog ambasadora u Vaingtonu, ima veliki uticaj na politiku
SAD.
PROSVETLJENI MASONI
Slobodno zidarstvo, masonstvo, je manje vie tajni
internacionalni religiozno-mistiki, hijerarhijsko organizovani
pokret, nastao u XVIII veku u Engleskoj, mada izgleda vue
korene
jo od antikog sveta a koreni "slobodnog zidarstva" nalaze se i u
drevnom Babilonu i Egipatskim kolama misterija. Pet hiljada godina
kasnije jedan od najvie rangiranih masona (33+stepen) , George Bush
Stariji, se moe sresti na njihovim sastancima u Houstonu. Navodni
cilj masona bio je moralno usavravanje ljudi na osnovu bratske
ljubavi, a stvarni je potpomaganje raznih vidova drutveno-politikih
pokreta,Svoje lanove nalazi u redovima aristokratije, krupne
buroazije, politiara i javnih radnika. Organizacije na koje je
masonstvo podeljeno nazivaju se loe i hijerarhijski su ureene.
Primanje novih lanova u loe vri se po odreenom ritualu koji treba
da ostavi upeatljiv utisak na novog lana i uveri ga u veliki znaaj
masonstva. Slobodni zidar moe postati svaki mukarac koji naravno
ispunjava odreene uslove. Prvi i osnovni uslov je vera u "Vrhovno
Bie", koje Slobodni Zidari nazivaju Vrhovni Neimar Svemira. Oni
koji su ateisti ne mogu postati masoni. Takoe kandidat ne sme da
ima krivini dosije. Ako su ispunjeni ti uslovi, kanditat treba da
uputi molbu nekom masonu za prijem. Onda, Majstor sa Savetom poseti
mogueg lana i njegovu porodicu da bi ih upoznao, saznao zbog ega
osoba eli da postane mason i slino. Na osnovu dobijenog izvetaja
masoni odluuju da li e primiti novog brata ili ne, mada je obino
odgovor pozitivan. Moe se takoe desiti da sam mason izabere neku
osobu istaknutu u drutvu za budueg brata. Osoba moe postati mason i
ako joj je otac bio mason. Takve osobe se nazivaju lufoni. Veina
informacija o masonima potie od samih masona ili pristalica
antimasonskih pokreta. Sociolozi koje zanima ovo drutvo ne mogu ga
istraivati zbog njegove tajnovitosti. Ako odlue da uu u bratstvo,
onda se moraju povinovati kodeksima koji u njemu vladaju. Ameriki
Kongres nepodeljeno podrava sintagmu o "Novom svjetskom poretku" i
sa Republikanskog (preteno uticaj francuskih masona) i sa
Demokratskog (britanski masoni) kraja.Nierangirani lanovi nikada ne
dokue sutinu delovanja organizacije. Stoga se s ove strane paravana
masoni predstavljaju humanitarnim. Tri su osnovna nivoa masonskih
loa: Plava loa za inicirane sa tri poetna stepena; sledi York Rite
sa deset stepeni. Iznad njih je kotska loa sa ukupno 32 stepena
inicijacije. Nakon toga sledi 33-i stepen i hijerarhija sa,
javnosti nepoznatim, brojem tajnih nivoa. U svetskoj vlasti svi
bitni ljudi su masoni ili lanovi nekih vitekih redova. Ako izuzmemo
podelu po loama i hijerarhiji i meu masonima postoji podela na
borce za slobodu svoga naroda, u okviru hijerarhije moi, i na one
koji su slepi poslunici centara moi iz inostranstva. Rat se vodi
unutar tajnih loa, bitka za slobodu je unutar-masonska borba. To je
isto kao to se u jednopartijskom sistemu sve zavrava pre Kongresa.
Tako je i u okviru masonerije. Masonerija je svetska partija u
kojoj postoje frakcije.
VITEZOVI MALTE
Vitezovi Malte osnovani su u XI veku i iza sebe imaju
hiljadugodinju tradiciju vojnog i politikog uticaja irom sveta.
Podrunice rairene preko celog sveta uestvuju u akcijama
humanitarnog karaktera, dok njihovi lideri pripadaju vodeim elitama
koje vladaju svetom.Ova organizacija ima veliki znaaj za
Rimokatoliku crkvu a najbolji pokazatelj tome je taj to Velikog
Majstora koji stoji na elu Vitezova Malte bira isto telo kardinala
koje bira i samog papu.lanovi reda u pogledu ranga, privilegija i
protokola imaju isti status kao i kardinali. Zvanina titula Velikog
Majstora glasi: "Dei gratia Sacrae Domus Hospitalis Saneti Johannis
Hierosolumitani et Militaris Ordinis Saneti Sepulchre Dominici
Magister hummilis pauperumljue Jesu Christi Gusos". Veliki majstor
upravlja redom uz pomo suverenog saveta vitekog reda Malte. Broj
lanova danas je dostigao 8.000 lanova koji su razvrstani u tri
klase. Prijem novih lanova u lanstvo vri se uz specijalni ritual
koji je star hiljadu godina i liturgijsku tradiciju u sveanim
odedama, koje su stilska meavina crkvenih i vitekih odedi. Vitezovi
nose insignije, zavisno od ranga kojem pripadaju. Vitezove od Malte
kao suvereno meunarodno telo priznaje danas 38 drava, sa kojima ova
organizacija ima uspostavljene stalne diplomatske odnose. Mnoge
znaajne linosti iz svetskog politikog ivota bili su lanovi ovog
reda, izmeu ostalih i predsednik SAD Kenedi, nemaki kanselar
Adenauer, bivi direktor CIA-e Kejsi, Aldo Moro i drugi. Danas su
lanovi ovog reda vodee linosti NATO i Evropske unije. Vitezovi od
Malte svake godine izdaju svoj Godinjak i prema njemu oni imaju
svoje nacionalne grupe i angaovani su na humanitarnom planu, o emu
postoje brojne studije. Na primer, jedna takva grupa, nemaki
ogranak Maltezer Hilfsdienst imao je svoj tim od 45 medicinskih
radnika koji su bili u Vijetnamu za vreme rata, od septembra 1966.
do marta 1970. Vrlo snane i uticajne svoje ogranke Vitezovi Malte
imaju danas u Irskoj, SAD i Holandiji. U Velikoj Britaniji ovaj red
formiran je tek 1960. Humanitarna delatnost Vitezova od Malte je
samo vidljivi deo njihove delatnosti dok ipak samu sutinu ine
politike akcije koje se izvode prikriveno. Na terenu nekadanje
Jugoslavije postoji nekoliko individualnih lanova.Tri simbola elite
su plamena baklja, crvena rua i golubica (simbol Semiramide).
Simboli tri glavne politike partije u Velikoj Britaniji su: plamena
baklja (Konzervativna partija), crvena rua (Laburistika partija) i
golubica (Liberalni demokrati). Njihova tri lidera poetkom XXI
stoljea su: Tony Blair (Bilderberg Grupa), William Haig (Bilderberg
Grupa) i Pedi Adaun (Bilderberg Grupa). Da li je ovo puka
koincidencija!? Naravno ...
