Bilten GODINA HIV BROJ 316 ^ETVRTAK 31. JANUAR 2019. PARA]IN PRIMERAK JE BESPLATAN www.paracin.rs OP[TINA PARA]IN PROTEKLU SEDMICU OBELE@IO SNEG U CELOJ SRBIJI D D A A N N O O N N O O ] ] N N A A B B O O R R B B A A Z Z I I M M S S K K E E S S L L U U @ @ B B E E U Para}inu od pro{log vikenda - kao u svim krajevima na{e zemqe. Zimska slu`ba 24 sata borila se sa snegom, probijala smetove na najugro`enijim pravci- ma... Saobra}aj je bio ote`an, ali je odr`avana prohodnost. Pomo} volon tera mnogo je zna~ila. MERA^I PROTOKA NA VRELU MODERNIZACIJA VODOSNABDEVAWA Strana 3. “KLAS KOMERC” PRO[IRUJE PROIZVODWU N N O O V V I I P P O O G G O O N N U U I I N N D D U U S S T T R R I I J J S S K K O O J J Z Z O O N N I I Strane 10, 16. i 20. KONDITORSKA FABRIKA OVE GODINE OTVARA ^ETVRTI POGON OBELE@ENA [KOLSKA SLAVA, SVETI SAVA “^OKOLEND” U STALNOM INVESTIRAWU Strana 3. S S R R P P S S K K O O M M P P R R O O S S V V E E T T I I T T E E Q Q U U U U ^ ^ A A S S T T Strana 6.
19
Embed
Билтен бр. 316 /31. 01. 20192 Bilten Lokalna samouprava ~etvrtak 31. januar 2019. U okviru priprema za prvu ovogodi{wu sednicu Skup{tine op{tine, ~lanovi Op{tinskog ve}a od
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
BiltenGODINA HIIVV �� BROJ 316 �� ^ETVRTAK 31. JANUAR 2019. PARA]IN �� PRIMERAK JE BESPLATAN
U Para}inu od pro{log vikenda - kao u svim krajevima na{e zemqe. Zimska slu`ba 24 sata borila se sa snegom, probijala smetove na najugro`enijim pravci-ma... Saobra}aj je bio ote`an, ali je odr`avana prohodnost. Pomo} volontera mnogo je zna~ila.
~etvrtak 31. januar 2019.2 Lokalna samoupravaBilten
U okviru priprema zaprvu ovogodi{wu sednicuSkup{tine op{tine,~lanovi Op{tinskog ve}aod polovine januara inten-zivno su zasedali. Za sedamdana, od 15. do 22. januara,odr`ane su ~etiri sed-nice.Na 302. zasedawu, posled-wem pro{le sedmice,ve}nici su usvojili iodbornicima uputili nacrtodluke o usvajawu Lokalnogakcionog plana zazapo{qavawe u op{tiniPara}in za 2019. godinu.To je plan koji Skup{tinaop{tine donosi po~etkomsvake godine da bi prekonadle`ne filijaleNacionalne slu`be zazapo{qavawe obezbedilarepubli~ko u~e{}e ufinansirawu programajavnih radova.Op{tinsko ve}e potom jeusvojilo nacrt Elaboratao razvojnom planu mre`ajavnih osnovnih {kola ijavne pred{kolske ustanovena teritoriji op{tine, tenacrte dve odluke koje iztog elaborata proisti~u, omre`ama osnovnih {kolai pred{kolske ustanove.Kako je u obrazlo`ewure~eno, ni{ta se ne mewaiz odluke od 2011. godine,{to zna~i da broj osnovnih{kola u na{oj op{tiniostaje isti, osam osnovnihi jedna muzi~ka. Ve}nicisu elaborat i obe pri-padaju}e odluke uputiliodbornicima na razma-trawe i dono{ewe.Na 302. sednici razmatran
je i ugovor o obezbe|ivawusredstava za vr{ewe osni-va~kih prava izme|uOp{tine i Doma zdravqa,{to je potrebno iz for-malnih razloga na osnovuZakona o zdravstvenojza{titi, pa je Ve}e done-lo zakqu~ak o davawusaglasnosti na ovaj ugovori ovlastilo predsednikaop{tine da ga potpi{e.U okviru posledwe ta~ke,Op{tinsko ve}e doneloje ovogodi{wi programkori{}ewa sredstava zaunapre|ewe bezbednostisaobra}aja na teritorijiop{tine. Ovaj programpredla`e Savet za bezbed-nost saobra}aja, a donet jenakon {to je predstavnikDirekcije za izgradwuDu{an Ili} obrazlo`iopredlog kori{}ewa ovih
sredstava predvi|enih ovo-gogodi{wim op{tinskimbuxetom u ukupnom iznosuod sedam miliona dinara.
Vozilo donacija SKGOSa prethodne sednice
Ve}a odr`ane 17. januara,izdvajamo informaciju ougovoru o donaciji izme|uStalne konferencije grado-va i op{tina (SKGO) ina{e op{tine, na osnovukog je SKGO doniraoPara}inu putni~ki auto-mobil u okviru programapodr{ke EU inkluzijiRoma. Ovo vozilo, kakoje prisutne obavestiozamenik predsednikaop{tine Tomislav[aleti}, slu`i}e zapotrebe funkcionisawaMobilne jedinice za soci-jalno ukqu~ivawe Roma.
Data je saglasnost i naugovor o sprovo|ewu pro-grama “Reforma poreza naimovinu” izme|u na{eop{tine i {vajcarske kor-poracije koja je pravnisledbenik prethodnogfinansijera projekta, akako projekat ve} traje,tekst ugovora usvojen jejednoglasno i ve}nici suovlastili predsednikaop{tine da ga potpi{e.Posledwa ta~ka dnevnog
reda bila je sportska.^lanovi Ve}a usvojili suizve{taj komisije za ocenugodi{wih i posebnih pro-grama kojima se zadovo-qavaju potrebe i intere-si gra|ana u oblastisporta. U pitawu su rev-idirani ovogodi{wi pro-grami vi{e sportskihklubova: O[K “Para}in”,
Odbojka{kog kluba“Para}in”, Aero-kluba“Na{a krila”,Stonoteniskog kluba “SFSBorac”, Odbojka{kog klu-ba “Borac”, Saveza za{kolski sport op{tine,Streqa~kog kluba “SFSBorac”, SK “Katori”,Gimnasti~kog kluba“Para}in” i Sportskogsaveza op{tine.
Mehanizam utvr|ivawajavnog interesa
Sa 300. sednice Ve}a,odr`ane 16. januara,zna~ajan je Mehanizamutvr|ivawa javnog intere-sa u oblasti javnoginformisawa na teritori-ji op{tine, koji je jedno-glasno donet, nakon obraz-lo`ewa koje je dao Milo{\ur|evi} o sprovedenoj
javnoj raspravi. Odmah zatimve}nici su razmatrali nacrtjavnog poziva za u~e{}e naop{tem konkursu za sufi-nansirawe projekata radiostvarivawa javnog intere-sa u oblasti informisawau 2019. godini, nakon ~egaje nacrt jednoglasno upu}enKomisiji za kontroludr`avne pomo}i RepublikeSrbije.Kao tre}a i posledwa
ta~ka ove sednice, razma-trane su izmene i dopunere{ewa o imenovawustru~nog tima za real-izaciju javno-privatnogpartnerstva radi rekon-strukcije i racionalizacijejavnog osvetqewa, bez ele-menata koncesije. I ovajpredlog je usvojen i upu}enSkup{tini op{tine narazmatrawe i odlu~ivawe.
Z. Ra{i}
Javna rasprava o utvr|i-vawu tema od javnog inte-resa u oblasti informisa-wa na teritoriji op{tinePara}in odr`ana je 16.januara, u prisustvu pred-stavnika vi{e udru`ewagra|ana i organizacija.Rezultat rasprave je pred-log da se pro{le godineutvr|enim temama dodaza{tita `ivotne sredine,te da se ve}a pa`wa uokviru ve} postoje}e temebrige o starima, posvetinasiqu u porodici.Javna rasprava je deo
priprema za raspisivawekonkursa za medijske pro-jekte. Kako je rekao Mi-lo{ \ur|evi}, ~lan Op-{tinskog ve}a, Zakonom
o javnom informisawupredvi|eno je konkursnosufinansirawe medijskihsadr`aja, a primarna svr-ha buxetske podr{ke pro-jektnim aktivnostima me-dija je da omogu}i svimgra|anima da ostvare pra-vo na istinito, potpuno,
pravovremeno i nepristra-sno informisawe. - Ovom javnom raspravom`elimo da omogu}imo dagra|ani budu informisanio svim temama od javnoginteresa, kao i da obezbe-dimo uslove za transpa-rentno i odgovorno tro{e-
we buxeta namewenog javnominformisawu, rekao je,izme|u ostalog, \ur|evi}. Prisutni na javnoj ras-
pravi su imali par novihpredloga tema. NVO “Alter-nativni parlament gra|a-na” predlo`io je oblastza{tite prava penzionera,posebno kad je o nasiqunad starima u porodici re~,dok je predstavnik UNE-KOOP Vladimir Jankovi}potencirao temu za{tite`ivotne sredine i uticaja
globalnih klimatskih pro-mena, kao javni interes. - Na taj na~in posti`e seinformisanost o radu svihsubjekata koji se bave `i-votnom sredinom i direkt-nu se edukuju gra|ani, uti-~e na wihov odnos prema`ivotnoj sredini. Kli-matske promene su va`natema s obzirom na posle-dice koje ostavqaju, pa jei tu potrebna informisa-nost. Zato je na{ interesda se ova tema na|e na
spisku tema za sufinansi-rawe kao medijski sadr`aj,obrazlo`io je Jankovi}. Posle javne rasprave,
kako je objasnio Milo{\ur|evi}, Op{tinsko ve-}e razmatra predloge temai one nakon usvajawa posta-ju deo mehanizmautvr|ivawa javnog intere-sa u oblasti informisawau na{oj op{tini, odnosnodeo konkursa za sufinan-sirawe medijskih sadr`a-ja. N. Stankovi}
JAVNA RASPRAVA O UTVR\IVAWU TEMA OD JAVNOG INTERESA U INFORMISAWU
ZA SEDAM DANA ODR@ANE ^ETIRI SEDNICE OP[TINSKOG VE]A
PRIPREMA PRVE JANUARSKE SEDNICE SKUP[TINEPredlog odluke o usvajawu Lokalnog akcionog plana za zapo{qavawe za 2019. godinu upu}en odbornicima
UNAPRE\EWE
BEZBEDNOSTI
SAOBRA]AJA
Po programu koji jedonelo Op{tinsko ve}ena jednoj od sednica,sredstva za unapre|ewebezbednosti saobra}ajau ovoj godini }e najvi{ebiti usmerena na dodat-no opremawe zona oko{kola, poboq{awe sig-nalizacije i na promo-tivne kampawe u sarad-wi sa Agencijom zabezbednost saobra}aja,te za izradu lokalnestrategije bezbednostisaobra}aja na putevimado 2025. godine.
POSTOJE]A LISTA TEMA
Na listi tema od javnog interesa ve} se nalazesadr`aji koji se odnose na podsticawe preduzet-ni{tva mladih, razvoj turisti~ke privrede, obra-zovawa, podsticawe kulturnog i umetni~kog stva-rala{tva, razvoj sporta i fizi~ke kulture, una-pre|ewe za{tite zdravqa, brige o starima i oso-bama sa invaliditetom, unapre|ivawe rodne rav-nopravnosti, a kako je Op{tinsko ve}e usvojilodva nova predloga, i te teme su sada na listi.
Ciq sufinansirawa medijskih sadr`aja iz buxeta je dagra|ani budu objektivno, pravovremeno i potpuno informisani
USKORO KONKURS ZAMEDIJSKE PROJEKTE
U javnoj raspravi u~estvovali predstavnici vi{e udru`ewa gra|ana
OP[TINSKO VE]E - dinami~an rad ve} od po~etka godine
~etvrtak 31. januar 2019. 3Aktuelno Bilten
Para}inski “^okolend” jefirma u neprekidnom inve-stirawu, modernizujekapacitete, pro{iruje ipove}ava proizvodwu, zbog~ega je uspeo ne samo dasa~uva postoje}a radna mes-ta, ve} ove godine,otvarawem ~etvrtog pogo-na, planira novozapo{qavawe. U vreme kad nove fabrikei nove proizvodwe zbogpotpune automatizacijeprakti~no ukidaju radnamesta, primer ove fab-rike pokazuje koliko jemnogo ulagawa potrebnoda bi se sa~uvao ve} pos-toje}i broj zaposlenih.
Prolaze}i kroz inten-zivnu modernizaciju,“^okolend” je izgradionove pogone i vi{e hiqa-da kvadrata dodatnogposlovnog i proizvodnogprostora, a broj radnika jeostao maltene isti kaopre po~etka modernizaci-je zbog toga {to jeproizvodwa skoro svihproizvoda vi{estrukouve}ana, a ima i novih - u{ta se ovih dana uverio ipredsednik op{tine Sa{aPaunovi}, obilaze}i“^okolend”.U ovoj fabrici proizvod-wa kremastih proizvoda(bananica), ~okoladnog
programa i tortiqa ~ipsa,odvija se u tri pogona, akako je naglasio Paunovi},samo proizvodwa ~ipsauve}ana je tri puta,proizvodwa ~okolada ve}a
je za dvadeset odsto, anovi kremasti proizvodi seprave u koli~ini koja je,u tonama, ve}a nego neka-da{wa proizvodwa ~oko-lade i ~ipsa zajedno.- “^okolend” radi za
doma}a i za stranatr`i{ta, o~ekuju dainstaliraju noveproizvodne kapacitete,bi}e novih proizvoda, {tozna~i da je budu}nost ovefabrike osigurana. Bitnoje da je zadr`an broj rad-nika pre modernizacijekroz uvo|ewe novihproizvoda i pogona, {to jeina~e jako te{ko, a tako|e,prosek plate je ovde preko40.000 dinara, {to je vi{e
od proseka u op{tiniPara}in prema zvani~nojstatistici, ka`e Paunovi}.Pogon za proizvodwu tor-tiqa ~ipsa je jedinstven uovom delu Evrope jer seproizvodi od ~itavog zrnakukuruza, obja{wava gen-eralni direktor “^okolen-da” Marko Simi}.- Takva vrsta zaokru`eneproizvodwe zastupqena jejo{ jedino u Francuskoj,Italiji i [paniji, {tonas pozicionira natr`i{tu dosta dobro iuspeli smo da krozproizvodwu privatnih rob-nih marki pove}amo dostakapacitet proizvodwe, sko-ro smo popuweni, tako da
se u sva tri pogona radi saveoma dobrim procentomispuwenosti, obja{wavaSimi}.I on je rekao da je bilojako te{ko odr`ati brojzaposlenih na nivou kojije zate~en iz razloga {toje dosta ulo`eno u autom-atizaciju, ali opet, uzizgradwu novog proizvodnogpogona i pove}aweproizvodnih kapaciteta, u“^okolendu” su uspeli dazadr`e broj radnika.- A ono ~emu te`imo je
da kroz aktivaciju ~etvr-tog proizvodnog pogonaove godine zaposlimo novequde - zakqu~io je gener-alni direktor. Z. Ra{i}
Na kapta`i “SvetaPetka” u Izvoru 23. jan-uara ekipa JP “Vodovod”zavr{ila je postavqawemera~a protoka vode, {toje deo veoma va`nih poslo-va na modernizaciji sis-tema vodosnabdevawa,odnosno digitalizacijenadzora sistema i mre`e.Digitalizacija je sas-
tavni deo programaunapre|ewa vodosnabde-vawa koji JP "Vodovod" izna{eg grada sprovodi saNema~kom razvojnom KfWbankom, a koji jo{ obuh-vata zamenu 9,4 kilometraglavnog dovoda Izvor-Para}in, izgradwu ~etiribunara i rekonstrukcijudela dotrajale vodovodnemre`e u gradu, koja je ve}po~ela.Mera~ na izvori{tu
omogu}uje pra}ewe
koli~ine vode koja polazisa kapta`e ka Para}inu dorezervoara naKara|or|evom brdu, gde}e tako|e biti postavqenimera~i. U sklopu ovih rado-va, naime, mera~i }e bitiugra|eni na svim va`nijimmestima kako bi se mer-ili potencijalni, odnosnostvarni gubici vode, kako umre`i, tako i na pojedin-im sektorima te mre`e,obja{wava direktor “Vodovoda” Neboj{a Simi}.
Mawi mera~i postavqenisu u objektu kapta`e, doda-je Simi}. Ugra|en je imera~ koji meri protokvode ka rezervoaru izaIzvora, odakle se snabdevaju,pored Izvora, i okolnasela Gorwa Mutnica, DowaMutnica i Plana.Podsetimo, projekat
unapre|ewa vodosnabde-vawa vredan je 3.450.000evra, a sredstva suobezbe|ena zahvaquju}ivelikom anga`ovawu ovogpreduze}a i lokalnesamouprave kod nadle`nihministarstava, u saradwisa Vladom Nema~ke iEvropske unije.
M. Stojanovi}
Svih deset ta~akadnevnog reda 303. sed-nice Op{tinskog ve}a,odr`ane u ponedeqak,28. janauara, dobilo jezeleno svetlo ve}nika.Uprava za investicije
i lokalni razvoj dobilaje saglasnost na preuzi-mawe obaveza po ugovoruza kapitalne projektekoji zahtevaju pla}awe uvi{e godina, radi spro-vo|ewa postupka nabavke.Izme|u ostalih, upitawu su projektiizgradwe kanalizacije uselima, ure|ewa trga safontanom u centru gra-da, ure|ewe javnepovr{ine u ^epuru, pro-jekat izgradwe i rekon-strukcije trotoara...Tako|e je usvojen i
upu}en odbornicimanacrt odluke o davawu nakori{}ewe prostorijaTuristi~koj organizaciji(TO), koja je posle sko-ro dve godine privre-
menog sme{taja u zgradiPoslovnog centra dobi-la adekvatan prostor,gde TO planira otvaraweturisti~kog info centra.Ve}e je tako|e usvoji-
lo program javnogobave{tewa u oblastisporta za odobravawefinansirawa godi{wihprograma za 2020. godinu,kako bi klubovi imalivremena da pripremesvoje programe, a tako|esu usvojeni i upu}eniodbornicima predlozi{est odluka o davawu uzakup ukupno 64 hektaradr`avnog poqo-privrednog zemqi{ta,u drugom krugu, na desetgodina.Zbog uskla|ivawa sa
zakonom, Ve}e je razma-tralo i predlog izmeneOdluke o lokalnimkomunalnim taksama,prihvatilo ga i uputi-lo ga na javnu raspravu.
Z. Ra{i}
KONDITORSKA FABRIKA OVE GODINE OTVARA ^ETVRTI POGON, UZ NOVO ZAPO[QAVAWE
“^OKOLEND” U STALNOM INVESTIRAWUOva firma sve vreme ula`e u automatizaciju, ali i {irewe proizvodwe i dijapazona proizvoda, zahvaquju}i ~emu suuspe{no sa~uvana zate~ena radna mesta
KONSTANTNA
ULAGAWA
Najve}a pro{logo-di{wa investicija bilaje izgradwa novog mag-acinskog prostora od2.500 kvadrata. Ova god-ina bi}e zna~ajna poinvestirawu u noviproizvodni pogon, anaredne godine - krozmarketing, bi}e inves-ticija u nove proizvodesa postoje}om opremom.
ZAMENA CEVOVODA I NOVI BUNARI
Zamena desetak kilometara dotrajalog cevovodaIzvor-Para}in smawi}e gubitke i omogu}ititako oko dvadeset odsto vi{e vode u mre`i, dok}e ~etiri nova bunara iz KKffWW programa obezbe-diti dodatnih 50 litara vode u sekundi, {to }e,uz digitalizaciju nadzora i zamenu dotrajalevodovodne mre`e u gradu, re{iti pitawe vodosnab-devawa za narednih nekoliko decenija.
