ZAKLJUČCI KONFERENCIJE „SIGURNOST HRANE“, 03. prosinca ...
Post on 06-Feb-2017
245 Views
Preview:
Transcript
ZAKLJUČCIKONFERENCIJE „SIGURNOST HRANE“,
03. prosinca 2016.
• postoji kvalitetan sustav veterinarskih i sanitarnih inspekcija te službenih i inspekcijskih kontrola. Te inspekcije intenzivno i uspješno surađuju i država svakako treba osigurati dostatna financijska sredstva;
• kontrola se ne smije smatrati nepotrebnim troškom, već ulaganjem u prevenciju rizika i štetnih događaja. Kontrolu treba provoditi na svim razinama: proizvodnja sirovina, gotovi proizvodi, osobe koje sudjeluju u procesima proizvodnje i rukuju hranom, ali potrebno je kontrolirati i rad laboratorija;
• sigurnost hrane je zajednička odgovornost države, proizvođača, distributera, znanosti- struke, odnosno laboratorija, ali i samih potrošača;
• neophodno je multidisciplinarno pristupiti sigurnosti hrane, neprestano raditi na stalnom poboljšavanju svih sustava te uklanjanju nedostataka. Na kraju, možda najvažnije, neophodno je provoditi stalnu edukaciju svih dionika: inspekcije, proizvođača, laboratorija, ali i medija i potrošača.
Konferencija „Sigurnost hrane”
mr. Brankica Capek dr.med.vet.brankica.capek@mps.hr
Zagreb, 3.prosinac 2016.
Zakon o hrani (NN br. 81/13 i 14/14) – Uredba (EZ) br. 178/2002
Zakon o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu (NN br. 81/13, 14/14 i 54/15) – Uredba (EZ) br. 852/2004 i Uredba (EZ) br. 2073/2005
Zakon o veterinarstvu (NN br. 82/13 i148/13) - Uredba (EZ) br. 853/2004, Uredba (EZ) br. 854/2004 i druge uredbe EU Zakon o službenim kontrolama koje se provode sukladno
propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja (NN br. 81/13,14/14 i 56/15) - Uredba (EZ) br. 882/2004
Zakon o informiranju potrošača o hrani (NN br. 56/13 i 14/14) -
Uredba (EU) br. 1169/2011
Sektor za zaštitu zdravlja životinja Sektor za pravne poslove, europske i
financijske poslove Sektor veterinarskog javnog zdravstva i
sigurnost hrane Sektor veterinarske inspekcije
Službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene/sigurnosti hrane provodi:
a) na razini primarne proizvodnje – hrane životinjskog podrijetla, veterinarska inspekcija,
osim na ribarskim plovilima i iskrcajnim mjestima, u kojem slučaju je nadležna ribarska inspekcija,
–b) na razini proizvodnje i prerade: – hrane životinjskog podrijetla, veterinarska inspekcija, – hrane neživotinjskog podrijetla, sanitarna inspekcija, – hrane koja sadrži sastojke životinjskog i neživotinjskog
podrijetla, sanitarna inspekcija, a u slučaju izvoza u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 178/2002, sanitarna i veterinarska inspekcija,
- na razini maloprodaje, sanitarna inspekcija, osim u skladu s odredbama Pravilnika o registraciji subjekata te registraciji i odobravanju objekata u poslovanju s hranom (Narodne novine, br. 84/15) nadležnost za provedbu službenih kontrola u mesnicama, ribarnicama, mljekomatima i ostali automatima za prodaju hrane životinjskog podrijetla iz primarne proizvodnje, prodajna vozila iz kojih se prodaje hrana životinjskog podrijetla: pokretne mesnice i pokretne ribarnice, ima veterinarska inspekcija).
MP – SEKTOR VETERINARSKE ISNEPKCIJE Služba veterinarske inspekcije – 14 - Odjela – 65 –
Ispostava – 200 veterinarskih inspektora Služba granične veterinarske inspekcije i
međunarodnog prometa–22 granična veterinarska inspektora
Služba za planiranje i veterinarske inspekcije 12 Viših veterinarskih inspektora na centralnoj razini koji provode kontrole učinkovitosti provedbe službenih kontrola temeljem provođenja službenih kontrola u I. stupnju – te time provode VERIFIKACIJU RADA VETERINARSKIH INSPEKTORA, u slučaju utvrđenih nesukladnosti u radu veterinarskog inspektora donose preporuke za učinkovtiji rad veterinarskog inspektora
osim veterinarske inspekcije službene kontrole provode i KONTROLNA TIJELA
– Ministarstvo poljoprivrede - prenošenje ovlaštenja za provedbu službenih kontrola na 51 kontrolnotijelo – 275 ovlaštenih veterinara - kontrole provode u skladu s Pravilnikom o visini pristojbi i naknada za službene kontrole hrane životinjskog podrijetla i hrane za životinje
natječaj na 5 godina kontrolno tijelo prije sklapanja ugovora dokazuje da:
raspolaže stručnošću ljudi, opremom i infrastrukturom neophodnom za obavljanje poslova službenih kontrola
nepristrano je i ne postoji sukob interesa u odnosu na obavljanje poslova
ujednačenost u provedbi kontrole – kontrolna lista
o nesukladnostima tijekom kontrole, ovlašteni veterinar kontrolnog tijela izvješćuje žurno u roku 24 sata pismeno veterinarskog inspektora - radi daljnjih mjera i postupanja
u provedbi službene kontrole i inspekcijskih nadzora radi ujednačenosti u radu i postupanju koriste se kontrolne liste u e-inspektoru (zabilježene nesukladnosti generiraju rješenja i optužne prijedloge, pokazuju izvješća i statističke podatke)
sve više poslova se obavlja elektronski, dostupni razni programi, putem njih prati se potpuna sljedivost –označavanje -migracije – klaonička obrada
svi inspektori imaju prijenosna računala i printere podaci o radu vode se elektronski (e-očevidnik) pristup i kontrola - hijerarhijski
◦ Godišnji operativni plan službenih kontrola iz djelokruga Službe veterinarske inspekcije donosi se u skladu s Višegodišnjim nacionalnim planom službenih kontrola Republike Hrvatske, temeljem članka 4. i članka 29. Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja (Narodne novine, broj 81/13,14/14) Godišnji plan rada izrađuje „Služba za planiranje
i veterinarske inspekcije” te donosi: Opće smjernice - Područja kontrola- Kontrolne
metode i tehnike Definira učestalost u odnosu na procijenjeni rizik
Službene kontrole se moraju provoditi u svim fazamaproizvodnje, prerade i distribucije hrane ili hrane zaživotinje i na životinjama i proizvodima životinjskogpodrijetla, također i na uvoznim pošiljkama. Službene kontrole služe za provjeru usklađenosti subjekata u
poslovanju s hranom, inspektor koji provodi službenu kontrolu uspoređuje utvrđene činjenice i prikupljene dokaze sa odredbama PROPISA
OBVEZE SUBJEKATA U POSLOVANJU S HRANOM Poštivati osnovne higijenske zahtjeve Sastaviti, provesti te održati plan sigurnosti hrane I procedure
utemeljene na načelima sustava HACCP Hazard Analysis & Critical Control Points
INSPEKCIJA- provodi se bez prethodnenajave
- nakon provedene inspekcijesastavlja se zapisnik DONOSE
MJERE ZA OTKLANJANJE UTVRĐENIH NESUKLADNOSTI S ODREĐENIM ROKOVIMA
REVIZIJA - provodi se uz prethodnuobavijest SPH
- nakon provedene revizije sastavlja se izvješće I DONOSE PREPORUKE
temeljem izrađenih procedura s bodovnim sustavom i algoritmom za izračun, za procjenu rizika različitih subjekata u poslovanju s hranom, veterinarski inspektori nakon svake službene kontrole provode analizu rizika i o rezultatima obavještavaju Voditelja odjela veterinarskog ureda koji u računalnu aplikaciju VETIs unosi promjene u roku od 30 dana, temeljem kojim se objekt svrstava u jedan od rizika VISOKI, SREDNJI I NISKI RIZIK, a za svaki rizik je određena učestalost kontrola npr. = svakih 6 mjeseci, 12 ili 24 ovisno o Proceduri za procjenu rizika (u izradi je automtaska procjena rizika u aplikacji e-insp.)
Kontrolne liste sadrže set pitanja za izračun rizika:
Kapacitet objekta Dimenzije tržišta Povijesnost subjekta Djelatnost objekta Procjena uspostavljenog sustava
samokontrole koji se temelji na načelima HACCP-a
Zahtjevi sigurnosti hrane
・ nije dozvoljeno na tržište stavljati nesigurnu hranu → hranu koja je štetna za zdravlje i/ili neprikladna za konzumaciju ljudi
Sljedivost ・ mora biti uspostavljena u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije od strane subjekta u poslovanju s hranom (SPH) ・ SPH moraju biti u mogućnosti identificirati neposrednog dobavljača proizvoda i neposrednog sljedećeg primatelja (jedan korak natrag – jedan korak naprijed) ・ olakšava ciljano povlačenje hrane i omogućuje pružanje točnih informacija javnosti
Odgovornost subjekata u poslovanju s hranom (SPH) ・ SPH imaju primarnu odgovornost za sigurnost hrane u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije koje su pod njihovom kontrolom
Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane uzpostojeće poslove
zadužena i za upravljanje incidentima isustavom brzog uzbunjivanja za hranu i hranuza životinje “RASFF”
Obavijest o incidentu ili potencijalnomincidentu« je obavijest kojom izvori obavijesti,obavještavaju nacionalne kontakt točke (NKT) oincidentu ili potencijalnom incidentu vezano uzhranu odnosno hranu za životinje;
Obavijest se dostavlja elektroničkim putem napropisanom obrascu prema - Pravilniku osustavu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu zaživotinje (Narodne novine , 86/2012)
SPH je fizička ili pravna osoba odgovorna da osigura nesmetanu provedbu odredbi propisa o hrani unutar poslovanja
kojim upravlja Glavnu odgovornost za zdravstvenu ispravnost hrane snosi SPH Sigurnost hrane postiže se osmišljenim preventivnim pristupom,
provođenjem DPP i DHP odnosno postupcima temeljenim na načelima sustava HACCP-a
SPH dužni identificirati opasnosti i rizike povezane s hranom ili proizvodnim procesom te uspostaviti postupke samokontrole
Hranu je dozvoljeno stavljati na tržište samo ako je zdravstveno ispravna, pravilno označena te ako se njome rukovalo u objektima koji zadovoljavaju odredbe pravila o higijeni hrane i ako su takvi objekti registrirani odnosno odobreni i upisani u upisnike
HVALA NA PAŽNJI !
SANITARNI NADZOR HRANE I PREDMETA OPĆE UPORABE
Ana Marija Crnić, dipl. ing.Načelnica Sektora državne i granične
sanitarne inspekcije
UPRAVA ZA UNAPRJEĐENJE ZDRAVLJA
Sektor državne i granične sanitarne inspekcije
Sektor županijske sanitarne inspekcije i pravne podrške
Služba državne sanitarne inspekcije
Služba granične sanitarne inspekcije
Služba županijske sanitarne inspekcije
Služba za pravnu podršku
UPRAVA ZA UNAPRJEĐENJE ZDRAVLJA - ustrojstvo
Sektor za javno zdravstvo
Služba za zdravstvene
projekte i programe
Služba za zdravstvene
ustanove i radnike u javnom zdravstvu
SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE
ZARAZNIH BOLESTI
PROIZVODNJA I STAVLJANJE
HRANE NA TRŽIŠTE (UVJETI HIGIJENE)
PROIZVODNJA I STAVLJANJE NA
TRŽIŠTE PREDMETA OPĆE
UPORABE
PROIZVODNJA, STAVLJANJE NA
TRŽIŠTE I UPORABA OPASNIH
KEMIKALIJA TE STAVLJANJE NA
TRŽIŠTE I UPORABA BIOCIDNIH
PRIPRAVAKA
ZAŠTITA OD NEIONIZIRAJUĆEG
ZRAČENJA
INSPEKCIJSKI NADZOR NAD
GMO-om
NADLEŽNOST SANITARNE INSPEKCIJE
SANITARNA INSPEKCIJA I SIGURNOST HRANE
PODJELA NADLEŽNOSTI - SIGURNOST HRANEHRANA ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA
HRANA BILJNOG PORIJEKLA I MJEŠOVITA HRANA
PRIMARNA PROIZVODNJA VETERINARSKA INSPEKCIJA
POLJOPRIVREDENA INSPEKCIJA
PRERADA
SANITARNA INSPEKCIJA
DISTRIBUCIJA I VELEPRODAJA
MALOPRODAJA
VETERINARSKA INSPEKCIJA I SANITARNA
INSPEKCIJA (samo zapakirano meso na
policama)
UGOSTITELJSTVO I INSTITUCIONALNE KUHINJE
SANITARNA INSPEKCIJA
UVOZ IZ TREĆIH ZEMALJAVETERINARSKA
INSPEKCIJA
SANITARNA INSPEKCIJA I VETERINARSKA (za mješovitu
koja ima više od 50% životinjske porijekla)
Hrana
HRANA= ODRŽIVOST
ŽIVOTA
IZVOR ESENCIJALNIH NUTRIJENATA
VAŽNA I DINAMIČNA
GRANA GOSPODARSTVA
OČUVANJE ZDRAVLJA
"Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana", Hipokrat
SIGURNA HRANA
• suvremene tehnologije i globalizacija pružaju nove mogućnosti proizvodnje, prerade i distribucije hrane
• lista dobrobiti se umnogostručuje • jednako tako rastu i rizici• nužno je organizirati sve segmente društva, te procesom
preventive obuhvatiti sve i svakog građanina. • objedinjeno znanje stručnjaka o sigurnosti hrane i timski
rad neophodni su za očuvanje sustava sigurne hrane• međusobno povjerenje i transparentnost nužni su za
očuvanje sustava
TEMELJI NA KOJIMA GRADIMO SUSTAV
• Zaštita zdravlja ljudi i javno zdravstveni interes• Zakonodavni okvir EU • Codex alimentarius• Mišljenja i preporuke EFSA-e• Mišljenja i preporuke HAH i mreže institucija• Interesi gospodarskih udruženja• Nacionalni interesi• Sloboda kretanja roba
MINISTARSTVO ZDRAVSTVA U LANCU HRANE
Primarna proizvodnja Prerada Distribucija Maloprodaja Krajnji
potrošač
Poljoprivredni i okolišni
kontaminanti
Mikrobiološkeopasnosti
Industrijski kontaminanti, aditivi; FCM
IZBOR HRANE
GMO i nova hrana
Službena kontrola i politika javno zdravstvo
Mikrobiološkeopasnosti
NADLEŽNOST MINISTARSTVA ZDRAVSTVAPOLITIKA• zdravstvena ispravnost predmeta i
materijala koji dolaze u neposredan dodir s hranom;
• pomoćne tvari u procesu proizvodnje (uključujući i otapala);
• dodaci prehrani; prehrambene i zdravstvene tvrdnje i hrana obogaćenanutrijentima (dodavanje vitamina, minerala i drugih tvari hrani);
• hrana za posebne prehrambene potrebe;• brzo smrznuta hrane;• hrana podvrgnuta ionizirajućem zračenju;• hitne mjere za hranu neživotinjskog
porijekla;• registracija objekata hrane neživotinjskog
porijekla i ostalih objekata iz nadležnosti sanitarne inspekcije prema posebnom propisu koji uređuje službene kontrole;
• nova hrana;• GM hrana i GM hrana za životinje
SLUŽBENA KONTROLA• službene kontrole zdravstvene
ispravnosti i higijene/sigurnosti hrane:- u proizvodnji, preradi i uvozu hrane
neživotinjskog porijekla i mješovite hrane;
- u maloprodaji• službene kontrole GMO-a i/ili proizvoda
koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a, uključujući i GM hranu
• službene kontrole prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji, hrane za posebne prehrambene potrebe, hrane obogaćene nutrijentima, dodataka prehrani, predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom u svim fazama proizvodnje, prerade, distribucije i maloprodaje hrane
POLITIKA MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE / PROVEDBA SANITARNA INSPEKCIJA
HACCP; mikrobiološki kriteriji i zoonoze Višegodišnji planovi kontrole registracija objekta pesticidi označavanje RASFF ovlašćivanje laboratorija za hranu izdavanje potvrda za EU - potpore prirodne mineralne i izvorske vode
PROPISI U BROJKAMA
izravna nadležnost iz nadležnosti MINPO UKUPNO
Zakoni 7 4 11
Pravilnici 12 7 19
EU propisi (Uredbe, Odluke, Preporuke) 40 15 55
UKUPNO 59 26 85
Ministarstvo zdravstva
UUZSlužba državne sanitarne inspekcije
Ministarstvo poljoprivrede
Uprava za veterinarstvo i
sigurnost hraneUprava za
poljoprivredu i prehrambenu
industrijuUprava za
kakvoću hrane
StručnaPovjerenstva
NADLEŽNA TIJELA
HAH
HZJZ
ZNANSTVENO-STRUČNA
Laboratorij za hranu
EUROPSKA KOMISIJA
Mreža institucija
Zavodi za javno zdravstvo
MEĐUINSTITUCIONALNA SURADNJA U PODRUČJU HRANE
AKTIVNOSTI KOJE ČINE SUSTAV SIGURNOSTI HRANE Izrada i ažuriranje višegodišnjih nacionalnih planova kontrole hrane
Izrada godišnjeg plana rada ŽSI, DSI i GSI u području sigurnosti hrane
Izrada i analiza godišnjeg izvješća o radu ŽSI, DSI i GSI za hrau
Koordinacija pripreme izvještaja za EFSA – u o rezultatima službenih kontrola
Provedba plana monitoringa ostataka pesticida u i na hrani
Notifikacija dodataka prehrani i vođenje registra
Notifikacija hrane za posebne prehrambene potrebe i vođenje registra
Izrada i ocjena vodiča dobre higijenske prakse i HACCP – a
Izrada uputa i smjernica za rad inspekcije
Izdavanje Free sale cetrifikata
Davanje mišljenja i tumačenja na propise iz naše nadležnosti
KT UUZ u sustavu žurnog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF)
SUDJELOVANJE U RADU EU - INSTITUCIJA
Sudjelovanje u radu Radnih grupa i Odbora pri EK:
1. Standing Committee on the Food Chain and Animal Health Section “Toxicological safety of the food chain”
2. Standing Committee on the Food Chain and Animal Health Section “General food law” (SCoFCAH)
3. Committee for the adaptation to technical and scientific progress of the directive on the quality of water intended for human consumption
4. Working Group “Governmental Experts on flavorings”
5. Working Group “Governmental Experts on Food Enzymes”
6. Working group “Governmental Experts on additives”
7. Working Group on Nutrition and Health Claims
8. Expert group on food intended for infants and young children, food for special medical purposes and total diet replacement for weight control
9. Expert group on water intended for human consumption
10. COMMITTEE OF EXPERTS ON "Environmental and Industrial Contaminants
11. COMMITTEE OF EXPERTS ON "Agricultural Contaminants"
12. COMMITTEE OF EXPERTS ON "Persistent Organic Pollutants in food
SLUŽBENE KONTROLE U BROJKAMA – 2015
KATEGORIJA HRANE ISPITIVANI PARAMETRI
BROJ UZORAKA KOMENTARI
Žitarice, hrana za djecu, orašasti plodoviMIKOTOKSINI 336
6 – neispravnihU 2013. i 2014. bilo je značajnih odstupanja pa je kontrola pojačana
Domaći dimljeni proizvodiPOLICIKLIČKI AROMATSKI
UGLJIKOVODICI58
5- neispravnih Praćenje mjera za koje imamo EU derogaciju
Kakao proizvodi, dječja hrana, voćni sokovi, gljive, vina, dodaci prehrani, čajevi
TEŠKI METALI 123 svi ispitani uzorci sukladni
Čajevi i heljdini proizvodi TROPANSKI ALKALOIDI
23 3 uzorka sa povećanim sadržajem
Žitarice i snacak proizvodiAKRILAMID 183
13- uzoraka iznad indikativnih vrijednosti
Lisnato povrće NITRATI 15 sukladniPreljevi za salate ERUKA KISELINE 49 sukladni(mljeveno meso i mesni pripravci, rezano voće i povrće, gotove salate (originalno pakiranje), jaja i proizvodi od jaja, gotova jela, kolači i sladoled, histamin u ribljim konzervama i drugim proizvodima ribarstva)
mikrobiološki kriteriji
1160
Svi uzorci ispravni, utvrđeno samo odstupanje od parametara higijene
parametri zdravstvene ispravnosti 34 sukladno U 53 uzoraka utvrđena prisutnost.S. infantis
PESTICID I PERKLORATI 73 svi sukladni 6 -neispravan
ADITIVI100 svi sukladni
MIKOTOKSINI, MIKROBIOLOGIJA 522 8 – neispravnih, odbijen uvoz
Sokovi, umaci, svježa tjestenina, suho voće i vino
Hrana na uvozu
BROJ PROVEDENIH NADZORA I DONESENIH MJERA
Broj inspekcijskih nadzora 2015
Broj pregledanih pošiljki hrane –uvoz iz trećih zemalja
UPRAVNEMJERE
PREKRŠAJNE MJERE
MANADATNE KAZNE (iznos)
14069 18081 3281 407 1.160.000,00 kn
ZAKLJUČAK
• Temelji politike i sustava osigurani
• Jasna raspodjela obveza i odgovornosti
• Suradnja uspostavljena• Službene kontrole nad
poznatim rizicima provode se redovito
• Rezultati službenih kontrola dokazuju njihovu učinkovitost
• Ojačati funkcioniranje sustava u vrijeme izvanrednih stanja
• Ojačati komunikaciju i povjerenje s medijima
• Težiti stalnom poboljšavanju sustava
• Unaprijediti multidisciplinarni pristup
• Pojačati službene kontrole nad Internet prodajom
IZAZOVI ZA BUDUĆNOST• Zdravstveno neispravnu hranu zamjenjuje sve veći broj
namjernih i ciljanih prijevara hranom• Nepoznati rizici od novih opasnosti • Prodaja putem interneta bez ograničenja• Loše životne navike, stres, nepravilna prehrana koje
povećavaju postotak nezaraznih bolesti• Nove prehrambene navike• Želja za novim izvorima hrane• Klimatske promjene i zagađenost okoliša koji izravno
dovode do porasta opasnosti u hrani• Nove tehnologije i procesne tehnike
NADZOR NAD TRŽIŠTEM
PREDMETA OPĆE UPORABE
- materijali i predmeti koji dolaze u neposredan dodir s hranom- materijali i predmeti definirani Uredbom (EZ) br. 1935/2004- proizvodi namijenjeni dojenčadi i djeci mlađoj od tri godine za
olakšavanje hranjenja i sisanja, umirivanja i spavanja.