LOBANJE I KOSTI, SKULL & BONES
Tajna drutva su uvek postojala na elitnim amerikim
univerzitetima i predstavljaju neku vrstu tradicije. Ova udruenja
postoje ve skoro 200 godina i predstavljala su mesto odakle su
se
regrutovali budui predsjednici, senatori i vlasnici korporacija.
Svake godine, manje od 1% najbogatijih i najuspjenijih studenata
postaje lanovima ovih ekskluzivnih drutava.Time su dobili veliki
preduslov i garanciju da e uspeti u budunosti. 'The Skull and Bones
Society' nalazi se na Yale Univerzitetu. Sline grupe postoje i na:
Princeton, Cornell, Penn, Brown, Harvardu itd. Iz 'Lobanja i Kosti'
se regrutuju kadrovi za tri daljnja elitistika udruenja:
Bilderberg, CFR (Council on Foreign Relations) i Trilateralnu
komisiju. Inae kadrovi sa Yalea, su izmeu ostalog bili i: Bush
Senior i Rokefeler. Svi su se oni zavetovali na utanje. Prema
tradiciji, poslednju godinu na Yaleu, svake godine selektira se
iskljuivo petnaest novih lanova. To daje broj od 2.500 lanova u
zadnjih 150 godina. Danas ih je oko 500 ivih. Godinji sastanci su u
njihovom zamku na Deer Islandu na rijeci St. Lawrence River. Ovo
udruenje je osnovao general Wilijam Huntington 1833. sa Alfonsom
Taftom koji je 1876. postao ministar rata. Taftov sin Wilijam
Hauard Taft je bio jedini ameriki predsednik koji je imao i
funkciju vrhovnog suca. Ameriki red 'Lobanja i Kosti' je proizaao
iz nemakog tajnog drutva kao Chapter 322. Kip Natana Hejla diplomca
Yalea i lana 'Lobanja i Kosti' nalazi se u okviru kampusa Yalea.
Kopija kipa se nalazi i ispred sedita CIA-e u Lengliju. Jo jedna
kopija nalazi se nalazi ispred Philips Academy Andoveru
Massachusetts. U tu je kolu, iao Dorde Bu Senior. Dananji ameriki
predsednik, Dord W. Bu, koji je bio jedvaprolazni student, je takoe
pohaao Yale. Tamo je studirao i njegov protukandidat na izborima
2004. demokratski senator Don Keri koji je takoe kojeg uda bio
lan'Lobanja i Kosti'.
Na slici se vidi Dord H. Bu, levo od sata.
CRNO PLEMSTVO, ILUMINATI
Red Iluminata osnovao je Adam Weishaupt, roen 6. februara 1748.
u Ingoltatu u tada nezavisnoj dravi Bavarskoj. Vodi poreklo iz
jevrejske familije koja je prihvatila hrianstvo.
Bio je profesor na Katedri za prirodni i kanonski zakon
univerziteta u Ingoltatu. Oko 1768. godine, Adam Weishaupt je poeo
sakupljati velike koliine spisa pomou kojih je nameravao osnovati
vlastitu akademiju za uene ljude. Posebno se zanimao za okultizam i
bio je fasciniran piramidom u Gizi, koja e postati kasnije osnova
poznate piramide moi, simbolom njegovog Reda. Veruje se da ga je ve
tada vrlo uticajna familija Rotild privolila da joj pomogne u
planovima vladanja svijetom. Weishaupt je od tog trenutka poeo sa
planovima 'transformacije' ljudske rase i kreiranju novog svetskog
poretka.Tako je 1.aprila 1776. osnovao red Iluminata. Ime Iluminati
je preuzeo od prevedenog naziva starog panskog kulta '
alumbrados'.lanovi ovog kulta verovali su da primaju znanje sa onog
sveta.Iluminatus znai 'prosvetljeni', onaj koji vlada pomou razuma,
osloboen od mraka u kojem ljude dri organizirana religija.
Wieshaupt je u poetku oko sebe okupio oko dve hiljade plaenih
sledbenika kojima je obeao svjetsku mo. To su bili pripadnici
tadanje intelektualne elite, iz sveta knjievnosti, nauke,
ekonomije. Weishaupt je uloio mnogo truda kako bi se na fakultetima
odgajali budui lanovi Iluminata, koji su bili pogodni za njegove
ciljeve. Stoga bi odabrani i talentirani uenici dobili stipendije
za takvu obuku. Glavni cilj Iluminata je bio ukidanje monarhije,
privatnog vlasnitva, patriotizma, institucije braka i svih
religija. Svima koji rade ka tom cilju bila su dozvoljena sva
sredstva na korienje, a regrutovanje novih lanova bio je lak posao.
Ubrzo nakon osnivanja, Weishaupt je shvatio kako je najbolji put za
sprovoenje svojih planova infiltracija lanova Iluminata u masonske
loe. Masoni su u to vreme bili polutajno drutvo sa dosta uticaja na
tadanja deavanja i u svoje redove je takoe okupljalo elitno
drutvo.Infiltracija u masonske loe imala je za iluminate dve
prednosti: poto su tada za drutvo masona svi znali a njihovi obredi
su bili tajni, Weishaupt je raunao na to da e njegovi planovi biti
obavijeni velom tajnosti, ali javnost na njih nee obraati panju jer
je znala i navikla na masone. Drugo, poto su mnogi masoni bili vrlo
uticajni ljudi, oni bi se lako mogli iskoristiti za iluminatske
ciljeve. Tako je Adam Weishaupt zajedno sa svojim drugom masonom
Knigeom, regrutovao brojne iluminate iz najviih redova masona. I
drutvo Iluminata Weishaupt je organizovao hijerarhijski po klasama.
Postojale su tri klase Iluminata: Nursery, koja se sastojala od
Pripravnika, Poetnika, Minervala i Iluminatusa minora. Druga,
Masonska klasa, je sadravala stepene Iluminatus major i Iluminatus
dirigens. Trea klasa zvana Misteriji je bila podeljena u Nie
(Prezbiter i Regent) i vie misterije (Magus i Rex). U najnioj klasi
napredovanje se postizalo pisanjem naune disertacije, napredovanje
u srednjoj klasi je bilo slino kao i kod masona i obavljalo se
odreenim ritualima inicijacije, dok je za najvie klase obavijeno
velom tajnosti. Iluminati svom cilju planetarne vlasti pristupaju
tajno. Njihova metoda dolaska na svetsku vlast nije vojnim putem ni
javnom pobunom, ve delovanjem iza kulisa. Iluminati nikada ne
istupaju javno, oni rade tajno, infiltriraju svoje lanove u visoke
poloaje vlada monih drava, koriste se podmiivanjem i ucenama
visokih dunosnika kako bi oni provodili njihovu volju. To je
vladavina nevidljive ruke. lanovima iluminata nije cilj ostvariti
svjetsku vladu za vreme
njihovog ivota, ve postupno obavljati pripreme i voditi svetsku
politiku ka centralizaciji, sa Ujedinjenim narodima kao centrom
svih operacija. Manipulacija medijima ovdje ima glavnu ulogu, kao i
postavljanje kljunih ljudi na elo vanih organizacija. Jedna metoda
postizanja njihovih ciljeva je u teoriji zavjere poznata kao
Problem-Reakcija-Reenje.To na primeru Ujedinjenih Naroda znai
sledee, nakon 2.svetskog rata osnovan je UN kao organizacija koja e
osigurati mir u svetu kroz internacionalnu politiku i "svetsku
policiju". Veruje se da su iluminati bili ti koji su potaknuli
svetske ratove (Problem). Svetska populacija je reagirala na te
ratove (Reakcija) tenjom da se osnuje institucija koja e regulirati
ratove. Stoga su iluminati kreirali Reenje, to jest UN. Teoretiari
zavera smatraju Ujedinjene narode institucijom koja e ostvariti
novi svetski poredak. Ve poznata injenica da je David Rokefeler
donirao zemljite za Zgradu UN-a daje povoda raznim nagaanjima.