DIGITALIZACIJA NADZORA SISTEMA VODOSNABDEVAWA I MRE@E
Radi se o preuzimawu obaveza pougovoru za kapitalne projekte kojizahtevaju pla}awe u vi{e godina
SA POSLEDWE SEDNICE OP[TINSKOG VE]A
SAGLASNOST UPRAVIZA INVESTICIJE
POSTAVQENI MERA^I PROTOKA NA VRELUOsim na kapta`i, mera~i }e biti postavqeni na rezervoaru, bunarima i delovima mre`e
Direktor “Vodovoda”Neboj{a Simi}
Zahtevan posao na terenu
Proizvodwa tortiqa ~ipsa jedinstvena je u ovom delu Evrope
Predsednik op{tine Sa{a Paunovi}
u obilasku “^okolenda”
~etvrtak 31. januar 2019.4 InfrastrukturaBilten
Nakon ra{~i{}avawaprostora ru{ewem neka-da{weg objekta zemqo-radni~ke zadruge uDrenovcu, wegovi `iteqi}e na ovom placu ve} uovoj godini dobiti pijacusa nadstre{nicom, a unarednoj fazi radova napreostalom deluzemqi{ta bi}e sagra|enteren za male sportove,saznajemo od GoranaMilojevi}a, zamenikana~elnika Uprave zainvesticije i odr`ivirazvoj.Pored toga, nastavqaju se
radovi na ure|ewu domakulture koji podrazumeva-ju sre|ivawe velike salei bine. Time }e salapostati funkcionalnijakako za potrebe probavrlo uspe{nog kulturno-umetni~kog dru{tva
"Spasovdanski vez" izovog sela, tako i zaokupqawa i izvo|ewedrugih kulturnih izabavnih sadr`aja. Ina~e, prva i druga
faza radova na domu kul-ture u Drenovcu su
zavr{ene. Najpre jezamewen krov na objektu,zatim je ura|en mokri~vor i zapo~elo se saure|ewem enterijera, doda-je Milojevi}.Ranije radove na seoskomdomu, s obzirom da senalazio u sklopu vi{eprate}ih administra-tivnih objekata, godina-ma unazad spre~avali sunere{eni imovinski prob-lemi, a bez wihovogre{avawa nije bilomogu}e obavqati posloverekonstrukcije. Osimtoga, ni jedan od posto-je}ih objekata u ovomkompleksu, izuzev samogdoma, nije bio legalizo-van iako je u pitawu cen-tar sela. To je, protokomvremena, prouzrokovalowihovo zapu{tawe, a bezvlasni~kog prava lokalnasamouprava nije mogla dauradi legalizaciju.
Iako je postupakuspe{no zavr{en, on jezbog du`ine trajawa uspo-rio planirane radove,ali su oni najzad krenuli,pa }e centar Drenovcadobiti sasvim noviizgled. M. Stojanovi}
Ulice u seoskim mesnimzajednicama iz pro{logo-di{weg programa koje,zbog vremena, nisuzavr{ene do kraja decem-bra, bi}e asfaltiranepo~etkom ove gra|evinskesezone. Te ulice su ugov-orene i radovi se nas-tavqaju ~im to vremenskiuslovi dozvole.U Gorwoj Mutnici
zavr{eni su radovi kojiprethode asfaltirawu uObili}evoj i Ulicicarice Milice, uBusilovcu pripreme sutekle u Bakri}koj i deluPartizanske ulice, koja sezbog velike du`ine gradi-la etapno. U Ra{eviciu Svetosavskoj ulici i uKla~evici u Ulici VukaKaraxi}a tako|e supro{le godine privedenikraju pripremni radovi ipredstoji asfaltirawe.Lepo vreme ~ekaju i dvemawe ulice u Zabregi,Cara Du{ana i Deqni~kipotok, koje }e bitire{ene behaton plo~amaumesto asfalta zbog male{irine koja onemogu}avapristup gra|evinskojma{ini. I ovde je svespremno za okon~awe rado-va.Za razliku od navedenih
mesnih zajednica, u Le{juu Ulici vojvode Crepa iu Plani u Ulici vojvodeStepe, zemqani radovi
tek predstoje, a potom ipostavqawe tampon zone,ali su i te dve uliceugovorene.Da podsetimo, pro{le
godine asfaltirano jedvadesetak ulica, a sezonaje otvorena u Planiasfaltirawem Ulice IvaAndri}a. Izgra|ene sutako|e ulice [ajin potoku Izvoru, Cara Uro{a uTre{wevici i @ivojinaJakovqevi}a u Svojnovu.U Tre{wevici je zatimasfaltirana i Vrap~ans-ka, a u Svojnovu Nemawinaulica.Po dve asfaltirane ulicedobili su i `iteqi
Stubice i Drenovca. UStubici je izgra|enaUlica svetog Romana ideo Branislava Nu{i}a, au Drenovcu ulice VojvodeStepe i Kosovska.U Lebini je asfaltirandrugi deo Ulice VukaKaraxi}a, u MirilovcuKolubarska, Ulica vo`daKara|or|a u DowemVidovu, Jovana Du~i}a u[avcu, Ulica StepeStepanovi}a u Sikirici,Juhorska ulica u Poto~cu,Du{ana Silnog u Rataru,deo Avdine ulice uBo{wanu, i Ulica BoreIli}a u ^epuru.
M. Stojanovi}
Stambena zgrada uDankovu, sa 20 stanova zaizbeglice iz Hrvatske iBiH, prakti~no jezavr{ena, ali useqeweodla`e prikqu~ewe naelektri~nu mre`u koje ujanuaru nije moglo da seobavi zbog vremenskihuslova. Za povezivawe nove i
opremqene trafo-stanicesa zgradom potrebne sutemperature iznad nule,{to u prethodnom perio-du nije bio slu~aj. Izvo|a~zato mora da sa~eka da
vremenski uslovi omogu}eiskop kanala i postavqawepodzemnog kabla za napa-jawe zgrade strujom.Gradwa ovog objekta,
ina~e, po~ela je u aprilupre dve godine u okviruRepubli~kog stambenogprograma za zbriwavaweizbeglica, a Op{tina jeobezbedila lokaciju,zemqi{te, kompletnuinfrastrukturu i novutrafo-stanicu. Izuzimaju}itrenutno zaka{wewe,radovi su do sada tekliplaniranim tempom. Z.R.
U dvori{tu seoske ambu-lante u Tre{wevici predve gra|evinske sezoneure|en je teren minisportskog centra namewennajmla|im stanovnicimaovog i okolnih sela.Postavqeni su tobogani,mobilijari i druge spraveza najmla|e, kao i sto zastoni tenis namewen ne{tostarijem uzrastu.Uspe{no sprovedena jav-na nabavka omogu}i}epo~etak radova u ovoj godi-ni u drugom delu ovogprostora, saznajemo uUpravi za investicije iodr`ivi razvoj.Bi}e izgra|eno igrali{te
za odbojku, basket, postavi}ese fitnes sprave, klupe zasedewe, a bi}e ure|ene ipe{a~ke staze. Tako|e jepredvi|eno postavqaweza{titne ograde.Za sve planirane radoveiz op{tinskog buxetaopredeqeno je ukupno 8,5miliona dinara, a poslovina ure|ewu dvori{taseoske ambulante obavqalisu se fazno upravo zbogvisoke cene ko{tawa.Ovako ure|en prostor sig-urno je da }e pored omla-dine privu}i i starijestanovnike koji se bavesportom i rekreacijom.
M.S.
KRAJEM PRO[LE GODINE PO^ELI RADOVI NA PROSTORU KOD DOMA KULTURE
DRENOV^ANI ]E DOBITI POKRIVENU PIJACUTeren je ra{~i{}en, a pijaca }e se nalaziti na prostoru sru{enog objekta nekada{we zadruge
PROGLA[EN JAVNI INTERES
Prostor koji se nalazi iza doma kulture uDrenovcu bio je u vlasni{tvu nekada{we poqo-privredne zadruge koja je davnih godina oti{la uste~aj. S obzirom da to zemqi{te, kao ni objekat kojise na wemu nalazio, nisu mogli na drugi na~in dapre|u u vlasni{tvo Op{tine, progla{en je javniinteres i taj proces je okon~an 2016. godine.
DINAMIKA RADOVA
Pro{le godine asfalti-rano je 19 seoskih sao-bra}ajnica, {to jeuobi~ajen tempoasfaltirawa u selima,a sli~na dinamikaizgradwe o~ekuje se i uovoj godini, najavquju izUprave za investicije, sobzirom da }e, uzzavr{etak ugovorenihulica, biti jo{ javnihnabavki i asfaltirawa.
ZAVR[NI RADOVI NA STAMBENOJ ZGRADI U DANKOVU
Temperature ispod nule onemogu}ile su ujanuaru postavqawe podzemnog kabla
Zavr{ena je javna nabavka, predstoji po~etak radova
NASTAVI]E SE IZGRADWA ULICA U SELIMA
ASFALT NAJPRE ZA UGOVORENE ULICEIzgradwa u Kla~evici, Ra{evici, Gorwoj Mutnici, Zabregi, Busilovcu, Plani i Le{ju, na prole}e
JO[ PRIKQU^EWENA ELEKTRO MRE@U
DRUGA FAZA RADOVA
KOD SEOSKE AMBULANTE
SPORTSKI TERENIU TRE[WEVICISvetosavska ulica u Ra{evici, ve} pripremqena
za asfaltirawe, bi}e zavr{ena me|u prvima
Deo ovog prostora ure|en je ranije
Izgradwa pijace sa nadstre{nicom naovom prostoru planirana je tokom godine
~etvrtak 31. januar 2019. 5Infrastruktura Bilten
Ugovoreni su zavr{niradovi na novom objektuKulturnog centra, podkupolom, koji }e krenutivrlo brzo, tako da }ekona~no biti zavr{enakongresna sala i enterijerovog lepog zdawa bi}e upotpunosti ure|en.Podsetimo, u prethodnomperiodu zavr{eni su kom-pletni unutra{wi radovi
na ure|ewu galerijskogprostora, bioskopske idruge dve multi-funkcionalne sale, ura|enisu prikqu~ci na vodovod-nu mre`u, postavqenipodovi, okre~ene pros-torije, postavqen je ipu{ten u rad lift, ali
zavr{etak kompletnihradova kasni najpre zbogka{wewa u izmirivawurepubli~kih obaveza, azatim zbog poplave isanacije wenih posledi-ca. Tada su poplavqenepodrumske prostorije, pa jemewana projektna doku-mentacija tog prostora na~iju se izradu ~ekaloodre|eno vreme.
Uz definitivni zavr{etakobjekta novog Kulturnogcentra, programom Upraveza investicije i odr`ivirazvoj predvi|eno je da uovoj godini zapo~nu radovina ure|ewu trga safontanom u centru gradana prostoru preko puta
"Maksija", u vi{e faza.O~ekuje se najpre spro-vo|ewe javne nabavke, paugovarawe radova. Trg safontanom na tom potesubio je naj~e{}i predlogna{ih sugra|ana kao odgov-
or na pitawe kako trebaurediti taj prostor.Tako|e, re{avaju se pre-ostali imovinski proble-mi u centru grada na pote-su od zgrade “Kula” dovelikog mosta na Crnici.
Op{tina je prodala svojuimovinu koja je bila usuvlasni{tvu na tojlokaciji, doneti su urban-isti~ki planovi za ovajprostor i po okon~awuovog postupka bi}e mogu}a
izgradwa novih objekata uovom bloku starih zgrada. Tusu uglavnom re{eni prob-lemi restitucije sem jedneparcele koja nije smetwaza izgradwu novih objekata. Na `alost, sa druge
strane Ulice kraqa PetraPrvog jo{ uvek traju pos-tupci restitucije i nijemogu}e graditi objekte, azbog sudskog spora, jo{izvesno vreme bi}eneure|en prostor neka-da{we kafane “Tri groz-da”. M.S./Z.R.
Na sednici Skup{tineop{tine odr`anoj 12.decembra, usvojena su svatri programa Uprave zainvesticije i odr`ivirazvoj, me|u wima i pro-gram pripreme i izgrad-we kapitalnih objekata odzna~aja za lokalnusamoupravu za 2019. god-inu.Ovaj program obuhvata
ulagawe u pripremu iizgradwu objekata od
zna~aja za lokalnusamoupravu i predvi|a,izme|u ostalih investi-cija, da se nastave radovina izgradwi infrastruk-ture industrijske zone irealizuje u woj pripremai izgradwa objekata.Obaveze koje su preuzete
po ugovorima iz prethod-ne godine, tako|e, sastavnisu deo tog programa.Podsetimo, {vedska kom-panija "Rimaster" zakupi-la je halu i pokrenulaproizvodwu kraj auto-puta, obu~iv{i za radprvu grupu zaposlenih, aplanira preseqewe uobjekat u industrijskojzoni koji }e sagraditiOp{tina i dati, nakonlicitacije, u zakup po
tr`i{nim uslovima. Dabi se ostvario plan ovoginvestitora koji,dugoro~no, predvi|aotvarawe do hiqadu rad-nih mesta, Op{tinaizlazi u susret“Rimasteru” i pomenu-tim programom planirana
su sredstva za pripremuparcela za izgradwuindustrijskog parka (56miliona dinara), i zasamu izgradwu objekata(164 miliona).Projektovawe je u toku popro{le godinesklopqenom ugovoruUprave za investicije safirmom “Domus in`ewer-ing” iz Jagodine, a preuze-ta obaveza po ovom ugov-oru je tri miliona
dinara, dok }e 1,5 mil-iona biti izdvojeno zanadzor nad izgradwom.Infrastruktura u indus-trijskoj zoni gradi}e sei uz pomo} sredstavadobijenih iz Evropskeunije po projektu EUPRO, uz u~e{}e op{tine,
za {ta je ovogodi{wimprogramom pripreme iizgradwe kapitalnihobjekata od zna~aja zalokalnu samoupravu plani-rano 40.800.000 dinara.Tehni~ki prijem ovih rado-va ko{ta}e 408.000, a nad-zor nad wihovim izvo|ewemoko 1.2 miliona.Tako|e su predvi|ena
sredstva i za promotivnedoga|aje na izgradwi iopremawu industrijske zone,kao i sredstva za speci-jalizovane usluge, usluge{tampe, ogla{avawa.... Ukupno je za realizaci-ju plana izgradwe indus-trijske zone opredeqeno267.838.000 dinara.
M. Stojanovi}
U pro{loj godinisvla~ionice za fudbalskeklubove u selima su segradile u Svojnovu,Gorwoj Mutnici iZabregi, a fudbalskitereni u Izvoru iLebini. Dok su uSvojnovu svla~ionice upotpunosti zavr{ene, uGorwoj Mutnici okon~anaje prva i ugovorena dru-ga faza radova, a nastavakradova na svla~ionicamaugovoren je i za mesnuzajednicu Zabrega.Svi ugovoreni poslovi
bi}e okon~ani u ovoj godi-ni.Ina~e, u prethodnoj
2017. godini bilo je imawih unutra{wih rado-va u objektu svla~ionicau Stri`i, a s obzirom dase i ovi radovi odvijajuetapno, Stri`ani }esa~ekati jo{ malo dowihovog okon~awa.Zahtevi za izgradwom
fudbalskih terena iprate}ih objekata su ~estina zborovima o plani-rawu buxeta u seoskimmesnim zajednicama, ali
}e se novi objekti gra-diti po zavr{etkuzapo~etih, re~eno je tadana zborovima. Nove fud-balske terene u dimen-zijama za takmi~arskisport dobile su mesnezajednice Izvor i Lebinai oni se grade u vi{efaza. Planira se da uovoj godini u Izvoruzapo~ne ogra|ivawe ter-ena, a sredstva su pred-vi|ena i za projekatizgradwe ograde oko fud-balskog igrali{ta uLebini. M. Stojanovi}
POSLOVI KOJI ]E SE KONA^NO REALIZOVATI U OVOJ GRA\EVINSKOJ SEZONI
KULTURNI CENTAR SE ZAVR[AVA,A IZGRADWA TRGA PO^IWE
Na Kulturnom centru preostali su radovi pod kupolom. Trg sa fontanom preko puta “Maksija” gradi}e se fazno
PRESEQEWE JAVNIH PREDUZE]A
Okon~avaju se radovi na adaptaciji objekta ukrugu nekada{we kasarne, pa u najskorije vreme tre-ba o~ekivati preseqewe dva op{tinska javna pre-duze}a, JP “Vodovod” i JKP-a, na novu lokaciju, apostoje}i wihovi prostori bi}e najverovatnijeponu|eni investitorima za izgradwu.
VA@NOST EU
PRO SREDTAVA
Lokalna samouprava uzpomo} ovih me|unaro-dnih sredstava (blizu300.000 evra) obezbe-di}e dodatnu izgradwuinfrastrukture u indus-trijskoj zoni. Gradi}e sejo{ jedna ulica du`ine600 metara i bi}eotvoren novi blokparcela s obzirom da zato postoje zahteviinvestitora.
PREDVI\ENA
SREDSTVA
Prema programu Upraveza investicije iodr`ivi razvoj, pro-jekat ure|ewa trga safontanom realizova}ese ove i naredne godine.U ovoj godini, za tusvrhu predvi|ena susredstva od 7,4 mil-iona dinara, dok je napoziciji za izgradwuKulturnog centra24.000.000 dinara.
NOVI POSLOVI
Za `iteqe DoweMutnice jedna odva`nijih stvari jeizgradwa bunara nawihovom igrali{tu, aza Davidov~ane trib-ine, te su se sredstva iza ove projekte na{la uovogodi{wem programuUprave za investicije iodr`ivi razvoj, kao isredstva za projekatizgradwe fudbalskogterena u Mirilovcu.
IZGRADWA SPORTSKIH OBJEKATA
U SELIMA U 2019. GODINI
RADOVI U VI[EMESNIH ZAJEDNICAU Gorwoj Mutnici i Zabregi ugovorenje nastavak radova na svla~ionicama.Po~e}e ogra|ivawe terena u Izvoru
INDUSTRIJSKA ZONA OVE GODINE BI]E VELIKO GRADILI[TE
UZ BOQE USLOVE, VI[E RADNIH MESTAOp{tina }e preko Uprave za investicije i odr`ivi razvoj graditi u Zmi~u objekte i daqe infrastrukturu
Re{ewe izgleda budu}e fontane u centru grada
Lokalna samouprava planira izgradwu industrijskogparka i otvarawe novog bloka parcela
~etvrtak 31. januar 2019.6 PanoramaBilten
Firma “Klas komerc” ko-ja ve} niz godina poslujeu na{oj op{tini sa pro-izvodnim pogonom u ^epu-ru gradi novi pogon zaprehrambenu proizvodwuu industrijskoj zoni“Zmi~”. Investicija jevredna 400.000 evra, a no-vac je ulo`en u izgradwuobjekta i kupovinu ma{i-na.U ovoj zajedni~koj inves-ticiji sa firmom “Naturagusto”, prema re~ima vlas-nika MiroslavaRadivojevi}a, 17 milionadinara je kredit Fonda zarazvoj sa povoqnijim ka-matnim stopama, dvadesetakodsto od tih para su
bespovratna sredstva, apreostali iznos novca“Klas komerc” obezbedioje iz bankarskih kredita.- Namera nam je da pro-
{irimo proizvodwu u ovomnovom objektu koji gradi-mo na povr{ini od 600kvadrata i zavr{etak ra-dova o~ekujemo krajem mar-ta. Planiramo uvo|ewenovih proizvoda i delompro{irewe postoje}e pro-izvodwe, ali ovde ne}ebiti ve} prepoznatqivihroba “Klas komerca”. Bi}eto vrste proizvoda kojise zasnivaju na bazi pirin-~a, s obzirom da imamo no-vootvorenu firmu u kojoj}emo raditi pirin~ane ga-
lete, ~ips… U pogonu“Klasa” u ^epuruzaposleno je 22 radnika, au noovotorenom preduze}utrenutno petoro, isti~eRadivojevi}, dodaju}i da}e se u sezoni ovaj broj po-ve}ati na pedesetak.Novi proizvodni objekatu izgradwi, u nastavkuranije zapo~etih obilaza-ka malih i sredwih pre-duze}a, obi{ao je Sa{aPaunovi}, predsednik op-{tine, koji je predo~io daKlas komerc” gradi obje-kat u industrijskoj zoni ko-ji je vredan vi{e stotinahiqada evra. - U pitawu je jo{ jedno
preduze}e koje }e se for-mirati pored ve} postoje-}ih. Desetak radnika bi-}e upo{qeno u ovom pogo-nu i to najpre pet, a uko-liko ta proizvodwa bude
uspe{na, zaposli}e se jo{petoro. Iz ovog o~igled-nog primera vidi se dainvesticija potrebna zazapo{qavawe samo jednogradnika u prehrambenojproizvodwi iznosi mal-tene skoro sto hiqadaevra. U industrijskoj zoni,u ovom trenutku, gradi senekoliko novih objekata, aOp{tina }e do kraja godi-ne izgraditi industrijskipark za kompaniju “Rima-ster” koja bi trebalo u bu-du}nosti, kako tvrde odgo-vorni iz ove kompanije, dazaposli do 1000 radnika,podsetio je ovom prilikompredsednik op{tine, doda-ju}i da je dinamika uindustrijskoj zoni posled-wih pet-{est godina,koliko se parcele proda-ju, vrlo velika.