- predmeti široke potrošnje- posuđe, pribor, oprema i uređaji za proizvodnju predmeta opće
uporabe- ambalaža za predmete opće uporabe- dječje igračke, uključujući proizvode namijenjene dojenčadi i djeci
mlađoj od tri godine za olakšavanje hranjenja i sisanja, umirivanja ispavanja
- kozmetički proizvodi, deterdženti, duhan, duhanski proizvodi i priborza pušenje, određeni predmeti i sredstva koja pri uporabi dolaze uneposredan dodir s kožom i/ili sluznicom, uključujući i proizvode za zabavuodraslih i predmete za ukrašavanje lica i tijela (npr. tatoo, piercing i trajnašminka) i imitacija nakita
PREDMETI OPĆE UPORABE
SUSTAV KONTROLE obuhvaća nadzor nad:
• Proizvodnjom subjekata u poslovanju s predmetima opće uporabe
• Tržištem – uzimanjem uzoraka:- po prijavi- prema procjeni sigurnosti (rizika)- provođenjem monitoringa – sustavno laboratorijsko ispitivanje radi
praćenja zdravstvene ispravnosti, odnosno sukladnosti predmeta općeuporabe, na način da se:
- izrađuje Plan i Program monitoringa,- ispituju različiti parametri u laboratorijima,- obrada rezultata analize
PREDMETI OPĆE UPORABE
• plan sustavnog laboratorijskog ispitivanja zbog praćenjazdravstvene ispravnosti
• program monitoringa izrađuje se u suradnji sa zavodima zajavno zdravstvo
• 4 vrste monitoringa predmeta opće uporabe godišnje:- kozmetički proizvodi- materijali i predmeti koji dolaze u neposredan dodir s
hranom- igračke- predmeti široke potrošnje – metalni nakit, deterdženti
PROVEDBA MONITORINGA PREDMETA OPĆE UPORABE
• ukupno uzeto 279 uzoraka predmeta opće uporabe
167 uzoraka materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir shranom
45 uzoraka kozmetičkih proizvoda 10 uzoraka deterdženata 22 uzorka metalnog nakita 35 uzoraka igračaka
• zdravstveno ispravno: 83,6 %• zdravstveno neispravno: 16,4%
• Razlozi zdravstvene neispravnosti/nesukladnosti:deklaracija, povećana globalna migracija, korozija, povišenisadržaj olova i kadmija
• Poduzete mjere: proizvodi povučeni s tržišta i uništeni
REZULTATI MONITORINGA U 2015.
• u ovoj godini planirano je uzeti 310 uzoraka, od čega:- 165 uzoraka materijala i predmeta koji dolaze u neposredandodir s hranom- 75 uzoraka kozmetičkih proizvoda- 15 uzoraka deterdženata- 20 uzoraka metalnog nakita- 35 uzoraka igračaka
• svi uzorci su uzeti, čekaju se rezultati analize
PLAN MONITORINGA za 2016.
• RAPEX sustav - izvješćivanje o proizvodima koji se nalaze natržištu i koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnostpotrošača te proizvoda koji se nalaze na tržištu, a ne predstavljajuozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača
• UUZ - kontakt mjesto te postupa po svim pristiglim obavijestimaobjavljenim od strane drugih država članica te provjerava prisutnosttih proizvoda na tržištu Republike Hrvatske te poduzima zakonskemjere
• Izvješćuje druge države članice u slučaju kada se neispravniproizvod nađe na tržištu Republike Hrvatske, a odnosi se napodručje iz nadležnosti (igračke, kozmetički proizvodi, nakit,kemijski proizvodi…)
POSTUPANJE PO RAPEX OBAVIJESTIMA
HVALA NA PAŽNJI
Analiza rizika
Konferencija Sigurnost hraneNZJZ „A. Štampar”
Zagreb, 02. 12. 2016.
Andrea Gross Bošković, dipl. ing. preh. teh. i bioteh.,ravnateljica
SADRŽAJ
SUSTAV SIGURNOSTI HRANE
ANALIZA RIZIKA
UPRAVLJANJE RIZIKOM
PROCJENA RIZIKA
KOMUNIKACIJA O RIZIKU
ZAKLJUČNO
UVOD
• Sigurnost hrane jedno je od strateških pitanja u svim državama svijeta• Bolesti koje se prenose hranom, a koje su uzrokovane patogenima i
biotoksinima te kemijskim i fizikalnim kontaminantima u hrani predstavljaju ozbiljnu prijetnju za zdravlje milijuna ljudi.
• Ozbiljni incidenti izazvani upravo ovakvim bolestima zabilježeni su posljednjih desetljeća na svim kontinentima i ilustriraju rastući značaj ovog problema.
UVOD
Međutim!bolesti koje se prenose hranom ukazuju na još jedan veliki problem
ekonomske posljedice, kako za pojedince tako i za zajednicu
značajan teret zdravstvenog sustava u cjelini reducira ekonomsku produktivnost zemlje
Globalizacija traži da različite zemlje osiguraju slične sustavesigurnosti hrane.
• Politika sigurnosti hrane treba biti temeljena na
pristupu sveobuhvatnosti
• Odgovornost za sigurnost hrane dati proizvođaču
• Implementirati načela ‘od polja do stola’, pokrivajući
sve karike lanca hrane
• Istaknuti važnost HACCP
Politika sigurnosti hrane utemeljena je na ANALIZI RIZIKA
SUSTAVI SIGURNOSTI HRANE U SVIJETU
ANALIZA RIZIKA KAO ALAT SIGURNOSTI HRANE
Procjena rizika od bolesti prenosivih hranom te obavještavanje rizicimaporijeklom od hrane, uz upravljanje rizikom, čine vrlo složen proces koji senaziva analiza rizika.
Obavještavanje
Izvor: WHO/FAO, 1997
SVOJSTVA ANALIZE RIZIKA
• Strukturiran i objektivan pristup upravljanju rizikom• Prepoznavanje odgovornosti različitih sektora i vladinih
institucija,• Odvajanje odgovornosti procjene rizika od upravljanja
rizikom,• Adekvatna interakcija procjene rizika i upravljanja rizikom,• Integracija znanosti i objektivnosti u donošenju odluka,• Prepoznavanje učinkovitih kontrolnih mjera,• Postavljanje prioriteta,• Transparentnost odluka,• Razumijevanje postojanja nesigurnosti u znanosti,• Razmatranje i drugih čimbenika kao što su troškovi,
provodljivost, socio-kulturalne vrijednosti, mišljenje potrošača…• Osiguravanje uključenja svih zainteresiranih strana
MODELI STRATEGIJE SIGURNOSTI HRANE
• ispitivanje gotovog proizvoda
o kontrolao uzorako analiza
• ograničenja o retrospektivnosto nepreciznosto lažan osjećaj sigurnosti
zbog male učestalosti rizika
o skupoća jer zahtjeva veliki br. uzoraka
• kontrola proizvodnog procesa na osnovi rizika
o identifikacija rizikao kriteriji praćenjao kriterij mjernih metodao postavljanje kritičnih
točakao definicija popravnih
akcijao implementacija
neovisnih znanstvenih mišljenja
TRADICIONALNI NOVI KONCEPT
UPRAVLJANJE RIZIKOM
• proces odlučivanja o odabiru različitih mogućnosti upravljanja iodgovarajućih preventivnih i kontrolnih mjera, uzimajući u obzirrezultate procjene rizika i druge važne čimbenike (političke, socijalne, ekonomske) u dogovoru sa svim zainteresiranimstranama. U svrhu upravljanja rizikom potrebno jeformirati određene smjernice, koje je važno dokumentirati
dosljednost i transparentnost
UPRAVLJANJE RIZIKOM
…strukturirani proces koji se sastoji od
EVALUACIJA RIZIKA
• Identifikacija problema
• Uspostava profila rizika
• Izrada procjene rizika od strane procjenitelja
PROCJENA UPRAVLJAČKIH MOGUĆNOSTI
• Identifikacija upravljačkih mogućnosti
• Odabir mogućnosti, ovisno o standardu (cost-benefit analiza ili ALARA )
PROVOĐENJE UPRAVLJAČKIH
ODLUKA
• Jasno• Dosljedno• Ekonomično
PRAĆENJE I PREISPITIVANJE
• Povratne informacije
• Eventualne korektivne akcije
UPRAVLJANJE RIZIKOM
Najčešći problemi u komunikaciji između upravljača rizikom i procjenitelja rizika: Jasno artikuliranje problema koji se zadaju procjenitelju zbog nejasnog
opisa profila rizika
opis problema u području sigurnosti hrane i njegovog konteksta kako bi se identificirali bitni elementi opasnosti ili rizika koji su važni za različite odluketijekom upravljanja rizicima
Opis profila rizika važan je korak za procjenitelja rizika kako bi pravilnodefinirao scenarij rizika
treba identificirati opasnost(i) i sve relevantne okolnostikoje mogu dovesti do određenog rizika
GLAVNI MODELI PROCJENE RIZIKA
Procjena sigurnosti Mikrobiološka Procjena rizika GM hranaaditiva u hrani procjena rizika rezidua pesticida biljnog podrijetla
BIOLOGIJA KEMIJA
MOGU-ĆNOST
RANGIRA-NJEMETODA
MONTE KARLO
TEORIJAODLUČI-VANJA
PROC.RIZ.PESTICIDA
CITOLO-GIJA
GENETIKAMEDICINATOKSIKO-LOGIJA
EPIDEMI-OLOGIJA
STATI-STIKA
DOZAREAKCIJA
EKONO-MIJA
IZAZOV EDUKACI-JE
POZNAVA-TELJMIŠLJENJE
ŽIVOTINJ-SKESTUDIJE
OSJETLJIVOST ANALIZE
KEMIJSKAPROCJENARIZIKA
MIKRO-BIOLOŠKAPROCJENARIZIKA
REZIDUEPESTICIDAPROCJENARIZIKA
BIO-TEHNOLOŠKAPROCJENARIZIKA
MODEL DRVETA
OSTALO
SIGURNOST I RIZIK
• sigurnost znači “bez štete”
• 100%-tna sigurnost ne postoji
• uvijek postoji mogućnost da se pojavi šteta uzrokovanakombinacijom određene hrane/patogena,
• procjena rizika predviđa tu mogućnost
METODOLOGIJA
Pitanje
Identifikacija opasnosti(Koje opasnosti mogu prouzročiti
štetan utjecaj na zdravlje?)
Procjena izloženostiMogućnost unosa štetne tvari Putem hrane ili na drugi način
Karakterizacija opasnostiPriroda štetnog učinka;
Odnos doza-odgovor
Karakterizacija rizika
Povezivanje prethodnih koraka
Zaključak/MIŠLJENJE
OPASNOST I RIZIK
Elementi rizika za određeni scenarij:
Što čini opasnost?
Koja je vjerojatnost pojavljivanja opasnosti?
Kakve su posljedice?
OPASNOST I RIZIK
Mogućnosti?
PITANJA KOD PROCJENE RIZIKA
.....koja su važna procjeniteljima rizika:
Je li pitanje dovoljno jasno? Hoće li biti moguće odgovoriti na pitanje? Što je sve potrebno da bi se odgovorilo na pitanje?• Stručno znanje• Dostupnost relevantnim podacima i informacijama• Vrijeme i sredstva• Matematički modeli• Povratne informacije (feedback) od strane upravljača i ostalih
zainteresiranih strana Kako organizirati posao? Kako biti siguran da će rezultat biti zaista koristan i vrijedan za
cjelokupnu zajednicu?
VODIČI I DEFINICIJE
• Korištenje jednostavnog jezika i prihvatljive metodologije• Primjena međunarodnih standarda• Ujednačena terminologija (manje-više)• Razvoj najbolje postojeće prakse• Dosljedna primjena• Provođenje odvojeno od upravljanja
• Znanstveno-utemeljeni, dokumentirani i transparentni rezultati
• Osiguranje zaštite zdravlja ljudi, životinja i bilja
CILJEVI PROCJENE RIZIKA
osigurati temelj za donošenje odluka koje su vezane za zaštitu zdravlja potrošača temeljem okvira analize rizika;
pomoći prilikom uvođenja međunarodnih standarda u području sigurnostihrane uključujući harmonizaciju zakonodavstva;
promicati princip transparentnosti i uključivanja svih zainteresiranih strana ucijelom lancu hrane
svim zainteresiranim stranama pružati relevantne informacije opotencijalnim bolestima porijeklom iz hrane i hrane za životinje utemeljenena znanstvenoj procjeni rizika
KOMUNIKACIJA O RIZIKU
• definirana je kao interaktivna razmjena informacija i mišljenja kroz proces analize rizika
• temeljna odrednica komunikacije o riziku je njena interaktivnost i konzistentnost te integriranost u cijeli proces analize rizika
• ostavlja pojedincu da odluči o „svojoj razini prihvatljivog rizika”, pri tom mu dajući sve potrebne informacije, pravovremeno, nedvosmisleno i razumljivo
Osnovni ciljevi • podastrijeti javnosti na jednostavan i razumljiv načininformacije o opasnostima i rizicima
postupcima procjene rizika i upravljanja rizikom, donošenje odluka vezanih za proces upravljanja rizikom
osigurati kanale za primanje povratnih informacija javnosti
KOMUNIKACIJA O RIZIKU
Djelotvorna komunikacija je nužna za učinkovito upravljanje rizikomPravilna komunikacija o riziku jačat će vjerodostojnost, ugled i povjerenje u rad institucija uključenih u proces analize rizika.
GLAVNE ETIČKE PREPORUKE1. budi iskren i otvoren2. priopći inicijative i sukobe interesa (značaj objektivnosti i odsutnosti
utjecaja)3. uzmi u obzir sve dostupne relevantne spoznaje4. kada je moguće – kvantificiraj rizik5. opiši i objasni znanstvene nesigurnosti6. uzmi u obzir sve javne zabrinutosti7. ozbiljno shvati prava pojedinaca i grupa
ZLATNA PRAVILA KOMUNIKACIJE
CILJ - premostiti jaz između perceptivnih i stvarnih rizika, stalnim informiranjem potrošača i edukacijom
KLJUČNO - otvorenost i transparentnost prilikom cijelog procesa analize rizika- izbor pravilnog kanala komunikacije- odabir odgovarajućeg načina obavješćivanja - ciljana publika
OSNOVNO NAČELOKISS (Keep it Short and Simple) &
KISSS (Keep it Sort, Simple and Science based)
Jezik znanstvenika mora biti vješto preveden kako bi poruka bila razumljiva svim ciljanim skupinama
Najčešća pogreška koja se javlja u komunikaciji o riziku je prilagođavanje načina komunikacije odašiljatelju poruke, a ne njenom primatelju
Suradnja svih institucija u području sigurnosti hrane u RH osigurati će….
….uvođenje novih koncepata na području sigurnosti hrane u svrhu osiguranja zdravstvene ispravnosti hrane i
očuvanja zdravlja
Hrvatska agencija za hranuI. Gundulića 36b, Osijek
031/ 214-900Besplatni potrošački telefon: 0800 0025
info@hah.hr
HVALA NA PAŽNJI!
Samostalna služba za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetomOdjel za upravljanje kvalitetom
ZNAKOVI KVALITETE NA TRŽIŠTU
mr.sc. Nevenka Gašparac
Konferencija “ Sigurnost hrane” 3/12/2016
Samostalna služba za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetomOdjel za upravljanje kvalitetom
KVALITETA
je zadovoljstvo kupca ili stupanj do kojeg skup svojstvenih karakteristika ispunjava zahtjeve, a predstavlja• svojstvo,• odliku, • značajku, • sposobnost, • vrijednostodređuje ju odnos želja i potreba korisnika i njihova ostvarenja od proizvođača
Samostalna služba za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetomOdjel za upravljanje kvalitetom
KVALITETArazličita shvaćanja kvalitete imaju potrošači, proizvođači i tržište
ŠTO ŽELE POTROŠAČI? biti informirani jasnu i potpunu informaciju o proizvodu siguran proizvod kvalitetan proizvod proizvod koji čuva okoliš jasnu informaciju o podrijetlu proizvoda
Samostalna služba za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetomOdjel za upravljanje kvalitetom
KVALITETArazličita shvaćanja kvalitete imaju potrošači, proizvođači i tržište
ŠTO ŽELE PROIZVOĐAČI / DISTRIBUTERI? zadovoljnoga kupca razlikovati se od konkurencije naglasiti prednosti biti prepoznatljivi potvrditi se kao pouzdan partner
potrošačima i kupcima istovremeno ostvariti profit,…
Samostalna služba za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetomOdjel za upravljanje kvalitetom
ZAKONSKI REGULIRANO
• EU razina
• Nacionalna razina
DOBROVOLJNO
• Institucionalni - dodjeljuju se na temelju propisanih kriterija(HGK, HPA i dr.)