Ujedinjeni narodi su organizacija sa svetskim uticajem. Europska
unija ima istu svrhu kao i UN: ujediniti evropske drave pod
zajedniki Ustav i valutu. Time svaka drava ima manje moi koja se
tako sve vie sakuplja u rukama elite. Kao prvi veliki uspeh
iluminata u stvaranju novog svetskog poretka smatra se Francuska
Revolucija. Tada su agenti iluminata navodno naveli ljude na pobunu
i inspirisali jakobince i prosvetitelje svojim idejama.Skoro nakon
Napoleonovih ratova, iluminati su uvideli da je Evropa toliko
pogoena ratnim stradanjima da e prihvatiti svaku politiku soluciju
koja e je izvui iz krize. Veruje se da je obitelj Rotild ta koja je
organizovala Beki kongres 1814. godine kako bi pokuala skrojiti
politiku kartu Evrope po svojoj viziji Novog svetskog poretka.
Nakon prvog svetskog rata, osnovana je Liga naroda kao prvi pokuaj
politikog ujedinjenja sveta. Tada je navodno ruski car prozreo
njihove planove i bojkotirao Ligu. Meutim Liga naroda je propala a
jedan od razloga za to smatra se to nije imala stvoren nain kojim
bi se kanjavale drave koje su prekrile meunarodne zakone. Danas je
to malo drugaije.Sud u Hagu je danas njihovo sredstvo kanjavanja
neposlunih naroda i pojedinaca.Ujedinjeni narodi se smatraju
nastavkom Lige naroda i njenih planova. Kao jedan od velikih
svetskih voa, ni Hitler nije poteen toga da se oko njegove linosti
ispletu teorije zavere koje su povezane sa iluminatima. Smatra se
da su ve u vreme njegove mladosti, Rotildovi uoili njegovu karizmu
i talent. Kad je zavrio u zatvoru, napisana je knjiga "Mein Kampf"
u njegovo ime i dana mu je puna financijska i politika podrka kako
bi doao na mesto nemakog kancelara. Neki ak i tvrde da je Hitler
bio izdanak obitelji Rotild, a progon jevreja imao je svrhu da se
skrene panja sa ljudi koji zapravo stoje iza svega. Takoe smatra se
da postoji veza izmeu iluminata i Karla Marksa.Po toj teoriji Karlu
Marksu je pristupila grupa koja se nazivala "Drutvom pravednih
ljudi" i ona ga je navodno nagovorila da napie "Komunistiki
manifest".Ta knjiga je trebala u stvari da poslui kao mamac koji e
siromano stanovnitvo lako progutati.
Prema knjizi 'Verske sekte' Zorana Lukovia ciljevi iluminata su
sledei:
Rimokatolicizam jezuitskog tipa jete predhodio redu, ali vie
nije neophodna veroispovest iluminata. Unapreenje odnosa poverenja,
te tolerancija izmeu pripadnika razliitih kofesija i na taj nain se
obezbeuje preduslov za nastanak jedne svetske religije. Graanska i
socijalna jednakost. Pravilna raspodela materijalnih dobara.
Ravnomernije vrednovanje ljudskog rada.Racionalnije korienje
prirodnih resusra. Ouvanje ivotne sredine. Oslobaanje ljudskih
intelektualnih moi radi opte dobrobiti.
Prema delu 'Novi svetski poredak' Per Robertsona, ciljevi
iluminata ulanjenih u razne javne i tajne organizacije bili su:
Ukidanje privatne svojine. Ukidanje nacionalnih vlada i
nacionalne suverenosti. Stvaranje svetske vladajue elite. Borba
protiv judeo-hrianskog teizma.
Obian svet verujui da se iluminati bore za socijalne reforme i
graansku jednakost, masovno pristupa redu, kako duhovno, tako i
materijalno. Samo su oni u najviim redovima znali kolika se
bogastva zgru i koliko brzo se osvaja politika mo. Oni tako postaju
meu prvim komercijalno verskim grupama - sektama (kako ih danas
zovemo).
Njima su pripadali komunistiki efovi Lenjin, Trocki, Zinovjev a
i Tito...
Slubeni simbol iluminata je piramida moi, koja je inae preuzeta
od masona. Taj simbol predstavlja piramidu na ijem vrhu se nalazi
oko okrueno svetlosnim zracima.Piramida je staroegipatski okultni
simbol koji predstavlja konvergenciju prema vrhuncu prosvetljenja.
U ovom sluaju taj vrhunac je "oko koje sve vidi", a zovu ga jo i
"trinacria". Iluminati su verovali da e najinteligentniji ovek
zauzeti mesto oka i vladati pomou apsolutne moi i razuma. Moe se
zakljuiti kako je celokupni simbol prosvetljenja odabran zbog
illuminatskih ciljeva da raspre mit religije i dovedu svetlo uma i
znanosti. Iako je prvi i najvaniji cilj iluminata bio svetska
dominacija, oni su imali i druge aspiracije. To su bile
transcendentalna iluminacija (oslobaanje uma od svih ovozemaljskih
okova), besmrtnost, te apsolutno znanje i mo. Da bi to postigli,
intenzivno su prouavali stare magijske spise i bavili se metodama
astralne projekcije. Ameriki dolar je isti primer kako se iluminati
slue simbolima i magijom u svojim namerama ka uspostavljanja
apsolutne planetarne moi.
Ameriki dolar je simbol farisejsko-lihvarske internacionale i
praktino sredstvo kojim planeri Novog svtskog poretka uspostavljaju
planetarnu vlast.Novanica od jednog dolara je ugaoni kamen u
piramidi svetske monetarne vlasti.Stvorena je po zamisli teozofa
Sergeja Makronovskog, a naruena od potpredsednika SAD, masona
Henrija Valasa.Simbolika osnova zelene novanice preuzeta je od
Iluminata koje je osnovao Adam Vajshaupt.njegove ideje rado su
prihvatili i irom sveta razvili farisejski bankari i
masoni.Centralni simbol na desnoj polovini novanice je 'ameriki'
orao (velika slika dole) koji nosi tit sa trinaest pruga.U desnoj
kandi orao dri maslinovu ili po nekima bagramovu granicu sa
trinaest listova i trinaest pupoljaka.Bagrem je sveto drvo na grobu
Hirama, graditelja Solomonovog hrama i navodnog osnivaa
masonerije.Simbolie trajnost masonske tradicije i posedovanje monih
tajnih znanja.U levoj kandi orao nosi trinaest strela.One simboliu
snagu kroenja, porobljavanja ili unitavanja nepokornih naroda ili
pobunjenih podanika.Svaka od trinaest strela preti jednom od
trinaest nizova cigala u piramidi pokorenog oveanstva.Piramida je
predstavljena na levoj polovini novanice.Orao u kljunu dri traku sa
latinskim izrazom od trinaest slova, E Pluribus Unum - Iz Mnotva
Jedno.Ovo predstavlja osnovno masonsko geslo.Naime, da bi se vlast
lake ostvarila neophodno je jednoobrazno suziti raznoliko bogatstvo
mnogih naroda.Na svim takama sveta pije se koka kola i jede fast
food, reklamama nametnuto obinom svetu.Svuda haraju ameriki filmovi
i njihove fabrikovane vesti.Smueni ljudi batrgaju se uhvaeni u
farisejsku mreu.Lihvarski bankari ih zaduuju zelenim novanicama bez
pokria, a nadnacionalne kompanije pljakaju.Zatupljivanjem svetskih
razmera (KONTROLA UMA I Ljudi, je sledea tema) proizvodi se
bezoblina masa poslunika u kojima se briu bogolika svojstva oveka.