M. Stojanovi}
U Mesnoj zajednici ^epure 17.januara odr`an je prvi javniskup u ovoj godini na kome su`iteqi upoznati sa planira-nim ure|ewem javnih prostorau ovom selu, oko vage i domakulture. Na kraju zbora gla-sawem je odlu~eno da se prvoure|uje povr{ina oko vage jerje projekat ve} ura|en i jef-tinije je, a za drugi prostorpredlo`ene su izmene idejnogre{ewa.Sa{a Paunovi}, predsednik
op{tine, podsetio je da jeovaj skup dogovoren pro{lejeseni, na redovnom zborupovodom re{avawa komunal-nih i infrastrukturnih pro-blema, a u okviru planirawaop{tinskog buxeta za 2019.
godinu. Na dnevnomredu ovog puta jesamo ure|ewe javnihpovr{ina na dve lo-kacije. Radovi naprostoru oko vage, sobzirom da je ura|e-na projektno-tehni~-ka dokumentacija,krenuli bi ve} uovoj godini ukolikone bude problema sajavnom nabavkom, dokje za prostor okodoma ura|eno samoidejno re{ewe, napo-menuo je Paunovi}.Kako }e izgledati
prostor oko vage nauglu Ulice Slobodana Vasi}ai op{tinskog puta Ra{evica-Para}in, predstavio je MarkoJovi~i}, arhitekta Direkcijeza izgradwu. Predvi|ena je iz-gradwa de~jeg igrali{ta povr-{ine 200 metara kvadratnih,sa gumenom podlogom i atesti-ranim spravama, {to je zahtev no-vog dr`avnog pravilnika. Tajpravilnik poskupeo je nabavkusprava, a u zemqi nema dovoqnoproizvo|a~a atestiranih sprava,napomenuo je Jovi~i}.Na prostoru pored vage posto-ji ruinirani objekat koji je ne-kada slu`io za vodosnabdeva-we koji je mogu}e preurediti,
dok se na uglu nalazi spomen~esma koja }e, tako|e, bitiadaptirana. Planirana je pe-{a~ka staza sa izlazom naUlicu Slobodana Vasi}a ipostavqawe klupa za sedewe, samobilijarom, dok bi de~je igra-li{te bilo osigurano ogra-dom.Za prostor oko doma Jovi~i}je predstavio idejno re{ewe. Sobzirom da je plato ispredneure|en, namera je da se onuredi i napravi mesto za oku-pqawe, a u drugom delu pros-tora predvi|eno je de~je igra-li{te sa pe{a~kim stazama iklupama okolo, stolovima i
letwikovcem, te betonskistolom za stoni tenis. Deoprostora bio bi iskori{}en zapostavqawe fitnes sprava ka-kve postoje na stadionu Borcau gradu. Kako je jo{ na ovom zboru
posebno nagla{eno, za ure|e-we prostora oko vage Op{ti-na }e izdvojiti oko {est mi-liona dinara, dok bi ure|ewelokacije kod doma ko{taloznatno skupqe, 17 miliona,jer su i radovi ve}i, ali se io tome razmi{qa u narednomperiodu. Rekonstrukcija sale do-ma kulture zahteva posebanprojekat. M. Stojanovi}
Nastavak usluge pomo}i u ku}i koju do-bijaju stara lica u na{oj op{tini bez po-mo}i srodnika, do transfera sredsta-va nadle`nog ministarstva, obezbe|enje na po~etku i ove godine iz buxeta lo-kalne samouprave.Na terenu, po principu dobrovoqnos-ti, anga`ovano je ukupno 20 `ena, 12 uselima i osam u gradu, sa ~etvoro~asov-nim radnim vremenom. Kao i do sada, onepoma`u u ku}nim poslovima stara~kimdoma}instvima, idu u nabavku ili po le-kove do apoteke...Svaka od anga`ovanih `ena ima po petkorisnika, zna~i ukupno ih je stotinu.Osim u gradu, usluga se pru`adoma}instvima u Buqanu, Gorwoj i Do-woj Mutnici, Kre`bincu, Davidovcu,Plani, Poto~cu, Ra{evici, Tre{wevi-ci, Sikirici, Stri`i, Drenovcu i Te-kiji. Pomo} u ku}i trenutno dobijajuoni kojima je najneophodnija, uz neizbe-`no smawewe broja korisnika nakonzavr{etka projekta sa nadle`nim mi-nistarstvom.Usluga pomo}i u ku}i je oblik socijal-ne za{tite namewen najstarijoj popula-ciji koji se u na{oj op{tini godinamarealizuje uz podr{ku Ministarstva zarad i socijalna pitawa iz transfera na-menskih sredstava i putem javnih rado-va, a uz podr{ku Op{tine. M.S.
“KLAS KOMERC” I “NATURA GUSTO” GRADE NOVI POGON U INDUSTRIJSKOJ ZONI
[IRE PROIZVODWU UZ NOVA RADNA MESTAOvog trenutka u zoni gradi se nekoliko novih objekata, a interesovawe firmi za kupovinu parcela je veliko
VELIKO INTERESOVAWE PREDUZETNIKA
Preduzetnici pokazuju veliko interesovawe za ku-povinu novih parcela u Industrijskoj zoni “Zmi~”,pa }e se zato do kraja godine izgraditi nova saobra-}ajnica kako bi se otvorio novi blok parcelabudu}i da je infrastrukturom opremqen prostor pro-dat, {to sve pokazuje da je ulagawe u industrijskuzonu pravi potez Op{tine, ka`e Paunovi}. U prilog tome, Para}in su ovih dana posetili
predstavnici velikog trgovinskog lanca koji tra-`i lokaciju za otvarawe logisti~kog centra, pa jei wima ponu|eno zemqi{te u zoni, a bilo je idrugih poseta.
PREDLOZI GRA\ANA
Me{tani ^epura smatrajuda ruinirani objekat kodvage ne treba rekonstruisa-ti ve} sru{iti i obezbedi-ti javnu ~esmu i izglasalisu da se prvo ta lokacija ure-di. Kad je u pitawu prostoroko doma kulture, umestode~jeg igrali{ta predlo`ilisu izgradwu terena za malesportove, te da se sala do-ma kulture renovira kao vi-{enamenska.
ZBOR U ^EPURU O URE\EWU JAVNIH POVR[INA U SELU
TEMA PROSTOR OKO VAGE I DOMAGlasawem odlu~eno da se prvo uredi lokacija oko vage, za {ta je ve} ura|en projekat. Po~etak izgradwe tokom godine
POMO] U KU]I I NAKON
KRAJA PROJEKTA
STARIMA POTREBNEGERONTODOMA]ICESredstvima iz buxeta op{tineobezbe|en kontinuitet usluge
Predsednik op{tine Sa{a Paunovi} u razgovorusa investitorom Miroslavom Radivojevi}em
Investicija je vredna 400.000 evra a objekat je povr{ine 600 kvadrata
Veliki broj me{tana aktivno je u~estvovao u planirawu poslova u selu
~etvrtak 31. januar 2019. 7Grad Bilten
Posle sne`nih padavinapo~etkom januara koje subile obimne i dugo sezadr`ale, a zatim topqe-wa snega zbog ne{to vi{ihtemperatura, proteklogvikenda na{u op{tinu,kao i celu Srbiju, zahva-tio je novi talas padavina.On je, iz ki{e, pre{ao usneg i neizbe`no svudadoneo probleme i ote`ansaobra}aj na putevima. Zimska slu`ba u na{em
gradu sve vreme ula`evelike napore kako biop{tinske putne pravcei gradske ulice odr`avalaprohodnim, prvenstvenoprve grupe prioriteta.^i{}ene su i javne
povr{ine, trotoari. Nara{~i{}avawu op{tin-skih puteva ka selima igradskih ulica anga`ovanaje ne samo mehanizacijaJKP, “Vodovoda” iDirekcije, ve} i privatnihpreduze}a, a iz Direkcijeza izgradwu stalno su upo-zoravali voza~e nakori{}ewe zimske opremei pove}anu pa`wu u vo`wi.Kako saznajemo od Du{anaIli}a, za sve aktivnostiove zime, kojih je bilouglavnom u januaru, pa dopro{log vikenda,potro{eno je 120 tonaputarske soli i oko 360kubika rizle, a materijalaima i za daqe aktivnosti.
U zimskom periodugra|ani imaju zakonskuobavezu ~i{}ewa snega ileda ispred svojih ku}a ilokala. Tako|e je vrlova`no pravilno odlo`itio~i{}en sneg i led, kakone bi smetao ni pe{aci-ma, ni vozilima. Premare~ima nadle`nih, potreb-no je da se o~i{}en snegostavi u zoni ivi~waka, jertako najmawe smeta svimu~esnicima u saobra}aju,pe{acima i voza~ima.Svako bacawe snega i ledana kolovoz mo`eprouzrokovati prokl-izavawe vozila, {to jevelika opasnost za sve usaobra}aju.
Osim zimske slu`beopremqene vozilima i meh-anizacijom, u ~i{}ewujavnih povr{ina, posebnotrotoara i najprometnijihmesta kojim prolazepe{aci, u~estvuju i volon-teri koje organizujeop{tinski Kol centar.Ima ih ukupno sedamdese-tak, a rade nara{~i{}avawu pe{a~kihstaza, prilazaobdani{tima, {kolama ijavnim slu`bama, kao ina najprometnijim javnimpovr{inama.
N. Stankovi}
JP “Poslovni centar” nudi gra|animadimni~arske usluge potpisivawem ugovora kojije mnogo povoqniji jer se obaveza mo`e pla}atiu 12 mese~nih rata, dok se hitne intervencijepla}aju jednokratno. Sklapawem ugovora obezbe|enje pregled dimwaka, jedno ~i{}ewe u tokugodine i jedna hitna intervencija, za cenu od 1,5dinara po kvadratu.Cena ~i{}ewa kotla je 1.500 dinara, a ugov-
or sa “Poslovnim centrom” zainteresovanimogu potpisati radnim danom u prostorijama“Poslovnog centra”, zgrada nekada{weg RadioPara}ina, ka`e vr{ilac du`nosti direktoraAleksandra Stojanovi} \eki}.Do sada je potpisano 50 ugovora sa fizi~kim lici-ma, a u toku je sklapawe ugovora sa {kolama, mes-nim zajednicama i stambenim zgradama. Redovno odr`avawe dimwaka izuzetno je va`na merabezbednosti u zimskim uslovima. Stojanovi}eva navo-di da je “Poslovni centar” od decembra imao nizhitnih intervencija, gde je najve}i problem udimwacima bila zalepqena smola.- To je slu~aj u ku}ama gde godinama nisu
~i{}eni dimwaci, a hitne intervencije obavqenesu ma{inski jer klasi~ni na~in nije dovoqan.Zato je va`no upozoriti gra|ane da ne ~ekajuda dimwaci do|u u takvo stawe. Smola udimwacima mo`e izazvati po`ar i velikeposledice, pa je preventiva, u ovom slu~aju~i{}ewe, najneophodnija mera, zakqu~uje v.d. direk-tora PC Aleksandra Stojanovi}. N. Stankovi}
Tokom pro{le godineJavno komunalno preduze}e“Para}in” (JKP) reali-zovalo je planske inves-ticije u ciqu unapre|ewaurbane higijene iodr`avawa javnihpovr{ina, kao i ostalihprostora koje su u domenurada ovog preduze}a. Kakoje rekao direktor Danijel@ivkovi}, svi planiranizadaci i poslovi nad-ma{eni su prema vrsti,
obimu i dinamici.- Para}in je i danas, kaoi ranijih godina, jedanod najlep{ih, naj~isti-jih i najure|enijihlokalnih samouprava udr`avi. Na{i parkovi,javne zelene povr{ine,cvetne leje, ponos suna{eg grada. Kad je oinvesticijama re~, jedna odva`nih je ure|ewe grad-skog grobqa, koje jeobavqano fazno u vi{e
godina. Tokom prethodneje nastavqena izgradwapristupnih puteva i staza,
~ime je zaokru`ena ~ita-va celina grobqapovr{ine oko 21 hektar.
Planirano je da se tokomove godine pristupni pute-vi i staze urade na jo{dve parcele, u ~ijem sepravcu grobqe {iri, akoje su otkupqene od pri-vatnih vlasnika, ~ime }einvesticije na gradskomgrobqu biti zaokru`ene,nagla{ava @ivkovi}.Tokom prethodne godine,do te dve parcele nas-tavqena je izgradwa ogradeod kovanog gvo`|a sa dvemonumentalne kapije. Osimtoga, na grobqu jepostavqena javna ~esma,ura|ena elektrifikacija,odnosno rasveta, razve-dena struja od glavnekapele do crkvice u sred-wem delu grobqa. Napotesu prema auto-putupodignuta je i svojevrsna"zelena zavesa", odnosnozasa|ene su tuje. Ure|ewegradskog grobqa, prema@ivkovi}evim re~ima,nastavqa se i u ovoj godi-
ni, a u planu je daqa elek-trifikacija i postavqawevideo nadzora.Pro{le godine je inve-
stirano i u RJ “Zelenilo”koje je delom obnovilosvoju mehanizaciju, kao iu unapre|ewe uslova zarad na gradskoj zelenojpijaci. Tako|e, JKP jeradilo na ra{~i{}avawukanala i vodotokova uStri`i i na potesuSuvara prema GorwojMutnici. U gradu u svim mesnim
zajednicama realizovana jeredovna akcija "Para}in-na{e dvori{te". Tako|e,po programu JKPobavqene su dezinsek-cija i deratizacija nateritoriji na{e op{tine,a tokom zimskog periodaovo komunalno preduze}ezadu`eno je za zimskoodr`avawe op{tinskihputeva i ulica.
N. Stankovi}
KRAJEM JANUARA NOVI SNE@NI TALAS U SRBIJI
ZIMSKA SLU@BA U BORBI SA SNEGOMOp{tinski putevi i gradske ulice iz prve grupe prioriteta odr`avani su prohodnim
KRITI^NE DEONICE
Proteklih dana, uvreme kada je najvi{evejalo, iz Direkcije zaizgradwu - koja jeupravqa~ op{tinskimputevima, stizala su iupozorewa na mogu}esne`ne nanose na pute-vima Popovac-Buqane,Gorwa Mutnica-Le{je,Mirilov ac - Pl an a .Voza~i su upozoravanina pove}anu pa`wu iobavezno kori{}ewezimske opreme i lanaca,gde to uslovi tra`e.
RADOVI NA PIJACI
U okviru va`nih pro{logodi{wih investicija jei unapre|ewe uslova za rad na zelenoj pijaci.Unapre|ena je rasveta, odnosno postavqeni sureflektori i video nadzor i rekonstruisan krov naobjektu za prodaju mle~nih proizvoda. Ura|ene su i dvekapije, jedna na zelenoj, a druga na sto~noj pijaci.
URE\IVAWE POQSKIH PUTEVA
Veliki posao JKP je pro{le godine imalo na rav-nawu i kr~ewu seoskih poqskih i brdskih puteva.Mehanizacija je radila u Sikirici, ^epuru, DowemVidovu, [avcu, Siwem Viru, Izvoru, Buqanu,Gorwoj Mutnici, Stubici, Ra{evici, Svojnovu,Drenovcu, Rataru, Gorwem Vidovu, Dowoj Mutnici,Kla~evici, Plani, Busilovcu, poqskom putuMirilovac-Tekija i putu Buqane-Sisevac.
ZA[TITA OD PO@ARA U ZIMSKIM USLOVIMA
KONTROLA DIMWAKANEOPHODNA MERAGra|ani sa JP “Poslovni centar” mogu dasklope povoqan ugovor za dimni~arske usluge
ULA@U U SVE OBLASTI KOMUNALNOG URE\EWANa gradskom grobqu ra|ene su pristupne staze i ograda, a nastavak sledi u ovoj godini
AKTIVNOST JAVNOG KOMUNALNOG PREDUZE]A “PARA]IN” U PRO[LOJ GODINI
Na gradskom grobqu postavqene su i dve kapije
~etvrtak 31. januar 2019.8 SeloBilten
Objavqene su izmene pra-vilnika za upis u registarpoqoprivrednih gazdin-stava, a sem preregistra-cije ili nove registra-cije, poqoprivrednici sudu`ni da unesu podatke otome koje parcele seju i{ta seju. Povratkom na stari na~inupisa Ministarstvo po-qoprivrede `eli da do|edo podataka koliko ze-mqe obra|uju gazdinstvai {ta seju. Upis u regi-star poqoprivrednih ga-zdinstava je uslov za do-bijawe subvencije pohektaru, a predvi|ena jeobnova registracije uperiodu od 1. marta do30. aprila.- Ove godine, za razli-ku od prethodne dve, po-qoprivrednici su u oba-vezi da izvr{e preregi-straciju svog poqopri-
vrednog doma}instva, odno-sno nema automatske pre-registracije. Prijavqiva-we se vr{i u ekspozituriUprave za trezor, u zgra-di nekada{we “Jugoban-ke”, na istom mestu gde supoqoprivrednici i regi-strovali svoje gazdinstvoi gde upisuju promene ko-je su se desile, bilo da jeu pitawu uve}awe poseda,
promena setvene struktu-re ili promena u brojutovnih grla, objasnila jeSlavka Jovanovi}, na~el-nica Uprave za poqopri-vredu i lokalni ekonomskirazvoj (LER).Rok za zavr{etak ovog po-sla je posledwi dan apri-la. Zahtev za obnovu regi-stracije moraju da podne-su li~no nosioci gazdin-stva, a za sve nedoumice,ako ih imaju, na raspola-gawu }e im biti poqo-privredni savetodavci ko-ji }e im pru`iti besplat-nu pomo} pri preregistra-ciji.
Podsticaji za tovNosilac komercijalnog
porodi~nog poqoprivred-nog gazdinstva koji ispu-wava uslove propisane za-
konom ostvaruje pravo napodsticaje u sto~arstvu,a Jovanovi}eva obja{wavapojedinosti iz izmewenogpravilnika kojim se pro-pisuju uslovi i na~in zaostvarivawe prava na pod-sticaje za tov junadi, svi-wa, jagwadi i jaradi.- Promeweno je vreme zapredaju dokumentacije, pase od ove godine dokumen-tacija predaje od prvogfebruara do prvog jula zasva grla koja su oteqenaposle prvog oktobra 2018.godine, pa do 30. juna. Iuslovi su izmeweni, takoda se kod tova junadi u jed-nom podnetom zahtevu mo-`e dobiti subvencija naj-mawe za tri grla. [tose ti~e tova sviwa, mini-malni broj je deset, a mak-simalni 5.000 grla po tur-
nusu za subvenciju, ka`eSlavka Jovanovi}.Zahtevi za podsticaje
podnose se posebno zasvaku vrstu tovnih grla,s tim da se za istu vr-stu podnosi najvi{e dotri zahteva u utvr|e-nom periodu, a za istogrlo stoke zahtev za pod-sticaje mo`e se podnetisamo jednom za jednu ka-lendarsku godinu, po za-vr{etku tova.
B. Drenovakovi}
Sezonski posao rezidbegro`|a na zaravni na Kara-|or|evom brdu iznad grada,takozvanim Hektarima, ko-je je zakupio kru{eva~ki“Rubin”, ve} je u toku. Sva-kodnevno je na ovim poslo-vima anga`ovano 15 do 20radnika koji dnevno ore`uoko hektar vinove loze.Planta`a je povr{ine 82hektara.Predstavnik “Rubina”,
in`ewer poqoprivredeVladimir ^olovi}, isti-~e da je rezidba krenularanije zbog veli~ine plan-ta`e, kako bi ovaj va`anposao zavr{ili na vreme. - Ovo je osnovna rezidba,takozvana rezidba na zre-lo i veoma va`na operaci-ja u vinogradarstvu koja, sajedne strane, ima za ciq dareguli{e prinos, a sa dru-ge, kvalitet roda. Rezid-bom uklawamo stare, de-formisane delove ~okotau ciqu podmla|ivawa vino-ve loze, dok kod mladihvinograda formiramo uz-gojni oblik ~okota, reguli-{emo broj rodnih lastara,broj okaca i uklawamo o{te-}ene delove ~okota ako supretrpeli neki vid mehani~-ke {tete, obja{wava ^o-
lovi} zna~aj orezivawa.Ovu operaciju obavqa-ju iskusni radnici ko-ji su na ovim poslovimaod zasnivawa planta`e.^olovi} jo{ dodaje da sevinogradi nadgledaju sva-kodnevno, a da je pro{legodine obnovqen kalemsorte rkaciteli tamogde je to bilo potrebno.U vinogradu “Rubina”,
ina~e, zastupqene su ~e-tiri sorte gro`|a. Fran-kofka je na vi{e od po-lovine povr{ine (46,8hektara), a pod merlo-
om je 24 hektara. Rkacite-li zauzima povr{inu od 10hektara, dok gamea imanajmawe, svega 1,2 hektar.Od prve sadwe 2010. godi-ne pa do pro{le, sve ber-be gro`|a bile su uspe{ne,a to pored redovne nege vi-nove loze, izme|u osta-log, omogu}uje i dobra lo-kacija na brdu, sa “ru`omvetrova”. A na pitawe {ta je sa ra-nije najavqivanim pro{i-rewem vinograda za pede-setak hektara, ^olovi}ka`e da je i to u planu uskorije vreme.
B. Drenovakovi}
Ozimi usevi bi u ovomperiodu trebalo da budu ufazi bokorewa, ali seve}ina p{enice nalazi ufazi dva do tri lista.Nakon topqewa snega, pri-metno je da su se parceledonekle izjedna~ile i dasu sklopovi ne{to po-voqniji, ali }e se tek unarednom periodu znatikolika su bila o{te}ewai da li }e p{enica iza-}i iz zime sa mogu}no{}uza daqi razvoj.U narednom periodu agro-meteorolozi o~ekuju vre-menske i uslove vlageskladu sa periodom godi-ne. Sneg koji je prethod-no padao i zadr`ao se nave}em delu zemqe dobro jedo{ao kao termoizolatorza niske prezimquju}e
kulture jer pri pojavi ja-~ih mrazeva ne dozvoqavada do|e do negativnih po-sledica po stawe tih kul-tura. [to se ti~e vo}ai vinove loze, temperatu-ra ih nije ugrozila, a inarednih dana se o~ekujesli~no vreme, pogodno zamirovawe biqaka. Miodrag Simi}, stru~wakza ratarstvo iz jagodinskePoqoprivredno-savetodav-ne stru~ne slu`be, ka`eda }e topqewe snega po-praviti stawe useva, apreporuka za poqopri-vrednike koji nisu uradi-li jesewe orawe je da tou~ine ~im uslovi dozvolei pripreme zemqi{te zasetvu je~ma i ovsa od 15.februara do 10. marta.