• Privatni - dodjeljuju ih proizvođači i trgovački lanci na temelju vlastitih kriterija(povjerenje potrošača u krovne brandove)
• Međunarodni - dodjeljuju ih neovisne međunarodne organizacije (*principi vrednovanja proizvoda)
POLITIKA KVALITETE
Samostalna služba za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetomOdjel za upravljanje kvalitetom
ZNAKOVI KVALITETE „brandovi” i „marke” često podrazumijevaju ili upućuju na kvalitetu proizvoda ili usluge
• dodana su vrijednost proizvodu ili usluzi• daju prednost proizvodima ili uslugama na tržištu • imaju promotivnu i reklamnu funkciju• stvaraju snažni identitet, osjećaj povjerenja, sigurnosti• prednost proizlazi iz vizualnog identiteta u percepciji • potrošači su spremni izdvojiti više novca za proizvod koji
na sebi nosi znak kvalitete
Samostalna služba za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetomOdjel za upravljanje kvalitetom
ZNAKOVI KVALITETE U EUROPSKOJ UNIJI
• dobrovoljni, neobavezni znakovi kvalitete postoje u svim državama članicama EU.
• dodjeljuju ih različite institucije ili organizacije prema određenim kriterijima i definiranim postupcima.
• dodjeljuju se za razna područja proizvoda i usluga i ima ih sve više.
Samostalna služba za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetomOdjel za upravljanje kvalitetom
ZNAKOVI KVALITETE
Samostalna služba za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetomOdjel za upravljanje kvalitetom
ZNAKOVI KVALITETE
Samostalna služba za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetomOdjel za upravljanje kvalitetom
ZNAKOVI KVALITETE
Samostalna služba za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetomOdjel za upravljanje kvalitetom
ZNAKOVI KVALITETE U RH
Ministarstvo poljoprivrede
Ministarstvo zaštite okoliša i
prirode
Ministarstvo regionalnog razvoja
i fondova EU
Ministarstvo turizma
Ministarstvo branitelja
Samostalna služba za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetomOdjel za upravljanje kvalitetom
ZNAKOVI KVALITETE U RHIstarska razvojna
agencijaHrvatska
poljoprivredna agencija
DUBROVNIKGrad, županija,
komore, TZ
VPŠ Libertas, Zagreb, 27. svibnja 2014.
TZ Kvarnera,županija SPLIT,
županija
Samostalna služba za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetomOdjel za upravljanje kvalitetom
ZNAKOVI KVALITETE U RH
Samostalna služba za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetomOdjel za upravljanje kvalitetom
Jeste li spremni izdvojiti nešto više novca zakvalitetan hrvatski proizvod jednakekvalitete kao strani?
SPREMNOST IZDVAJANJA VIŠE NOVCA ZA KVALITETAN HRVATSKI PROIZVODA
Samostalna služba za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetomOdjel za upravljanje kvalitetom
Prilikom kupovine, obraćate li pozornost na podrijetlo proizvoda?
VAŽNOST PODRIJETLA PROIZVODA
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA
Samostalna služba za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetomOdjel za upravljanje kvalitetom
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA
započela je 1997. godine Projekt vizualnog označavanja proizvoda znakovima hrvatske kvalitete, svjesna činjenice da globalno tržište prepoznaje:
kvalitetu, invenciju,kreativnost itradiciju
kao osnovne čimbenike razlikovanja i dodane vrijednosti svakog proizvoda i usluge u okvirima tržišnog natjecanja i pružanja nove vrijednosti svakom kupcu i potrošaču.
Samostalna služba za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetomOdjel za upravljanje kvalitetom
ZNAKOVI KVALITETE HGK – žigovi (“trademarks”)
Znakovi kvalitete HGK su jamstveni žigovi, registrirani u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo a zaštita pokriva 43 razreda proizvoda i usluga, u skladu s međunarodnom klasifikacijom ( Nicanska klasifikacija).
Samostalna služba za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetomOdjel za upravljanje kvalitetom
ZNAKOVI KVALITETE HGK
Pravo uporabe znaka “Hrvatska kvaliteta” dodjeljuje se proizvodima koji posjedujukontinuiranu natprosječnu kvalitetu, a proizvedeni su na području Republike Hrvatske.
DODATNI KRITERIJI
razvojno-istraživački rad inovacija / invencija hrvatska tradicija i jedinstvenost
Samostalna služba za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetomOdjel za upravljanje kvalitetom
Samostalna služba za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetomOdjel za upravljanje kvalitetom
PROMOCIJA
sajmovi u zemlji i svijetu
publikacije
objave u medijima
inernet
akcija „Kupujmo hrvatsko”
Samostalna služba za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetomOdjel za upravljanje kvalitetom
Samostalna služba za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetomOdjel za upravljanje kvalitetom
Samostalna služba za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetomOdjel za upravljanje kvalitetom
Samostalna služba za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetomOdjel za upravljanje kvalitetom
Odjel za upravljanje kvalitetomtelefon:01/ 4561 551faks: 01/ 4561 614elektronička adresa: kvaliteta@hgk.hrinternetska stranica: http://znakovi.hgk.hr
Epidemiologija bolesti koje se prenose hranom
Hrvatski zavod za javno zdravstvoDoc.dr.sc. Krunoslav Capak prim.dr.med.
Bolesti koje se prenose hranom Alimentarne toksiinfekcije (Toxiinfectio alimentaris)
Zarazne bolesti čiji se uzročnici upovoljnim uvjetima u hrani razmnožavaju Ili stvaraju toksine.
U širem smislu.: bolesti koje nastajunakon unošenja u organizam hrane ili vode onečišćenebiološkim ili kemijskim agensima(food poisoning, foodborne disease)
Bolesti koje se obično prenose hranom
BAKTERIJE VIRUSI PARAZITI
Salmonella spp. Picornaviridae: Trichinella spiralis
E.coli Coxackie virusi G.lamblia
Campylobacter spp. Echo virusi E.histolityca
Vibrio parahaemolyticus Polio virus Toxoplasma gondi
Yersinia enterocolitica HAV Balantidium coli
Aeromonas hydrophila Reoviridae Isospora beli
Plesiomonas shigelloides Reovirus Cryptosporidium
Clostridium perfrigens Rotavirus Sarcocystis
Clostridium botulinum Coronaviridae Microspora
Bacillus cereus Caliciviridae: Taenia spp.
Staphylococcus aureus Norwalk virus Hymenolepis nana
Listeria monocytogenes Mali okrugli virusi Ascaris lumbricoides
Shigella. spp. Adenoviridae: tip 40, 41 Enterobius vermicularis
Astrovirus Trichuris trichiura
MIKROORGANIZMI KOJIMA HRANA PREDSTAVLJA MEDIJ PRIJENOSA
NAMIRNICA BAKTERIJA
grah C.perfrigens, B.cereus
žitarice B.cereus
sir S.aureus, L.monocytogenes, E.coli
meso i mesni proizvodi Salmonella spp., Cl.perfrigens, S.aureus, C.jejuni, E.coli, L.monocytogenes, Y.enterocolitica
svježe mlijeko C.jejuni, L.monocytogenes
riža B.cereus
salate od povrća i mesa L.monocytogenes, Shigella spp.
sladoled i kolači S.aureus, Salmonella spp.
Namirnice i patogene bakterije koje se najčešće povezuju s njima:
Druge opasnosti za zdravlje potencijalno prisutne u hrani
- mehaničke- kemijske
Rezidue pesticida Biotoksini Teški metali Ostaci veterinarskih lijekova Aditivi
- radioaktivni izotopi- GMO- alergeni
Mit – FBD ima sve manjeIstina – ima ih više
0
10000
20000
30000
40000
50000
60000
1973-77 1978-82 1983-87 1988-92 1993-97 1998-2002
2003- 07
Period
No.
cas
es
Alimentarne toksiinfekcije u Hrvatskoj po 5 god. razdobljima od 1973. - 2007
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015
Broj
prij
ava
Godina oboljenja
Broj oboljelih od GI infekcija, Hrvatska, 2001.-2015.
Salmoneloza Alimentarna toksiinfekcija EnterokolitisKampilobakterioza Virusni gastroenterokolitis JersiniozaDizenterija
Breme bolesti koje se prenose hranom
GlobalnoWHO procjenjuje da 2.2 milijuna osoba
godišnje umire od infektivnih bolesti koje se prenose hranom i vodom (1,9 mil djeca)
Industrijalizirane zemljeProcjene obolijevanja se kreću od 30%
populacije godišnje do svaka osoba 3 puta godišnjeDo 20/mil umire od FBD
Breme bolesti
Poznato
Prijavljeni slučajevi
Nepoznato
Nadzor nad zaraznim bolestima koje se prenose hranom
The Food Chain Od farme do stola
Processing
Storage
CookingLivestock
Crops
Seafood
Distribution
Retail
Industrial emissionsand effluents
Sewage
Vehicleemission
Agriculturalpractices
Porast broja osjetljivih
Starenje populacijeOsobe s oslabljenim imunitetom
Osobe na putovanjima
Novi patogeni
E. coli 0157H7Listeria monocitogenesBSE
Rezistencija na antibiotike
Nove tehnologijeGMO
Odnos srednje mjesečne temperature i broja prijavljenih slučajeva salmoneloze
Climate change and human health - risks and responses. Summary. WHO, 2003
Ustroj sustava za zdravstvenu ispravnost i sigurnost namirnica
VLADA
MINISTARSTVA
Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo
Ministarstvo zdravstva
Uprava za unaprjeđenje
zdravlja
Agencija za hranu
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Hrvatski veterinarski institut
Inspekcija Inspekcija
MREŽA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO
21 županijski zavod za javnozdravstvo + HZJZ
Služba za zdravstvenu ekologiju- zadaci i aktivnosti
Neki od zadataka i aktivnosti:
- praćenje, proučavanje i ocjenjivanje zdravstvene ispravnosti hrane i premeta opće uporabe u proizvodnji i prometu
- praćenje, proučavanje i ocjenjivanje zdravstvene ispravnosti pitke vode, kakvoće otpadnih, površinskih i voda za rekreaciju, i stanja vodoopskrbe na čitavom teritoriju RH
- praćenje stanja uhranjenosti pučanstva u smislu energetske opskrbljenosti ; pojedinih prehrambenih deficita, posebno u ugroženim skupinama pučanstva (djeca, žene i trudnice, starije osobe)
- Praćenje utjecaja čimbenika okoliša na zdravlje ljudi i predlaganje mjera zdravstvene zaštite za zaštitu od štetnih čimbenika okoliša
- Služba je znanstvena podrška u:- Procjeni rizika za zdravlje od štetnih čimbenika okoliša- Donošenju regulative na području ZE- U izradi dokumenata politike i strategije zdravstva- Edukaciji i treningu kadrova na području javnog zdravstva
- Laboratorijske jedinice su akreditirane prema zahtjevima norme
zadaci i aktivnosti HZJZ/SZE i SE temeljem ZZZ, ZZPZB i ZSI analiza i praćenje zdravstvene ispravnosti hrane na
tržištu RH praćenje prijava zaraznih bolesti i prijava epidemija
zaraznih bolesti Epidemiološki informacijski sustav i sustav ranog
uzbunjivanja (na razini države i povezan sa međunarodnim informacijskim sustavom -24/7)
Mogućnost brze epidemiološke intervencije na terenu
Javnozdravstveni mikrobiološki i ekološki laboratoriji i Nacionalni referentni laboratoriji
zadaci i aktivnosti HZJZ/SZE i SE temeljem ZZZ, ZZPZB i ZSI Istraživanje epidemioloških karakteristika
epidemija koje se prenose hranom u HrvatskojProvođenje protuepidemijskih mjeraEdukacija i nadzor nad osobama koje
rukuju hranom
Opća Bolnice Ostalimedicina
HE ispostave županijskih zavoda za javno zdravstvo
Epidemiološka služba županijskogzavoda za javno zdravstvo
Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti
HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO
kontinuirano
kontinuirano kontinuirano
TIJEK PRIJAVE POJEDINAČNIH SLUČAJEVA OBOLJELIH U HRVATSKOJ
Povratana informacija
istovremeno u 2 primjerkaistovremeno u 2 primjerka
itd.
itd.
Nositelj mreže
Područna HEispostava
Područna epidemiološka ispostava županijskog zavoda za javno zdravstvo
Služba za epidemiologiju zaraznih bolestiHRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Povratna informacija
itd.Telefonom ili slično
Pisani izvještajikasnije
Usmeno, telefonskiodmah
mediji
Javne službe
Nositelj mreže
Općamedicina
bolnice ostaliPrivatna opća praksa
Epidemiološka služba županijskog zavoda za javno zdravstvo
Tijek prijave epidemije
Epidemije i pojedinačni slučajevi alimentarnih infekcija i intoksikacija u razdoblju 1993-2009
Godina Broj epidemija Broj slučajeva u epidemiji Ukupni broj oboljelih Slučajevi
salmoneloza
1993 56 2028 10982 7087
1994 67 1811 9048 4931
1995 47 1433 7727 3642
1996 47 928 6481 2899
1997 56 581 8241 4204
1998 65 1492 8320 4288
1999 66 1223 8244 4120
2000 79 1434 10112 5134
2001 101 1108 9947 5620
2002 96 1735 7150 6570
2003 71 1946 9812 5755
2004 79 1451 9075 4940
2005 100 1413 10432 5619
2006 84 1474 12956 4734
2007 70 835 8193 3331
2008 65 856 10099 3691
2009 30 474 7774 3163Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Epidemije u 2014.
Izvor: Hrvatski zdravstveno statistički ljetopis, 2015
Bolest Broj epidemija Broj oboljelihSalmonellosis 30 222Gastroenteritis (Noro virus) 9 246Gastroenteritis (Rota virus) 15 202Gastroenterocolitis 5 136Enterocolitis (Cl. difficile) 1 4Enterocolitis (E.coli enterohemorrhagica O157) 1 2Enterocolitis 1 10Campylobacteriosis 3 34HUS 1 2Toxiinfectio alimentaris (Noro virus) 1 8Toxiinfectio alimentaris (Staphy. aureus) 4 37Toxiinfectio alimentaris 3 34Kliconoštvo E.coli 055:k59 1 2Enterobiasis 8 40HGBS 1 46Q groznica 1 3Influenza 7 166Varicella 5 763Streptococcosis (angina) 1 10Streptococcosis (scarlatina) 4 80Streptococcosis (angina + scarlatina) 2 16Pertussis 3 19Tuberculosis pulmonum 2 6Pneumonia (RSV) 1 4Scabies 22 192Pediculosis 14 219Erythema infectiosum (Parvovirus B19) 1 23Bolest ruku, nogu i usta (Coxsackie virus) 1 15Lues 1 20UKUPNO 149 2561
Epidemije u 2015. Bolest Broj epidemija Broj oboljelihSalmonellosis 35 197Gastroenteritis (Noro virus) 13 501Gastroenteritis (Rota virus) 10 514Gastroenterocolitis 10 269Enterocolitis (Rota virus) 3 48Enterocolitis (Noro virus) 7 262Enterocolitis 1 12Campylobacteriosis 1 6Histaminsko trovanje hranom 4 61Toxiinfectio alimentaris (Staphy. aureus) 2 51Enterobiasis 5 10Lambliasis 2 5Helmintijaza (Ascaris lumbricoides) 1 18Influenca 1 27Varicella 1 57Streptococcosis (angina) 2 21Morbilli 8 70Pertussis 3 17Pneumonia (RSV) 1 30Nespecificirana akutna infekcija donjeg dišnog sustava 1 19Scabies 20 121Pediculosis 12 194Bolest ruku, nogu i usta (Coxsackie virus) 2 20Q groznica 1 2Tularemia ulceroglandularis 1 5Botulizam 2 5Trihineloza 2 6UKUPNO 151 2548
Izvor: Hrvatski zdravstveno statistički ljetopis, 2015
fboAgent No of outbreaks numHumanCases numHospitalised numDeaths
Campylobacter jejuni 1 6 0 0Clostridium botulinum 2 5 1 0Francisella tularensis 1 5 3 0Histamine 4 61 1 0Salmonella Agona 1 4 1 0Salmonella enteritidis 22 114 17 0Salmonella group B 5 28 3 0Salmonella group C 1 4 0 0Salmonella Seftenberg 1 5 0 0Salmonella Stanley 1 25 1 0Salmonella Typhimurium 1 5 0 0Staphylococcus aureus 1 45 9 0Trichinella spiralis 2 6 2 0unknown 2 16 0 0Viruses (Norwalk virus) 8 443 4 1Viruses (Rota virus) 3 387 3 0Total 56 1159 45 1
Epidemije koje se prenose hranom, Hrvatska, 2015.
1 10 100 1000 10000
Toxiinfectio alim.
Salmoneloza
Campylobacterioza
EnterovirozaGEC virosa
Helmintijaza
Giardioza
TrichinelozaLegineloza
Leptospiroza
Toxoplazmoza
Amebijaza
EchinococcozaHAV
Yersinioza
Dizenterija
Kliconoša salmonelleBruceloza
Anthrax
Typhus
HEV
Prijavljeni slučajevi bolesti koje se prenose hranom u RH u 2009.
Izvor:Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Reported human cases of FWD in 2007 EU
1 10 100 1000 10000 100000 1000000
AnthraxvCJD
CholeraBotulism
Typhoid/paratyphoid feverBrucellosis
TrichinellosisLeptospirosis
EchinococcosisTularaemia
ToxoplasmosisListeriosis
STEC/VTECCryptosporidiosis
ShigellosisYersiniosisHepatitis A
SalmonellosisGiardiasis
Campylobacteriosis
ECDC
Cl. Botulinum2%
Salmonella52%
Cl. Perfringens2%
Shigella2%
Staph. aureus3%
Trichinella32%
H A V2%
Nepoznato8%
Epidemije alimentarnih toksoinfekcija po uzročniku od 1999. -2009.
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Salmonella spp. 54%
Nepoznato19%
Noro virus8%
Trichinella spiralis6%
Mycetismus1%
Clostridium perfringens2%
Escherichia coli2%
Staphylococcus aureus
4%
Campylobacter spp.1%
Rota virus1%
Slučajevi u epidemijama alimentarnih toksoinfekcijaprema uzročniku 2001-2009
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Source: EFSA Journal; 2010 8(1):1496
Trgovina1%
Restaurant, hotel21%
Crkva0%
Brod1%
Odmaralište1%
Ustanove za njegu7%
Kamp0%
Javno okupljanje15%
Slastičarna4%
Škola/vrtić5%
Kod kuće38%
Nepoznato1%
Kantina5%
Obrada hrane1%
Epidemije alimentarnih toksoinfekcija prema mjestu konzumacije od 2000. – 2009.
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Distribucija epidemija koje se prenose hranom prema mjestu nastanka, Hrvatska, 2015. godina
kućanstvo vrtić drugo dom umirovljenika zatvor restoran
Source: EFSA Journal; 2010 8(1):1496
piletina6%
Drugo meso 4%
Grah salata1%Krumpir-, francus.-, kupus
salata3%
Slastice, sladoled6%
Proizvodi koji sadrže jaja10%
Riba, školjke3%
nespec.meso2%
kobasice6%
mljeveno meso2%
svinjetina6%Govedina
1%Nepoznato 9%
Gljive1%
Mlijeko i ml. proizvodi2%
Gotova jela 5%
Kolači skremom od jaja, torte
32%
Epidemije alimentarnih toksiinfekcija prema vehiklu 1999 - 2009
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Source: EFSA Journal; 2010 8(1):1496
Nepoznati6%
Ostali čimbenici6%
Neadekvatno održavanje T.