Iznad glave orla lebdi kruna - Davidova zvezda sastavljena od
trinaest masonskih petokraka,One simboliu magijsko pomirenje
suprotnosti, Kako je gore, tako je i dole.Pitate se zbog ega se
simbolika na dolarskoj novanici oslanja na Judin i farisejski
broj trinaest? U irem smislu on oznaava nesklad i nepotpunost ovoga
sveta i naroda koji ga nastanjuju.I tu se sada farisejski masoni
javljaju kao 'spasioci'.Oni proturaju ideju da se jedino pod
njihovom svetskom nadvladom mogu izbei opasnosti na koje ukazuje
Judin broj.
Na levoj polovini novanice simboliki je prikaz 'novog svetskog
poretka'. Dat je u obliku zaravljene piramide nad kojom, u bletavoj
svetlosti, vlada izdvojeni trouglasti vrh sa svevideim okom
masonskog boanstva - Velikog Arhitekte Univerzuma.Time je jasno
naglaeno na kog boga se odnosi geslo sa sredita zelene novanice, In
God We Trust (Mi verujemo u Boga). To nije vera u ivoga Boga, nego
u mrtvi kosmiki princip. Zaravljena masonska piramida sastavljena
je od trinaest nizova cigala.Svaka cigla oznaava pojedini narod ili
dravu sa njenom monetom.Iznad piramide je trouglasto oko, a nad
njim stoji latinski natpis od trinaest slova, Annuit coeptis - koji
istie da je 'izabrana klasa' predodreena da vlada svetom.Era
farisejske vlasti data je jo jednim izrazom koji je upisan ispod
piramide, 'Novus ordo seclorum' - Novi svetski poredak.Tenju za
svevlaem potvruje i engleski natpis pri dnu novanice, The Great
Seal - Veliki Peat.On simbolie gospodarstvo koje imaju posednici
peata nad bogatstvima, uslugama i radnom snagom celog sveta.
KOMITET 300
Zvanino lanovi Komiteta 300 su potomci britanskih i holandskih
plemia koji su se obogatili trgovinom opijumom sa Kinom i prodajom
robova iz Afrike. Danas oni, dre unosne poslove sa naftom, bankama,
osiguravajuim kompanijama, proizvodnju i prodaju oruja i drugo.
Proizvoai oruja ak imaju i jednu svoju masonsku lou gde se
okupljaju.Naziva se Xaspers! Komitet 300 znai ine neki od
najuticajnijih ljudi na Planeti. Komitet 300 je u podeli vlasti
neka vrsta Parlamenta, a Bilderberg grupa je ministarstvo za Evropu
i Ameriku dok je Trilateralna komisija zaduena za Evropu, Ameriku i
Aziju. Cilj je obezbeivanje dominacije skrivenih upravljaa sa vrha
piramide. Metod je upravljanje poslom sa novcem.Krediti, otvorenost
i zatvorenost trita su oruje tih centara moi. Tamo gde se pojavi
neposlunost lansiraju se ratovi, terorizam, bolesti,
zemljotresi...
ROJAL TRIBUNAL
Na vrhu piramide planetarne vlasti je Rojal tribunal, koji ini
britanska kruna, Rotild i Rokfeler, bez obzira ko je kada aktuelan.
Sada je to kraljica Elizabeta, Jakob Rotild i Dejvid Rokfeler.
MEUSOBNA BORBA
Ako im je u zajednikom interesu onda sarauju, inae se bore jedni
protiv drugih.Na primer, Meunarodni monetarni sporazum iz
1944.godine izvrio je poravnanje izmeu interesnih grupa ZLATO
(Rotild, Francuska) i DOLAR (Rokfeler, Amerika).Poto su Rokfelerovi
jo ranije malo pomalo zaobilazili sporazum sa Rotildovima oko cene
nafte obraunatim na dolarskoj osnovi, dolo je do otvorenog sukoba
izmeu ove dve strane.Amerika tajna sluba CIA, kojom inae vlada
Rokfeler, je 1968. zapoela Majske Nemire u Francuskoj, koji su
toliko snano uzdrmali vrednost francuskog franka, da je ovaj mogao
biti sauvan od pogubnog sunovrata samo velikom prodajom zlata iz
zaliha Rotildovih. Navodno je tada jedna treina zaliha zlata morala
biti prodata na licitaciji. Kao protivudar, mediji koji su bili
bliski Rotildovima su otkrili aferu Votergejt.Usledili su skandali
CIA-e, Lokida i bilansni problemi velikih Rokfelerovih
banaka.Naravno, ovde dve vladajue dinastije su se posle svega
pomirile, jer oni ipak sede u istom amcu. Mnogima e sve ovo biti
neprihvatljivo. To je naravno i razumljivo jer se ne uklapa u
formiranu sliku sveta. A tu sliku su nam i formirali oni koji
haraju planetom. Istina je tu pred oima ali izgleda neverovatno pa
je svi olako odbacuju. Kao i onaj nemaki Mesermit sa poetka prie.
Literatura
Spasoje Vlai, Prvi svetski parapsiholoki rat Internet lanci
Dejana Luia Semir M.Osmanagi, Alternativna Istorija Wikipedia,
Internet Enciklopedija
NEMORALNOST BANKARSKOG SISTEMA
HOE CELU PLANETU ! ovek po imenu Larry Hannigan je napisao ovu
priu jo 1971. kao poklon australijskom narodu, kako bi im objasnio
neodrivost i nemoralnost postojeeg bankarskog sistema i da e pre
ili kasnije doi do sukoba izmeu naroda sa jedne i privatnih
'bankara' sa druge strane. Fabijan je uzbueno uvebavao svoj govor
kojeg je trebao sutradan da odri pred masom ljudi. Bio je uveren da
e se oni okupiti. Uvek je eleo ugled i mo, a sada su se njegovi
snovi poeli ostvarivati. On je bio zanatlija, izraivao je nakit i
razne ukrase od srebra i zlata. Meutim, nije bio zadovoljan time da
radi samo da bi preivljavao, on je bio u potrazi za uzbuenjima i
izazovima. Ljudi su generacijama koristili sistem robne razmene.
ovek je izdravao svoju porodicu obezbeujui sve to joj je potrebno
ili bi se specijalizovao u odreenoj struci. Kada bi proizveo neki
viak, on bi ga razmenjivao s vikovima koje su proizveli drugi.