B.D.
Za ranu plasteni~ku pro-izvodwu povrtari su ve}posejali rasad. Proizvodwarasada je jedna od najosetqi-vijih i najva`nijih faza uproizvodwi povr}a. Od kva-litetno proizvedenog ra-sada zavisi i rentabilnostcele proizvodwe.Savetodavac za ratarstvo
i povrtarstvo u PSSS Ja-godina Mira Miqkovi} ka-`e da je veoma te{ko uvreme hladnih dana odr`a-ti temperaturu potrebnuza nicawe i rast mladih bi-qaka. - Optimalne vrednosti
temperature zavise od biq-ne vrste i faze razvoja. Zave}inu toploqubivih kul-tura ( paprika, paradajz,krastavac) optimalna tem-peratura za nicawe je 25-28 stepeni. Izuzetno jeva`no nakon nicawa sni-ziti temperaturu na 18-20stepeni da ne bi do{lo doizdu`ivawa rasada, a na-kon toga temperaturu odr-`avati na 20-22 stepena dopikirawa biqaka, isti~eMiqkovi}eva.
Kad je re~ o svetlosti,usled wenog nedostatkadolazi do usporenog raz-voja, a biqke se izdu`uju.Period kada je potrebnozasewivawe je pikirawe,odnosno prelazak biqakau ve}i `ivotni prostor.Odr`avawe relativne vla-`nosti vazduha, po nica-wu od 75-85%, zna~ajno jeza prevenciju bolesti. Da-nas proizvo|a~i uglavnomkoriste gotove supstrateu proizvodwi rasada kojisu fitosanitarno bezbed-ni, dezinfikovani, {toelimini{e prisustvo pa-togena i korova. Kvalitet rasada mo`e seoceniti i golim okom.Visina stabqike od povr-{ine zemqe do prvih ko-tiledonih listi}a i odkotiledonih listi}a doprvog stalnog lista, tre-ba da je {to kra}a, odno-sno, kako proizvo|a~i ka-`u, rasad treba da je sa-bijen. Nije po`eqno darasad preraste jer se te-`e prima nakon rasa|iva-wa. B.D.
PROMEWEN PRAVILNIK O REGISTRACIJI POQOPRIVREDNIH GAZDINSTAVA
PONOVO OBAVEZNA PREREGISTRACIJAPrijavqivawe }e trajati od marta do kraja aprila i uslov je za dobijawe subvencije po hektaru
REZIDBA GRO@\A NA “RUBINOVOJ” PLANTA@I NA KARA\OR\EVOM BRDU
SAVETI IZ PSSS JAGODINA
TOPQEWE SNEGA POPRAVQA STAWE USEVA
UJEDNA^AVA SENIKLA P[ENICAPoqoprivrednici koji nisu obavili jeseweorawe treba da to u~ine {to pre
POSAO U VINOGRADU ZA ISKUSNE RADNIKESvakoga dana anga`ovano je do 20 radnika. Za berbu, kupqena ma{ina
KUPILI MA[INU ZA BRAWE
Novina od pro{le godine je ma{ina za brawe gro-`|a koju je za svoje potrebe “Rubin” kupio pred po-~etak berbe, a koja postoji jo{ samo u Vojvodini. Ova
ma{ina radi na pri-ncipu vibracije i usi-sava samo bobice gro-`|a koje zatim deponu-je u bunker. Ma{inskobrawe jeste br`a i jef-tinija varijanta brawaod anga`ovawa sezonskeradne snage, ali, pokvalitetu ma{ina nemo`e da zameni ~oveka,tako da }e za one koji`ele da beru gro`|euvek biti posla.
RANA PLASTENI^KAPROIZVODWA
Slavka Jovanovi}
Za podsticaj za tov junadizahtevi se predaju od februara
~etvrtak 31. januar 2019. 9Dru{tvo Bilten
Redovan rad i organizo-vawe razli~itih mani-festacija Turisti~ka or-ganizacija op{tine Para-}in (TOP) nastavqa istimtempom kao i prethodne go-dine, pa je tako ve} svespremno za prvu manife-staciju u ovoj godini -sedmi po redu “Salon vi-na”, najavqen ve} krajemdecembra na dru{tvenimmre`ama za 9. mart u Ho-telu “Petrus”. Tom prilikom svoja vinapredstavi}e najboqe vi-narije iz Srbije i regio-na. Ova manifestacija je,ina~e, pravi praznik vinaza posetioce jer se “bo`an-sko pi}e” mo`e probati nalicu mesta, a za vinarijeujedno je to odli~na pri-lika da predstave svojeproizvode. Na pro{logodi-{wem “Salonu” u~estvova-lo je vi{e od 60 vinari-ja iz zemqe i regiona, sanekoliko stotina razli~i-tih vina nastalih od autoh-tonih doma}ih, novostvore-nih i inostranih sortigro`|a.U programu TO za ovu go-dinu su i ostale manife-stacije koje na{ grad ~i-ne prepoznatqivim, kao{to su “ART fest”, “Kr-stovdanske sve~anosti”,“Etno fest”, “De~ji kar-neval” i izuzetno va`anMe|unarodni sajam pri-
vrede. “Krstovdanske sve-~anosti” organizuju se po-vodom Dana op{tine i ob-uhvataju vi{e doga|aja, me-|u kojima je sajam doma}eradinosti i starih zanatau ciqu negovawa tradi-cije, narodnih obi~aja ikulture (“Etno fest”),dok na “De~jem karnevalu”svake godine u~estvuje vi-{e stotina mali{ana izna{eg i drugih gradova.
Deo ove manifestacijeje i koncert na trgu zaDan op{tine, 27. sep-tembra. “Art fest” je koncipi-ran kao spoj razli~itihvidova umetnosti i umet-ni~kog izra`avawa, a na-mewen je publici kojavoli muziku razli~itih`anrova, posebne izlo`bei ostalo. Me|unarodnisajam privrede naro~itoje zna~ajan zbog usposta-vqawa poslovnih konta-kata me|u u~esnicima.U saradwi sa Moto klu-bom “White angels”, Tu-risti~ka organizacija
priprema, po programu,tradicionalni moto skupkrajem jula ili po~et-kom avgusta. Tako|e, ufinansijskom i marke-tin{kom smislu ova usta-nova je podr{ka seoskih
manifestacija poput “Da-na paprike” (“Drenova~-ki dani”) u Drenovcu, “Xi-pijade” u Buqanu, “Sabo-ra Svete Petka” u Izvo-ru i, naravno, Sajma medau gradu, u saradwi sa Udru-
`ewem p~elara “Grza”. Za ovu godinu u planu jejo{ kreirawe novih mani-festacija iz oblasti kuli-narstva, jer bi one dalenov sadr`aj na{oj turi-sti~koj ponudi i privuklenove posetioce.
Kako se navodi jo{ uprogramu TO za ovu godi-nu, pro{irewe marketin-{ke aktivnosti je jedanod segmenata rada, kao iosavremewavawe veb saj-ta, kako bi on postao ser-vis korisnicima svih vr-sta turisti~kih usluga uop{tini Para}in.
N. Stankovi}
Udru`ewe “Jednake mo-gu}nosti” u saradwi saop{tinom Para}in od 5.do 9. februara organizo-va}e u Ekonomskoj {ko-li obuku o preduzetni~-kim i digitalnim ve-{tinama. Prijavqivawe jetrajalo do 28. januara,a obuka je deo projekta“Digitalne i preduzetni~-ke ve{tine za `ene ururalnim podru~jima” ibesplatna je. Ivana Jov~i} iz Save-
ta za rodnu ravnopravnostka`e da su Udru`ewe“Jednake mogu}nosti” ilokalna samouprava pre-poznali potrebu modernogdru{tva za obukom koja}e pomo}i `enama dasteknu neka nova znawa izsfere digitalnih kom-petencija. - Nakon obuke, pola-
znice }e mo}i da sa tim
znawima mo`da pokrenusvoj samostalan posaoili da unaprede postoje-}i, ako ga imaju, ili dase samo prijave kod po-slodavca za posao koji`ele. Op{tina Para}inrado u~estvuje u ovakvimprojektima jer smatra dasve pripadnice `enskogpola imaju pravo da najednakim osnovama u~e-stvuju u ovakvim aktivno-stima. Naime, dana{wa
istra`ivawa pokazuju da`ene mnogo mawe u~e-stvuju u digitalnoj sfe-ri `ivota nego mu{kar-ci, te i ovom obukom`elimo da ih podstakne-mo i da pove}amo wiho-ve {anse za boqi bi-znis, obja{wava Jov~i-}eva.Polaznice obuke koje
`ive na selu dobi}e nadok-nadu putnih tro{kova.
B. Drenovakovi}
Crveni krst “Para}in” obez-bedio je pomo} za nepokret-na i polupokretna lica sta-rija od 60 godina, u stawu so-cijalne potrebe, a bez mla|ih~lanova u porodici. Pomo} u `ivotnim namir-nicama na ku}ne adrese sudobile 22 osobe na pod-ru~ju grada, a u pitawu suosobe sa spiska Centra zasocijalni rad, saznali smou para}inskom Crvenom kr-stu. Tako|e, pomo} je upu-
}ena za jo{ 30 doma}in-stava na teritoriji op{ti-ne, u kojima ima i pokret-nih lica, uz mogu}nost iz-bora vrste pomo}i, hraneili sredstava za higijenu.Ova pomo} je u okviru re-dovnih programskih aktiv-nosti Crvenog krsta u zim-skom periodu, kada je i naj-ve}a potreba za tim, a pake-ti su finansirani sredstvi-ma Op{tine i republi~kimsredstvima, podjednako.
U januaru je tako|e orga-nizovana jo{ jedna akcijaCrvenog krsta povodom{kolske slave Sveti Sa-va. Podeqeni su paketi}iza decu od jedne do 10 go-dina ~iji su roditeqi ko-risnici Narodne kuhiwe.Ukupno pedeset paketi}a jedistribuirano u prostori-jama Crvenog krsta, a fi-nansirani su sredstvimalokalnih donacija.
N. Stankovi}
[TA JE PREDVI\ENO PROGRAMOM TURISTI^KE ORGANIZACIJE ZA OVU GODINU
BROJNE MANIFESTACIJE, NAJPRE “SALON VINA”Doga|aj je zakazan za 9. mart u Hotelu “Petrus” i okupi}e najboqe vinarije u Srbiji
FINANSIJSKA PODR[KA EU
Obuka obuhvata dve oblasti: “Osnovni radna ra~unaru” i “Preduzetni~ke ve{tine “,a projekat je podr`an od strane Agenci-je Ujediwenih nacija za rodnu ravnoprav-nost i osna`ivawe `ena u Srbiji, a u okvi-ru projekta “Kqu~ni koraci ka rodnoj rav-nopravnosti” koji finansira Evropska uni-ja, uz podr{ku koordinacionog tela za rod-nu ravnopravnost i Ministarstva zaevropske integracije Republike Srbije.
U^E[]E NA
SAJMOVIMA
Poseta sajmovima turi-zma radi prezentacijeprograma, razmene is-kustva i sadr`aja, deoje redovne aktivnostiTuristi~ke organizaci-je, a prvi sajam na kome}e nastupiti je Me|una-rodni sajam turizma uBeogradu, od 21. do 24.februara. Ovaj sajam jeveoma va`an zbog ve-li~ine i broja izlaga~a,a TO }e u~estvovati usaradwi sa privrednimsubjektima iz oblasti tu-rizma iz na{e op{tine. Ostali sajmovi na ko-jima }e TO biti u~e-snik su sajmovi turizmai seoskog turizma u Ni-{u i Kragujevcu, sajam-ska izlo`ba suvenira uLeskovcu i Sajam pu-blikacija u Kru{evcu.
PRESEQEWE TOKOM GODINE
Turisti~ka organizacija tokom godine preseli}e seu nove prostorije u centru grada, opremqene savre-menim digitalnim gexetima-kompjuterima, interak-tivnom tablom i izlogom sa skrin-sejverima, a sveu okviru Informativnog centra. Sredstva su obez-be|ena preko projekta Ministarstva turizma, Kompa-nije “CRH” i Op{tine, a ovim }e se osavremeniti na-~in informisawa turista. U novom prezentacionomprostoru nalazi}e se i suvenirnica.
OBUKA @ENA PREDUZETNI^KIM VE[TINAMA PO^IWE 5. FEBRUARA
NOVA ZNAWA ZA NOVI BIZNIS
Prijavqivawe je zavr{eno 28. januara, obuka je u Ekonomskoj {koli,a polaznicima sa sela nadokna|uju se putni tro{kovi
HRANA I HIGIJENA ONIMA KOJIMA SU NAJPOTREBNIJI
Pedesetak paketa dobila su ugro`ena stara lica, a paketi}edeca iz porodica koje su korisnici Narodne kuhiwe
PAKETI STARIMA, PAKETI]I DECI
Pro{logodi{wi Etno fest okupio brojne u~esnike - arhiva
11MozaikBilten Bilten~etvrtak 31. januar 2019. ~etvrtak 31. januar 2019.
Povodom velikog prazni-ka, {kolske slave,Svetosavska svetkovina,~etvrtu godinu za redom,odr`ana je 23. januara uKulturnom centru.U organizaciji Kwi`evnogkluba “Mirko Bawevi}”,podeqene su nagrade popro{logodi{wem liter-arnom konkursu za osnovcei sredwo{kolce i pred-stavqen zbornik svihnagra|enih radova tokom~etiri godine manifestaci-je, "Poetski lastari".Wegovo objavqivawe finan-sirano je sredstvimaOp{tine, po konkursu zaprojekte u kulturi. Poetsko ve~e vodio je pro-fesor Tomislav \oki} kojije govorio o liku SvetogSave, ~itao svoje pesme ipozivao nagra|ene u~enikekoji su tako|e ~itali svo-je radove. Poeziju je govo-rio i Qubi{a Lazi}, pes-nik iz Buqana, a nastupi-
la je i `enska peva~ka gru-pa Dru{tva "Petrus" izZabrege.U kategoriji ni`ih razre-da osnovne {kole prvunagradu osvojila ja LanaRadi} iz O[ “StevanJakovqevi}”, drugu VesnaMilojevi} iz O[ "BrankoKrsmanovi}" Sikirica,Drenovac, a tre}u su
podelile NinaMiladinovi} iz iste {kolei Anastasija Staji} iz O["Stevan Jakovqevi}".U kategoriji vi{ih razre-da prvonagra|ena je pesmaNa|e Medi} iz O[ "RadojeDomanovi}", Dowe Vidovo,drugu nagradu su dobiliStevan Radisavqevi} iz O["Branko Radi~evi}" Popovac
i Filip @iki} iz O["Radoje Domanovi}", a tre}uMarjan Blagojevi}, tako|e iz{kole "Radoje Domanovi}",Dowe Vidovo.
U konkurencijisredwo{kolaca, najlep{irad po oceni `irija imalaje Milena Jovanovi} izEkonomsko-trgovinske{kole, zatim Bojana \oki}
iz iste {kole, pa Ana Haxi}iz Tehnolo{ke.Kako je rekla Olga Ru`i}Man~i}, predsednica KK“Mirko Bawevi}”, zadovo-qni su zbog u~e{}a u~eni-ka sedam {kola na konkur-su, iako uvek mo`e vi{e.Tema radova je bilapro{irena i pored lika idela Svetog Save obuhvati-la je i srpske narodneobi~aje i tradiciju. A ciq ovog konkursa je dau~enici {to vi{e saznaju ida nastave da pi{u, pamo`da jednog dana postanui pravi pesnici i pisci... De~je radove ocewivao je
`iri u sastavu: Nevena\oki}, u~iteqica, DraganaVujovi} Spasi}, bibliotekari Leposava Ivankovi},direktorka Biblioteke.Nagrade najboqima - zbornikradova, diplomu, blok zapisawe i olovku, uru~ilaje Olga Ru`i} Man~i}.
N. Stankovi}
Mla|ani pliva~ \or|e Borojevi} (14), u~enik na{e O[“\ura Jak{i}”, sticajem okolnosti plivao je naBogojavqewe u Pirotu, prvi doplivao do ~asnog krstai poneo titulu krstonosca na zale|enom gradskomkupali{tu.Kako je rekao, bio je u gostima, a `eqa da zapliva i
stigne prvi bila je ja~a od hladno}e. Za titulu krstonoscau Pirotu, ina~e, plivalo je 60 takmi~ara, me|u wima idve dame.Pored Borojevi}a, jo{ jedan odva`ni sugra|anin ~eli~ioje svoje zdravqe u ledenoj vodi na Bogojavqewe - pro-fesor istorije Zlatko Jovanovi}. On je plivao u Beogradu.
Meteorolozi pro{le sed-mice nisu oma{ili prog-nozu, pa je od 25. januaravejalo u celoj Srbiji, a sasvih strana stizale su pre-poruke da se, zbog ote`anogsaobra}aja, bez prekepotrebe, ne kre}e na put.U Para}inu se zimska
slu`ba juna~ki borila sa
vejavicom, od velike pomo}ibili su i volonteri koje jeorganizovao op{tinski Kolcentar, a osim vozila JKP,“Vodovoda” i Direkcije,anga`ovani su i kamioniprivatnih preduze}a.Op{tinski putevi i gradskeulice prvog prioritetaodr`avani su prohodnim, uz
vi{e snega i ote`anokretawe prema Stubici,Zabregi, Kla~evici, Buqanu,Plani.
Pove}ana pa`wa svihu~esnika u saobra}aju uovakvim situacijama jeneophodna, uz kori{}ewalanaca na vozilima gde tozahtevaju uslovi. Z.R.
SVETOSAVSKA SVETKOVINA OKUPILA OSNOVCE I SREDWO[KOLCE
Jedan od najlep{ih baleta iz vizure Baletskog studija “M”. Strana 14.
\or|e Borojevi}
~etvrtak 31. januar 2019.12 Doga|ajiBilten
Iznenadna bolest trogo-di{we sugra|anke MileRadojlovi} (3) animirala
je humane qude iz na{eggrada da pokrenu akcijuprikupqawa nov~ane pomo-
}i za weno le~ewe. Devoj-~ica je ve} operisana u de-cembru na Neurohirur-{koj klinici KCS uBeogradu, ali je tumor namozgu samo delimi~nouklowen, pa roditeqipoku{avaju da weno le-~ewe nastave u inostran-stvu, na klinici uCirihu. Kutije za prikupqawe
dobrovoqnih priloga po-stavqene su u sva ~eti-ri obdani{ta u gradu, uvi{e lokala u glavnojulici i na pijaci, u me-wa~nici “Coa”, Apote-ci “Dren”, u poslasti~ar-nicama “Duga” i “[uma-dija”, Elektrodistribuci-ji... Na vidnim mestima is-taknuti su ra~uni na ko-je se mo`e uplatiti novac;u kafi}u “Padrino” sva-ka kafa ispijena 21. ja-nuara upla}ena je Mili,prikqu~ila se i “Gale-rija”, radwa za nareziva-we kqu~eva... Ceo Para-}in ujedinio se u nasto-jawu da pomogne poro-dici Radojlovi} kojase, neo~ekivano, suo-~ila sa te{kom bole-{}u svog najmla|eg ~la-na.- Po~etkom decembrasmo primetili da je Mi-la umorna i pospana.Kad je po~eo tremor de-
sne ruke i noge i pro-blem sa okom, automobilomsmo je istog dana odvezliu Beograd u Institut uTir{ovoj. Snimawe ske-nerom, pa magnetnom rezo-nancom, potvrdilo je ma-ligni tumor na mozgu. Ope-racija je obavqena 19. de-cembra na Klinici za ne-urohirurgiju, a patohisto-lo{ka analiza potvrdilaje dijagnozu, obja{wava de-voj~icin otac Filip. Kaodaqe le~ewe doktori supredlo`ili hemoterapijui zra~ewe, ali }e boqi re-zultat biti ako se i pre-ostali tumor otkloni, paroditeqi ovih dana uspo-stavqaju kontakte sa kli-nikama u inostranstvu. Devoj~ica se kod ku}e
oporavila od operacije.Na `alost, ne pomera de-snu ruku, ima problem sanogom i izrazit strabizamo~iju, pa je daqa terapi-ja neophodna {to pre.