3%
Pripremljena unaprijed
3%Nedovoljna termička obrada
i hlađenje1%
Više kontrib. čimbenika
6%
Neispravana hrana 5%
Kontaminirani pribor / posuđe
10% Kliconoša17%
Nepravilno skladištenje
9%
Neadekvatna termička obrada/
podgrijavanje21%
Korištenje kontaminiranih
sastojaka11%
Neadekvatno odmrzavanje
0%
Neadekvatno hlađenje
2%
Epidemije alimentarnih toksoinfekcija prema kontributivnom čimbeniku 1999 - 2009
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
UzročnikBroj epidemija
Broj oboljelih
Broj hospitaliziranih
Broj umrlih
Campylobacter jejuni 3 8 0 0Clostridium perfringens 2 12 0 0nepoznat 7 102 11 0Noro virus 3 86 1 0Rota virus 1 15 0 0
Salmonella Brandenburg; Salmonella Typhimurium 1 3 0 0Salmonella Bredeney 1 4 1 0Salmonella Coeln 1 4 0 0Salmonella Enteritidis 18 224 37 0Salmonella grupe B 1 2 0 0Salmonella Infantis 1 14 0 0Salmonella spp. 1 4 1 0Salmonella Typhimurium 1 1 0 0Total 41 479 51 0
Epidemije 2016., Hrvatska, preliminarni podaci
zaključci
Bolesti koje se prenose hranom su značajan socioekonomski i zdravstveni problem
Uloga zdravstvenog sustava u prevenciji i suzbijanju FBD je nezamjenjiva
Potrebno je unaprijediti sustave nadzora s reaktivnih na proaktivne
Potrebno je unaprijediti naše znanje o stvarnom bremenu ovih bolesti kao i razumijevanje kako i zašto do toga dolazi
Edukacijske programe usmjeriti osim na ljude koji profesionalno rukuju hranom na opću populaciju
Hvala !
Konferencija „Sigurnost hrane”
Zagreb, 3.12.2016.
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
Sjeverna Amerika 3.1 mil ha
Južna/Latinska Amerika 6.8 mil ha
Europa 11.6 mil ha
Afrika 1.3 mil ha
Azija 3.6 mil ha
Australija 17.3 mil ha
Države EU s najvećim površinama: Španjolska, Italija, Francuska i Njemačka.Također se nalaze među 10 država na svjetskoj razini.
PREGLED STANJA U POJEDINIM DRŽAVAMA EU i EUROPE
EUROPA EU VODEĆEDRŽAVE
Površine 11.6mil. ha 10.3mil. ha Španjolska(1.7 mil.ha)Italija (1.4 mil. ha)
Francuska (1.1 mil. ha)Proizvođači 339,824 257,525 Turska 71,472
Italija 48,662Španjolska 30,602
Prerađivači 51,495 49,968 Italija12,641Francuska 11,198Njemačka 9,497
Uvoznici 1,847 1,650 Njemačka 326Italija 259Švedska 247
Globalno ekološko tržište i dalje pokazuju pozitivan rast.
Ekološko tržište je zabilježilo promet od 80 mlrd $ u 2014. (15,2 mlrd $ u 1999. godini).
Prodaja ekološke hrane i pića u Sjevernoj Americi dosegla je oko 38,5 mlrd $ u 2014. godini.
Europa je drugo tržište po potrošnji ekološke hrane i pića procjenjuje se na oko 35 mlrd $.
Prodaja ekoloških proizvoda u Aziji, Australiji i drugim područjima dostigla je oko 6,5 mlrd $ u 2014. godini.
TRENDOVI RAZVOJA TRŽIŠTA NA SVJETSKOJ RAZINI
VRIJEDNOST TRŽIŠTA EU i EUROPE
- 2012.
BROJ PROIZVOĐAČA2010.- 2015.
POVRŠINE POD EKOLOŠKOM POLJOPRIVREDOM2010.- 2015. (ha)
BIOFACHVina Ivan Dolac 2007 i Ivan Dolac barrique 2007, PZ Svirče, Hvar, osvojila dvije zlatne medalje na Mundus Vini Biofach 2012.
Ministarstvo i HGK sufinanciraju izlaganje ekoloških proizvođača
od 2009. godine.
Obavezne naznake: znak ekološkog proizvoda EU (95% sastojaka poljoprivrednog podrijetla
mora biti iz ekološke proizvodnje) kod kontrolnog tijela podrijetlo sirovine u popisu trebaju biti navedeni ekološki sastojci
EU poljoprivreda (Hrvatska poljoprivreda)
ne- EU poljoprivreda
OZNAČAVANJE EKOLOŠKIH PROIZVODA(eko/ekološki, bio/biološki, organski)
Uporaba sredstava za zaštitu bilja koji mogu imati negativne utjecajena okoliš ili na prisutnost rezidua u poljoprivrednim proizvodima, jeznatno ograničena.
Ekološko hrana, kao i ekološka hrana za životinje ne sadrži genetskimodificirane organizme.
Životinje iz ekološkog uzgoja se hrane hranom za životinje iz ekološkeproizvodnje.
U ekološkom uzgoju životinja je korištenje kemijski sintetiziranihalopatskih veterinarskih lijekova ili antibiotika za preventivno liječenjezabranjeno. Zabranjeno je korištenje pospješivača rasta, hormona ili sličnih tvari za
kontrolu reprodukcije ili za druge namjene.
U preradi ekološke hrane se ne primjenjuju umjetni pojačivači okusa,bojila i umjetne arome.
Ograničena upotreba aditiva i pomoćnih tvari.
Zabranjuje se primjena ionizirajućeg zračenja u obradi ekološke hrane.
RAZLOZI KUPOVINE EKOLOŠKIH PROIZVODA
OBVEZE KONTROLNIH / INSPEKCIJSKIH TIJELA
KONTROLNA TIJELA:
Uzeti uzorke – 5% od ukupnog broja kontroliranih subjekata na osnovi
rizika (2015. -161);
Provesti nenajavljene kontrole -10% u okviru redovnih kontrola;
Provesti dodatne kontrole – 10%;
Provedba sankcija sukladno katalogu sankcija propisanog Pravilnikom oekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji (NN br. 19/16);
Bez odlaganja obavijestiti Ministarstvo o nepravilnostima koje utječu nakrajnji proizvod.
POLJOPRIVREDNA INSPEKCIJA Provodi inspekcijske nadzore sukladno godišnjem planu za provedbu
službenih kontrola; tijekom 2015. godine proveden inspekcijski nadzor kod236 subjekta;
Broj uzetih uzoraka -25 (nedozvoljena sredstva -2);
Broj nepravilnosti – 6;
Broj poduzetih mjera -8.
U jedinici ili poslovnim prostorima vode se robne i financijske evidencije kojesu takve da omogućuju prerađivaču da utvrdi, a kontrolnom tijelu da provjeri:- dobavljača i, ako je različit, prodavača ili izvoznika proizvoda;- narav i količine ekoloških proizvoda isporučenih jedinici i, prema potrebi,
svih kupljenih sirovina i korištenje takvih sirovina i, ako je relevantno,sastav svih kupljenih sirovina i primjenu takvih sirovina;
- narav i količine ekoloških proizvoda koji se drže na skladištu u radnimprostorima;
- narav, količine i primatelje i, ako su različiti, kupce koji nisu krajnji
potrošači, svih proizvoda koji su napustili jedinicu ili prostorije prvih
primatelja ili objekata za skladištenje;
Podaci u evidencijama dokumentiraju se odgovarajućim dokumentimakoji ih potvrđuju. Evidencijama se dokazuje usklađenost između ulaza i izlaza.
SLJEDIVOST / PROVJERE INSPEKCIJSKIH / KONTROLNIH TIJELA
HVALA NA PAŽNJI!
Patvorenje u mliječnoj industriji
Dr. sc. Nataša Mikulec
• Mlijeko je nutritivno važna namirnica ‐ sadržisve makro i mikronutrijente potrebne uprehrani ljudi.
• Još davno, 400 godina prije Krista, otacmedicine Hipokrat ustvrdio je “Mlijeko jeprirodna najsavršenija namirnica”.
Mljekarska industrija – mljekarski lanac –
od proizvodnje do prerade mlijeka
4
Gospodarska važnost mljekarstva u EU:
1. Mljekarski sektor jedan je od 5 najvažnijih podsektora hrane i pića u EUindustriji (u smislu dodane vrijednosti).
Izvor: Trends in EU-third countries trade of milk and dairy products, European Parliament 2014.
2. U cjelokupnoj industriji hrane i pića, mljekarstvo čini 14% ukupnogprometa, 9% dodane vrijednosti, 8% zaposlenika i 4% tvrtki (mljekara ipopratne mljekarske industrije).
3. Smatra se najinovativnijim prehrambenim sektorom u EU.
4. Više od 300 sireva i mliječnih proizvoda zaštićeno oznakom kvalitete (PGI)od strane EU.
5. Prema EDA (European Dairy Association) u ovom sektoru zaposleno je oko300 000 ljudi.
6. U 2014. godini, među prvih 5 najvećih svjetskih mljekarskih tvrtki, tri su bileiz EU (Lactalis (FR), Nestle (CH), Danone (FR)).
5
Samodostatnost 2016. (siječanj-svibanj)EU-28: 113,5%
Izvor: http://www.clal.it/
Pregled trgovinskog viška EU u trgovini mlijeka imliječnih proizvoda
Izvor: Trends in EU-third countries trade of milk and dairy products,European Parliament 2014.
„The fraudulent, intentional substitution or addition of asubstance in the products for the purpose of increasing theapparent value of the products or reducing the cost of itsproduction” (FDA, 2009)
Patvorenja u mljekarskoj industriji vezana su uz:a) „dodatke” ne‐mliječnog porijekla radi ostvarivanja većeg
profita,b) komponente koje mogu „maskirati” higijensku kvalitetu
mlijeka.
Kod patvorenja mlijeka, najčešće je korištena voda. Rizik nastajeukoliko se koristi mikrobiološki kontaminirana voda.
U razrijeđeno mlijeko mogu se dodavati jeftiniji materijali kao štosu: rekonstituirano mlijeko u prahu, urea i šećer od šećernetrske, ali i štetne kemikalije, uključujući melamin, formalin, natrijhidroksid i detergenti.
Patvorenje tvarima koje utječu na nutritivnu vrijednost mlijeka
Tvar kojom se patvori Razlog dodavanja Zdravstveni rizik
Voda Povećanje volumena mlijeka
Malnutricija – osobito djece
Obrano mlijeko u prahu Povećanje suhe tvari bez masti u mlijeku
Mlijeko u prahu ima smanjeniudio masti i vitamina topljivihu mastima – potrebni zanormalan rast i razvoj djece
Šećeri (sukroza/glukoza) Povećanje očitanja laktodenzimetra→ maskiranje patvorenja dodatkom vode
Rizik za oboljele od dijabetesa– povećanje razine šećera ukrvi
Izvor: Comprehensive Reviews in Food Science and Food Safety, Vol.15, 2016.
Patvorenje tvarima koje utječu na povećanje udjela/izmjene sastava određene komponente
Tvar kojom se patvori Razlog dodavanja Zdravstveni rizik
Biljna ulja Zamjena mliječne masti biljnim uljima
Osobe alergične na određenevrste ulja – klasični simptomialergija (od blagih do životnoopasnih)
Ureja Povećanje udjela proteina Dijareja, zatajenje bubrega,oštećenje probavnog sustava,oštećenje vida
Melamin Povećanje udjela proteina Toksični šok, hipertenzija,zatajenje bubrega, karcinommjehura, pa čak i smrt
Amonij sulfat Povećanje udjela proteina Mučnina, povraćanje, dijareja,štetni učinci na dišni sustav ikožu
Izvor: Comprehensive Reviews in Food Science and Food Science, Vol.15, 2016.
Patvorenje tvarima u svrhu konzerviranja
Tvar kojom se patvori Razlog dodavanja Zdravstveni rizik
Formalin
Produljenje roka trajanja mlijeka bez hlađenja → smanjenje troškova električne energije
Povraćanje, dijareja, povišenje tjelesnetemperature, dermatitis, abdominalnabol, oštećenje jetre i bubrega,oštećenje vida
Vodikov peroksid Mučnina, povraćanje, gastritis, letargija
Salicilna kiselina Iritacija probavnog sustava, krvarenje,dijareja, zabilježeni su i smrtni slučajevi
Natrij hidroksid Povraćanje, zabilježeni su slučajeviopeklina usne šupljine i probavnogsustava
Borna kiselina Produljenje roka trajanja mlijeka
Mučnina, povraćanje, glavobolja,dijareja, jaki grčevi, oštećenje bubrega
Benzojeva kiselina Mučnina, glavobolja, astma, urtikarija,hiperaktivnost i poremećaji ponašanjakod djece
Izvor: Comprehensive Reviews in Food Science and Food Safety, Vol.15, 2016.
Ostale tvari ‐ patvorenje
Tvar kojom se patvori Razlog dodavanja Zdravstveni rizik
Neutralizatori (karbonati / bikarbonati)
Prikrivanje kiselosti mlijeka Gastrointestinalni problemi kao što su povraćanje i dijareja, hormonski disbalans odgovoran za rast i reprodukciju
Rezidue (detergenti) Slučajni – kontaminacija uzrokovanja lošim održavanjem
Gastrointestinalne komplikacije kao što su abdominalna bol i povraćanje, hipotenzija, respiratorna iritacija, karcinom
Izvor: Comprehensive Reviews in Food Science and Food Safety, Vol.15, 2016.
Metode za dokazivanje patvorenja mlijeka i mliječnihproizvoda1) Fizikalne metode ‐ Određivanje točke ledišta mlijeka
2) Enzimatske metode
3) Imunološke metode (ELISA ‐ Enzime Linked Immunosorbent Assay)
4) Spektrofotometrijske i fluorometrijske metode
5) NIR i MIR spektroskopija
6) Kromatografske metode
1) HPLC‐UV ili HPLC‐MS (sistemi detekcije UV/RI/ELSD; HPLC‐
ESI‐MS detection of rennet whey in „traditional butter”)
2) GC (sastav masnih kiselina, triacil glicerola), GC/MS
3) FPLC (Fast Protein Liquid Chromatography)
7) Masena spektrometrija – MALDI ‐ TOF MS (proteinski profili)
‐ nano ‐ LC ESI MS/MS – (detection of plant
proteins in milk powder)
8) Elektroforetske metode (urea‐PAGE; SDS‐PAGE; native‐PAGE; IEF;
kapilarna elektroforeza)
9) Metode detekcije na temelju DNA (PCR – metode: PCR‐RFLP; PCR‐LCR‐
EIA; Species‐specific PCR; Duplex PCR; Multiplex PCR; RT‐PCR)
Patvorenje mlijeka vodom
• Naknadno dodavanje vode u mlijeko najtočnije se možeutvrditi određivanjem točke ledišta (TL) mlijeka, koja jeujedno i službena, referentna metoda u RH
• Naknadno dodana voda u mlijeko je nepoželjna iz višerazloga:
umanjuje prehrambenu tj. nutritivnu vrijednost mlijeka, povećava transportne troškove i troškove eventualnog
sušenja mlijeka, predstavlja potencijalnu mogućnost mikrobiološke
kontaminacije mlijeka.
• Prema Pravilniku o kakvoći svježeg sirovog mlijeka (NN,102/00), TL ne smije biti viša od –0,517°C
Analiza uzoraka UHT mlijeka• 47 uzoraka UHT mlijeka: 23 uzorka (ili 49%) sadržavalo je niži udio mliječne masti
od deklarirane vrijednosti
U 16 uzoraka (ili 34%) utvrđena je točka ledišta koja jebila viša od –0,517°C razvodnjenost mlijekanaknadnim dodavanjem vode u količini od 0,35% do6,13%
u 10 uzoraka (ili 21%) utvrđen je istovremeni niži udiomliječne masti i prisutnost vode u mlijeku
Svi uzorci UHT mlijeka sadržavali su viši udio suhe tvaribez masti od 8,5%, koliko propisuje Pravilnik o kakvoćisvježeg sirovog mlijeka (2000)
Jedan od glavnih problema u proizvodnji sira je krivotvorenjesira proizvedenog od ovčjeg i/ili kozjeg mlijeka s dostupnijim ijeftinijim kravljim mlijekom (3 do 4 puta) čija prisutnost nijenavedena na deklaraciji proizvoda/sira.
Dodatak kravljeg mlijeka mijenja organoleptička svojstvagotovog proizvoda (sira), te dovodi u pitanje njegovuzdravstvenu ispravnost u smislu netolerancije, a krajnji potrošačdoveden je u zabludu.
Hrana koja se stavlja na tržište RH mora biti označena,reklamirana i prezentirana sukladno odredbama:
Zakona o hrani (NN 14/14),
EU Uredbi 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani i dr.
CILJKontrola sireva odabranih metodom slučajnog odabira iz maloprodajnihtrgovačkih lanaca, koji su deklarirani kao sirevi proizvedeni isključivo odovčjeg, odnosno kozjeg mlijeka.
SVRHA povećanje ispravnosti podataka na deklaraciji proizvoda sprječavanje prijevare u poslovanju s hranom povećanje povjerenja potrošača povećanje zaštite domaćih proizvođača koji se pridržavaju poštene
proizvođačke prakse ‐ očuvanje pravedne prakse u trgovini hrane povećanje konkurentnosti domaćih proizvoda
Zemlja porijekla
Broj uzoraka SIR
Broj sireva koji NE udovoljavaju Pravilniku
(NN 20/09;81/13) i EU Uredbi br. 1169/2011
Broj patvorenih
sireva
Vrijemeistraživanja
OVČJI KOZJI OVČJI KOZJI OVČJI KOZJI
HR 55 24 31 18 (75%)
24 (77%)
11(45%)
11(35%)
VIP projekt Ministarstvopoljoprivrede2012.‐2014.
EU 17 9 8 6 (67%)
5 (63 %)
1 (11%)
3 (38 %)
Srbija 1 ‐ 1 ‐ ‐ ‐ ‐
∑ 73 33 40 24 (73%)
29 (73%)
12 (36%)
14 (35%)
73% 36%
HR 24 12 12 2(17%)
3(25 %)
3 (25%)
4(33%)
Ministarstvo poljoprivrede
2015.
EU 11 5 6 1(20%)
3 (50%)
1 (20%)
1(17%)
∑ 35 17 18 3(18%)
6(33%)
4(24%)
5 (28%)
26% 26%
HR 17 12 6 3 (25%) ‐ 2
(17%) ‐
Ministarstvo Poljoprivrede
2016.
EU 6 2 4 1 ‐ 1 2
∑ 24 13 10 4 (31%) ‐ 3
(23%)2
(20%)
17% 21%
Rezultati kontrole ispravnosti označavanja ovčjih i kozjih sireva na tržištu RHod 2012. do 2016. godine
METODA ZA UTVRĐIVANJE ISPRAVNOG POSTUPKA PASTERIZACIJE MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA
1. HRN EN ISO 11816-1:2013: „Mlijeko i mliječni proizvodi -Određivanje aktivnosti alkalne fosfataze - 1. dio: Fluorometrijskametoda za mlijeko i napitke na osnovi mlijeka“.
2. EN ISO 11816-2:2016: „Mlijeko i mliječni proizvodi - Određivanjeaktivnosti alkalne fosfataze - 2. dio: Fluorometrijska metoda zasir“.