Pijani dan je bio uvek buan i pranjav, ali ljudi su se ipak
radovali agoru i pogaanjima, a posebno druenju. Bilo je to mesto
puno sree i zadovoljstva, ali sada je ve bilo previe ljudi i previe
svae. Nije vie bilo vremena za razgovor tako se i pojavila potreba
za nekim boljim sistemom. Ljudi su uglavnom bili sreni i uivali su
u plodovima svoga rada. U svakoj drutvenoj zajednici bila je
formirana jedna jednostavna Vlada s ciljem zatite individualnih
sloboda i prava, kao i osiguranja da se niko ne prisiljava da ini
neto protiv svoje vlastite volje. To je bila jedna i jedina svrha
Vlade, dok je svakog namesnika (ministra) dobrovoljno podravala
lokalna zajednica koja ga je izabrala. Meutim, pijani dan je bio
jedini problem kojeg nisu mogli reiti. Vredi li jedan no dve korpe
kukuruza ili ne? Vredi li krava vie od kola...itd. Nikome nije
padao na pamet neki bolji sistem trgovine. Tada je Fabijan
proglasio: 'Imam reenje za ove probleme i pozivam sve na sutranji
javni skup.' Sledeeg dana dolo je do velikog okupljanja ljudi na
gradskom trgu i Fabijan je tamo
objasnio sve o jednom novom sistemu kojeg je nazvao 'novac'.
Zvualo je dobro. 'Kako emo zapoeti?' - pitali su ljudi. 'Zlato od
kojeg sam izraivao ukrase i nakit je izvrstan metal. Ne trune, ne
ra, a dugo traje. Napraviu novie od zlata, a svaki novi nazvaemo
dolar.' Objasnio je sve prednosti tog sistema i kako e 'novac' biti
sredstvo za razmenu - mnogo bolje od robne razmene. Meutim, jedan
od namesnika je izrazio sumnju: 'Neki ljudi bi mogli iskopati zlato
i napraviti svoj vlastiti novac, a to bi bilo vrlo nepravedno'. Na
to je Fabijan spremno uzvratio: 'Samo one kovanice koje e biti
odobrene od vlasti moi e se koristiti, a one e imati na sebi
utisnut poseban ig.' Ovo se uinilo razumnim i predloeno je da svi
dobiju podjednak iznos. 'Ali ja zasluujem vie, svi koriste moje
svee,' oglasio se svear. 'Ne,' uskoio je stoar, 'Bez hrane nema
ivota', mi stoari trebamo dobiti najvie.' I tako je dolo do svae.
Fabijan ih je pustio da se svaaju neko vreme, a onda je rekao:
'Budui da se ne moete sloiti, predlaem da svako uzme od mene
onoliki iznos koliki god eli. Nee biti ogranienja, osim vae
sposobnosti da mi vratite dug. to vie uzmete, vie ete morati
otplatiti u roku od godinu dana. 'A ta e ti dobiti?', zapitali su
ga ljudi. 'S obzirom da ja pruam usluge tj. snabdevam vas novcem,
naravno da zasluujem i platu za taj moj posao. Recimo da za svakih
100 novia koje podignete, vratite 105 za svaku godinu duga. Tih 5
kovanica e biti moja naknada koju emo zvati 'kamatom'. Ovo se inilo
kao jedino reenje, a pored toga, 5% je zvualo kao mala naknada.
'Doite sledeeg petka, pa emo poeti.' Fabijan nije gubio vreme.
Izraivao je kovanice danonono i krajem sedmice ve je bio spreman.
Ljudi su se okupili ispred njegove radnje i nakon to su guverneri
pregledali i odobrili kovanice, poeo je taj novi sistem. Neki su
pozajmili samo malo i otili da ga odmah isprobaju. Novac ih je
oduevio, te su odmah poeli sve vrednovati u zlatnicima ili
dolarima. Vrednost svake stvari bila je nazvana 'cenom', a cena je
zavisila od koliine rada uloenog u njenu proizvodnju. Ukoliko je
neto iziskivalo dosta rada, cena je bila velika, a ukoliko je
iziskivalo malo truda, cena je bila prilino niska. U jednom gradu
iveo je ovek po imenu Alan, koji je tamo bio jedini asovniar. Cene
njegovih satova bile su veoma visoke, jer su muterije bile voljne
dobro platiti kako bi mogli imati jedan od njegovih satova. Tada je
drugi ovek poeo izraivati satove i ponudio ih po nioj ceni kako bi
ih lake prodao. Alan je bio prisiljen sniziti svoje cene i
proizvoditi jo kvalitetnije satove. To je bila prva izvorna
slobodna konkurencija. Isto se desilo s graditeljima, prevoznicima,
raunovoama - u stvari sa svakom branom. Muterije su uvek birale ono
to su smatrale da je najbolja pogodba - imali su slobodu izbora.
Nije bilo vetakih zatita poput licenci i tarifa koje bi spreavale
druge ljude da ulaze u poslovne odnose. Standard ivota se poboljao,
i nije prolo dugo a ljudi su se pitali kako su pre uopte mogli bez
novca. Krajem godine Fabijan je napustio svoju radnju i posetio je
sve ljude koji su mu dugovali novac. Neki su imali vie nego to su
pozajmili od njega, a neki manje, s obzirom da je koliina izdatog
novca bila ograniena. Oni koji su imali vie nego to su uzeli,
platili su Fabijanu 100 kovanica plus 5, ali su ipak trebali
pozajmiti ponovo, kako bi nastavili. Drugi su otkrili po prvi
put u ivotu da su duni. Pre nego to bi im pozajmio jo novca,
Fabijan bi im stavio hipoteku na neki deo imovine. Veini ljudi je
onih 5% bilo teko za pronai. Niko nije shvatio da kao jedna celina,
zemlja nikad nee moi da se otarasi duga sve dok se sav novac ne
otplati, pa ak ni tada, zbog onog dodatka od 5 na svakih 100, koji
uopte nikada nije ni bio pozajmljen. Niko osim Fabijana nije mogao
videti da je nemogue platiti kamatu s obzirom da taj novac nije ni
bio izdat, dakle nekome je morao nedostajati. Istina je da je
Fabijan potroio neto novca, ali on nije nikako mogao potroiti 5% od
itave ekonomije na samog sebe. Ljudi je bilo na hiljade, a Fabijan
je bio samo jedan. Uz to je jo uvek bio bogati zlatar koji je
zaraivao za jedan udoban ivot. Iza svoje trgovine Fabijan je imao
jedan trezor i ljudima se inilo pogodnim da ostave neto od svojih
zlatnika na uvanje. On je zaraunavao jednu malu naknadu za tu
uslugu koja je zavisila od iznosa i vremenskog perioda na kojeg je
novac bio deponovan. Vlasnicima je davao potvrde za njihove uloene
iznose. Kad je neko otiao u kupovinu, nije nosio sa sobom hrpu
zlatnog novca namenjenog trgovcu, nego samo potvrdu s vrednou
dobara koje je eleo kupiti. Trgovci bi priznavali te potvrde kao
valjane, te su ih prihvatali imajui na umu da ih mogu uvek odneti
kod Fabijana i tamo podii odgovarajui iznos novca. Potvrde su se
poele iriti iz ruke u ruku umesto da se to radi sa zlatom. Ljudi su
imali veliko poverenje u te potvrde smatrali su ih isto vrednima
kao i novac.Nedugo zatim, Fabijan je primetio kako ljudi neobino
retko podiu svoje zlatne kovanice. Tako je pomislio: 'Eto, imam
toliko tog zlata, a jo uvek sam zanatlija koji teko radi. To nije u
redu. Postoje stotine ljudi koji bi bili sreni da mi plate kamatu
za korienje ovog zlata koje ovde lei i kojeg malo ko uopte podie.