Z. Ra{i}
Nevladina organizacija“Alternativni parlamentgra|ana” odr`ala je 23. ja-nuara konferenciju za no-vinare na kojoj je wenpredsednik Milan Ili}upozorio da je investi-tor mini-hidroelektranena Grzi zakupio plac ublizini izleti{ta za me-hanizaciju i opremu i daplanira po~etak gradwe. Uprkos protivqewu broj-nih Para}inaca koji sudali vi{e hiqada potpi-sa protiv MHE, a ova ak-cija i daqe traje, investi-tor ne odustaje, pa iz oveNVO najavquju formirawestru~nog {taba i skup nakom bi odlu~ili o radi-kalnim merama, poput uli~-nih protesta.“Alternativni parla-
ment” i zabrinuti Para-}inci, protivnici grad-we, ka`u da }e MHE uni-{titi reku i turisti~kipotencijal izleti{ta, aIli} nagla{ava da je be-smislena tvrdwa da je za-{ti}eno samo vrelo Grze,a da reka sto metara niz-vodno, gde }e se graditicentrala - nije. Sem, to-ga, obja{wava, tu `ivi
osam specijalno za{ti}e-nih vrsta i {est za{ti}e-nih, a gradwa MHE nijedozvoqena ako ih ima sa-mo dve.Tra`e}i reviziju postup-ka kojim je investitorudozvoqena gradwa, ova or-ganizacija se obratila Mi-nistarstvu za{tite `i-votne sredine, a u odgovo-ru koji je stigao, navodi se,izme|u ostalog, da postu-pak izdavawa saglasnostiza MHE nije sproveden utom ministarstvu.
- ^iwenica je da se izgrad-wom MHE naru{ava priro-da, degradira `ivotna sre-dina i u velikoj meri dovo-di u pitawe postojawe vo-dotoka, re~ica i potoka,pi{e, izme|u ostalog, u od-govoru ovog ministarstva -o ~emu svedo~e brojni pro-testi gra|ana, ali i stru~-ne javnosti, pa bez obzirada li se planirana MHE naGrzi nalazi ili ne u za{ti-}enom podru~ju, zahvaquje-mo gra|anima na inicijati-vi da se ispitaju svi na-
~ini izdavawa dozvola zaizgradwu MHE, a sve uciqu op{teg interesa za-{tite prirode.Shvataju}i ovaj odgovor
kao podr{ku zahtevima Pa-ra}inaca, u “Alternativ-nom parlamentu” ocewujuda postoji neslagawe po pi-tawu MHE izme|u dva mi-nistarstva, jer Ministarstvoenergetike zdu{no podsti-~e i podr`ava wihovu iz-gradwu, za razliku od Mi-nistarstva za{tite `ivot-ne sredine. Z. Ra{i}
Biblioteka “Dr Vi-}entije Raki}” obogatilaje svoj kwi`ni fond novimnaslovima u kojima svakiqubiteq kwige mo`e da seprona|e, da izabere ne{toza ~itawe ili da se in-formi{e o novim izdawi-ma.
Posle evedentirawakwiga, odnosno upisiva-wa u zajedni~ku bazu poda-taka dostupnu i na sajtubiblioteke, uvek qubaznei predusretqive bibliote-karke pripremile su za“Bilten” podatke o no-vim naslovima.
Nabavqene su kwigeizdava~kih ku}a: “Vul-kan”, “Laguna”, “Slu`be-ni glasnik”, “Evro book”,“Kreativni centar”, “P~e-lica”, “Catena mundi”,“Arhipelag”, “Dereta”,“Geopoetika”, “Klib” i“Srpska kwi`evna zadru-ga”, ukupno 583 naslova na-mewenih odraslima i de-ci. Me|u wima su najnovi-ja dela svih kwi`evnihrodova, za sve ~itala~keukuse, poput romana: “20srpskih podela” Du{anaKova~evi}a, “Prelest”Filipa Grbi}a i “Preka-sno” Branke Krilovi},novi romani rado ~itanogHarukija Murakamija, isto-rijski roman “Povratakbogova” Grejema Henkoka,kao i novi {vedski roma-ni, me|u kojima je i “1947”Elisabet Osbrink. Novi-teti su i pri~e VladeArsi}a “Nevi|ena Srbi-ja”, od stranih pisaca iElif [afak sa novimromanom “^ast”.
Za qubiteqe epskefantastike, tu su roma-ni Pitera V. Breta:“Presto od lobawa”,“Sun~ani sat” i “Pu-stiwsko kopqe”, zatimnova izdawa Stivena Kin-ga. Kwige Toni Parson-sa dopuwene su najnovi-jom “Devojka u plame-nu”, dostupan je italijan-ski bestseler pisac Do-nato Karizi sa svojimromanima, a iz domena na-u~ne fantastike - kwiga“Deca vremena” Adrijana^ajkovskog, koja je osvoji-la nagradu “Artur Klark”za najboqi roman i ~ije jeizdawe rasprodato.
Zanimqivo i raznovr-sno, a ovo je tek deo onog{to se mo`e prona}i napolicama biblioteke iliuz sugestiju zaposlenih.Biblioteka nastoji da svojkwi`ni fond pro{iri usvim oblastima u kojima~itaoci mogu da se in-formi{u, zabave, obrazu-ju i podstaknu da ~itawekwiga postane deo wihovesvakodnevice.
N. Stankovi}
Gu`ve u para}inskom Do-mu zdravqa i pacijenti satemperaturom pokazuju da jegrip stigao, a da nisu sa-mo respiratorne infekci-je u pitawu potvr|uju izCentra za kontrolu zaraznihbolesti Zavoda za javnozdravqe, gde ka`u da je ulaboratoriji Instituta
“Torlak” izolovan virusAH1 iz brisa pacijenatasa ovog podru~ja. Zavod za javno zdravqe,
ina~e, podelio je pro{lejeseni pomoravskim zdrav-stvenim ustanovama 6.165doza vakcine protiv se-zonskog gripa i sva koli-~ina je potro{ena. Z.R.
KONFERENCIJA ZA NOVINARE “ALTERNATIVNOG PARLAMENTA GRA\ANA”
INVESTITOR PRIPREMA GRADWU MHEOn je zakupio parcelu u blizini Grze i od marta po~e}e radove, upozorio je predsednik APG Milan Ili}
PARA]INCI PRIKUPQAJU NOV^ANU POMO] ZA BOLESNU DEVOJ^ICU (3)
@IVOTNA BITKA MALE MILEDete je operisano u Beogradu, a roditeqi nastavqaju weno le~ewe u [vajcarskoj OTVORENI RA^UNI
Da bi Mila lak{edobila svoju `i-votnu bitku, otvore-ni su ra~uni: dinarski je 355-3200690832-21, a devizni: 355-3200693190-28,primalac Mila Ra-dojlovi}.
NOVI NASLOVI U GRADSKOJ BIBLIOTECI
KWIGE ZA DUHOMRADOZNALE
Na policama je blizu 600 novih naslova
RASPUST VREME
ZA ^ITAWE
Tokom zimskog raspustau~enici }e mo}i svojeslobodno vreme da is-koriste i za u`ivawe unovim kwigama - isto-rijskim romanima, kla-sicima, poeziji ili pro-zi, fantastici ili bes-tselerima, qubavnimromanima ili “krimi}i-ma”, po izboru.
PREPUNE ^EKAONICE DOMA ZDRAVQA
GRIP STIGAO U POMORAVQE
MILAN ILI] - tra`ili smo reviziju postupka kojim je dozvoqena gradwa
~etvrtak 31. januar 2019. 13Zdravqe Bilten
KAKO PROTIV PU[EWA
1. Prona|ite svoj razlog za odvikavawe.2. Ne donosite naglo odluku jer je to
bolest zavisnosti.3. Razmislite o pomo}i i pona{awu u trenuci-
ma apstinencijske krize.4. Oslonite se na bli`we.5. Opustite se uz neki novi na~in relaksacije. 6. Izbegavajte alkohol i kafu.7. O~istite ku}u od tragova pu{ewa - ispunite
dom mirisima eteri~nih uqa.8. Ne odustajte!9. Kre}ite se, {etajte…10. Jedite vo}e i povr}e, `itarice i mawe pro-
teina. 11. [tedite novac - odredite nagradu za sebe i ku-
pite ne{to.12. Zapamtite: vreme je na va{oj strani - ve}
nakon samo 20 minuta ose}a}ete koristi po zdravqe jer }e se va{ puls vratiti u normalu.
SAVET PLUS
IZREKA“Ne zadr`avaj ono {to odlazi od tebe.
Ina~e ne}e do}i ono {to ide prema tebi.” JUNG
SAVETI I PREPORUKE IZ DOMA ZDRAVQA PARA]IN
Stranicu pripremila @aklina Romih Veqkovi}
patrona`na sestraDoma zdravqa Para}in
Evropska nedeqa prevencije ra-ka grli}a materice” se obele-`ava u ciqu podizawa svesti`ena o ovoj bolesti i na~ini-ma prevencije. Prepoznaju}izna~aj ove kampawe, Srbijave} trinaesti put aktivno u~e-stvuje u wenom obele`avawu od21. do 27. januara. Osnovna poruka svim `ena-ma je da je rak grli}a mate-rice maligna bolest koja semo`e spre~iti.
„RANO OTKRIVAWEMO@E SPRE^ITI RAKGRLI]A MATERICE” jeslogan koji }e obele`itipotrebu da jo{ jednom apelu-jemo na na{e sestre, majke,}erke, prijateqice, da uEvropskoj nedeqi prevenci-je raka grli}a materice raz-mi{qaju o svom reproduk-tivnom zdravqu i da u tokugodine odvoje dan kada }eposetiti svog lekara i isko-
ristiti neku od dostupnihmogu}nosti prevencije. Rak grli}a materice du`e oddecenije predstavqa ozbiqanjavnozdravstveni problem uSrbiji. U na{oj zemqi 2015.godine registrovano je 1.095novoobolelih `ena, dok su 424`ene izgubile `ivot od ovevrste raka za koju sa sigur-no{}u znamo da pripada gru-pi najpreventabilnijih. Na-ro~ito zabriwava ~iwenica da
se Srbija i daqe nalazi u gru-pi evropskih zemaqa sa naj-vi{im stopama obolevawa iumirawa od raka grli}a ma-terice. Va`no je znati da se skorosvaki slu~aj mo`e spre~iti.Dobro organizovani skriningprogrami mogu da spre~e i do80 odsto slu~ajeva raka grli-}a materice, otkrivaju}i ma-lignu degeneraciju u preinva-zivnoj fazi.
1. Napitak za zdrav po~etak dana - pola limuna is-ce|enog u ~a{i mlake vode. 2. Vitaminski miks - kivi, pomoranxa, pola limu-na, pola banane i ka{i~ica meda.3. Vitamin C - citrusi, crvena paprika, brokoli,spana}, paradajz, kupus, nar i kivi.4. Vitamin B2 - poma`e telu da hranu pretvori uenergiju. Sadr`e ga sve vrste oboga}enog hleba i `i-tarice, a ima ga i u mle~nim proizvodima, zelenompovr}u, ribi i mesu. 5. [etawe bar 45 minuta dnevno - nakon ru~ka. 6. ^e{}e ve`bawe svakog ~lana porodice, u skla-du sa afinitetima. 7. Redovno prawe ruku i izbegavawe dodirivawa li-
ca i o~iju.8. Pokrivawe usta - kod ka{qawa i kijawa.9. Zdrav ru~ak - {to {arenijih boja, ~esti, a ma-wi obroci.10. Supervlakna - u jabukama, {argarepi, ovsu i ma-hunarkama, `itaricama, kupusu i zelenom lisnatompovr}u. 11. Probiotici - prirodno se nalaze u fermen-
tiranoj hrani poput jogurta.12. Beli luk - najzdravije povr}e. 13. Voda i san - nezamewivi.14. Riba i omega 3 masne kiseline – plava riba, ora-{asti plodovi, semenke lana i maslinovo uqe.Od svega po malo, bi}e dovoqno.
Centar za promociju zdravqa In-stituta za javno zdravqe Srbije„Dr Milan Jovanovi} Batut” raspi-sao je nagradni likovni i lite-rarni konkurs na temu „Dojewe,temeq `ivota” povodom obele`ava-wa “Svetske nedeqe dojewa 2018.” za
decu pred{kolskog i osnovno{kol-skog uzrasta. Radovi su pristigli iz deset okru-`nih instituta i zavoda, a posla-lo ih je 29 pred{kolskih ustanovai 26 osnovnih {kola.Andrijana Milosavqevi},
u~enica 8/2 razre-da O[ ”BrankoRadi~evi}” iz Po-povca, odeqewe uBuqanu, za lite-rarni rad u konku-renciji od petogdo osmog razreda,osvojila je tre}emesto.
^ESTITAMO!
Broj 1 svih zdravih biqa-ka na svetu! Ona pru`a to-liko {irok raspon zdrav-stvenih prednosti da jeto jednostavno zapawuju}e. Kurkuma sadr`i kurkuminkoji posti`e vi{e od 150terapijskih delovawa. Nepostoji ni jedan drugiprirodni sastojak na sve-tu koji je efikasniji zasmawewe zapaqenskih pro-cesa u telu od wega. Kom-binacija kurkume i crnog
bibera je pravi eliksirzdravqa. Nikad ga ne uzi-majte na prazan `eludac.Dodavawe kurkume kod ku-vawa u pripremi slatkihi slanih jela je vrlo po-pularno i prakti~no jerona daje lepu `utu boju, ane preuzima aromu jela.Dodajte je jelima pri kra-ju jer }ete tako maksi-malno sa~uvati wena leko-vita svojstva.
U`ivajte!
Da li smo ro|eni da bu-demo lewi? Nova neuro-lo{ka studija pokazuje daverovatno jesmo. Pokaza-la je da ~ak i kad qudiznaju da je ve`bawe po-`eqno i planiraju dave`baju, odre|eni sig-nali u wihovom mozguih podsti~u da sede. Au-tori studije se nadajuda }e nam razumevawekako na{ mozak potkopa-va na{e planove da ve-`bamo, obnoviti motiva-ciju da se pokrenemo.
Retki su oni me|u na-ma koji ve`baju redovnoiako svi znamo da je ve-`bawe dobro za zdravqei dobro stawe. Qudi suprirodno skloni neak-tivnosti zarad, mo`da,~uvawa energije u nekadavna vremena kada jeto bilo potrebno. Ali^OVEK mo`e i svesnoda odlu~i da se pomeri,bez obzira na to {tamozak mislio.
Dakle, odluka je ipak na nama.
KONKURS POVODOM SVETSKE NEDEQE DOJEWA
ANDRIJANI TRE]E MESTO
DOJEWE – TEMEQ @IVOTAMaj~ino je mleko najzdravija hrana,Veoma je bitno jo{ od prvog dana.
I po no}i i po danu,Mama uvek ima hranu.
Uvek spremnu, uvek taze za mamine male maze.Da bi deca rasla jaka, zdrava, sna`na,Maj~ina je hrana za wih vrlo va`na.
ZA JA^I IMUNITET VA[E PORODICE
EVROPSKA NEDEQA PREVENCIJERAKA GRLI]A MATERICE
APOTEKA U MALOM
KURKUMA
STVARNO OZBIQNO -
GENETIKA I LEWOST
~etvrtak 31. januar 2019.14 KulturaBilten
5.2.A. Nema~ka pripremaza borbu, izme{tawevaro{ana. - No, tek {tomi po~esmo pomaqati zas-tave i spremati vence,pu~e glas po varo{i da jekomanda nema~ka naredi-la da se sve stanovni{tvo,i mu{ko i `ensko, i staroi mlado, do jedanaestsahati pre podne imaiseliti iz varo{i i daide put Ni{a. Ko se posletog vremena u varo{ina|e, bi}e ubijen. Ova vest pukla je kao
grom iz vedra neba. Najve}a radost pretvorise odjedared u najve}uneizvesnost.
Ispo~etka ~ak i neverovasmo, ali kadslu`iteqi op{tinskiza|o{e iz ku}e u ku}u daovu naredbu saop{tavaju,besmo na~isto da treba sveostaviti, pa `ivotspa{avati od neprijate-qske vojske. Ovako, sve jepro{lo. ostati, pa smrtdo~ekati. I krenusmo. [ta je ko
mogao i ~ega se dosetio,uzeo je i sa sobom poneo.Ko je imao kakve tarniceili kquse, taj je bionajsre}niji, jer nije barmorao stvari na le|imavu}i. Dan je bio neobi~no lep
i to be{e sre}a. Onekoji su prvi pohitalibe{e zadr`ala nema~kastra`a na kraju varo{i,jer nije imala nare|ewe danas propu{ta. Tu smo sesvi sa~ekali, jer dok jestra`i stiglo odobrewe danas propusti, proteklo jevi{e od jednog sata. I okojedanaest sahati pre podnekrenulo se sa pet do {esthiqada du{a, ne znaju}ikuda.
Ve} smo za sobomostavqali posledwe ku}epara}inske. I{li smopolako i pa`qivo da sene bi svoj od svoga odva-jao. Pa ipak, bilo je i
takvih slu~ajeva ali su seopet ubrzo sastajali.Ve}inom se }utalo, kao dasmo i{li na gubili{te.Samo se ~uo pla~ gdekojeg deteta ili kukwavapo koje `ene, koje su drugeu}utkivale. Usput smo sretali po
kojeg nema~kog vojnikaili gomilicu od neko-liko wih. Na tri do~etiri kilometra odvaro{i pro|osmo poredjednog mitraqeskog ode-qewa koje be{epostavqeno kraj druma ipored kojeg je stajao jedanpodoficir sa revolveromu ruci, naperenim u masu
naroda. Onda nismo imali vre-
mena da mislimo {ta muto zna~i, ali, kad smo sedocnije opomenuli da sumitraqezi bili spako-vani i spremni zapovla~ewe, onda smo bilina~isto da je ovo ode-qewe strahovalo od nas ida smo ga mi, od {ale,mogli pot~initi na{ojvlasti samo da smo bilisigurni da su to posled-wi ostaci neprijateqskevojske. Ovako, sve jepro{lo. Od prazne pu{kedvojica se pla{e. Malo zatim sretosmo
dvojicu vojnika, koji na
rukama nosahu jednograwenog. Da bi sebi teretolak{ali, uze{e odMilutina Glavi~kog tar-nice, u kojima on nosa{esvoje stvari, pa u isterawenika polo`i{e, ajednoj `eni svuko{e bun-du, te ga wome pokri{e ivuku}i i guraju}i tar-nice, odo{e put Para}ina. I ovi su mogli ostati una{im rukama da u namane be{e jo{ opravdanogstraha. Posle tog slu~aja,ne prime}uju}i vi{e nikogpred sobom, narod po~e{aputati da je sad srps-ka vojska blizu, da tek{to se nije pojavila.
STO GODINA OD OSLOBO\EWA PARA]INA (1918-2018)BELE[KE SA PARAKINOVOG BRODA
Priredio:\or|e Petkovi}
Povodom 28 godina vrlouspe{nog rada, u petak18. januara, u sali gradskogpozori{ta odr`an je Kon-cert Baletskog studija“M”. Kao i svake godine,sala je bila prepuna pre-te`no mladog sveta - qu-biteqa baleta, kao i bra-}e, sestara i roditeqabrojne baletske ekipe ko-ja je izvela poznatu balet-sku predstavu “Krcko Ora-{~i}”. Opet, kao i svakegodine, ve} dvadeset osmiput, program je vodilaprofesorka Simka \uri}Jeli~i}.Podlogu za ovu baletskupredstavu ~ini pri~a “Krc-
ko Ora{~i} i Kraq mi{e-va” iz Hofmanove zbirke“Serapionova bra}a”, amuziku je napisao PetarIli~ ^ajkovski, koji jeod ove muzike napravioveoma popularnu dvadese-tominutnu istoimenu svi-tu. Predstava je prvi putizvedena 1892. godine uSankt Peterburgu.“Krcko Ora{~i}” je ba-
let u dva ~ina. U prvom,te~e pri~a Droselmajera,lutkara i Klarinog ku-ma, o Krcku Ora{~i}u i{e}ernoj vili koji susre}no `iveli u Kraqev-stvu slatki{a, ali ih jeRatilda, kraqica mi{e-
va, razdvojila i KrckaOra{~i}a pretvorila uru`nu drvenu krckalicu.Rastu`ena ovom pri~om,mala Klara `eli da pomog-ne Krcku, pa uz pomo} ~a-robnog {tapi}a uspeva dasavlada zlu kraqicu i raz-bije wene ~ini, tako daKrcko Ora{~i} ponovopostaje lepi princ i u
znak zahvalnosti vodi Kla-ru u Kraqevstvo slatki{a.Na po~etku drugog ~ina, pu-blika je prosto zasewenaprelepom scenografijom ikostimografijom; scena pod-se}a na Kraqevstvo slatki-{a, gde princ upoznaje Kla-ru sa {e}ernom vilom, kra-qem i kraqicom. Po~iweceremonija ven~awa koju
prati koncertna svita sasta-vqena od {panske, arapske,kineske, ruske i francu-ske igre, sa ~uvenim Valce-rom cve}a kao efektnomzavr{nicom.Na kraju, publika je bur-no pozdravila izvo|a~epredstave, brojne tuma~euloge dece (13), mi{eva(11), vojnika (11), i pahu-qica (19), kao i izvo|a~eplesova iz drugog ~ina(39). Mada su deca to za-slu`ila, nema prostorada navedemo sva imena,ali, ipak, treba navestimakar imena balerina ko-je su izvele zavr{ni Val-cer cve}a: Milica Radoj-lovi}, Anamarija Bo`i-ni}, Teodora Vukovi}, Jo-vana \or|evi}, An|elijaIli}, Marta Miajlovi},Matra Milojevi}, Ana Ha-xi}, Ema Zowi}, Iva Ar-senijevi}, Andrea Marki-}evi} i Jovana Simi}. Uz aplauze i cve}e, publi-ka je na kraju pozdravilai autorke predstave: nas-tavnicu koja vodi Baletskistudio “M” Milicu Kati}i \ur|icu Buji}.