U svrhu utvrđivanja ispravnog postupka pasterizacije tijekom2016. godine analizirano je 29 uzoraka mlijeka
31 % neispravan postupak pasterizacije
Patvorenje mlijeka / mliječnih proizvoda dodatkom biljnih ulja
• Mliječna mast → kratkolančane masnekiseline (maslačna, kapronska, kaprilna)
• Biljna ulja → dugolančane masne kiseline
Patvorenje se može dokazati određivanjemsastava mliječne masti plinskom
kromatografijom
ISO 17678 | IDF 202:2010
Milk and milk products – Determination ofmilk fat purity by gas chromatographicanalysis of triglycerides (Reference method)
Patvorenje maslaca
Zamjena mliječne masti s jeftinijim biljnimuljima→ obmana potrošača
TEST ZA DOKAZIVANJE PRISUTNOSTI MLIJEKA U PRAHU
• koagulum dobiven od rekonstituiranog mlijeka u prahudodatkom octene kiseline daje intenzivnu plavu bojunakon kuhanja sa fosfomolibdenskom kiselinom
• koagulum dobiven od nepatvorenog mlijeka daje zelenuboju
Dokazivanje dodatka neutralizatora u mlijeko
Potvrđuje se dokazivanjem alkalne reakcije u mlijeku primjenom odgovarajućeg indikatora.
Patvorenje mlijeka dokazano otopinom bromthymol blue.
Prisutnost žuto‐zelene i zelene boje
MLIJEKO JE PATVORENO
PATVORENI UZORCI
Jačanje svijesti javnosti o potrošnji hrvatskog mlijeka - Promocija mlijeka kroz školsko mlijeko
PRIMIJENJENA ZNANOSTI SIGURNOST HRANE
-ELEKTRONSKA SPINSKA REZONANCIJA-
Dr. sc. Nadica Maltar StrmečkiInstitut Ruđer Bošković
Bijenička cesta 54, 10 000 Zagrebnstrm@irb.hr
Laboratorij za magnetske rezonancije, Zavod za fizičku kemiju, Institut Ruđer Bošković
ESR SPEKTROSKOPIJA
EPR (elektronska paramagnetska rezonancija)EMR (elektronska magnetska rezonancija)
•tehnika za detekciju i karakterizaciju tvari koje s jednim ili više nesparenih elektrona (prijelazni metali, lantanoidi, organski i anorganski slobodni radikali, ......)
ELEKTRONSKA SPINSKA REZONANCIJA (ESR)
21
Sm
21
Sm
B = 0oe Bgh
oe Bgh
E
0 BoB
hE
oezoe Bg21SBgE H
oezoe Bg21SBgE H
oe BgE
S N
IZVORMIKROVALOVA
DETEKTORMIKROVALOVA
POJAČALOSIGNALA
IZVOR NAPONAZA
ELEKTROMAGNET
ELEKTROMAGNET Y-MIKROVALNAAPSORPCIJA
X-MAGNETSKO POLJE
UZORAK
Shematski izgledESR spektrometra
ESR SPEKTROSKOPIJA
•u prehrambenoj industriji koristi se:
– pri kontroli kvalitete proizvoda (antioksidacijski potencijal pića, ulja itd., promjene antioksidacijskog potencijala nakon dodataka aditiva)
– kontrola procesa proizvodnje i procesa sterilizacije (npr. tijekom fermentacije piva)
– identifikaciji i mjerenju slobodnih radikala nastali ili kao rezultat dekompozicijskih procesa, termičkih obrada ili radiosterilizacijskih procesa
– primjena u analizama degradacije materijala - ambalaže za pakiranje hrane
ESR SPEKTROSKOPIJAjedina metoda za direktnu detekciju slobodnih radikala
KONTROLA DOZE PRI SAMOM POSTUPKU
OZRAČIVANJAPOSTRADIJACIJSKO
ODREĐIVANJE PRIMLJENE DOZE
Kontrola primljene doze u skladu s RH/EU propisima
Direktiva 1999/2/EZ o usklađivanju zakonodavstava država članica o hrani i sastojcima hrane podvrgnutim ionizirajućem zračenju
PRIMJENA IONIZACIJSKOG
ZRAČENJARADIKALI U
NAMIRNICAMAESR
SPEKTROSKOPIJA
Mikroorganizmi:
Salmonella,Campylobacter, Listeria E. coli O157: H7
RADIJACIJSKA STERILIZACIJA, PASTERIZACIJA I DEKONTAMINACIJA
• zbog uništavanja patogenih organizama u svrhu smanjivanjapojavljivanja bolesti koje se prenose hranom
• zbog uništavanja organizama koji kvare hranu, a zbogsmanjivanja kvarenja hrane usporavanjem ili zaustavljanjemprocesa kvarenja
• zbog smanjivanja gubitka hrane zbog prijevremenog zrenja, klijanja i proklijavanja
• zbog uklanjanja iz hrane organizama opasnih za biljke ili biljneproizvode
IDENTIFIKACIJA OZRAČENIH
NAMIRNICA KOJE SADRŽE KOSTI
IDENTIFIKACIJA OZRAČENIH
NAMIRNICA KOJE SADRŽE ŠEĆER
IDENTIFIKACIJA OZRAČENIH
NAMIRNICA KOJE SADRŽE CELULOZU
EN 1786:1996 Detection of irradiated food containing bone -Method by ESR spectroscopy
EN 13708:2001Detection of irradiated food containing crystalline sugar by ESR spectroscopy
EN 1787:2000Detection of irradiated food containing cellulose by ESR spectroscopy
Magnetsko polje (mT)
280 300 320 340 360 380 400
EPR
inte
nzite
t
Magnetsko polje (mT)
280 300 320 340 360 380 400
EPR
inte
nzite
t
IDENTIFIKACIJA OZRAČENIH NAMIRNICA KOJE SADRŽE KOSTI
Magnetsko polje (mT)
324 326 328 330 332 334 336 338
EPR
inte
nzite
t (i.
u.)
EPR spektar kosti ozračenih na dozu od 5 kGy
ESR spektar ozračene piletine
ESR spektar neozračenog uzorka kliješta škampa.
ESR spektar kliješta škampa ozračenih na dozu od 5 kGy.
Magnetsko polje (mT)
324 326 328 330 332 334 336 338
EPR
inte
nzite
t (i.
u.)
ESR spektar neozračene piletine
IFIKACIJA OZRAČENIH NAMIRNICA KOJE SADRŽE CELULOZU
Magnetsko polje (mT)
320 325 330 335 340 345
1kGy
0 Gy
Magnetsko polje (mT)
315 320 325 330 335 340 345
EPR
inte
nzite
t (ar
b. u
nits
)
1 kGy
O Gy
TIFIKACIJA OZRAČENIH NAMIRNICA KOJE SADRŽE ŠEĆER
ESR kt š ć
stradijacijsko određivanje doze zračenja
darna krivulja Metoda dozračivanja
doza (Gy)
100 101 102 103 104 105Dx
doza (Gy)
ESR
inte
nzite
t (in
st. j
edin
ice)
Ix
Dx
d0 d1 d2 d3 d40
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
O ANI I SASTOJCIMA HRANE PODVRGNUTIMA
ZRAČENJU
PROPISANE OZNAKE
čima „ozračeno” ili „podvrgnuto ionizirajućem zračenju”ura znak
se ozračeni proizvod upotrebljava kao sastojak složene
UKUPNO 5685.9 tona hrane
aci za 2015.uxell, Bruxelles, 25.11.2016
imaju postrojenje i podvrgavaju hranu emaju postrojenje no ne podvrgavaju račenju
ropskoj uniji postoji 26 ovlaštenihkata za ozračivanje koji se nalazedržava članica
emalja podvrgava hranu, najviše: ija 68.9% i Nizozemska 11.1%
aci za 2015.uxell, Bruxelles, 25.11.2016
spodjela ozračene hrane po kategorijama u EU-u u 2015
spodjela ozračene hrane (u tonama) po državama članicama u 2015.
aci za 2015.uxell, Bruxelles, 25.11.2016
Tijekom 2015. •24 država članica povelo kontrolu
analiza ukupno 5973 uzorakaNjemačka 56%, Italija 9% Poljska 5.3%Rumunjska 5.3%
LTATI KONTROLA
97,1% uzoraka u skladu s odredbama Direktive 1999/2/EZ
1,7% nesukladna1,1% podaci su bili nepotpuni Razlozi:
a provođenja ispravnog označivanjaili kako bi se otkrili proizvodi bez ovlaštenja
ki odbor za normizaciju (CEN) je na temelju ovlaštenja Komisije ao nekoliko analitičkih metoda:
ESR spektroskopija
Kontrola ograničenja propisanih doza
ovisno o vrsti namirnice, te stanju (sirove, smrznute)
Kontrola propisa vezanih uz primjenu
zračenja
Kontrola propisnog označavanja
Povećanje povjerenja kupaca u pravilnu
primjenu procesa ali i u povjerenje u
inspekcijske sluzbe
Očuvanje prava na izbor kupaca
HVALA NA PAŽNJI!Kontakti:
- znanstvenoDr. sc. Nadica Maltar StrmečkiDr. sc. Marina Ilakovac Kveder
Zavod za fizičku kemijuLaboratorij za magnetske rezonancije
- uslužna djelatnostOdjel za projekte i transfer znanja
Institut Ruđer Bošković
MREŽA ZA KONTROLU KVALITETE I SIGURNOSTI HRANE JUGOISTOČNE EUROPE
SOUTH EAST EUROPEAN NETWORK FOR FOOD SAFETY AND QUALITY CONTROL
Dr. Zvonimir Šostar
Konferencija "Sigurnost hrane", NZJZ "Dr. Andrija Štampar", 3.12.2016.
Konferencija "Sigurnost hrane", NZJZ "Dr. Andrija Štampar", 3.12.2016.
GDJE SMO BILI JUČER?
Konferencija "Sigurnost hrane", NZJZ "Dr. Andrija Štampar", 3.12.2016.
GDJE SMO DANAS.
Konferencija "Sigurnost hrane", NZJZ "Dr. Andrija Štampar", 3.12.2016.
Poljoprivredno – prehrambena industrija zapošljava u Europskoj uniji 48 milijuna ljudi i europskom gospodarstvu pridonosi s oko 750 milijardi € godišnje.
Svjetska proizvodnja hrane do 2030. mora narasti za najmanje 40%, a 80% povećanja morat će doći iz intenzivnije proizvodnje usjeva.
Konferencija "Sigurnost hrane", NZJZ "Dr. Andrija Štampar", 3.12.2016.
VRSTE PRIJEVARA VEZANIH UZ HRANU
Konferencija "Sigurnost hrane", NZJZ "Dr. Andrija Štampar", 3.12.2016.
RIZICI (1)
Oko 900 pesticidaPrimjena antibiotika u intenzivnom uzgojuAditivi i aromeGMO hranaMigracija polutanata iz ambalaže – ftalati
Konferencija "Sigurnost hrane", NZJZ "Dr. Andrija Štampar", 3.12.2016.
RIZICI (2)
Prehrana životinja – aflatoksini - mlijeko40% proizvodnje proteina ovisi o sintetskim
dušičnim gnojivima Fosfatno sintetsko gnojivo postaje globalna
prijetnjaRezerve fosfatnih stijena sve oskudnije82% fosfora u tlu posljedica je ljudskog djelovanja
Konferencija "Sigurnost hrane", NZJZ "Dr. Andrija Štampar", 3.12.2016.
TEMELJNA NAČELA POLITIKE SIGURNOSTI EU Zaštita javnog zdravljaAnaliza rizika i neovisni znanstveni aspektiMjere oprezaSljedivost podrijetla Transparentnost i nedvosmislene informacije Jasno određene odgovornosti za sve sudionike u
prehrambenom lancuStrogi nadzor i redovite provjere
Konferencija "Sigurnost hrane", NZJZ "Dr. Andrija Štampar", 3.12.2016.
Integrirani pristupMogućnost praćenja „od polja do stola”Rezultat je uspješna borba protiv rizika –
sigurna hranaStrogi standardi kontrole ovlaštenih
laboratorija
Konferencija "Sigurnost hrane", NZJZ "Dr. Andrija Štampar", 3.12.2016.
INCIDENTI VEZANI UZ PRIJEVARE VEZANE UZ HRANU
1981. - patvoreno ulje (Španjolska): 20 000 otrovanih i > 600 žrtava
2000. - 16 000 tona krivotvorenog maslaca (Italija) 2007. - melamin u hrani za životinje (Kina) 2008. - melamin u mlijeku za dojenčad i malu djecu (Kina): 300
000 otrovanih, 6 žrtava 2012. - trovanje metanolom (Češka): 51 smrtnih slučajeva,
mnogobrojne žrtve sa stalnim posljedicama 2012. godina Skandal s konjskim mesom: > 50 000 tona mesa neprikladnog
za prehranu ljudi Skandal u Tajvanu vezan za krivotvoreno jestivo ulje: tone
krivotvorenog ulja (maslinovo, sezamovo itd.)
Konferencija "Sigurnost hrane", NZJZ "Dr. Andrija Štampar", 3.12.2016.
RAZLOZI ZA OSNIVANJE MREŽE
Standardizacija Mjerljivost Testiranje i inspekcijski nadzor Menadžment kvalitete (akreditacija i certifikacija) EU projekti
Fond za regionalni razvoj ERASMUS I ERASMUS+ HORIZONT 2020
Konferencija "Sigurnost hrane", NZJZ "Dr. Andrija Štampar", 3.12.2016.
IZAZOVI GLOBALNE TRGOVINE
Slobodna trgovina Iskoristiti prednosti globalizacije, ali se istovremeno
zaštititi od rizikaStandardizacija sigurnost i povjerenje
robne markeUvozne tarife kao regulatorni mehanizam postaju
prošlost
Konferencija "Sigurnost hrane", NZJZ "Dr. Andrija Štampar", 3.12.2016.
PROBLEMI GLOBALNE TRGOVINE (1)
Kvaliteta robe (hrane i vode) ispod standarda koji su propisani
Proizvodnja hrane koja „de facto” nije za prodaju ili ne zadovoljava standarde
Kupovina hrane koja nije za ljudsku upotrebu
Konferencija "Sigurnost hrane", NZJZ "Dr. Andrija Štampar", 3.12.2016.
PROBLEMI GLOBALNE TRGOVINE (2)
Proizvođači pod svaku cijenu žele ostvariti profit
Problem GMO hraneNemogućnost i/ili otežana kontrola ilegalne
trgovineNedovoljna zakonska zaštita (propisani
standardi)Nelojalna konkurencija
Konferencija "Sigurnost hrane", NZJZ "Dr. Andrija Štampar", 3.12.2016.
ZADACI MREŽE (SEEN-FSQC)
Zaštita zdravlja i životaSigurnost stanovnika (potrošača)Zaštita nacionalne sigurnostiZaštita okolišaZaštita tržištaEU projekti iz kojih bi se financirala nabavka
neophodne najsuvremenije opremeEdukacija i razmjena kadrova
Konferencija "Sigurnost hrane", NZJZ "Dr. Andrija Štampar", 3.12.2016.
OČEKIVANJA
Potrošači očekuju da proizvodi budu sigurni i kvalitetni
Trgovci žele pojednostavljenu proceduruMi želimo:1. Zaštitu prava kupaca, zdravlja i sigurnost
proizvoda2. Zaštitu interesa i prava domaćih
proizvođačaKonferencija "Sigurnost hrane", NZJZ "Dr. Andrija Štampar", 3.12.2016.
ULOGA MREŽE (1)
Proizvodnja hrane jedna je od najvažnijih industrija u svijetu.
Menadžment rizika u lancu proizvodnjeZaštita potrošača od primarne proizvodnje do
prodaje Inicijativa za objedinjavanje standarda
zakonske legislative (lokalne, regionalne, nacionalne i međunarodne)
Kontroliranje, ne samo prizvodnje, već i skladištenja, transporta, pakiranja i distribucije hrane.
Konferencija "Sigurnost hrane", NZJZ "Dr. Andrija Štampar", 3.12.2016.
ULOGA MREŽE (2)
Primarna proizvodnjaTransport i prodajaKontrola dobavljačaKontrola roba, kao i njihovih viškovaPomoć proizvođačima da zadovolje
regulativu i standarde zemalja uvoznika (EU, CEFTA,...)
Konferencija "Sigurnost hrane", NZJZ "Dr. Andrija Štampar", 3.12.2016.
OČEKIVANI REZULTATI
Zaštita zdravlja potrošačaZaštita okolišaZaštita domaćih proizvođača od nelojalne
konkurencijeSmanjenje rizika odbijanja proizvoda na
odredišnoj destinaciji
Konferencija "Sigurnost hrane", NZJZ "Dr. Andrija Štampar", 3.12.2016.
Život je san, samo ga treba ostvariti.
Majka Tereza
Konferencija "Sigurnost hrane", NZJZ "Dr. Andrija Štampar", 3.12.2016.
HVALA NA PAŽNJI!
Konferencija "Sigurnost hrane", NZJZ "Dr. Andrija Štampar", 3.12.2016.
Mila Međugorac Popovski
Konferencija „Sigurnost hrane”NZJZ Dr. A. Štampar, 3.prosinca 2016.
Izazovi u sigurnosti hrane u globalnoj trgovini
Kvaliteta, održivi rast i razvoj teodgovorno poslovanje
temeljne su korporativne vrijednostiAgrokora
BU
SIN
ESSE
SAgrokor
BR
END
OVI
Ciljevi primjene sustava upravljanja kvalitetom
identificirati potrebe i očekivanja kupaca analizirati zahtjeve kupaca i tržišta definirati procese potrebne za ostvarenje
prihvatljivog proizvoda/usluge održavati procese pod nadzorom sustavno rješavati odstupanja u kvaliteti stvarati okruženje za trajno poboljšanje povećavati zadovoljstvo svojih kupaca
dostupnost (Food availability)
pristup (Food access) pojedincima do adekvatnih
resursa (prava)
korištenje (Utilization) hrane kroz odgovarajuću
prehranu, čistu vodu, sanitarnu i zdravstvenu skrb
stabilnost (Stability) - u svakom trenutku omogućen
pristup odgovarajućoj hrani
Okviri sigurnosti hrane
Fokus na visoku razinu kvalitete
120 certifikata različitih međunarodnih standarda
ISO 9001, ISO 14000, ISO 22000, ISO 50001, OHSAS 18001, HACCP, GMP+, Global G.A.P., DS, ISCC, SQMS, BRC, IFS, ESMA, NSF, Halal, Kosher, itd.
Redovito se potvrđuju mnogobrojnim nadzornim, auditorskim i certifikacijskim ciklusima.