Istina, to zlato nije moje, ali se ono nalazi kod mene - a to je
ono to je bitno. Uopte ne trebam ni kovati nove novie, kad mogu
koristiti ove koji su poloeni u mom trezoru.' Isprva je bio vrlo
oprezan, pozajmljujui samo par kovanica na neko vreme, uz veliku
garanciju da se oni vrate. No postepeno je postajao sve odvaniji
pozajmljujui vee i vee iznose. Jednog dana od njega je bio zatraen
veliki iznos kovanica. Fabijan je predloio: 'Umesto da nosite sav
taj novac sa sobom, mogu vam izdati jednu ili vie potvrda na vae
ime za sumu novca kojeg traite. Klijent se sloio i Fabijan mu je
izdao potvrde. Tako je on dobio kredit, a i zlato je jo ostalo u
njegovom trezoru. Poto je klijent otiao, Fabijan se zadovoljno
smejao. Mogao je zadrati svoj kola, ak i ako ga pojede. Mogao je
pozajmljivati zlato, a istovremeno ga i dalje drati u svom trezoru.
Prijatelji, stranci, pa ak i neprijatelji trebali su finansijska
sredstva kako bi odravali svoje poslovanje i sve dok su imali neku
vrstu pokria/zaloge, mogli su pozajmljivati koliko god bi im
trebalo. Jednostavnim izdavanjem potvrda Fabijan je mogao
'pozajmljivati' novac drugima u vrednosti nekoliko puta veoj od
vrednosti zlata koje nije bilo njegovo, ali se nalazilo u njegovoj
riznici. Sve je bilo bezbedno, a problemi bi nastali samo u sluaju
da se stvarni vlasnici pojave i zatrae svoje zlato ili kod gubitka
poverenja ljudi. On je uredno uvao knjigu koja mu je pokazivala
dugove i kredite svake osobe. Posao pozajmljivanja novca pokazao se
veoma unosnim. Njegov poloaj u drutvu je rastao onoliko koliko i
njegovo bogatstvo. Postao je
znaajan ovek kojeg se moralo potovati. Kad se o finansijama
radilo, njegova re se uzimala kao svetinja. Fabijanova delatnost
pobudila je znatielju zlatara iz drugih gradova. Tako su se oni
okupili jednog dana i posetili ga. On im je rekao ta radi, ali im
je posebno naglasio potrebu za tajnou. Ako bi se njihov plan
razotkrio, cela ema bi propala, pa su se tako dogovorili da stvore
jedan tajni savez. Svi su se vratili u svoje gradove i poeli raditi
onako kako ih je Fabijan poduio. Ljudi su sada prihvatali potvrde
vrednima poput samog zlata, a mnoge potvrde su takoe bile
deponovane na uvanje u riznicama, isto kao i zlatne kovanice. Kad
bi jedna stranka htela platiti drugoj za odreenu robu, jednostavno
bi napisala kratko obavetenje Fabijanu da prenese novac sa njegovog
rauna na drugu stranku. Fabijanu je trebalo samo par minuta da
prebaci cifru. Ovaj novi finansijski sistem postao je vrlo
popularan, a te potvrde su nazvane - 'ekovi'. Jedne noi u kasne
sate, zlatari su odrali jo jedan tajni sastanak i Fabijan im je
otkrio novi plan. Narednog dana sazvali su sastanak s namesnicima i
Fabijan zapoe ovako: 'Potvrde koje mi izdajemo su postale vrlo
popularne. Bez sumnje, veina vas namesnika ih koristite takoe, jer
ih smatrate vrlo praktinim.' Namesnici su potvrdili klimanjem glave
pitajui se u emu je problem. 'Dakle,' nastavio je, 'neke potvrde su
krivotvorili falsifikatori. To se mora zaustaviti.' Ministri su se
uplaili. 'ta moemo uiniti?' pitali su Fabijana, koji im je na to
odgovorio: 'Moj predlog je da bi vlasti trebale tampati potvrde na
poseban papir vrlo sloenog dizajna, te da svaka novanica bude
potpisana lino od strane glavnog guvernera. Mi, zlatari emo sa
zadovoljstvom platiti trokove tampanja, jer e nam to utedeti mnogo
vremena koje koristimo piui potvrde. Namesnici su zakljuili kako je
njihov posao da tite ljude od falsifikatora i sloili se s tim da
tampaju novanice. 'Nadalje', dodao je Fabijan, 'Neki ljudi su se
obogatili kovanjem vlastitog zlatnog novca. Predlaem da donesete
zakon da svako ko nae zlatno grumenje bude obavezan predati ga.
Naravno, oni e za to biti nagraeni potvrdama i kovanicama.' Zamisao
je dobro zvuala i bez puno razmiljanja odtampan je velik broj
'novanica'. Svaka je imala na sebi napisanu vrednost $1, $2, $5,
$10 itd. Zlatari su platili male trokove tampanja. Novanice su bile
mnogo prikladnije za nositi i uskoro su postale nairoko prihvaene.
Uprkos svojoj popularnosti, ove nove novanice i kovanice su
koritene tek za 10% transakcija. Statistika je pokazivala da je
ekovni sistem pokrivao 90% svih poslovnih odnosa. Tako je zapoeo
sledei deo plana. Do sada, ljudi su plaali Fabijanu da uva njihov
novac. Kako bi privukao vie novca na polaganje u svoje trezore,
Fabijan je ponudio da plaa 3% kamate na njihov novac. Veina ljudi
je verovala kako im on pozajmljuje zaradu od onih 5% i kako je
njegov profit 2%. Na kraju krajeva, ljudi su smatrali kako je puno
bolje dobivati 3%, umesto da plaaju za uvanje njihovog novca.
Koliina uteevina je rasla u Fabijanovoj riznici tako da je on sada
s tim dodatnim parama mogao drugima pozajmljivati $200, $300, $400
a ponekad i do $900 za svakih $100 u novanicama i kovanicama koje
su kod njega bile deponovane. Morao je biti oprezan da ne prekorai
srazmeru od devet na prema 1 jer je jedna od devet osoba zahtevala
novanice i kovanice za upotrebu.
Kada ne bi bilo dovoljno novca na raspolaganju, ljudi bi postali
sumnjiavi, posebno zato to su im tedne knjiice pokazivale koliko
novca su poverili na uvanje. U svakom sluaju, na 900 dolara u
knjikim ciframa koje je Fabijan pozajmljivao piui sam ekove, on je
mogao traiti do 45 dolara u kamatama, dakle 5% na 900 dolara. Kada
bi zajam plus kamata bili isplaeni - dakle 945 dolara, 900 dolara
je bivalo otpisano s liste dugova, dok je Fabijan zadravao 45
dolara kamate. On je bio prilino voljan platiti 3 dolara kamate na
izvornih 100 dolara koji nikad nisu ni izali iz njegovog trezora.