D. Nikoli}
Na prelazu stare u novugodinu, literarna delatnostTomislava \oki}a dala jezna~ajne plodove. Obja-vqene su ~etiri wegovepri~e: u kwi`evnom ~aso-pisu “Bdewe” iz Svrqigapri~a “Probu{eni bubaw”,u ~asopisu “Lu~a” iz Su-botice pri~a “Posinak”, u~asopisu “Trag” iz Vrbasa“Kra|a i prekra|a bici-kla”, a u “Politici” od10. januara ove godine obja-vqena je \oki}eva pri~aza decu “Mi{ i ma~ka”.
Prve dve pri~e ispri~ane suu maniru seoske pripovetke,sa opisom seoskih obi~aja,naravi i dru{tvenih odnosa.\oki} koristi `ivi narod-ni jezik sa granice izme|u dvanajstarija srpska dijalekta,ubacuje sve`e narodne izra-ze, ponegde daje humoristi~-ku intonaciju, a ~esto ide-alizuje oblike i svetiwe se-oskog `ivota. [to se ti~e kontrasta
razli~itih sila, u pri~i“Probu{eni bubaw”, na jed-noj strani je data idili~na
slika svadbe koja je zakaza-na za kraj oktobra, “kada jeu doma}inskoj ku}i sve pu-no: i ambari, i ko{evi, iba~ve, i {tale, i obori, itorovi”, a na drugoj strani,osiona vlast koja prekidasvadbeno veseqe zbog izla-ska na prve predsedni~ke iz-bore 1953. godine.U pri~i “Posinak” dat jeprikaz jednog bolnijeg kon-trasta, nakon opisa svegbogatstva gazda Jevrema, au-tor pri~e zakqu~uje: “Sveima gazda Jevrem Brki}, a
ni{ta nema! Nema nasled-nika kome }e to silno bo-gatstvo ostaviti.”Pored ve} objavqenih ri-~a, tokom januara trebada se pojave \oki}eve pri-
~e “Ve~e na Grzi” i “Za-prege smrti”, prva u kru-{eva~kom kwi`evnom ~a-sopisu “Putevi kulture”,a druga u ~asoppisu “Stig”iz Malog Crni}a kod Po-
`arevca. Isto tako, svojimpri~ama \oki} u~estvuje naliterarnim konkursimakwi`evnih klubova iz Po-`arevca, Svilajnca, U`i-ca i [apca. D.N.
Tri filma: “Ralfrastura internet”,“Petar Pan, magi~nakwiga nedo|ije” i“Akvamen, on nijeodavde”, prikazana su11. januara u na{empozori{tu.“Akvamen” je ame-
ri~ki akcioni, avan-turisti~ki film. Uglavnoj ulozi kraqa jeXejson Momoa, filmje re`irao Xejms Van,a pojavquje se velikibroj poznatih glumaca,kao {to su PatrikVilson, Amber Hard,Vilijam Defo, te Ni-kol Kidman, dobitni-ca Oskara, koja glumikraqicu Atlanu.Prema oceni fanovaovog `anra, ovaj filmje najslabiji od svih{est filmova iz se-rije DCEU, {to nezna~i da je sa tankimfinansijskim uspehomzbog miliona fanovakoji ipak pune bio-skopske dvorane.
D.N.
KONCERT BALETSKOG STUDIJA “M” POVODOM 28 GODINA RADA ZA U@IVAWE U POZORI[TU
RO\ENDANSKI POKLON PUBLICIJedinstvena baletska {kola u Srbiji animira decu ve} skoro tri decenije
POSLE MAGDALENE, MILICA
Za gledaoce, koncert je pripremila Milica Kati},koreograf, koja je preuzela misiju negovawa balet-ske igre od preminule Magdalene Petrovi}, osniva-~a ove jedinstve baletske {kole u Srbiji. Rasko{nekostime je uradila \ur|ica Buji}, dok je Igor Mi-losavqevi} bio zadu`en za ton i scenske efekte.
PROJEKCIJA FILMOVA
POLOVINOM MESECA
“AKVAMEN”SA NIKOLKIDMAN
KWI@EVNA AKTIVNOST TOMISLAVA \OKI]A
UVEK AKTUELNE PRI^E
Tomislav \oki} (levo) na Svetosavskoj svetkovini
~etvrtak 31. januar 2019. 15Kultura Bilten
U organizacijiKwi`evnog kluba "MirkoBawevi}" i Kulturnogcentra, 25. januara, odr`anje u prostorijama KC 25.po redu "Svetosavski pes-ni~ki maraton". Me|utim,zbog sne`ne me}ave, ovegodine je broj u~esnika“Maratona” gotovo pre-polovqen u odnosu napro{logodi{wi. Ipak,osim iz Para}ina i sused-nih gradova, ]uprije iJagodine, bilo je gostiju izProkupqa, Kru{evca,Kragujevca, SmederevskePalanke i Beograda, pa~ak iz Leposavi}a iSkopqa.Sve~anost je po~ela sve-tosavskom himnom uizvo|ewu crkvenog hora"Sveti \or|e" podupravom Vlade Stanojevi}a.Kako nije bilo uobi~ajenebesede, voditeqka pro-grama Sne`ana Tani}, pes-nikiwa i direktorka O["Stevan Jakovqevi}", upoz-nala je prisutne sapropozicijama, ~lanovi-ma `irija i nagradama, azatim je Olga Ru`i}Man~i}, predsednica KK"Mirko Bawevi}", poz-dravile prisutne.U takmi~arskom delu je
u~estvovalo 34 pesnika,a u revijalnom 17. Nakonve}awa, `iri je doneoslede}e odluke: nagrada"Venedikt Crepovi}" pri-pala je Tatjani \uri} izKru{evca, za pesmu "Bajkao Rastku"; nagrada "Mirko
Bawevi}" je dodeqenaMilutinu Milo{evi}u izProkupqa, dok je MilenaPeri}, tako|e izProkupqa, osvojila nagradu“Dragomir Bodi}" za pes-nike mla|e od 30 godina. "Svetosavsko odli~je" je
dodeqeno AndrijiRadomirovi}u, pesniku isve{teniku iz Para}ina.Kwi`evnik \or|ePetkovi} iz Fonda “Zlata@ivadinovi}” nagradio jeBeogra|anku DuwuTanaskovi} kwigom isvilenom maramom.
Pohvale su dobiliMilo{ Makera i MilenaVukovi} iz Para}ina,Duwa Tanaskovi} izBeograda i VioletaSekovska iz Skopqa. Sve~anost je zavr{ena
dru`ewem i }askawem uzbogat koktel.
D. Nikoli}
Ve} po tradiciji, slika velikog formata ZoranaIvanovi}a ~ija je krajwa destinacija svakog feb-ruara ~uvena Galerija “Gran pale” u Parizu, izla`ese pre toga u galeriji na{eg Kulturnog centra, aovog puta u pitawu je slika “Pokajawe”. Ina~e, Iva-novi} izla`e u “Gran paleu” od 2006. godine, odkada se odr`ava smotra evropskog stvarala{tva 15umetni~kih pravaca, sa razli~itim inspiracijamai temama. On tamo jedini predstavqa Srbiju i, dokse ostali umetnici pojavquju povremeno, on je je-dini stalni u~esnik ove zna~ajne slikarske smotre,~iju va`nost potvr|uje i ~iwenica da je otvara pred-sednik Francuske.Na otvarawu u na{em gradu u Kulturnom centru,pred odabranom publikom po{tovalaca Ivanovi}eveumetnosti, govorili su @arko Stankovi}, uredniklikovnog programa KC, slikarka Vasilisa Ivano-vi} i sam autor.Nabrajaju}i slavna imena slikara koji su izlaga-li u “Gran paleu”, poput Pikasa i Dalija, Vasi-
lisa je istakla zna~aj prisustva jednog srp-skog slikara, dok je autor govorio o proce-su nastajawa slike i o samoj slici, o wenomsadr`aju i poruci.Nastajala je u sporom ritmu, punih pet i pomeseci, a u tome bio mu je od pomo}i susretsa ~ovekom sa Altajskih planina, koji `ivisporo, po prirodnom ritmu, bez ~asovnika, bezdatuma, dakle bez `urbe, jer onaj ko `uri iz-gubi ono {to je naj~e{}e najva`nije. Natop-qen tim iskonom, Ivanovi} nam je ispri~aokako je sliku stvarao sporo i u osami, u pla-nini, usred divqine, negde naspram Rtwa, oslu-{kuju}i damare prirode i napajaju}i svoja ~u-la wenim bojama, zvucima i mirisima.Sama slika, po wemu, izra`ava neke konstan-te u qudskoj prirodi, dva protivre~na svoj-stva ~ovekova, strast lovca i `al za `rtvom,otuda naziv slike “Pokajawe”.
D. Nikoli}
Nakon sve~ane premi-jere filma "Taksi bluz"odr`ane 16. januara u“Sava centru” i premi-jernog prikazivawa ubioskopu “SinepleksU{}e”, film se na{aona repertoaru na{egpozori{ta, tri dana zaredom, 23. i 24. januarasa po dve, a 25. januarasa tri projekcije.
Film su proizveli"Viktorija film" i"Klan prodak{n", saproducentima MarkomJoci}em i AndrijomMilo{evi}em. Direktorfotografije je LukaMili}evi}, scenografSawa Bulat i KatarinaPlav{a, kostimografJelena \or|evi}, mon-ta`er Davor Bosanki},autor muzike IgorPerovi}.“Taksi bluz” nema pre-tenzije da se bavi krup-nim ideolo{kim temamaili bolnim socijalnim
problemima, ve} jestvaran radi zabave ihumora. Ipak, premaizjavi rediteqa, autori-ma filma je bio va`anodnos izme|u de~aka itaksiste, koji polazi odpukog sa`aqewa i razvi-ja se do iskrenog emo-tivnog odnosa izme|uwih dvojice.Naime, u sredi{tu
pri~e je no}na vo`wataksijem, u koji najpreupada mali Damir kojije pobegao iz doma zanezbrinutu decu i kojije u potrazi za ocem.Lik taksiste Marka,ina~e propalog dra-maturga, tuma~i AndrijaMilo{evi}, ali je wego-va uloga prili~no pasiv-na, on samo vozi, a utaksi mu ulaze razno-razni qudi, tako da sevo`wa pretvara u gomilusuludih situacija: triou vidu N. \uri~ka, B.Milivojevi}a i B.Dimitrijevi}a je kren-uo na maskenbal, bra~nipar tuma~e N. Pejakovi}i S. Sila|ev, koju suzadesile poro|ajne muke,ulogu ludog Kineza igraA. Jovanovi}, a SergejTrifunovi} tuma~i likbeskrupuloznog krimi-nalca.U oceni svog ostvare-
wa, rediteq izjavqujeda je zadovoqan izboromglumaca koji su mogli danadograde tekst, kao ifilmom u celini, jerje wihova ideja bila danaprave "komunikativnibioskopski film, ne{to{to }e publika radodolaziti da gleda i u~emu }e u`ivati".
D. Nikoli}
Aforizmi na{eg sugra|anina, satiri~ara NinusaNestorovi}a, objavqeni su u 113. broju bugarskog ~asopisa“Kwi`evni svet”. Ovaj ~asopis izlazi ve} jedanaest god-ina i prezentuje sliku savremene bugarske kwi`evnos-ti, ali svoju ~itala~ku publiku upoznaje i sa delimadrugih stvaralaca na prostorima Balkana.Nestorovi} se na{ao u “Kwi`evnom svetu” zahvaquju}ibugarskom satiri~aru Valentinu Dimitrovu koji je pre-veo 66 wegovih aforizama. Z.R.
SNE@NA ME]AVA PREPOLOVILA BROJ U^ESNIKA MANIFESTACIJE
SVETOSAVSKI PESNI^KI MARATONU takmi~arskom delu 34 pesnika. Nagrada “Venedikt Crepovi}” pripala Kru{evqanki
@IRI I NAGRADE
Prema propozicijama, Svetosavski pesni~ki“Maraton” se sastoji iz takmi~arskog i revijalnog dela,predvi|ene su tri nagrade i jedna za ~lanovedoma}eg kluba, te ~etiri pohvale, a o nagradama jeodlu~ivao `iri u sastavu: profesor dr PredragJa{ovi}, predsednik, profesor kwi`evnosti Sne`anaMitrovi} i Sa{a Milovanovi}, urednik kwi`evnogprograma Doma kulture iz Prokupqa.
POZNATA
GLUMA^KA
IMENA
Rediteq filma jeMiroslav Stamatov, sce-naristi su MarkoBackovi} i MarkoJoci}, a gluma~ki ansam-bl ~ine poznata imenana{e kinematografije:Andrija Milo{evi},Milena Predi},Aleksandra Tomi},Nikola \uri~ko, SergejTrifunovi}, BorisMilivojevi}, BorisKomneni} i NikolaPejakovi}. Ulogu nes-ta{nog de~ka igra TodorJovanovi}.
@AL LOVCA
Na slici su prikazanedve centralne figure:figura de~aka sa pra}-kom i figura ubijenemlade ko{ute, dakledva nevina stvorewa,oba `rtve jedne iskon-ske strasti, ko{uta kaofizi~ka, a de~ak kaomoralna `rtva. Slikaobiluje drugim detaqi-ma, glavama lova~kihpasa, drve}em, li{}em,cve}em, {to treba dauka`e na harmoniju iz-me|u ~oveka i biqnog i`ivotiwskog sveta.
SLIKAR ZORAN IVANOVI] PONOVO NA SVETSKOJ IZLO@BI
PRE PARIZA “POKAJAWE” U PARA]INU“Pariski salon” sve~ano }e 12. februara otvoriti predsednik Francuske
U BUGARSKOM “KWI@EVNOM SVETU”
AFORIZMI NINUSA NESTOROVI]A
POSLE PREMIJERE U CENTRU “SAVA”
"TAKSI BLUZ" UNA[EM POZORI[TU Nagra|eni u~esnici
Maratona sa organizatorima
Akademski slikar i profesor Zoran Ivanovi} (levo)
~etvrtak 31. januar 2019.16 ObrazovaweBilten
Nobelova nagrada je tema kojom smo se ve} bavili,ali mnogo toga je ostalo nedore~eno. Zato nastavqam(o)“pri~u”, ali iz realnije perspektive.Pre svega, Nobelova nagrada dodequje se za kwi`ev-nost, za medicinu, fiziku, hemiju, ekonomiju i - za mir.A za{to ne i za matematiku? “Zli jezici” tvrde daje neki matemati~ar svojevremeno Alfredu Nobelu oteoneku lepoticu u koju je bio ludo zaqubqen, pa je ovajzato kasnije “kaznio” sve matemati~are sveta. Narav-no, nama ostaje da u to (ne) verujemo. Drugo, sasvimje logi~na pretpostavka da prebogati pronalaza~ di-namita mo`e ovom nagradom posthumno da o(pere) svo-ju savest {to je izumeo najzloupotrebqavaniji prona-lazak (dinamit). A oni koji odlu~uju o wegovim za-ve{tanim parama sva|ali su se, sva|aju se i sigurno}e se sva|ati i ubudu}e. Recimo, Nobelovu nagradu za kwi`evnost dodequje
[vedska kraqevska akademija u Stokholmu, ali je pro-{le godine nije dodelila nikome. Za{to? Nemogu}eje da je od tolikih vrhunskih svetskih pera niko ni-je zaslu`io! Jednostavno, i ovu visoku instituciju ~i-ne qudi, a i oni su me|usobno toliko razli~iti, pai neslo`ni. Zato je razumqivo {to su mnoge dosada-{we odluke (od 1901) bile sporne, plod kompromisa,pa i kompromituju}e. Jeste, ova nagrada dodeqena jetolikim velikanima nauke i umetnosti (Albert Ajn-{tajn, Marija Kiri, Pjer Kiri, Vargas Qosa, PabloNeruda, Tomas Man, Bertrand Rasel, Alber Kami, Or-han Pamuk...). Pred svako progla{ewe nobelovca, kaoi pred svaku veliku fudbalsku utakmicu, davane se prog-noze. Kao po pravilu, one su naj~e{}e pa(da)le u vo-du! Setimo se da su bez ovog, vode}eg priznawa osta-li i jedan Borhes, jedan Xojs, jedan Prust, zatim ^e-hov, Kafka, Miler, Ibzen... Uvek su se uplitali i po-liti~ki motivi i interesi, a ve~ito su forsirani ve-liki narodi i veliki jezici. Od malih naroda i malihjezika izuzetak ~ine samo Izraelci, ali to je i u~en iuman narod, a uz to, wegova polovina je u Americi!Najproblemati~nija je Nobelova nagrada za mir.
Jedino wu ne dodequju [ve|ani, ve} Norve`ani. Za-pravo, Nobelov komitet za mir, u Oslu. Wegove odlu-ke su najsumwivije i naj~e{}e na udaru kritike! Se-timo se imena nekih dobitnika: [imona Pereza, Ja-sera Arafata, Leha Valense, Henrija Kisinxera, Ba-raka Obame...Protekle godine londonski “Telegraf” favoritimaje bio proglasio Federiku Mogerini (kao posredni-ka), Ha{ima Ta~ija i Aleksandra Vu~i}a - ako do No-ve godine odre{e dugogodi{wi, vrlo zapetqan kosov-ski ~vor. Naravno, slu~aj se u me|uvremenu jo{ vi{ezakomplikovao i - prognoza je pala u vodu!Dodu{e, bilo je i onih koji su favorite za “mirov-wake” videli u li~nostima Donalda Trampa i Kim XongUna. Pred wihov susret u ju`nokorejskom gradu Pjong-xangu svet je o~ekivao ga{ewe po`ara koji na Korej-skom poluostrvu tiwa od 1953. godine, ali jo{ vi{ega{ewe severnokorejskog nuklearnog programa i izmi-rewe Kim Xong Una sa Amerikom. I, {ta se desilo?“Dragi vo|a”, koji je svoj narod doveo do praznog sto-maka ali mu, zauzvrat, ponudio dalekometne rakete snuklearnim bojevim glavama kojima preti vode}ojsvetskoj sili, naizgled je spustio pesnicu i za kon-traobe}awa, potpisao sporazum o prekidu nuklearnogprograma, ali je, ubrzo, nastavio po starom. ne izbri-sav{i sumwe Zapada.A Donald Tramp? Nastavqaju}i ratne igrarije i ta-lasawa u Siriji, Avganistanu i Iranu, usput se po-sva|ao sa vi{edecenijskim saveznicima oko uvoza ~e-lika i aluminijuma i oko buxeta NATO-a, pa i sa Tur-cima (zbog Kurda koje uzima u za{titu). No, vrhunacje wegova sva|a u ameri~kom Senatu i Kongresu zbogmeksi~kog zida koji ho}e da sazida po svaku cenu!Posle svega, od Nobelove nagrade za mir - ni{ta! Do-bili su je ginekolog Denis Mukvege koji je “le~io `r-tve seksualnog nasiqa u Kongu” i Na|a Murad, pri-padnica Jezida, koja je bila `rtva seksualnog nasi-qa od strane takozvane Islamske dr`ave, a potom bo-rac za qudska prava. Sigurno je da Kim Xong Un zbogtoga i ne `ali ali, ruku na srce, treba re}i i to daTramp, za razliku od drugih, nema ambicije da bude “do-`ivotni”, dok drugi to, o~igledno, imaju! Uostalom, ve-li~ina dvovekovne ameri~ke demokratije je u tome {tosva~ije politi~ke ambicije ograni~ava na osam godina.Najlogi~nije i najpravednije je pri~u zaokru`iti tvrd-wom da su najve}i qudi oni koji su odbili da pri-me Nobela: Lav Tolstoj, Nikola Tesla, @an-PolSartr, Le Duk To... Ba{ oni su dokazali da u plane-tarnom sistemu vrednosti ima mnogo ve}ih “numera”od novca!