Potičemo visoke standarde kvalitete, i dijelimo ih s našim
dobavljačima, partnerima i
kupcima
Naš pristup
Audit dobavljača Dokumentacija uz proizvod - Izjava o sukladnosti/nabavna
specifikacija/Ugovor/standardi
Ulazna kontrola sirovina/gotovih
proizvoda
Interni procesi proizvodnja/prodaja
Samokontrola –planovi uzorkovanja
Monitoring Korektivne/preventivne mjere
Upravljanje kriznom situacijom
1.300.000 analiza
Auditi dobavljača
TKO? Interni resursi (verificirani auditori)
Prema potrebi druga strana
KADA? Neposredno prije početka suradnje Prema godišnjem planu U slučaju reklamacija i nesukladnosti Korektivne radnje s prethodnog
audita
Audit dobavljača
KRITERIJ
DHP i preduvjetni programiSustav upravljanja sigurnošću hrane (IFS,
GFSI...)SljedivostLaboratorijske analize (plan uzorkovanja)Legislativa
Potrošači danas
ZABRINUTI ZA SIGURNOST
(54%HR/79%EU)MOŽE
NAŠKODITI ZDRAVLJU(32%)
OSTACI PESTICIDA(61%)
PRISUTNOST GMO(58%)
TROVANJE BAKTERIJAMA
(52%)
*Prema istraživanjima HAH‐a
Onečišćena hrana sadrži povećanu količinu pesticida, hormona, antibiotika, toksina, metala, mikroorganizama i dr. najčešći je uzrok bolesti (to građane asocira na probleme i rizike povezane s hranom – jelom)
ŽIVA/DIOKSIN(51%)
72 % smatra da je hrana proizvedena u Hrvatskoj
sigurnija
72 % smatra da je hrana proizvedena u Hrvatskoj
sigurnija
Potrošači danas
KVALITETA / SVJEŽINA
(74%)CIJENA(43%) OKUS
(38%) HRANITI SE ZDRAVO(32%)
ŠTO MOJA OBITELJ ŽELI
JESTI(29%)
Top pet utjecaja na izbor hrane u 15 zemalja članica EU
Top pet utjecaja na izbor hrane u 15 zemalja članica EU
Potrošači su iznimno važna skupinadionika svih kompanija Koncerna.
Njihove primjedbe i potrebe prikupljenetijekom raznih istraživanja baza su
za poboljšanje postojećih proizvoda irazvoj novih
Odgovornost za proizvod
Naš pristup
Kontinuirano poboljšanje nutritivnog sastava proizvoda:
• Smanjenje šećera• Smanjenje soli• Smanjenje količine i podizanje kvalitete masti• Obogaćenje mikronutrijentima (vitamini, minerali)• Korištenje prirodnih sastojaka• Prilagodba specifičnim prehrambenim potrebama• Edukacija potrošača
Company LOGO
Proizvodi poboljšanog nutritivnog sastava
Dobro jutro Dijet margarin- bogat vitaminima B6 i B12- vitamini B6 i B12 doprinose normalnomodržavanju energetskog metabolizma
Omegol sa sjemenkama lana- bogat nezasićenim masnoćama- bogat vitaminima A, D i E- bogat omega-3 masnom kiselinom ALA (alfa-linolenska kiselina)koja pridonosi održanju normalne razine kolesterola u krvi
Company LOGO
Sky Cola Greenprvi je napitak na tržištu BiH s prirodnim zaslađivačem steviolglikozidom, dobiven iz lista biljke stevije.
Jana Menta Limetaniskoenergetska
aromatizirana voda sasmanjenim udjelom šećera
Proizvodi poboljšanog nutritivnog sastava
Company LOGO
Proizvodi za posebne prehrambene potrebe
Pogodno za dijabetičareu kojima je sadržaj šećera saharoze smanjen za 55 %, a kao zamjena upotrijebljeni su prirodni zaslađivači maltitol, eritritol i steviol glikozidi
Frikom Strauss čoko-lešnik mliječni proteini zamijenjeni proteinima graška, nije
upotrijebljena želatina ni drugi sastojci životinjskog podrijetla,a prepoznatljiv okus sladoleda Strauss sačuvan
Lactose free vanilla ice creamZa laktoza intolerantne potrošače
Company LOGO
Less is More
Integracija suvremenih trendova u hrvatskoj mesnoj industriji
Company LOGO
Manje je Više 2015
Bez pojačivača
okusa
Bez umjetnih
bojilaBez glutena Bez soje
Baranjski kulen, proizvod Belja i Udruge proizvođača Baranjskog kulena, upisan je u registar zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla na razini cijele Europske unije.
Paška sol i Paški solni cvijet Solane Pag –nositelji prijelazne nacionalne zaštićene oznake izvornosti – u tijeku je postupak zaštite na razini EU
Company LOGO
Od polja do stola
Ovakav koncept osigurava plasman svježih namirnica
najviše kvalitete po povoljnim cijenama
Vertikalna integracija poslovnih modela sa lokalnim strateškim partnerstvom
Company LOGO
Od polja do stola
farme(Belje, PIKVrbovec)
Ratarske kulture -suncokret(Belje)
Mesna industrija(PIK Vrbovec)
Proizvodnja jestivog ulja(Zvijezda)
Top quality proizvodi
Distribucija
Sirovina Proizvodnja Proizvod Distribucija ProdajaProizvodnja i distribucija Prodajni objekti i skladišta
Podrška lokalnog strateškog partnerstva
Sljedivost i kontrola kvalitete
Optomizirana potrošnja energenata u proizvodnji, skladištenju i transportu
Flexibilnost u prilgodbi proizvodnom asortimanu
Smanjena ovisnost o vanjskim dobavljačima
Naše obaveze!
MANJE SOLI MANJE ŠEĆERA
VIŠE MICRO-NUTRIJENATA
PRIRODNI SASTOJCI
EDUKACIJA POTROŠAČA
PODIZATI STANDARDE KVALITETE
Razumjeti potrošača, raditi da brendovi budu inovativni i konkurentni
HVALA NA PAŽNJI!Dr.sc. Mila Međugorac Popovski mila.medjugorac‐popovski@agrokor.hr
Primjer dobre proizvođačke i laboratorijske prakse
mr.sc. Vesna PopijačTanja Paveli, dipl. inž.dr.sc. Jasmina Ranilović
Istraživanje i razvojKontrola kvalitetePodravka d.d
Konferencija - Sigurnost hraneZagreb, 3. prosinca 2016.
2
Sadržaj
Globalizacija tržišta i sigurnost hrane
Laboratoriji i važnost međulaboratorijskihusporedbi (MLU)
Iskustva laboratorija Kontrole kvalitete
Zaključci
1970. – 2015.
1970.
Lino dječja hrana
Osnovan Belupo
Izvoz Vegete u Mađarsku i Rusiju
„Male tajne velikih majstora kuhinje”
1990.-2000.
Rekonstrukcijski i privatizacijski ciklus
Nova Belupo tvornica
Dolcela slastice
Podravka postaje dioničko društvo
2000.-2010.
Nove tvornice Vegete i Dj. hrane
Širenje na nova tržišta
Coolinarika (2003.) – prva hrvatska društvena mreža na temu hrane i kuhanja
2010.-2015.
Mirna, kompanija za ulov i preradu ribe i ljubljansko Žito ulaze u sastav Podravke
Podravkino temeljno usmjerenje: proizvodnja visokokvalitetnih i sigurnih proizvodaTemelj: dobra proizvođačka praksa zajedno s načelima upravljanja kvalitetom i sigurnosti hrane.Certifikati sustava upravljanja Podravke potvrđuju vrhunsku kvalitetu proizvoda:
Osiguranje kvalitete i sigurnosti hrane
ISO 9001 (Quality Management System) HACCP Codex AlimentariusFSSC 22000 (Food Safety Management System)IFS - International Food StandardBRC - British Retail ConsortiumNSFHalalKosher
Što nam donosi globalizacija?
Otvara mogućnosti smanjenje troškova, primjena međunarodnih standarda proizvodnje,
kontrole, transporta, ukidanje carinskih barijera, proizvodnje i prodaje na dalekim destinacijama
.....ali znači i prijetnje nekontrolirani uvjeti → nekontrolirana hrana →
nekontrolirani standardi → nekontrolirana želja za zaradom
Značajno utječe na naš život i sigurnost hrane
Kako osigurati lanac sigurne hrane
1. Analiza opasnosti i procjena rizika
Identifikacija opasnostibiološke, kemijske, fizičke, alergeni (vrsta mikroorganizma, kontaminanti, pesticidi)
2. Planovi samokontrole
Uspostava planova uzorkovanja i kontroleProvedba analiza
Proces kontrole kvalitete
NABAVA PROIZVODNJA SKLADIŠTE TRŽIŠTA
ULAZNA KONTROLA KONTROLA I VERIFIKACIJA GOTOVOG PROIZVODA
AZNI MATERIJALIPOLUPROIZVODI, MB ČISTOĆA
GOTOVI PROIZVODI
PROCJENA RIZIKA
SKLADIŠTENJE I TRANSPORT
Laboratoriji
atoriji Tradicionalni Suvremeni
Individualan pristup
zadacima, iskustvo
Visoko specijalizirano, multidisciplinarni
timski rad, kontinuirana izobrazba
Pojedinačni uređaji ili
jednostavni sustavi
Kompleksni sustavi široke namijene,
potrebna visoko specijalistička znanja
Povećanje produktivnosti
(što više-to bolje)
Optimizacija procesa, povećanje
efikasnosti, smanjenje troškova,
procjena rizika
anost Lokalno Globalno
Uloga laboratorija
Potpora ekonomiji i međunarodnoj trgovini
Bez laboratorija nema vjerodostojnog tržišta i trgovine
U današnje vrijeme sve se mjeri, ispituje i certificira
Laboratoriji SPH mogu provoditi analize za potrebe samokontrole, a svoju kompetentnost moraju dokazivati redovitim sudjelovanjem u međulaboratorijskimusporedbama
Zašto MLU?
Znati ćemo kako mjerimo tek kada izađemo iz aboratorija
SUKLADNO
NESUKLADNO
Od kada sudjelujemo u MLU?
vlaga mast dušik natrijev klorid pepeo kreatininL-glutaminska kiselina
Aerobne mezofilne bakterije EnterobacteriaceaeStaphylococcus aureusplijesnikvasciSalmonella sppListeria monocytogenes
KEMIJA - KVALITETA MIKROBIOLOGIJA – ZDRAV. ISPRAVNOST
16 godina
1983. 1999.
Učestalost sudjelovanja
Laboratorij mora razviti strategiju kontrole kvalitete koja uključuje strategiju sudjelovanja u ispitivanjima sposobnosti
Terminski plan MLU
VANJSKA
FEPAS FAPAS
INTERNA
FAPAS I FEPAS – p-Testovi od 2005. god.a/metodika Karakteristike
HPLCvitamini (A, B1, B2, B6, niacin, C, E), konzervansi (K-sorbat, Na-
benzoat), antioksidansi (BHA, BHT), HMF, šećeri (glukoza, fruktoza,
saharoza)
GC Organoklorovi pesticidi, poliklorirani bifenili, sastav masnih kiselina,
kolesterol
AAS kadmij, olovo, arsen, živa, natrij, kalcij, željezo, kositar, bakar, cink
E KEMIJSKE ALIZE
vlaga, mast, bjelančevine, pepeo, škrob, dijetetska vlakna, aktivnost
dijastaze, kiselost, suha tvar (Brix), pH, kloridi
NZIMATIKAukupni aflatoksini, aflatoksin B1, aflatoksin M1, okratoksin A,
zearalenon, deoksinivalenol, fumonizini, kloramfenikol, gluten,
alergen lješnjak, vitamini (folna kiselina), histamin
BIOLOŠKAEnterobacteriaceae, Enterobacter sakazakii, E.coli, Salmonella sp., L.
nterna MLU - učesnici
12 laboratorija Kontrole kvalitete, Podravka
5 laboratorija Razvoja
proizvoda, Podravka
Lagris, ČeškaPodravka grupa
Žito, SlovenijaPodravka grupa
2015.
HranaKvaliteta - 9 karakteristika, 16 laboratorija, 91 ispitivanje Voda za pićeKvaliteta - 3 karakteristike, 6 laboratorija, 14 ispitivanjaMikrobiologija – 2 karakteristike 2 laboratorija 4 ispitivanja
Organizacija i provođenje MLU
PRIPREMA UZORAKA
TESTIRANJE HOMOGENOSTI
DISTRIBUCIJA UZORAKA
UPITNIK O METODAMA
OBRAZAC ZA UPIS
REZULTATA
OBRADA REZULTATA Potvrda
Izvještaj
Procjena rezultata ispitivanja
dokaz vjerodostojnosti rezultata ispitivanja
upozoravajući rezultati ispitivanja
neprihvatljivi rezultati ispitivanja rezultati
│≤ 2
2 <│z│≤ 3
│> 3
Cilj svakog laboratorija
Podizanje korektivne radnje
Primjer inicijative dokaza vjerodostojnosti rezultata ispitivanja
Matrica Određivanje Broj učesnika Udruga
keks Određivanje sadržaja vlage, pepela,
masti, bjelančevina, ukupnog inverta,
prirodnog inverta i saharoze
8
KONDIN
keks 24
biljna mast
Određivanje sadržaja vlage,
peroksidnog broja, jodnog broja,
slobodnih masnih kiselina i sastava
masnih kiselina
26
CROLAB
kukuruzna krupica Određivanje sadržaja DON-a 18
Organizacija MLU – koordinatori Inspecto i Croatiakontrola
Matrica Određivanje reoloških svojstava brašna Broj učesnika Koordinator
brašno
Određivanje sadržaja vlage,
pepela, vlažnog glutena, reoloških
svojstava tijesta (farinografom i
ekstenzografom), viskoznosti
brašna i granulometrijska analiza
16 Inspecto
13 Croatiakontrola
Zaključci
Globalizacija tržišta i procjena rizika zahtjeva multidisciplinarni pristup koji podrazumijeva uključenost velikog broja različitih stručnjaka i to ne samo prirodnih i medicinskih znanosti nego i društvenih znanosti
Sigurna hrana je u fokusu proizvođača i tijela nadzora s ciljem osiguranja sigurne hrane za potrošače
Kontinuirano praćenje zakonske legislative i pojave novih opasnosti, stalne revizije vlastitih procesa kao i sustava samokontrole/nadzora uz inovativni i proaktivni pristup svih dionika u procesu neophodni su elementi osiguranja kvalitete i sigurnosti hrane
Zaključci (2)
Zbog svoje odgovornosti unutar SPH, laboratoriji su ključni nositelj unapređenja sustava u vlastitom i vanjskom okruženju, uz kontinuirano ulaganje u znanje i kompetencije ljudi
Sudjelovanje u međulaboratorijskim ispitivanjima unapređuje i osigurava kvalitetu vlastitih analiza za potrebe samokontrole
Svi laboratoriji, akreditirani/neakrieditirani, moraju dokazati vjerodostojnost rezultata ispitivanja, najprije sami sebi, prema auditorima, inspekcijama, partnerima i potrošačima
Hvala na pozornosti
Zdravstveni nadzor nad osobama koje rukuju
hranom
Prim. mr. sc. Miroslav Venus, dr. med.specijalist epidemiolog
Hrvatsko epidemiološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora
Konferencija “Sigurnost hrane”Nastavni Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar
Zagreb, 03. prosinac 2016.
Javno zdravstvo RH
• Sustav javnog zdravstva označava društveni i politički koncept s ciljem unaprjeđenjazdravlja, produženja i unaprjeđenja kvalitete života stanovništva kroz zdravstvenoprosvjećivanje, sprječavanje bolesti, te druge oblike zdravstvenih i drugih intervencija
• Takav organizacijski model mnogo je racionalniji, a u stručnom smislu učinkovitiji jerpostojeće djelatnosti Zavoda iz mreže, stvarajući suradnički odnos, osiguravaju puno većuučinkovitost u provedbi Programa
Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07, NN 113/08, NN 43/09)
‐ Zdravstveni nadzor nad kliconošama, zaposlenim i drugim osobama
Članak 26.Zdravstveni nadzor provodi se nad osobama:1. koje obavljaju poslove, odnosno sudjeluju u proizvodnji ili prometu hrane ili opskrbi pučanstva pitkom vodom, a koji na svojim radnim mjestima dolaze u neposredan dodir s hranom, predmetima koji dolaze u neposredan dodir sa hranom, odnosno pitkom vodom,2. koje obavljaju poslove, odnosno sudjeluju u proizvodnji ili prometu sredstava za održavanje osobne higijene, njege ili uljepšavanja lica i tijela kao i one osobe koje rade na poslovima unošenja boja i stranih tijela u kožu i sluznice,3. koje obavljaju, odnosno sudjeluju u obavljanju poslova u osnovnim i srednjim školama i drugim ustanovama za djecu i mladež (jaslice, vrtići, đački domovi, dječja odmarališta, ustanove socijalne skrbi i sl.),4. privatnim zdravstvenim radnicima te osobama koje u pravnim osobama s registriranom zdravstvenom djelatnošću i ustanovama socijalne skrbi obavljaju preglede, liječenje, njegu i usluživanje bolesnika, kao i osobama koje rade u proizvodnji, opremanju i izdavanju lijekova ili medicinskih proizvoda, odnosno na drugi način dolaze u neposredan dodir s lijekovima ili medicinskim proizvodima,5. koje se u pravnim osobama, odnosno kod fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost pružanjem higijenske njege pučanstvu (javna kupališta, »wellness« centri, kozmetički saloni, brijačnice, frizerski saloni, saloni za masažu, saloni za manikuru, pedikuru i sl.),6. za koje se sumnja da su kliconoše betahemolitičkog streptokoka iz grupe A, koagulaza pozitivnog stafilokoka, odnosno stafilokoka koji izlučuje enterotoksinili meningokoka,7. koje izlučuju klice trbušnog tifusa,8. koje u Republiku Hrvatsku dolaze iz država u kojima postoji bolest malarije, kolere, virusnih hemoragijskih groznica ili drugih bolesti određenim međunarodnim ugovorom kojeg je Republika Hrvatska stranka,9. koje dolaze u Republiku Hrvatsku kao tražitelji azila, azilanti i osobe pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom,10. strancima koji u Republiku Hrvatsku dolaze na školovanje, stručno usavršavanje ili privremeni rad kao i članovi njihovih obitelji koji zajedno s njima dolaze u Republiku Hrvatsku.
‐ Zdravstveni odgoj osoba
Članak 37.
Osobe koje na svojim radnim mjestima u proizvodnji ili prometu hranom dolaze u dodir s hranom i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom te osobe koje rade na pripremi i serviranju hrane moraju imati potrebna znanja o zdravstvenoj ispravnosti hrane i osobnoj higijeni.
Osobe koje obavljaju poslove u proizvodnji i prometu sredstava za održavanje osobne higijene te fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost pružanja usluga njege ili uljepšavanja lica i tijela kao i osobe koje obavljaju poslove unošenja boja i stranih tijela u kožu i sluznice moraju imati potrebna znanja o sprečavanju zaraznih bolesti.
Pravilnik o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom (NN 23/94, NN 93/00)
Važeći PravilnikČlanak 2.
• Zdravstveni pregled osoba koje obavljaju poslove u proizvodnji ili prometu namirnica, odnosno opskrbi pučanstva pitkom vodom, a koje na svojim radnim mjestima dolaze u dodir s namirnicama odnosno s pitkom vodom, obuhvaća:
1. prije stupanja u radni odnos:• a) liječnički pregled na zarazne bolesti koje se mogu
prenositi namirnicama odnosno pitkom vodom i na gnojna oboljenja.
• b) uzimanje materijala i bakteriološki pregled stolice na salmonele i šigele (kliconoštvo),
• c) uzimanje materijala i laboratorijski pregled stolice na parazite Enterobius (Oxyuris) vermicularis, Hymenolepisnana, Entamoeba histoytica, Taenia solium i Lambliaintestinalis,
• d) rendgensko snimanje pluća ako se na temelju liječničkog pregleda ili epidemiološke indikacije posumnja na tuberkulozu pluća.
2. povremeni zdravstveni pregled tijekom uposlenja:• a) jedanput godišnje pregled iz stavka 1. točka 1. a. b i c
ovog članka, • b) svakih šest mjeseci pregled iz stavka 1. točka 1. b. ovog
članka.
Prijedlog HED‐aČlanak 2.