Ovo bi znailo da je za svakih 100 dolara koji su bili kod njega
deponovani, bilo mogue izvui 42% profita, dok je veina ljudi
mislila kako on uzima samo 2%. Ostali zlatari su takoe radili istu
stvar. Stvarali su novac iz niega potezom olovke, a pored toga su
jo zaraunavali i kamate. Oni istina nisu kovali novac, Vlada je u
stvari tampala novanice i kovanice i davala ih zlatarima da ih ovi
distribuiraju. Fabijanov jedini troak je bila jedna mala svota koju
je izdvajao za tampanje novca. Meutim, oni su ipak stvarali
kreditni novac ni iz ega u svojim knjigama, a naplaivali su kamatu
za njega. Veina ljudi je verovala da je Vlada ta koja upravlja
zalihama novca. Takoe su verovali kako im Fabijan pozajmljuje novac
koji su drugi poverili, mada je bilo udno kako to da se niiji
depozit nije smanjivao. Da su svi pokuali podii svoj novac
odjednom, prevara bi bila otkrivena. Jednog dana, Fabijana je
posetio jedan mudar ovek. 'Ova kamata nije u redu. Za svakih $100
koje izdaje, zahteva $105 za uzvrat, a onih $5 kamate ne moe biti
plaeno, jer taj novac ni ne postoji. Farmeri proizvode hranu,
industrija razna dobra itd. a ti samo proizvodi novac.
Pretpostavimo da u celoj u zemlji postoje samo dva proizvoaa, a da
su svi drugi ljudi zaposleni kod njih. Ako oni onda pozajme po $100
svaki i plate $90 kao zarade radnika, a za sebe ostave $10 profita
(kao njihovu platu), to znai da je ukupna kupovna mo $90+$10 x 2,
dakle $200. Meutim, da bi isplatili tebe, oni bi morali prodavati
njihove proizvode po $210. Ako jedan od njih uspe prodati sve svoje
proizvode za $105, drugi ovek se moe nadati da dobije samo $95.
Takoe, deo ovekovih dobara ne moe ni biti prodan, jer vie nije
preostalo novca kojim bi se kupili. On ti jo uvek duguje $10 koje
ti moe otplatiti jedino pozajmljujui vie. Taj je sistem nemogu.
Sigurno, trebao bi izdavati $105, dakle $100 privrednicima, a $5
samom sebi, koje e moi da troi. Tada bi 105 dolara bilo u opticaju
i dug bi mogao biti otplaen.' Fabijan ga je mirno sasluao i na
kraju je rekao: 'Finansijska ekonomija je jedna komplikovana stvar,
mladiu. Za takve su stvari potrebne godine prouavanja. Pusti mene
da brinem o tim stvarima, a ti se brini o svojim. Mora biti
efikasniji, produktivniji, ekonominiji i postae bolji poslovni
ovek. Ja sam uvek voljan da pomognem kad se o tim stvarima radi.'
ovek je otiao neuveren. Bilo je neto pogreno u Fabijanovoj
delatnosti i on je oseao da je Fabijan veto izbegao da odgovori na
njegova pitanja. Ipak, veina ljudi je potovala Fabijanovu re - 'On
je strunjak , a ostali sigurno nisu u pravu. Pogledajmo samo kako
nam se zemlja razvila, kako nam se proizvodnja poboljala -
zasigurno napredujemo.' Kako bi pokrili kamatu na novac kojeg su
pozajmili, trgovci su bili prisiljeni poveati svoje
cene. Radnici su se alili kako su im plate previe male.
Poslodavci su odbijali davati vee plate tvrdei kako bi u suprotnom
bili upropateni. Farmeri nisu mogli dobiti pristojnu cenu za svoje
proizvode. Domaice su se alile kako hrana postaje sve skuplja. I na
kraju, neki ljudi su stupili u trajk, to je do tada bila nepoznata
pojava. Drugi su toliko osiromaili da im ni prijatelji i rodbina
nisu mogli pomoi. Veina njih je zaboravila na istinsko bogatstvo -
plodna tla, velike ume, minerale i stoku. Mogli su misliti samo na
novac za kojeg im se inilo da ga nikad nema dovoljno. Meutim, oni
nikada nisu dovodili u pitanje sam - sistem. Verovali su da je
njihova vlada ta koja upravlja tim sistemom. Nekolicina je povukla
svoj novac i oformila 'pozajmljivanice' ili 'financijske'
kompanije. Tako su mogli dobiti 6% ili vie, to je bilo bolje od
Fabijanovih 3%, ali mogli su pozajmiti samo novac kojeg su
posedovali - nisu imali tu udnu mo da stvaraju novac iz niega, piui
brojke u knjige. Ove kompanije su pomalo zabrinjavale Fabijana i
njegove prijatelje, pa su oni brzo napravili nekoliko svojih
kompanija. Uglavnom su kupovali druge, pre nego to su one uopte
poele s radom. Za tili as, sve financijske kompanije su prele u
njihovo vlasnitvo ili su bile pod njihovom kontrolom. Ekonomska
situacija postajala je sve gora. Radnici su bili uvereni da njihovi
efovi zarauju prevelik profit. efovi su pak govorili kako su im
radnici lenji i kako ne ispunjavaju poteno svoje radne obaveze. Svi
su prebacivali krivicu na druge. Namesnici nisu znali kako da ree
taj problem, a gorue pitanje je bilo - kako pomoi onima koji su
bili pogoeni siromatvom?! Tako se poelo s programom socijalne
pomoi, a doneseni su i zakoni koji nalau ljudima da im obezbeuju
odreeni doprinos. Ovo je razljutilo mnoge ljude koji su verovali u
staromodnu ideju kako je pomo susedu jedan in dobre volje: 'Ovi
zakoni nisu nita drugo do jedna ozakonjena kraa. Uzeti neto od
osobe protiv njene volje ne razlikuje se od krae, bez obzira na to
kakva je pozadina tih mera.' Meutim, svi su se osetili bespomonima,
a zaplaivali su ih i zatvorskim kaznama ukoliko bi odbili platiti.
Ove dobrotvorne eme donele su odreena poboljanja, ali problem se
brzo vraao, te je trebalo vie novca. Cena ovih programa je stalno
rasla, ba kao i veliina vladajuih struktura. Veina namesnika bili
su iskreni ljudi koji su davali sve od sebe. Nije im se sviala
ideja da trae sve vie i vie novca od svog naroda, i na kraju nisu
imali drugog izbora nego poeti posuivati novac od Fabijana i
njegovih prijatelja. Nisu imali pojma kako e taj novac moi vraati.
Roditelji vie nisu mogli priutiti sebi da plaaju uitelje za svoju
decu. Nisu mogli plaati lekare. A prevoznici su ostajali bez posla.