Za rad odeqewa za u~eni-ke sa posebnim sposobno-stima za ra~unarstvo iinformatiku, formira-nom prvi put ove {kolskegodine, para}inska Gim-nazija je od Ministarstvaprosvete dobila deset ra-~unara za opremawe no-vog kabineta. Pored postoje}a dva ka-
biineta u kojima se odvi-ja nastava za u~enike ITodeqewa, kako ga popu-
larno zovu, sada je opre-mqen jo{ jedan, {to }emnogo zna~iti za daqi radu~enika, rekla je direktor-ka Gimnazije, Sne`ana Da-~i}. Dobitak je i u poseb-noj obuci dva nastavnikainformatike koji predajuovom odeqewu jer je ovuskupu i slo`enu obuku ta-ko|e finansiralo nadle-`no ministarstvo. Ti na-stavnici su sada u baziqudskih profesionalnih
resursa Ministarstva pro-svete, {to zna~i da mogudaqe obu~avati ostale na-stavnike.Ovo odeqewe formiranoje u na{oj gimnaziji poslepripreme zainteresovanihu~enika i posebnog prijem-nog ispita koji su onipolagali u Prvoj kragu-jeva~koj gimnaziji. Pri-javqeno je 29 u~enika, a is-pit je polo`ilo 13, kojisu kao prvu `equ prili-kom upisa naveli para-}insku Gimnaziju, {to jeveoma va`no za na{u {ko-lu, podsetila je direktor-ka Da~i}. - Ministarstvo prosveteodobrilo je zatim po~et-kom septembra otvarawenovog IT odeqewa u na{oj{koli, koja je ve} imalakapacitet za rad u opremii kadrovima. Onda su usle-dili i razli~iti vidovipodsticaja za {to boqii kvalitetniji rad poput
ove nove ra~unarske opremei visoko profesionalneobuke nastavnika, a sli~nedobiti o~ekuju se i daqe, za-kqu~uje direktorka.Najva`nije je da su u~e-
nicima omogu}eni odli~-ni uslovi i kvalitetnanastava. N. Stankovi}
Kao i svake godine povo-dom {kolske slave, Gimna-zija je odr`ala Svetosav-sku akademiju 28. januarau pozori{tu, na kojoj sepredstavqaju najboqi mla-di stvaraoci na Svetosav-skom nagradnom literarnomkonkursu, a ve} jedanaestugodinu sponzor nagrada jeFondacija “Marko Todoro-vi}” koja pobedniku - au-toru najboqeg literarnograda, poklawa zlatnik.Dobitnica je Na|aMilo{evi}, u~enica 4/1.- Sadr`aj ovogodi{weg
Svetosavskog nagradnogkonkursa je uskla|en temat-ski sa sadr`ajem Svetosav-ske akademije koju su pri-premili na{i u~enici inastavnici. Naziv teme iAkademije je “Trag u vre-
menu”, a ideja je da u~eni-ci na|u inspiraciju u de-lima onih qudi i insti-tucija koji su svojim `i-votom i radom ostavili du-bok trag za dobrobit dru-gih qudi. Takav je bio i`ivot Svetog Save, ali i
qudi za koje se u~eniciopredele jer prepoznajuwihov “trag u vremenu”, ka-`e direktorka GimnazijeSne`ana Da~i}. Ona doda-je da su mnoge ustanove iinstitucije tako|e utica-le na brojne generacije, me-|u wima i para}inska Gim-nazija, koja je pro{le go-dine obele`ila 140 go-
dina postojawa. Odaziv |aka za ovaj kon-
kurs uvek je izuzetan, apro{le godine je radoveposlalo 49 gimnazijalacakoji vole da pi{u i u~e-stvuju na literarnim kon-kursima. Ovo je jedan od na-~ina na koji Gimnazija pod-sti~e razvoj literarnih ta-lenata kod u~enika. N.S.
U~enici O[ “Stevan Ja-kovqevi}” su vrlo uspe{nina takmi~ewima iz progra-mirawa i roboti~ke pisme-nosti, pa su tako u {kol-skoj 2018/19. godini ostva-rili u~e{}e na republi~-kom takmi~ewu. Re~ je o Me|unarodnom
takmi~ewu iz programi-rawa i informati~ke pi-smenosti “Dabar”, gde jeVawa Mrku{i}, u~enik5/1 ove {kole, od 16.500u~esnika u svojoj kategori-ji zauzeo odli~no 14. me-sto. On se izborio za u~e-
{}e na republi~kom nivouposle prvog kruga takmi-~ewa u kome je u~estvova-
lo po 100 u~enika iz sva-ke kategorije.Kako smo saznali od Dra-
gane \uri}, nastavnice in-formatike iz {kole “Ste-van Jakovqevi}”, na tak-mi~ewu su u~estvovali u~e-nici od drugog do osmograzreda, kroz dva takmi~ar-ska kruga. Prvi krug je bioonline u {koli, a u drugomkrugu se u~estvovalo li~no.Takmi~ewe “Dabar” name-weno je u~enicima osnov-nih i sredwih {kola uciqu poboq{awa i razvi-jawa informati~ke pisme-nosti, razvijawa ve{tinere{avawa problema i osta-lih ve{tina. N.S.
GIMNAZIJA DOBRO OPREMQENA ZA RAD NOVOG INFORMATI^KOG ODEQEWA
NOVI KABINET SA DESET RA^UNARAU funkciji su sada ukupno tri kabineta, {to je va`no za unapre|ewe uslova rada
RAZLIKE U NASTAVNOM
PROGRAMU
U odnosu na ostalesmerove u Gimnaziji uIT odeqewu smawen jefond ~asova i broj op-{teobrazovnih predme-ta, nema drugog stranogjezika i latinskog jezi-ka. U~enici }e tokom{kolovawa imati ve-}inu predmeta kao i nadrugim smerovima, aliu mawem obimu, dok jenajve}a pa`wa usmerenaka specijalizovanimpredmetima u okviruprogramirawa.
BROJNE NAGRADE
Me|u nagradama kojeza u~esnike konkursaobezbe|uje Fondacija“Marko Todorovi}” sukwige za svakog poje-dina~no i za najboqeg,nov~ana nagrada u izno-su od 10.000 dinara,zlatnik sa likom Sve-tog Save, nagrade zadrugo i tre}e mesto iposebne kategorije... Svikoji u~estvuju na konkur-su dobijaju neku nagradu.
PODSTICAJ LITERARNOG STVARALA[TVANa|a Milo{evi}, za najboqi rad,nagra|ena zlatnikom
U^ENICI O[
“STEVAN JAKOVQEVI]” USPE[NI MLADI INFORMATI^ARI
Vawa Mrku{i} sa nastavnicom
~etvrtak 31. januar 2019. 17Obrazovawe Bilten
Zbog oskudice u `ivotnim namirnicama, strahod gladi je terao qude da se snalaze na razli-~ite na~ine radi snabdevawa porodice hranom,ali ne velikim koli~inima jer je mogla da po-stane plen okupatora koji je stalno vr{io ne-ke pretrese po ku}ama. U borbi za opstanak, mo-ralnost je gurnuta u stranu. O tome Isidora Se-kuli} pi{e potresne re~enice: “U borbi sa mr-{avom hranom na{i qudi su se pokazali... sla-bi, zavisni, gramzivi na zalogaj... Zaboravilose na politiku i na istoriju, i na spoqa{wupristojnost, i na ~isto}u, i na gordost pogo-tovo... Lagalo se do srama nisko, vrata sobe broj9 u Guvernmanu otvarali su qudi vrlo ~esto za-to da bi se, posle, wima otvarala vrata nekeaustrijske kobasi~arnice ili oficirske mena-`e”.Budu}i da se na{la pred zadatkom da spre~i
pomor od gladi, okupatorska vlast je po~ela dadeli pomo} od dva do pet kilograma bra{naugro`enim porodicama, a takvih je bilo u pr-vim mesecima okupacije oko 90 odsto. Stalnamese~na pomo} je iznosila {est kilogramabra{na i devet kilograma krompira. O redovi-ma za mleko i bra{no \or|e Lazi} je zabele-`io: “Beograd je izgledao `alosno... Ve} oko 4sata u zoru stajala je povorka bednih `ena predprodavnicama mleka i `ivotnih namirnica dabi za sitnu decu dobile ~etvrt litra mleka ine{to bra{na. Oko kasarni i oficirskih me-na`a svuda izgladnela deca sa lon~i}ima u ru-kama, da od vojnika prime po koji zalogaj hle-ba ili ne{to ~orbe ili pasuqa”.Vlast je ponekad delila gra|anima namirni-
ce koje nije htela da upotrebqava za ishranu svo-jih vojnika i ~inovnika; dva-tri puta mese~no,na primer, delila je otpatke od zaklanih `i-votiwa. “U pono} se polazilo”, pi{e Radmi-la Savi}, “i no}u kradom kretalo po ulicama,skrivalo po okolnim dvori{tima oko Cuboka-ne...Tada se delio, bez bonova i besplatno na-rodu cubok: gove|e noge, bela xigerica, gove|ai ponekad kozja glava, re|e ov~ja. Ovih glavaje bilo malo i samo nekoliko redova blizu ula-za u Cubokanu bi dobijali, ostali ne. Ja samsvega nekoliko puta dobila i onda je bila pra-va gozba... Svako je od nas u ku}i dobijao ma-lo mesanca od obraza i jezika, i mozga i masno-}e od o~iju. Uh, gozba!”Okupatorska vlast je donela uredbu o sistemuraspodele `ivotnih namirnica; seqacima je za-brawena slobodna trgovina i sproveden je pri-nudni otkup stoke, `itarica, vo}a i povr}a.Snabdevawe je vr{eno preko legitimacija za is-hranu koje su izdavale op{tinske vlasti. For-mirane su tri posebne ustanove: Centrala zapromet monopolske robe, Vojna intendantura zapromet mesa, masti i goriva i Centrala za ot-kup `etve, hleba, bra{na i povr}a. Jednomuredbom propisano je klawe stoke, zavedeni subezmesni dani (ponedeqak, sreda, petak), uvede-ne su karte za snabdevawe mesom tako da su od-rasle osobe dobijale 120 grama mesa dnevno, adeca po 80 grama. Drugom naredbom odre|ena jednevna koli~ina povr}a po osobi koja je izno-sila 250 grama.Prodaja bra{na doma}em stanovni{tvu je bi-la najstro`e zabrawena; pekari su bra{no do-bijali od Gradskog komiteta, pravili hleb i pro-davali ga. Komanda mostobrana je snabdevala gradribom, a snabdevawe mlekom je obavqala op{ti-na Mali Mokri Lug. Prednost u snabdevawu suimali vojnici i bolesnici, a ostatak mleka jeprodavan u ranim jutarwim ~asovima.U svakodnevnoj borbi da se pobedi glad, par-~e proje sa pekmezom od {qiva, koje su majkekuvale, bilo je tada i hleb i prazni~ni kola~.
“Festival de~jih scena”(FDS) je zavr{en u takmi-~arskom delu, a 30. i 31.januara, u vreme izlaska iz{tampe ovog broja “Bilte-na”, u para}inskom pozo-ri{tu prikazane su tripredstave i dodeqene na-grade. Prema re~ima Vojkana
Risti}a, predsednika Or-ganizacionog odbora, kaoi svake godine, nagradese uru~uju u okviru Sveto-savskih sve~anosti, a do-datak ove godine je {to su30. januara prikazane tripredstave, od kojih dvetematski ura|ene i posve-}ene stogodi{wici Veli-kog rata.- U pitawu su predstave
“Koktel mjuzikl” u izvo-|ewu ekipe O[ “BrankoKrsmanovi}” iz Sikiricei “Gde su Srbi” O[“Mom~ilo Popovi}Ozren”. Tre}a predstava jePred{kolske ustanove“Bambi”, profesionalno
ura|ena, gde su pred{kol-ci prikazali kako mogu le-po i ozbiqno da glume, kaoodrasli, rekao je Risti},dodaju}i da su kostimi,muzika i scenografija ko-
ju su uradile wihove vas-pita~ice dodatno ukrasi-le predstavu i u~inile jeizuzetnom.U takmi~arskom delu
FDS izvedena su 23 scen-ska prikaza, neki od wihsu bili izuzetni po kvali-tetu, zbog ~ega su i osvo-jili glavne nagrade. Zani-mqivo je da je za 2017. go-dinu bilo vi{e nagra|enihpredstava u starijem uzra-stu, a za pro{lu godinu umla|im razredima, ali to
zna~i da se ukupno dobroradi i priprema, sumiraoje rezultate Vojkan Ri-sti}. - Festival je bio odli~ani kvalitetan, seoske {ko-le prikazale su odli~nepredstave iako imaju mawibroj u~enika od gradskih{kola i zato su nagra|e-ne, a svi u~enici i nastav-nici pokazali su dobarrad, zakqu~io je Risti}. On je istakao jo{ speci-fi~nost para}inskog “Fe-stivala de~jih scena” ko-ji je jedinstvena manife-stacija u Srbiji, a to je dase u glumi i pozori{nimpredstavama takmi~e u~e-nici svih {kola iz celeop{tine. N. Stankovi}
U~enici lingvisti~ke sek-cije Tehnolo{ke {kole,pod stru~nim rukovodstvomprofesorke srpskog jezikai kwi`evnosti Zorice Iva-novi}, osvojili su tre}unagradu na republi~kom tak-mi~ewu u Beogradu.Takmi~ewe je odr`ano unekoliko kategorija, a jed-na od wih bila je i izme-|u lingvisti~kih sekcijaosnovnih i sredwih {ko-la. Nagrada je utolikozna~ajnija jer su u~estvo-vale filolo{ke gimnazi-je i stru~ne {kole u ko-jima je srpski jezik glav-ni predmet, nagla{ava pro-fesorka Ivanovi}. Ona jeu svojoj {koli osnovalalingvisti~ku sekciju, a
sude}i prema rezultati-ma dr`avnog takmi~ewa,uspe{no je prepoznala kododre|enih u~enika sposob-nost da se bave ovom te-mom.
Na takmi~ewu supredstavili svoj radkoji je u skra}enomizdawu {tampan kaokwiga pod nazivom“Frekvencijski re~-nici {kolske lek-tire” - druga kwiga,ina~e finansiranabuxetskim sredstvimaOp{tine po konkur-su za projekte u kul-turi u pro{loj godi-ni. - Poslali smo tu na-{u kwigu na repu-
bli~ko takmi~ewe lingvi-sti~kih sekcija u Beograd,{to je takmi~ewe najvi{egranga u ovoj oblasti i do-bili tre}u nagradu. Onanam mnogo zna~i jer jedobijena u konkurencijifilolo{kih gimnazija, ana{a {kola se ina~e ba-vi drugim temama i stru~-nim profilima. Kwigu jeradilo deset u~enika dru-gog razreda iz lingvisti~-ke sekcije, a profesorkaIvanovi} o~ekuje da }enovi ~lanovi raditi pri-premu tre}e kwige. U dru-goj - izabrali su da sebave prozom Bore Stanko-vi}a, gde su odredili re-~i koje se naj~e{}e poja-vquju.
-Trudila sam se da decilak{e objasnim neke stru~-ne stvari. I dok nismoimali kompjuter, radilismo “ru~no”, ali je decibilo zanimqivo da traga-ju za re~ima. Tako je ra-nije sa~iwen i re~niktermina iz oblasti farma-cije i ekologije, kojim jezapo~eta pri~a o re~nici-ma. Kori{}en je i kaopriru~nik za rad jer selak{e u~e re~i, pro{iru-je re~nik i oboga}uje i ~u-va jezik. Deca se na ovajna~in bave i tekstovima izlektire, pa su u prvomfrekvencijskom re~nikuizabrana dela “Kad su cve-tale tikve” Dragoslava Mi-hailovi}a i “Pismo Hara-lampiju” Dositeja Obrado-vi}a. U novoj kwizi izabra-na je proza Bore Stankovi-}a i prou~avawe je biloveoma obimno, ali zani-mqivo, obja{wava Ivanovi-}eva. Na svojim ~asovima ovaj
vrsni pedagog, ina~e, pod-sti~e u~enike da o kwi-`evnosti u~e na druga~i-ji na~in, pa tako snimajukratke filmove sa iza-branim sadr`ajima iz za-datih kwiga i sli~no.
N. Stankovi}
U OKVIRU SVETOSAVSKIH SVE^ANOSTI URU^ENE NAGRADE “FESTIVALA DE^JIH SCENA”
ZA USPE[NO ODIGRANE ULOGE I PREDSTAVEKako se nagrade uru~uju na dan izlaska “Biltena”, imena dobitnika objavi}emo u narednom broju
NA SUPER VE^ERIMA
14 PREDSTAVA
Na “Festivalu de~jihscena 2018.” prikazanesu 23 predstave svihosnovnih {kola u Para-}inu i dve predstavePred{kolske ustanove“Bambi”.. Na “super ve-~erima” je prikazano 14predstava, {to zna~ida je dobar deo tihpredstava bio lepo ikvalitetno ura|en, re-kao je Risti}.
SVI NAGRA\ENI EKSKURZIJOM
Nagra|eno je sedam predstava, ~etiri u mla|im i triu starijim razredima, kao i svi u~enici koji su u~e-stvovali, wih 166. To zna~i da svih 166 u~enika sasvojim nastavnicima dobijaju vau~ere za nagradnu eks-kurziju u izabrani grad, gde }e posetiti gradsko po-zori{te i pogledati pozori{nu predstavu.
SUTRA DODELA
NAGRADA
Dodela nagrada je pr-vog februara na Filo-lo{kom fakultetu u Be-ogradu, a Zorica Iva-novi} }e na Zimskomseminaru odr`ati pre-davawe filolozima okwizi lingvisti~ke sek-cije koja je osvojila na-gradu, {to smatra svo-jim najve}im profesio-nalnim uspehom.
VELIKI USPEH LINGVISTI^KE SEKCIJE TEHNOLO[KE [KOLE
TRE]E MESTO NA DR@AVNOM TAKMI^EWUU konkurenciji vi{e filolo{kih gimnazija, tre}a nagrada je zlata vredna
Predstava sa jedne od “super ve~eri”
Profesorka Zorica Ivanovi} sa lingvisti~kom sekcijom
~etvrtak 31. januar 2019.18 SportBilten
Sportski savez op{tinePara}in (SSOP) je od24. januara organizovao{kolska takmi~ewa useoskim osnovnim {kola-ma, dok }e u februarubiti organizovana tak-mi~ewa u gradu, a sve usklopu 12. “Sportskezime”.Ciq ove tradicionalnemanifestacije je dau~enicima tokom zim-skog raspusta ponudisportske aktivnosti kaonajboqi na~in da upot-pune slobodno vreme. Takmi~ewa u seoskim
mati~nim {kolama suzavr{ena, a deca su, kaoi ranije, najvi{e intereso-vawa pokazala za fudbal.Prvi dan nadmetawa umalom fudbalu bio je uOsnovnoj {koli uSikirici, a ukupno seprijavilo 17 ekipa. Osimde~aka, fudbal su igrale
i devoj~ice, bilo je ukup-no sedamdesetak u~esni-ka, {to je dosta vi{e deceu odnosu na pro{lu“Sportsku zimu”, isti~u
organizatori. Istog danau Dowoj Mutnici odbojkaje okupila 42 u~enika -11 ekipa, dok se stonitenis igrao u {koli uPopovcu.Utakmice u gradu po~iwusutra, 1. februara i tra-
ju dok traje raspust.Odr`ava}e se svakod-nevno u Hali sportova iu sali Ma{insko-elek-trotehni~ke {kole.Osvaja~i prvih mestabi}e nagra|eni organi-zovanim izletom naKopaonik, saznajemo odpredsednika Sportskogsaveza op{tine Para}inMarka Jovanovi}a.Pravo nastupa na
“Sportskoj zimi 2019.”imaju svi u~enici kojipopune prijavu na
zvani~nom sajtu Sportskogsaveza. Osim toga, pri-javu mogu popuniti ineposredno pre po~etkatakmi~ewa.
Ina~e, novina u“Sportskoj zimi” je obukanepliva~a na bazenimaSRC “7. jul”, a organizo-va}e se i igre na vodi usaradwi sa Vaterpoloklubom “Para}in”.
B. Drenovakovi}
Trodnevnim utakmicama uodbojci za osnovce i sred-wo{kolce, u mu{koj i`enskoj konkurenciji,Savez za {kolski sportop{tine Para}in zavr{ioje sa takmi~ewima u prvompolugodi{tu {kolske2018/19 godine. Izlaznost je bila zadovo-qavaju}a, u osnovno{kol-skom uzrastu nadmetalo se{est ekipa de~aka i sedamekipa devoj~ica, a {to seti~e sredwih {kola, tak-mi~ile su se ~etiri ekipeu mu{koj i tri u `enskojkategoriji.U konkurenciji osnovnih{kola najboqi su bilide~aci O[ “\uraJak{i}". Drugo mesto pri-palo je ekipi O["Mom~ilo Popovi} Ozren",a tre}e O[ "BrankoRadi~evi}" iz Popovca. Ukategoriji devoj~ica pobe-dila je {kola “Mom~iloPopovi} Ozren", druga je{kola “Branko Krsmanovi}"
iz Sikirice, a tre}a "\uraJak{i}". Kad je o sredwim {kola-ma re~, najboqe su biledevojke iz Tehnolo{ke,zatim gimnazijalke, pau~enice Ekonomske {kole.U mu{koj konkurencijipobedu su slavili gim-nazijalci. Drugoplasiranaje bila Ekonomska {kola,a tre}a Tehnolo{ka.Za naredno polugodi{te
tako|e je planiran veli-ki broj takmi~ewa.Po~etkom marta suop{tinska takmi~ewa uko{arci, sportskoj gim-nastici i okru`na tak-mi~ewa u sportovima zakoje su ve} odr`anaop{tinska, saznajemo odSlobodana Maksimovi}a,predsednika Saveza za{kolski sport op{tinePara}in. B.D.
U organizaciji Sportskog saveza ufebruaru }e biti organizovan tradi-cionalni izbor najboqeg sportiste isportskih ekipa u op{tini Para}inza 2018. godinu.Pravilnik o dodeli nagrada dopuwenje stavkom kojom }e se dodatno vred-novati nastupi para}inskih sportista,rezultati na doma}im i me|unarodnimtakmi~ewima.