• Zdravstveni pregled osoba koje obavljaju poslove, odnosno sudjeluju u proizvodnji ili prometu hrane ili opskrbi pučanstva pitkom vodom, a koji na svojim radnim mjestima dolaze u neposredan dodir s hranom, predmetima koji dolaze u neposredan dodir sa hranom, odnosno pitkom vodom, obuhvaća:
1. prije početka obavljanja poslova:• a) liječnički pregled na zarazne bolesti koje se mogu prenositi
hranom odnosno pitkom vodom i na gnojne, gljivične i parazitarne bolesti kože i vidljivih sluznica
• b) uzimanje materijala i bakteriološki pregled stolice na salmonele i šigele (kliconoštvo)
• c) uzimanje materijala i parazitološki laboratorijski pregled stolice na jaja helminta i ciste protozoa (razlog promjene: PROŠIRITI JER SE RADE NESPECIFIČNE PRETRAGE KOJIMA SE ČESTO DETEKTIRAJU I NEKI DRUGI NAMETNICI)
• d) prema epidemiološkim indikacijama i pregled te obradu na tuberkulozu pluća
2. povremeni zdravstveni pregledi tijekom rada:• a) jedanput godišnje pregled iz stavka 1. točka 1. a. b i c ovog
članka• b) svakih šest mjeseci pregled iz stavka 1. točka 1.b. ovog članka.
Pravilnik o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom (NN 23/94, NN 93/00)
Važeći PravilnikČlanak 4.Zdravstveni pregled osoba koje obavljaju poslove u školama i drugim ustanovama za djecu i omladinu, obuhvaća: • 1. liječnički pregled na tuberkulozu pluća, • 2. rendgensko snimanje pluća ako se na
temelju liječničkog pregleda ili epidemiološke indikacije posumnja na tuberkulozu pluća.
Zdravstveni pregled osoba iz stavka 1. ovog članka, obavlja se prije stupanja u radni odnos i jedanput godišnje tijekom uposlenja. Zdravstveni pregled osoba uposlenih u ustanovama za smještaj djece na poslovima njege i odgoja dojenčadi, male i predškolske djece (jaslice i dječji vrtići), osim pregleda iz stavka 1. ovog članka obuhvaća uzimanje i pregled stolice na salmonele, šigele, enterotropne Escherichia coli i parazite Enterobius (Oxyuris) vermicularis, Entamoebahistolytica i Lamblia intestinalis.
Prijedlog HED‐aČlanak 4.Zdravstveni nadzor osoba koje obavljaju, odnosno sudjeluju u obavljanju poslova prehrane i njege u predškolskim ustanovama, ustanovama za kolektivni smještaj djece i mladeži te ustanovama socijalne skrbi i sl. obuhvaća: • 1. liječnički pregled na gnojne, gljivične i parazitarne
bolesti kože i vidljivih sluznica, a prema epidemiološkim indikacijama i pregled te obradu na tuberkulozu pluća
• 2. uzimanje i pregled stolice na salmonele, šigele i enterotropnu Escherichiu coli (svakih 6 mjeseci);
• 3. pregled na jaja helminta i ciste protozoa jedanput godišnje
(prijedlog da se IZUZME nastavno i ostalo osoblje koje radi u osnovnim i srednjim školama ‐ osim onih koji rade s hranom koji spadaju pod članak 2.)
Zdravstveni pregled osoba iz ovog članka, obavlja se prije početka obavljanja posla i jedanput godišnje tijekom rada, osim pod 2. svakih 6 mjeseci.
Pravilnik o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom (NN 23/94, NN 93/00)
Važeći Pravilnik
Članak 5. • U slučaju pojave streptokoknih i
meningokoknih oboljenja u ustanovama za smještaj djece i omladine, obavljat će se pregled materijala uzetog sa sluznice nosa i ždrijela osoba uposlenih u tim ustanovama. neovisno o zdravstvenom pregledu iz članka 4. ovog pravilnika.
Prijedlog HED‐aČlanak 5.• U slučaju pojave streptokoknih i
meningokoknih oboljenja u ustanovama za smještaj djece i omladine, obavljat će se pregled materijala uzetog sa sluznice nosa i ždrijela osoba koji rade u tim ustanovama neovisno o zdravstvenom pregledu iz članka 4. ovog pravilnika, a prema epidemiološkoj procjeni i indikaciji.
Pravilnik o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom (NN 23/94, NN 93/00)
Važeći PravilnikČlanak 6.Zdravstveni pregled zdravstvenih djelatnika koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom te osoba koje se u zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi bave pregledima, liječenjem, njegom i usluživanjem bolesnika, kao i osoba koje u toku rada rade u proizvodnji, opremanju i izdavanju lijekova, odnosno na drugi način dolaze u neposredan dodir s lijekovima, obuhvaća• 1. liječnički pregled na tuberkulozu pluća, • 2. rendgensko snimanje pluća ako se na temelju
liječničkog pregleda ili epidemiološke indikacije posumnja na tuberkulozu pluća.
Zdravstveni pregled iz stavka 1. ovog članka, obavlja se prije stupanja u radni odnos i jedanput godišnje tijekom uposlenja. Zdravstveni pregled osoba koje rade na porođajnim i dječjim odjelima zdravstvenih ustanova obuhvaća, osim pregleda iz stavka 1. ovog članka i uzimanje te pregled stolice na salmonele, šigele i enterotropne Escherichiacoli.
Prijedlog HED‐aČlanak 6.Zdravstveni nadzor nad zdravstvenim radnicima koji obavljaju poslove zdravstvenih pregleda, liječenja i njege bolesnika i poslovima održavanja higijene u zdravstvenim ustanovama i drugim oblicima zdravstvene službe, na odjelima sa povećanim rizikom od zaraze, i to:• (1) na odjelima za porodiljstvo;• (2) na odjelima za nedonošćad;• (3) na dječjim odjelima zdravstvenih ustanova u kojima se obavlja
stacionarna zdravstvena zaštita;• (4) u operacijskim blokovima;• (5) na odjelima intenzivne njege;• (6) na odjelima za liječenje opeklina i tranplantacije tkiva i organa;• (7) na odjelima za hemodijalizu; (prijedlog da se IZUZME ostalo zdravstveno osoblje koje ne radi na navedenim odjelima te svo zdravstveno osoblje koje radi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti , zavodima za javno zdravstvo te ostalim zdravstvenim ustanovama koje nemaju stacionarnu zdravstvenu zaštitu sa rizičnim odjelima )Obuhvaća:• liječnički pregled na gnojne, gljivične i parazitarne bolesti kože i
vidljivih sluznica, a prema EPIDEMIOLOŠKIM INDIKACIJAMA I PREGLED TE OBRADU NA TUBERKULOZU PLUĆA
• Zdravstveni pregled osoba iz ovog članka, obavlja se prije početka obavljanja poslova i jedanput godišnje tijekom rada.
• Zdravstveni pregled osoba koje rade na porođajnim i dječjim odjelima zdravstvenih ustanova obuhvaća osim pregleda iz stavka 1. ovog članka i uzimanje te pregled stolice na salmonele, šigele i enterotropne Escherichia coli (svakih 6 mjeseci) te na jaja helminta i ciste protozoa (jedanput godišnje).
Pravilnik o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom (NN 23/94, NN 93/00)
Važeći PravilnikČlanak 7.Zdravstveni pregled osoba koje se u poduzećima i drugim pravnim osobama odnosno samostalno osobnim radom bave pružanjem higijenske njege pučanstvu, obuhvaća • 1. liječnički pregled na tuberkulozu
pluća, • 2. rendgensko snimanje pluća ako se
na temelju liječničkog pregleda ili epidemiološke indikacije posumnja na tuberkulozu pluća.
Zdravstveni pregled iz stavka 1. ovog članka, obavlja se prije stupanja u radni odnos i jedanput godišnje tijekom uposlenja.
Prijedlog HED‐a
Članak 7.Zdravstveni nadzor osoba koje obavljaju poslove, odnosno sudjeluju u proizvodnji ili prometu sredstava za održavanje osobne higijene, njege ili uljepšavanja lica i tijela kao i one osobe koje rade na poslovima unošenja boja i stranih tijela u kožu i sluznice obuhvaća: • 1. liječnički pregled na gnojne, gljivične i parazitarne bolesti
kože i vidljivih sluznica, a prema EPIDEMIOLOŠKIM INDIKACIJAMA I PREGLED TE OBRADU NA TUBERKULOZU PLUĆA
• Zdravstveni pregled i stavka 1. ovog članka, obavlja se prije početka obavljanja poslova i jedanput godišnje tijekom rada.
Zdravstveni nadzor nad osobama koje rade u pravnim osobama, odnosno kod fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost pružanjem higijenske njege pučanstvu (javna kupališta, „wellness“ centri, kozmetički saloni, brijačnice, frizerski saloni, saloni za masažu, saloni za manikuru, pedikuru i sl.) obuhvaća:• 1. liječnički pregled na gnojne, gljivične i parazitarne bolesti
kože i vidljivih sluznica, a prema EPIDEMIOLOŠKIM INDIKACIJAMA I PREGLED TE OBRADU NA TUBERKULOZU PLUĆA
• Zdravstveni pregled i stavka 1. ovog članka, obavlja se prije početka obavljanja poslova i jedanput godišnje tijekom rada.
Osobe na svim navedenim poslovima moraju biti procijepljeni protiv hepatitisa B.
Pravilnik o načinu stjecanja osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni osoba koje rade u proizvodnji i prometu
namirnica (NN 23/94)
Važeći Pravilnik
Članak 3. • Tečajevi se održavaju po
osnovnom i proširenom programu koji čine sastavni dio ovog pravilnika (prilog 1. i prilog 2.)
Prijedlog HED‐a
PRIJEDLOG ‐ programiPrograme THM bazirati na tome da li se radi u direktnom ili indirektnom kontaktu s hranom, tj. prema riziku i djelokrugu rada s hranom (npr. ugostiteljstvo, trgovina i sl.), a ne po dosadašnjem da se dijeli na osnovni i prošireni program.OBRAZLOŽENJE:Radnici koji rade s hranom, a nemaju radnog iskustva i često nisu formalno obrazovani za rad s hranom (nisu iz trgovačke škole, ugostiteljske i sl.) prema dosadašnjem sistemu polagali su po osnovnom programu, a radnici s više radnog iskustva u radu s hranom (4 i više godina) po proširenom programu. Obzirom da u radu s hranom postoje rizici, „početnici“ u većini slučajeva predstavljaju veći rizik u radu s hranom, te bi trebali proći barem istu edukaciju kao i radnici s višegodišnjim iskustvom u radu s hranom, kako bi se smanjio rizik za sigurnost hrane, pa posljedično i za zdravlje ljudi. Prema obrazovnim programima, čak i u stručnim školama (trgovačka, ugostiteljska, prehrambena i sl.) vrlo mali naglasak se stavlja na sigurnost hrane, zdravstvene rizike u radu s hranom, a što bi se THM‐om dopunilo. I u dosadašnjoj praksi bilo je teško popuniti grupe po osnovnom programu, tako da se u nekim manjim županijama čekalo da se grupa popuni i provede edukacija, a cijelo vrijeme je radnik radio.
Pravilnik o načinu stjecanja osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni osoba koje rade u proizvodnji i prometu
namirnica (NN 23/94)
Važeći Pravilnik
Članak 4.• Osobe iz članka 2. ovog pravilnika
pohađaju tečaj po osnovnom programu prije početka rada, a po proširenom programu tijekom obavljanja određenih poslova odnosno djelatnosti s namirnicama. Pohađanje tečaja po proširenom programu dužno je osigurati poduzeće ili druga pravna odnosno fizička osoba, na način da svake četvrte godine od posljednje provjere znanja upućuje djelatnike na tečajeve po proširenom programu a u svrhu unapređenja sanitarno‐higijenskih uvjeta rada u proizvodnji i prometu namirnica.
Prijedlog HED‐a
PRIJEDLOG – učestalost pohađanja• Tečajeve higijenskog minimuma (THM)
provoditi po dinamici od svake 4 godine za rad u direktnom kontaktu s hranom (npr. mesari, pekari, slastičari i sl. koji rade s nezapakiranom hranom), a svakih 8 godina za rad u indirektnom kontaktu s hranom (npr. prodavači na kioscima, benzinskim postajama, i sl. koji rade sa zapakiranom hranom).
• Ukoliko je radnik i u direktnom i u indirektnom radu s hranom, polaže THM svake 4 godine (npr. manje trgovine i sl.)
OBRAZLOŽENJE:• Prema dosadašnjem Zakonu o zaštiti
pučanstva od zaraznih bolesti, THM se polagao svake 4 godine za sve radnike bez obzira jesu li u direktnom ili indirektnom radu s hranom, odnosno bez obzira na rizik u radu s hranom. Ovime se smanjuje učestalost polaganja THM-a za određene kategorije radnika, temeljem stručnih razloga.
Pravilnik o načinu stjecanja osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni osoba koje rade u proizvodnji i prometu
namirnica (NN 23/94)
Važeći Pravilnik
Članak 5. • Osobe koje su završile
odgovarajuću školu trgovačkog ili ugostiteljskog usmjerenja, upućuju se na pohađanje tečaja po proširenom programu po proteku dvije godine nakon završene škole.
Prijedlog HED‐a
PRIJEDLOG – izuzeće od prvog polaganjaOsobe koje su završile odgovarajuće srednjoškolski ili visokoškolsko obrazovanje trgovačkog, ugostiteljskog, prehrambeno-biotehnološkog ili zdravstvenog (medicina, sanitarno inženjerstvo, farmacija, sestrinstvo) upućuju se na pohađanje tečaja po proteku 4 godine od završenog formalnog obrazovanja (mature/diplome)
OBRAZLOŽENJE:Prema postojećem Pravilniku samo su osobe koje su završile srednju trgovačku i ugostiteljsku školu do 2 godine nakon mature bili oslobođeni polaganja THM čime se produžava period do nastanka obveze prvog pohađanja tečaja.
Pravilnik o načinu stjecanja osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni osoba koje rade u proizvodnji i prometu
namirnica (NN 23/94)
Važeći Pravilnik
Članak 6. • Tečaj po osnovnom programu
održava se tijekom 5 dana u grupama do 30 polaznika u trajanju od najmanje 20 nastavnih sati teoretske nastave.
• Tečaj po proširenom programu održava se tijekom 6 do 7 dana u grupama do 25 polaznika u trajanju od najmanje 25 nastavnih sati teoretske nastave.
Prijedlog HED‐a
PRIJEDLOG – trajanje tečajaTrajanje tečaja je 12 školskih sati u 3 dana.OBRAZLOŽENJE:U dosadašnjoj praksi, a ovisno o radnim procesima poslovnih subjekata, navedeno je realna satnica.
PRIJEDLOG – veličina grupe‐ do max. 40 polaznika po grupi (a grupe po djelokrugu rada), što ne znači da se u slučaju potrebe ne smije formirati i manja grupa, dakle to je gornja granica.
OBRAZLOŽENJE:Povećanje grupe s dosadašnjih 25 do 30 na 40 polaznika u grupi trebalo bi rezultirati smanjenjem cijene THM.
Pravilnik o načinu stjecanja osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni osoba koje rade u proizvodnji i prometu
namirnica (NN 23/94)
Važeći Pravilnik
/
Prijedlog HED‐a
PRIJEDLOG – teme i satnica1. dan - higijena okoline – 1 h- higijena prostorija, uređaja, pribora – 1,30 h- higijena hrane – 1,30 h2. dan- osobna higijena – 1 h- zarazne bolesti – 2 h- trovanja hranom – 1 h3. dan- sanitarni propisi – 1,30 h‐ sustavi upravljanja sigurnošću hrane (Preduvjetni programi + HACCP) – 2,30 h
OBRAZLOŽENJE: Izbačena je tema: Osnove prve pomoći, jer je prekratko vrijeme za koje se ne može napraviti ništa, stoga je dilema ili dati odgovarajuću satnicu; cca 2-3 sata ili ukinuti temu, a pitanje je da li ta tema uopće ulazi u smisao tečaja.
Pravilnik o načinu stjecanja osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni osoba koje rade u proizvodnji i prometu
namirnica (NN 23/94)
Važeći Pravilnik
/
Prijedlog HED‐a
PRIJEDLOG – djelokrug rada
Navedene teme prilagoditi za navedene grupe:- Ugostiteljstvo- Trgovina- Proizvodnja- Vode- Predmeti opće uporabe + tetovaže, piercing i sl.
OBRAZLOŽENJE:Učinkovitije je da su polaznici tečaja razdijeljeni po grupama tematski što je sa stručne strane potpuno opravdano, ali u manjim zavodima je kompaktnu grupu tekško formirati osim izuzetno kada se radi o velikoj firmi, kojih je malo. Zadnju grupu (predmeti opće uporabe + tetovaže, piercing) obavezno uključiti; krvlju prenosive bolesti su najmanje jednako značajne kao i „bolesti prljavih ruku“. U Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti iz 2007. godine predviđeno je polaganje THM, ali do danas nije donesen program tj. Pravilnik, iako je rok bio 6 mjeseci od donošenja Zakona.
Pravilnik o načinu stjecanja osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni osoba koje rade u proizvodnji i prometu
namirnica (NN 23/94)
Važeći Pravilnik
/
Prijedlog HED‐a PRIJEDLOG – stručni kadar‐ liječnik epidemiolog‐ dipl.san.ing/san.ing.‐ po potrebi ‐ dipl.ing.preh.tehn.
OBRAZLOŽENJE:Isto je i po postojećem Pravilniku, uz to što sanitarni inspektor može biti vrlo različite stručne spreme.
PRIJEDLOG – ovlaštene ustanoveIsključivo zavodi za javno zdravstvo!
THM kao posebna mjera temelji se na Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Obzirom da je krajnji cilj zdravstvene ispravnosti hrane sigurnost hrane, a u konačnici zaštita zdravlja ljudi, vrlo je bitno da navedeno rade licencirani zdravstveni radnici (liječnici epidemiolozi i zdravstveni radnici djelatnosti sanitarnog inženjerstva). Obzirom da je HACCP sustav reguliran Zakonom o hrani te da nije regulirano tko ga može implementirati, a na terenu je premali broj sanitarnih inspektora za redovite kontrole, nameće se potreba da ZZJZ svojom županijskom mrežom i stručnim kadrom „pokrije navedenu prazninu“, barem u području edukacija (obvezna vanjska edukacija).
PRIJEDLOG HED‐a:UJEDNAČITI CIJENE NA RAZINI RH!
• Pravilnik o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom (NN 23/94, NN 93/00)
• Pravilnik o načinu stjecanja osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni osoba koje rade u proizvodnji i prometu namirnica (NN 23/94)
Obvezna preventivna dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija
Članak 24.Obveznu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju ideratizaciju provode pravne osobe koje obavljajuzdravstvenu djelatnost i druge pravne osobe koje je ministarovlastio za provođenje tih mjera, a sukladno programu izčlanka 5. ovoga Zakona.
Posljedice
Posljedice
Potvrđen je uzrok smrti dječaka iz Bregane: Umro je od salmonele u
jajima
Distribution of food vehicles in strong‐evidence food‐borne outbreaks caused by Salmonella Enteritidis in the EU, 2014 (n=141)
Source: EFSA and ECDC, 2015. Note: Data from 141 food‐borne outbreaks included: Austria (n=5), Belgium (n=3), Croatia (n=16), France (n=13),
Germany (n=3), Hungary (n=4), Latvia (n=2), Lithuania (n=5), Poland (n=43), Romania (n=3), Slovakia (n=7), Slovenia (n=4), Spain (n=30) and United Kingdom (n=3).
Figure SA1. Notification rates and origin of infection in human salmonellosis in the EU/EFTA, 2012
Note: The map shows the distribution of human cases shaded according to incidence rate per 100,000 based on quartile classification method (EUROSTAT population data 2012).