Vlast je bila prisiljena preuzimati ove delatnosti, jednu po jednu
na sebe. Uitelji, lekari i mnogi drugi postali su dravne sluge, tj.
slubenici. Malo njih je bilo zadovoljno svojim poslom. Dobili su
primerene plate, ali su izgubili svoj identitet. Postali su siuni
kotai u jednoj ogromnoj maini. Nije bilo mesta za linu inicijativu,
a ni neko lino zalaganje se nije priznavalo, plata im je bila
ograniena, a napredovalo se samo u sluaju penzionisanja ili smrti
njihovih
pretpostavljenih. U oaju, neki lanovi Vlade su potraili
Fabijanov savet. Smatrali su ga vrlo mudrim, a liio je i na nekoga
ko se razume u pitanja novca. On je sasluao njihove probleme i na
kraju im je odgovorio: 'Mnogi ljudi nisu u stanju sami reavati
svoje probleme, pa trebaju nekog ko e ih reavati umesto njih.
Sigurno se slaete s tim da veina ljudi ima pravo da bude srena i
osigurana neophodnim potreptinama za ivot. Uostalom, jedna od naih
velikih izreka i kae: 'Svi su ljudi jednaki', zar ne? Jedini nain
da se stvari usklade bio bi da se uzme viak bogatstva od bogatih i
da se on ustupi siromanima. Uvedite poreski sistem. to vie ovek
ima, vie e morati da plati. Sakupljajte poreze od svake osobe
zavisno od njene radne sposobnosti i dajte svakome prema njegovoj
potrebi. kole i bolnice bi trebale biti besplatne za sve one koji
ne mogu sebi priutiti da ih plate.' Fabijan im je ponudio dugaak
govor ukraen visokim i plemenitim idealima, a na kraju je zavrio
sa: 'Oh, uzgred reeno, nemojte zaboraviti da mi dugujete novac.
Pozajmljujete ga ve neko vreme. Najvie to mogu uiniti da pomognem
je da mi platite samo kamate. Opratam vam glavnicu, platite samo
kamate.' Otili su bez neke dublje analize Fabijanove filozofije.
Uveli su porez na dobit - to vie zaradi, vea ti je porezna stopa.
Nikome se ovo nije svialo, ali su plaali ili odlazili u zatvor.
Trgovci su jo jednom bili prisiljeni poveati cene, nadniari su
traili vee nadnice to je nateralo mnoge poslodavce da zamenjuju
ljude mainama. Ovo je prouzrokovalo dodatnu nezaposlenost i
prisililo Vladu da uvede jo vie programa za socijalnu pomo. Uvedene
su tarife i ostala sredstva zatite kako bi se ouvale neke
industrijske brane, ako nita, onda bar zato to su obezbeivale
zaposlenje veem broju ljudi. Neki su se pitali da li je svrha
proizvodnje proizvodnja dobara ili proizvodnja radnih mesta!? Kako
su se stvari pogoravale, isproban je itav jedan niz raznoraznih
mera poput kontrole plata, kontrole cena i kontrole svega i svaega.
Vlada je nastojala skupiti to vie novca kroz poreze na prodaju,
poreze na platu itd. Neko je primetio da izmedu farmerovog ita, pa
do vekne hleba na domainovoj trpezi, stoji 50 poreza. Javljali su
se 'strunjaci' i neki su bili izabrani u Vladu, ali nakon svakog
godinjeg sastanka vraali su se ne postigavi nita osim vesti da e
porezi biti preraspodeljeni, meutim, u globalu oni su uvek rasli.
Fabijan je zahtevao svoje pare, a sve vee i vee svote poreznog
novca su bile potrebne kako bi se on isplatio. Tad je dolo do
stvaranja itavog spektra stranakih politika ljudi su se poeli
svaati koja grupa politiara moe najbolje reiti probleme. Svaali su
se oko linosti, ideologija, stranakih programa, svega osim -
istinskih problema. U jednom gradu je kamatni dug premaio iznos
poreza koji je bio prikupljen tokom poslednje godine dana. U celoj
zemlji se suma neplaenog kamatnog novca poveavala, a dodatna kamata
se zaraunavala i na neplaene kamate. Malo po malo, Fabijan i
njegovi prijatelji postajali su vlasnici velikog dela stvarnog
bogatstva zemlje. On je time dobio i veu mogunost nadzora nad
ljudima. Meutim, taj nadzor je jo uvek bio nepotpun. Znali su da
situacija nee biti sigurna dok svaka osoba ne bude stavljena pod
kontrolu. Veina onih ljudi koji su se protivili sistemu bili su
uutkivani financijskim pritiscima ili su
trpeli javno izrugivanje. Da bi to mogli raditi, Fabijan i
njegovi prijatelji kupili su veinu novina, televizijskih i radio
stanica, a on je paljivo odabirao ljude koji e njima upravljati.
Mnogi od tih ljudi imali su iskrenu elju za poboljanjem sveta, ali
nisu bili svesni da su iskoriavani. Njihova reenja su se uvek
bavila posledicama problema, a nikad uzrokom. Postojalo je nekoliko
razliitih novina - jedne za desno krilo, druge za levo. Jedne za
radnike, druge za efove itd. Nije bilo bitno u koje se veruje sve
dok se nisu doticale istinskog problema. Fabijanov plan se skoro
pribliio svom potpunom ispunjenju. Cela zemlja mu je bila duna.
Kroz obrazovni sistem i medije, on je uspostavio nadzor nad
ljudskim umovima. Ljudi su mogli verovati samo ono to je on od njih
traio. Kad ovek ima mnogo vie novca nego to ga moe potroiti na
svoje prohteve, ta mu onda uopte preostaje to bi ga moglo uzbuditi?
Za one s mentalitetom vladajue klase, odgovor je mo - sirova mo nad
drugim ljudskim biima. Dok su u Vladi i medijima bili korieni
idealisti, pravi rukovodioci koje je Fabijan traio bili su oni s
mentalitetom vladajue klase. Veina zlatara su postali takvima.
Poznavali su oseaj velikog bogatstva, ali ih ono vie nije
uzbuivalo. Traili su izazov i uzbuenje, a ostvarenje potpune vlasti
i moi nad ljudskim masama predstavljalo je jednu krajnje izazovnu
igru. Oni su verovali da su superiorni u odnosu na druge. 'Nae je
pravo i dunost da vladamo. Ljudske mase ne znaju to je dobro za
njih. One trebaju biti okupljene i organizovane. Vlast je nae pravo
po roenju.' U celoj zemlji Fabijan i njegovi prijatelji posedovali
su mnogo banaka i kreditnih agencija. Istina, bile su privatne i
odvojeno posedovane. Teoretski, one su predstavljale konkurenciju
jedne drugima, ali u stvarnosti radile su vrlo vrsto i zajedniki.
Nakon to su ubedili par namesnika, osnovali su jednu instituciju
koju su nazvali 'Centar Novanih Rezervi'. Nisu ak ni koristili svoj
novac za to - stvorili su zajam od dela novca iz depozita drugih
ljudi. Ova institucija je spolja davala utisak regulisanja
finansijskih poslova od strane Vlade, ali za divno udo, ni jednom
upravniku ili dravnom slubeniku nije nikada bilo dozvoljeno da
postane lan upravnog odbora. Vlada vie nije pozajmljivala direktno
od Fabijana, nego iz 'Centra Novanih Rezervi'. Garanciju koja se
nudila Fabijanu u smislu da e pozajmljeni novac biti vraen,
predstavlja