Komisiju za izbor najboqih sportista,pojedinaca i ekipa, ~ine ~lanoviUpravnog odbora Sportskog saveza isportski novinari, a novina }e bitiglas publike, saznajemo od predsednikaSSOP Marka Jovanovi}a.Rok za kandidovawe predloga za izbornajboqih, po kategorijama, je do krajaove nedeqe, a sve~ano uru~ewe priznawabi}e krajem februara. B.D.
Prve medaqe u ovoj godi-ni na{em gradu su doneliatleti~ari "SFS Borca"i to sa “Ibarskog krosa”,odr`anog 12. januara uKraqevu. Para}inci suosvojili tri odli~ja, odkojih dva zlata.AK“SFSBorac” zvani~nopostoji od 1997. godine itada je brojao stotinu~lanova, mada je i ranijeokupqao veliki broj atlet-skih entuzijasta.Dugogodi{wi uspe{antrener bio je SrboqubNikoli}, pridru`io muse Danijel Nikoli} koji jequbav prema atleticinasledio od svog oca.Prema wegovim re~ima,
AK “SFS Borac” negujediscipline iz kompletnogatletskog programa:tr~awe, skokove i bacawa.- Mla|i su obi~no na
stadionu i pod nadzoromtrenera, dok starije ekipeodre|uju same du`inutreninga i lokaciju.Para}in ima dobra mestaza razvoj i ovog sporta, pa
tako na{i atleti~ari~esto treniraju naKara|or|evom brdu,keju prema Glavici ina gradskom keju, ka`emla|i Nikoli}.^lanovi AK “SFS
Borac” svojevremeno subili deo reprezentaci-je na Balkanskomprvenstvu u planin-skom tr~awu, nastupalisu i u disciplinisportskog hodawa gde suispunili normu zaEvropsko prvenstvo,ali tih godina nijebilo para za odlazak na
daqe takmi~ewe... Ovajklub je, tako|e, vlasnik~etiri priznata nacional-na rekorda u kategorijimla|ih pionira u disci-plini sportskog hodawa.Osvojila ih je BarbaraStankovi}, a veliki uspe-si su postignuti i u dis-ciplini bacawa kladiva,gde je Tamara Vujinovi}izvojevala jedan od najbo-qih rezultata u Srbiji.
B. Drenovakovi}
Juniorke Stonoteniskogkluba "SFS Borac"uspe{no su startovale unovoj takmi~arskoj godi-ni. Na ekipnom prvenstvu
Regiona za juniore ijuniorke osvojile su 2.mesto i srebrne medaqe,po{to su u finalu izgu-bile od ekipe "Stoni"iz Ni{a rezultatom 3:2.Za Borac su nastupaleAleksandra Krsti},Kristina Aleksi},An|ela Simi} iAnastasija Simi}.U konkurenciji juniora
ekipa "SFS Borca" je ugeneralnom plasmanuzauzela 4. mesto, {to jedobar rezultat s obzirom
da su igrala dva kadeta,Milan i \or|e Aleksi} ijunior Lazar Stojanovi}.
B.D.
STARTOVALA \A^KA TAKMI^EWA U OKVIRU “SPORTSKE ZIME”
NAJPRE U SELIMA,OD SUTRA U GRADUU seoskim {kolama najve}e interesovawe za fudbal. Prijavqivawe jo{ mogu}e
Uspe{no su okon~ana sva planirana takmi~ewa u prvom polugo|u
MAKSIMOVI]: USPE[AN KRAJ
Slobodan Maksimovi},predsednik Saveza za {kol-ski sport, sumiraju}i rezul-tate takmi~ewa u prvompolugo|u, nagla{ava da jezadovoqan. On je podse-tio da su organizovana tak-mi~ewa u stonom tenisuna op{tinskom i okru`nomnivou, okru`no takmi~eweu plivawu, potom op{tin-ska takmi~ewa u futsalu,rukometu i u odbojci zaosnovne i sredwe {kole.
PRVE MEDAQE OSVOJIO AK “SFS BORAC”
REZULTATI ZA PO[TOVAWE
REGISTROVANI
TAKMI^ARI
AK“SFS Borac” trenut-no ima 33 registrovanaatleti~ara u svim kat-egorijama: od atletskih{kolica, mla|ih i star-ijih pionira, juniora iseniora, do veterana.Treninzi su svakim rad-nim danom od 18 ~asovana stadionu.
SREBRNE JUNIORKESK "SFS BORAC"
IZBOR SPORTISTE GODINETOKOM
FEBRUARA
[KOLSKI SPORT: OP[TINSKO TAKMI^EWE U ODBOJCI
NAJBOQI, U MARTU,
IDU NA OKRU@NO
POBEDNICI - mu{ka ekipa Gimnazije
Prva dva mesta u odbojci - sedmi i osmi razred
~etvrtak 31. januar 2019. 19Sport Bilten
U okviru Fudbalskogsaveza op{tine Para}in jei Fudbalski klub “Trio”koji se bavi bazi~nim fud-balom za uzrast dece od 5do 14 godina.Osnovan je 2014. godine,a trenutno ova {kolafudbala broji oko 100malih fudbalera.Treninzi se odr`avaju uhali sportova i na minipi~ terenu, kao i napomo}nom terenu FK“Jedinstvo”, u zavisnos-ti od kateogrije. Sobzirom da ove godine
slavi mali jubilej, petgodina od osnivawa, klubplanira niz aktivnosti:turnire, odlaske u inos-transtvo, a u junu ime|unarodni turnir, saz-najemo od trenera Du{anaAntonijevi}a.- “Trio” se uspe{no
takmi~i u okviru Regionaisto~ne Srbije. Tu jeselekcija na{ih najstar-ijih de~aka, 2006.
godi{te, koja je ovajjesewi deo prvenstvazavr{ila bez poraza.Imali smo 11 utakmica i11 pobeda. Posle oveizuzetno talentovane gen-eracije, u stopu ih pratii 2007. godi{te, tako daPara}in ne treba dabrine za budu}nost bar{to se fudbala ti~e,ka`e Antonijevi}.Ovaj klub u~estvuje i u
Mini Maksi ligi Jagodinasa mla|im kategorijama,2008, 2009. i 2011.godi{te. To takmi~ewejedno je od tri najmasovnijau Evropi {to se ti~ebazi~nog fudbala i tu je“Trio” jako uspe{an.Pored Antonijevi}a,
treneri su jo{ Sa{aRadisavqevi} i Sa{a@ivadinovi}, te otuda iime kluba - "Trio". B.D.
U Fudbalskom savezuop{tine Para}in jezavr{ena preregistracijafudbalera, klubovi su seopredeli koji }e igra~iigrati kod wih, a koji vi{ene}e biti u planu.Iako se preregistracija
vr{i na pet godina, ova jeura|ena godinu dana rani-je zbog zahteva FudbalskogSaveza Srbije, kao i FIFEi UEFE, a usled uvo|ewadigitalne evidencije igra~a.
Novi program olak{a}efunkcionisawe i Saveza iklubova, obja{wava sekretarFudbalskog saveza op{tineDragan @ivkovi}.- Fudbalski klubovi
dostavili su nam spiskovena koje igra~e ra~unaju unarednom periodu, kao idokumentaciju sa fotografi-jama igra~a koje `ele dapreregistruju. Za igra~ekoji dolaze u na{ savezmo`emo da proverimo u
bazi podataka da li su ured-no dostavili dokumentaci-ju iz kluba iz kog dolazekako ne bi do{lo dogre{ke. U bazi se mo`evideti tako|e i u~inakigra~a, kompletna statistikai svi bitni podaci oklubovima i fudbalerima.Pristup bazi imaju samoovla{}ena lica iz Saveza,obja{wava @ivkovi}, doda-ju}i da klubovi za ovaj deoprograma mogu da dobiju
svoje korisni~ko ime ilozinku da bi i oni moglida pristupe bazi podataka. U op{tini Para}in pre-
registrovano je 200 igra~amawe u odnosu na 2014. god-inu. Najvi{e igra~a imafudbalski klub “SFSBorac”, 52, a jedini klubkoji nije preregistrovaosvoje igra~e je “Polet” izZabrege. Zato on ne}emo}i da se daqe takmi~i dokraja sezone. B.D.
Tre}i kvalifikacioniturnir za amaterski GrandPri O[K "Para}in" ubrzopoteznom {ahu odr`anje je u subotu, 26. januarai okupio rekordan brojtakmi~ara, 42, izPomoravskog i Rasinskogokruga koji nisu pro-pustili u~e{}e bez obzi-
ra na ote`ane vremenskeprilike zbog snega.Me|u igra~ima je bilo 6FIDE majstora i 17 majs-torskih kandidata, me|uwima i dva u~esnikaZimskog {ahovskog fes-tivala koji su stigli rani-je na turnir, a koji po~iwe31. januara, Sahil Ticko iz
Indije i stalni gost turni-ra u Para}inu, Igor Ivanoviz Rusije. Izve{taj sa tre}egkvalifikacionog turniradobili smo od predsednikaO[K “Para}in” mr Sa{eJevti}a:- Igralo se 11 kola.
Najsigurniju igru pru`ioje mladi FM iz Jagodine
Matija Ivi}, ~lan [K"Kablovi", koji je sa 9 poe-na ubedqivo osvojio 1. mesto,a prijatno iznena|ewenapravio je wegov klupskikolega, MK VladanBlagojevi}, koji je sa 8poena zauzeo 2. mesto, dokje gost iz Indije SahilTicko imao najboqi Buholcu grupi igra~a sa 7,5 poe-na i tako zauzeo 3. mesto.
Pobednik prethodna dvaturnira i predstavnikO[K "Para}in" Uro{Cvetanovi} bio je ~etvr-ti, ka`e Jevti}.Specijalne nagrade
dobili su \or|e Raj~i},kao najboqe plasiraninenagra|eni mladi igra~do 18 godina, te FMMilan Dezelin, kao najbo-qe plasirani korisnikDnevnog centra.Petnaestoro prvo-plasiranih ukwi`ilo jeGran-Pri poene.Nagrade najboqima uru~ioje Mom~ilo Milutinovi},rukovodilac kluba i ~lanUO O[K"Para}in", a dasve protekne u najboqemredu pobrinule su se sudi-
je Neboj{a Radosavqevi} iRadoje Marinkovi}.Ovaj turnir je imao
humanitarani karakter, adobrovoqni priloziprikupqeni su za le~eweMile Radojlovi} (3) izPara}ina. B.D.
U okviru prvog kolaZimskog prvenstva Pliva~kogsaveza centralne Srbije pro-tekle subote, 26. januara, uPara}inu takmi~ila su se22 kluba sa 356 pliva~a. [estoro pliva~a PK Deltaje osvojilo 8 medaqa. Ilija[o{i} /2007/ je pojedi-na~no najuspe{niji kaoosvaja~ dveju zlatnih i
jedne srebrne medaqe.Nemawa [o{i} /2007/ poneoje zlatnu, srebrnu i bron-zanu medaqu, Kala Kova~/2008/ je osvojila srebro ibronzu. An|ela Markovi}/2008/, Sara Kova~ / 2009/ iAleksa Markovi} ispli-vali su li~ne rekorde izauzeli visoke plasmane.
B.D.
KK Para}in je u okviru 14.kola Prve regionalne ligeZapad grupa A savladao“Prvu petoletku” izTrstenika rezultatom 94:81,
dok je u svojoj ligi `ens-ka ekipa OKK Para}insavladala ekipu“Gimnazijalac” iz Pirotarezultatom 76:64. B.D.
Gimnasti~ki klub “Para}in”26. januara je organizovaotradicionalnu godi{wupriredbu (na slici), koja jeujedno bila i humanitarana
manifestacija. Na priredbije nastupilo 110 devoj~ica GK“Para}in”, kao i go{}e izBaletskog studija “Perla”.
B.D.
PARA]IN IMA FUDBALSKU BUDU]NOST, NAJUSPE[NIJE 2006. GODI[TE
FK “TRIO” PRVI NA TABELISelekcija ove generacije de~aka pobedila u svih 11 utakmica u okviru Regiona isto~ne Srbije - Liga petli}a
HUMANITARNA
UTAKMICA
Pro{le subote u halisportova SRC “7. jul”FK “Trio” je igrao utak-micu humanitarnogkaraktera, sa vr{waci-ma iz FK“Jagodina” kojisu do{li uprkos lo{emvremenu, a ciq je biosakupqawe nov~anepomo}i za trogodi{wuMilu Radojlovi}, kojojje potrebno le~ewe uCirihu.
ZIMSKI TURNIR
Od ~etvrtka, 31. januarado 6. februara odr`avase Zimski {ahovskifestival "Para}in2019." na kome u~estvu-je preko 100 takmi~araiz 10 zemaqa.
AMATERSKI GRAN-PRI O[K "PARA]IN" U BRZOPOTEZNOM [AHU
TRE]I KVALIFIKACIONI TURNIRFM Matija Ivi}, iz Jagodine, ubedqivo prvi
GRAN PRI TABELA
Nakon tri odigrana turni-ra plasman na Gran-Pritabeli izgleda ovako:1. Uro{ Cvetanovi} 622. Matija Ivi} 573. Vladan Blagojevi} 364. Vladimir Stefanovi} 335. Dragan Dini} 326. Nenad Dimitrijevi} 257. Slobodan D. Radosavqevi} 8. Milan Dezelin 179. Miroslav M. Miqkovi} 1610. Stefan Mladenovi} 15
ZIMSKO PRVENSTVO CENTRALNE SRBIJE
USPE[AN PO^ETAKPLIVA^KE SEZONE
DVE POBEDEKO[ARKA
NA ZAHTEV FUDBALSKOG SAVEZA SRBIJE, U FS OP[TINE PARA]IN
ZAVR[ENA PREREGISTRACIJA FUDBALERA
GRACIOZNE GIMNASTI^ARKEGODI[WI NASTUP U POZORI[TU
Tri prva mesta turnira
~etvrtak 31. januar 2019.20 De`urna strana
Osniva~: op{tina Para}in. Izdava~: Uprava za urbanizam, finansije,skup{tinske i op{te poslove op{tine Para}in, Tome @ivanovi}a 10
Glavni i odgovorni urednik: Zorana Ra{i} Peri}Redakcija: Nata{a Stankovi}
Sve gradske i seoske{kole, osnovne i sredwe,obele`ile su Svetog Savu- {kolsku slavu, u nedequ,27. januara se~ewemslavskog kola~a i prired-bom koju su pripremiliu~enici.
U Osnovnoj {koli"Mom~ilo Popovi} Ozren"tokom Svetosavske nedeqeprire|ena je izlo`balikovnih radova u~enika,a u ve}ini {kola organi-zovana je tematska nasta-va o liku i delu SvetogSave ili ~asovi razredne
nastave na kojima se gov-orilo o ovoj temi.
U {koli "RadojeDomanovi}", osim sve~anos-ti u mati~noj {koli,priredbe su odr`ane upodru~nim odeqewima uStri`i i Dowem Vidovu,a na ~asovima razrednenastave bilo je re~i oSavinom `ivotu i delu.[kolska slava obele`enaje se~ewem slavskog kola~ai priredbom i u {koli"Stevan Jakovqevi}", aO[ "\ura Jak{i}" jepored glavnog doga|aja 27.
januara pripremila i tem-atske dane tokomSvetosavske nedeqe. Odr`an je i "\urin sajamnauke" za u~enike mla|ihrazreda u organizaciji akti-va prirodnih i tehni~kihnauka, zatim radionica iizlo`ba likovnih radovana temu "Ikona SvetogSave" u kojoj su u~estvovaliu~enici i wihov nastavniklikovne kulture. Kvizpovodom 800 godina od sti-cawa autokefalnosti Srpskecrkve odr`an je 25. januaraza u~enike sedmog razreda.
Priredbe su organizo-vane tako|e u O[ "BrankoKrsmanovi}" u DowojMutnici, kako u mati~noj{koli, tako i u podru~nimodeqewima u Plani iIzvoru, gde su |aci prired-bu prikazali u ManastiruSvete Petke, {to je tradi-cija ve} godinama.
U O[ "BrankoRadi~evi}" u Popovcuse~ewe kola~a i priredbaodr`ani su u mati~noj isvih {est podru~nih {kola- u Buqanu, Zabregi, [alu-dovcu, Bo{wanu i Stubici.Se~ewem kola~a isve~anom akademijom {kol-ska slava obele`ena je iu poto~koj {koli “VukKaraxi}” i “BrankoKrsmanovi}” u Sikirici.Sredwe {kole u gradu
tako|e su organizovaleverski obred i priredbe natemu lika i dela srpskogprosvetiteqa, uz pomo}svojih profesorakwi`evnosti i istorije, abilo je i drugih aktivnos-ti. N. Stankovi}
Tradicionalnim obredom uzse~ewe slavskog kola~a idru`ewe ~lanova i gostiju,Svetog Savu, kao svoju krsnuslavu, obele`ilo je pro{lenedeqe i Udru`ewe gra|ana“Pokret dostojanstvenih” uprostorijama Mesne zajednice“Centar”. Ovo udru`ewe, poznato po
svojoj humanitarnoj aktivnosti,teku}e godine obele`ava deceni-ju rada, pa je ovo bila prili-ka i za podse}awe na dosa-da{wi rad “malog udru`ewavelikog srca”, kako je rekaojedan od gostiju. Z.R.
Organizacioni odbor 19. Vinske svetkovine "Dani vina"u Tre{wevici raspisao je dva konkursa: za najlep{u vin-sku pesmu za odrasle pesnike i za u~enike osnovnih {kolana temu vinograda i gro`|a. Za prvi konkurs pesnici svoje radove treba da po{aqupod {ifrom u tri primerka na adresu O[ "Vuk Karaxi}"- za najlep{u vinsku pesmu, Tre{wevica. Broj pesama nijeograni~en, a konkurs traje do 28. februara.U~enici na drugi konkurs radove potpisane imenom, prez-imenom, razredom i {kolom treba da po{aqu u tri primer-ka, tako|e na adresu {kole, a konkurs traje do 26.februara. Najlep{e pesme bi}e progla{ene sredinom mar-ta u Domu kulture u Tre{wevici. N.S.
U Odeqewu za urbanizam i imovinsko-pravne posloveOp{tine do 6. februara traje rani javni uvid u proceduridono{ewa Plana detaqne regulacije za za{titu nepokret-nosti kulturnih dobara od velikog zna~aja - spomenika kul-ture i izgradwe puta Zabrega-Sisevac.Zainteresovani gra|ani i pravna lica grafi~ki deo
plana mogu da pogledaju svakog radnog dana od 9 do 14 sati,a sa tekstualnim delom nacrt plana je objavqen i nazvani~noj internet stranici op{tine Para}in. [estifebruar je i rok za eventualne primedbe, sugestije ipredloge.Ovim planom su obuhva}ena 62 hektara katastarskih
parcela Zabrege, Stubice i Buqana, a ciq dono{ewaplanske dokumentacije je unapre|ewe turisti~kih poten-cijala ovog podru~ja. Z.R.
Prema planu para}inskog Crvenog krsta, 25. januaraodr`ana je druga akcija dobrovoqnog davawa krvi u pros-torijama CK, u saradwi sa Zavodom za transfuziju krvi izNi{a koji realizuje te akcije po novom zakonu o davala{tvu. Prvi put, u Drenovcu, 32 osobe su dale krv. Crveni krstje planirao po dve mese~ne akcije u Para}inu, a u slu~ajuhitne situacije mo`e se zakazati i vanredna. Pozivgra|anima da daju krv uvek je otvoren jer je to najvi{e {to~ovek mo`e da u~ini za drugog ~oveka u nevoqi. N.S.
[KOLSKA SLAVA SVETI SAVA OBELE@ENA 27. JANUARA U SVIM [KOLAMA
SSSSRRRRPPPPSSSSKKKKOOOOMMMM PPPPRRRROOOOSSSSVVVVEEEETTTTIIIITTTTEEEEQQQQUUUU UUUU ^̂̂̂AAAASSSSTTTTPored tradicionalnog se~ewa slavskog kola~a, organizovane su i |a~ke priredbe
HUMANITARNI TURNIR
U para}inskojM a { i n s k o - e l e k -trotehni~koj {kolitokom Svetosavske ned-eqe organizovana jeposeta u~enika osnovnih{kola u okviru profe-sionalne orijentacije,tako|e humanitarniturnir u fudbalu, a 27.januara i Svetosavskaakademija na kojoj sudodeqene diplomenajboqim u~enicimaodeqewa i razreda.Gimnazija je imala, kaoi svake godine, svojuSvetosavsku akademiju upozori{tu.
UDRU@EWE GRA\ANA “POKRET DOSTOJANSTVENIH” TAKO\E OBELE@ILO SVETOG SAVU
MALO UDRU@EWE VELIKOG SRCA
POVODOM PREDSTOJE]IH “DANA VINA”
KONKURSI ZA OSNOVCE I PESNIKE
DRUGA AKCIJA PRIKUPQAWA KRVI
HUMANI QUDI NA DELU
Radovi na izgradwi novogsistema odbrane na Crnicine prestaju ni tokom zime,a sne`ni talas samo je zakratko prekinuo radma{ina. Prekrivene snegom
(na slici), parkirane tik uzreku, iza “^okolenda”,spremne su za akciju ukoritu reke na prvi migsunca koji zna~i otopqewe.