Salmonella infections are among the most common food‐borne infections affecting humans in the EU.However, the reported case numbers are much lower than the actual number of circulating infections. ECDChas developed a tool that estimates the frequency of exposure to Salmonellosis, which is much closer to thetrue incidence of Salmonella in the population than the reported number.
PRAVILNIKO UČESTALOSTI KONTROLE I NORMATIVIMA MIKROBIOLOŠKE ČISTOĆE U OBJEKTIMA POD SANITARNIM NADZOROM
(NN 137/09)
PRAVILNIKO NORMATIVIMA MIKROBIOLOŠKE ČISTOĆE I METODE NJENOG ODREĐIVANJA
(NN 46/94)
ODLUKA O SMANJENJU PARAFISKALNIH NAMETA U 2015. GODINI I CILJEVIMA SMANJENJA U 2016. GODINI I OSNIVANJU POVJERENSTVA ZA
PRAĆENJE PROVEDBE SMANJENJA PARAFISKALNIH NAMETA
Kriteriji za klasificiranje parafiskalnih nameta: • ne uključuju javna davanja propisana Općim poreznim zakonom (Narodne
novine, broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15) tj. poreze, trošarine, carine, pristojbe, doprinose, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje;
• opterećuju li poslovanje poduzetnika i u kojoj mjeri; • ne predstavljaju naknadu za izvršenu uslugu, a ako predstavljaju potrebno
je utvrditi opravdanost visine naknade i učestalost plaćanja iste; • ne predstavljaju naknadu po osnovi ugovornog odnosa;
Hrvatsko epidemiološko društvo –Vaš partner u zaštiti zdravlja
www.hed‐hlz.com.hr
Patvorenje hrane i analitičke mogućnosti u njihovom otkrivanju
Jasna Bošnir
Adela Krivohlavek
Martina Bevardi
Dario Lasić1
Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”
Uredba (EZ) br. 178/2002 –zakonski propis
Cilj propisa o hrani je: prevenirati prijevare vezane uz hranu zaštititi interese potrošača pružiti im osnovu za donošenje mjerodavnih odluka u vezi
hrane
Prema Zakonu o hrani, označivanje, oglašavanje i prezentacija hrane ili hrane za životinje, uključujući njezin oblik, izgled ili pakiranje, materijale korištene za pakiranje, način na koji je dizajnirana ili okruženje u kojem je izložena, te informacije koje su o njoj dostupne putem bilo kojeg medija, NE SMIJE POTROŠAČA DOVODITI U ZABLUDU.
Cilj patvorenja – ekonomska dobit2
What is Food Fraud?
3
FOOD FRAUD
Zamjena
Krivo označavanje
Razrjeđivanje
Krivo označavanje
Nedozvoljeno poboljšanje
KrivotvorenjePatvorenje
Sivo tržište
Definicije koje se vežu uz patvorenje hrane
4
Adulteration(patvorenje,kvarenje, pogoršanje)
Dodavanje ili oduzimanje od hrane tvari/sastojka bez mijenjanja karakteristika proizvoda u značajnoj mjeri (npr. suncokretovo ulje dodano maslinovom ulju)
Sophistication(iskrivljavanje)
Dodavanje hrani tvari ili sastojka koji ne može biti prirodni sastojak hrane u svrhu: poboljšanja izgleda, kvalitete i karakteristika, prikrivanja nedostataka te djelomične zamjene drugom tvari ili sastojkom
Falsification(falsificiranje)
Potpuna zamjena hrane sa sličnim, ali ipak različitim, proizvodom (npr. maslaca s margarinom) ili krivotvorenje dokumentacije koja se odnosi na hranu (konjsko meso u proizvodima gdje se ne očekuje)
Counterfeiting(krivotvorenje)
Krivotvorenje hrane ilegalno korištenje pozitivnih karakteristika hrane koje su povezane sa zaštićenim trgovačkim imenima i/ili oznakama zemljopisnog podrijetla
Misrepresentation(krivo označavanje
Proizvodu se pripisuje kvaliteta i karakteristike koje ne posjeduje (podrijetlo, sastav)
Patvorena hrana(narušavanje kvalitete i/ili
zdravstvene ispranosti)
Sadrži veći broj sastojaka nego što je za očekivati (nap. voćni sok od naranče u koji je dodan sok od jabuke)
Sastojci su zamijenjeni drugim sastojcima u potpunosti (npr, med zamijenjen šećernim sirupima), ili djelomično (npr. maslinovo ulje pomiješano sa sojinim uljem)
U hranu dodani zamjenski sastojci koji nisu hrana (npr. melamin) zdravstveno neispravna hrana 5
United States PharmacopeialConvention (USP) Food Fraud.
Database
Food fraud database rises by 60% -800 novih slučajeva dodano na listu patvorina (315 proizvođača, proizvodi izvezeni u više od 22 države)
“Welcome to the USP Food Fraud Database”
6
Hrana koja se najčešće patvori i sa kojom se najčešće zamjenjuje ili razrijeđuje deklarirana hrana
7
MLIJEKOBiljno ulje, sirutka, proteini mlijeka bizona, formaldehid, kaustična soda, deterdžent, šećer od šećerne trske
MASLINOVO ULJE
Sojino ulje, kukuruzno ulje, suncokretovo ulje, palmino, sezamovo, ulje koštica grožđa, ulje oraha i lješnjaka
1.
2.
330 prijava
269 prijava
Hrana koja se najčešće patvori i sa kojom se najčešće zamjenjuje ili razrijeđuje deklarirana hrana
8
MED
Sukrozni sirup, visoko fruktoznikukuruzni sirup, šećer šećerne repe, eterično ulje, mješavina
šećera i vode
ZAČIN ŠAFRAN
Kurkuma, bojilo iz cvijeta nevena, vlakna repe, obojene trave, prah drva sandalovine, škrob, žute boje, obojena kukuruzna vlakna
3.
4.
125 prijava
109 prijava
Hrana koja se najčešće patvori i sa kojom se najčešće zamjenjuje ili razrijeđuje deklarirana hrana
9
RIBA
Sojino brašno za riblji obrok, melamin za riblji obrok, zamjene vrsta riba npr. atlanski bakalar za pacifički bakalar, tilapija za tunu
KAVAKukuruzno brašno, grančice kave, žir, prženi kukuruz, karamel, melasa, cikorija, mahunarke
5.
6.
77 prijava
62 prijave
Hrana koja se najčešće patvori i sa kojom se najčešće zamjenjuje ili razrijeđuje deklarirana hrana
10
SOK NARANČA
Sok limuna, cvijet nevena, isprana pulpa naranče i dodani šećer i mješavina kiselina, sok grejpa, kukuruzni šećer, ekstrakt paprike, otopine raznih šećera
SOK JABUKA
Sok grejpa, ananasa, kruške, smokve, sintetizirana jabučna kiselina, kukuruzni sirup
7.
8.
32 prijave
30 prijava
Hrana koja se najčešće patvori i sa kojom se najčešće zamjenjuje ili razrijeđuje deklarirana hrana
11
CRNI PAPAR
Heljdino brašno, borovnica, sjemenke prosa, sjemenke papaje, škrob
ČAJ - LISTPrethodno upotrijebljeni listovi čaja, obojena piljevina, pijesak, škrob, kineski kaolin, bakrene soli, japanski anis
9.
10.
22 prijave
21 prijava
Moore JC, at all. Development and Application of a Database of Food Ingredient Fraud and Economically Motivated Adulteration from 1980 to 2010. Journal of Food Science
12
Table 4–. Top 25 ingredients in the scholarly records dataset.
Ingredient Number of records Percentage of total records
1.aAll indicates that multiple ingredient subtypes were combined. For example, different types of olive oil (virgin and extra virgin) were combined into Olive oil (all) for this table.
Olive oil (all)a 167 16 Milk (all) 143 14 Honey 71 7
Saffron (Crocus sativus L.) 57 5
Orange juice 43 4Coffee (all) 34 3Apple juice 20 2
Grape wine (Vitis vinifera) 16 2
Maple syrup 16 2Vanilla extract (all) 16 2Rice (all) 14 1
Analitičke mogućnosti u otkrivanju neželjenih sastojaka hrane - patvorina
Picarro’s Combustion Module-Cavity Ring-Down Spectroscopy (CM-CRDS) for δ13C analysis of imported honey and detection of adulteration with (HFCS) - High Fructose Corn Syrup - a fast screening method
Brza i jednostavna tehnika za utvrđivanje patvorina meda od 5%
Izvor:
Nuclear magnetic resonance (NMR) spectroscopy + mass spectrometry (MS), Fourier transform infrared (FTIR) spectroscopy, LC/ICP/ MS, senzorika...
Polymerase chain reaction (PCR)13
Analitičke mogućnosti u otkrivanju neželjenih sastojaka hrane - patvorina
14
Izotopna analiza uzoraka:2H/1H13C/12C15N/14N18O/16O
Analitičke mogućnosti u otkrivanju neželjenih sastojaka hrane - patvorina
DSA TOF
Prepoznati INDIKATORE PATVORENOSTI
PATVORENOST SOKA JABUKE SOKOM OD KRUŠKE
INDIKATOR PATVORENOSTI - ARBUTRIN
15
Primjer otkrivanja miješanja sokovakruška – jabuka koristeći DSA TOF tehniku
Visoko vrijedni sokovi koji su patvoreni sokovima niže vrijednosti mogu se otkriti preko fenola (antocijana i antocijanoida koji su u tamnim sokovima prisutni kao pigmenti) te ostalih polifenola (flavoni, izoflavoni, flavonoidi i flavonozidi) koji su raspoređeni u određenim biljnim organima
Patvorenje jabučnog soka sokom od kruške:
Indikator patvorenosti je fenolna komponenta: ARBUTIN
Budući da su kod oba soka količine ugljikohidrata, organskih kiselina i amino kiselina podjednake, patvorenost se može dokazati na osnovu prisutnosti fenolnog spoja arbutina kao markera za patvorenost sa sokom od kruške16
Primjer otkrivanja miješanja sokovakruška – jabuka koristeći DSA TOF tehniku
Za analizu je potrebana priprema uzorka koji se pripremi na način da se sok od jabuke razrijedi s vodom (faktor razrijeđenja je 5), zatim se filtrira preko filtera promjera o,2 mikrona PTFE syringe filter
Simulira se patvorina soka na način da se u sok od jabuke doda sok od kruške tako da bude 10, 20, 30, 40 i 50%-tni
Količina arbutina se linearno povećava sa povećanjem količine dodanog soka od kruške.
17
PRINCIP POSTUPKA OTKRIVANJA ARBUTINA
18
Sok od kruške u kojem je pronađen arbutin intenzitet mase molekule i naboja iona je gotovo 75% od najvećeg pika u spektru, no to ne mora biti i dokaz da je to traženi analit.
NCIP POSTUPKA OTKRIVANJA ARBUTINA
bi se uopće moglo naslutiti da li je pronađen zadani t, potrebno je provjeriti omjer njegovih izotopa za
tivnu potvrdu moraju biti najmanje 2 i to sa što šk i đ č ki ( žič t b j ) i
izotopi
NCIP POSTUPKA OTKRIVANJA ARBUTINA
Jabučni sok u kojem nije pronađen arbutin
zračun postotka patvorenja
vrđivanje melamina DSA TOF tehnikom
D
ANDRD
Monitoring meda (MPS) 2016. godine
23
Preliminarni rezultati: 19% uzoraka meda bilo je nesukladno u
ispitivanju bar jednog parametra Glavne nesukladnosti: -analiza peludi, botaničko podrijetlo (7%)-zemljopisno podrijetlo (2%); -sadržaj šećera i prisutnost egzogenih šećera (6%) (krivotvorenje)
24
Dr.sc. Ivančica Kovaček
Obaveze subjekata u poslovanju s hranom
Usklađenost s mikrobiološkim kriterijima
Sposobnost pronalaženja opasnosti
Povlačenje ili opoziv s tržišta
Inspekcijeke kontrole
utvrđuju mikrobiološki kriteriji za određene mikroorganizme te pravila kojih se subjekt u poslovanju s hranom mora pridržavati pri provođenju općih i posebnih zahtjeva koji se odnose na higijenu Kada se služimo mikrobiološkim kriterijima Osnova za procjenu HACCP postupaka i drugih mjera za kontrolu higijene Preventiva – orijentirana na procjeni rizika Mikrobiološki kriteriji (MC) mogu poslužiti u validaciji i verifikaciji HACCP postupaka
i dobroj higijenskoj praksi (GHP) – oni su samo jedno od oruđa za dobivanje sigurne hrane
Subjekti u poslovanju s hranom provode, prema potrebi, sljedeće posebne higijenske mjere:
poštivanje mikrobioloških kriterija za hranupostupke potrebne za postizanje ciljeva određenih ovim Pravilnikomudovoljavanje zahtjevima o praćenju temperature za hranuodržavanje hladnog lancauzorkovanje i analize.
Što učiniti kada zakoni i pravilnici ne specificiraju mikrobiološke kriterije i učestalost uzimanja uzoraka? Mora moći pokazati da su njegovi proizvodi usklađeni s Pravilnikom o
mikrobiološkim kriterijima Uspostaviti vlastiti kontrolni program obzirom na mikrobiološke
kriterije – ako dođe do odstupanja u kriterijima procesa moguće je poduzeti korektivne mjere
Produkcija toksina u hrani S. aureus B.cereus (kratka inkubacija) Cl. botulinum
Produkcija toksina in vivo Cl. perfringens B. cereus (duga inkubacija ETEC Vibrio cholerae O1 ili O139 Vibrio cholerae non O1 EHEC
Invazija Campylobacter jejuni Salmonella sp. Shigella sp. EIEC
Produkcija toksina i/ili invazija Vibrio parahaemolyticus Yersinia enterocolitica
Propisane ISO metode prema Uredbi 2073/05Kategorija hrane Mikroorganizmi/njih
ovi tokisni, metabolitiPlan uzimanja uzoraka
Granične vrijednosti
Ispitna referentna metoda
Faza u kojoj se kriterij primjenjuje
Korektivna mjera
n c m M
2.2.3.
Sirevi načinjeni od sirovog mlijeka
Koagulaza pozitivni stafilokoki
5 2 104
cfu/g105
cfu/gHRN EN ISO 6888-2
Za vrijeme proizvodnog procesa, u vrijeme kada se očekuje da će broj kolonija stafilokoka biti najveći
Poboljšanje higijene proizvodnje i izbora sirovina. Ako se otkriju vrijednosti > 105 cfu/gta se serija sira mora ispitati na prisutnost stafilokoknog enterotoksina
2.2.6.
Maslac i vrhnje načinjeni od sirovog mlijeka koje je termički obrađeno na temp nižoj od temp pasterizacije
E. coli 5 2 10 cfu/g
100 cfu/g
HRN ISO 16649-1 ili 16649-2
Kraj proizvodnog procesa Poboljšanje higijene proizvodnje i izbora sirovina
1.2. Gotova hrana u kojoj može doći do rasta bakterije L. monocytogenes
ListeriaMonocytogennes
5 0 100 cfu/g HRN EN ISO 11290-2
Proizvodi stavljeni na tržište tijekom njihovog roka trajanja
Povlačenje ili opoziv
5 0 Odsutnost u 25 g
HRN EN ISO 11290-1
Neposredno prije otpreme hrane iz proizvodnog objekta
1.11. Sirevi, maslac i vrhnje načinjeni od sirovog mlijeka ili mlijeka koje je obrađeno temperaturom nižom od temperature pasterizacije
Salmonella 5 0 Odsutnost u 25 g
HRN EN ISO 6579
Proizvodi stavljeni na tržište tijekom njihovog roka trajanja
Povlačenje ili opoziv
HRN EN ISO 11290-1
25 g uzorka i 225 mL bujona sa x,x mL suplementa ▼
Homogenizacija 3 min▼
Inkubacija 26-30 sata / 37 ± 1 ºC▼
1000-2000 μL suspenzije u epruvetiGrijati na 95-100 ºC/ 5 ± 1 min
▼10 minuta hlađenja
▼250 μL filtrata pipetirati u jažicu stripa
▼ 90 -180 min
očitavanje na uređaju
Thermo Scientific PikoReal 24
5’ nukleazna proba (TaqMan proba)
Brza priprema uzorka – mogućnost detekcije različitih alergena bez obzira na vrstu uzoraka brzo umnažanje ciljnog fragmenta molekule DNA koji je specifičan za celer Visoka specifičnost reakcije - točan rezultat bez ponavljanja Visoka osjetljivost – moguće otkriti tragove celera u proizvodnji
- Granica detekcije: 0,1 ppm- Granica kvantifikacije: 0,8 ppm- Pouzdana kvantifikacija u području od 0,8 ppm do 800 ppm
Nema lažno pozitivnih rezultata – potvrdna tehnika Brzina – rezultati unutar 24 h
pomoć SPH pri osiguravanju / iskazivanju učinkovitosti sustava za osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane
pomoć tijelima za provođenje službene kontrole pri procjeni učinkovitosti tog sustava
Pitanja? .
NOVI ZAHTJEVI U ANALIZI MIKOTOKSINA
MARTINA IVEŠIĆ
Referentni laboratorij za mikotoksineNastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”
Najčešće plijesni i njihovi sekundarni metaboliti‐mikotoksini
(J.Hajslova, M.Zachariasova, Recent advances in mycotoxins analysis, 6th International Symposium on Recent advances in food analysis, November 5‐8. 2013,Pregue, Czech Republic, www.rafa2013.eu)
EU Standarad Europska zajednica ima jedan od najvećih standarda za sigurnost hrane usvijetu, zhvaljujući u najvećoj mjeri Europskom zakonodavstvu kojepostavlja najveće dopuštene količine pojedinih mikotoksina u hrani i hraniza životinje u cilju zaštite zdravlja potrošača i zdravlja životinja, namećućitako zakonske obveze za subjekte u poslovanju s hranom kako bi seosiguralo da hrana i hrana za životinje koja se stavlja na tržište budesigurna za ljudsku i životinjsku potrošnju.
RASFF –SUSTAV BRZOG UZBUNJIVANJA ZA HRANU I HRANU ZAŽIVOTINJE (The Rapid Alert System for Food and Feed)mreža za informiranje o izravnom ili neizravnom riziku za zdravlje ljudi kojipotječe od hrane ili hrane za životinje.
RASFF od 01.01.2011. do 01.11.2014
1. orašasti plodovi2. suho voće3. bilje i začini4. žitarice i proizvodi5. mlijeko6. kava
Top 10 RASFF obavijesti u 2015.god. s obzirom na zemlju podrijetla
OPASNOST KATEGORIJA PROIZVODA PODRIJETLO OBAVJEST
Aflatoksini Orašasti proizvodi i sjemenke Kina 97
Salmonella Voće i povrće Indija 78
Salmonella Orašasti proizvodi i sjemenke Indija 65
Živa Riba i riblji proizvodi Španjolska 58
Aflatoksini Orašasti proizvodi i sjemenke Iran 55
Aflatoksini Orašasti proizvodi i sjemenke Turska 53
Aflatoksini Voće i povrće Turska 48
Aflatoksini Orašasti proizvodi i sjemenke SAD 37
Salmonella Perad i proizvodi od peradi Brazil 37
Migracija kroma Materijali koji dolaze u kontakt s hranom Kina 33
Broj prijavljenih uzoraka – opasnost od mikotoksina ‐ u periodu od 2012. do 2015.god
GODINA 2012 2013 2014 2015
HRANA ZA ŽIVOTINJE
79 37 26 19
HRANA 446 368 357 476
Prijave opasnosti od mikotoksina u 2015.g.
Zemlja AT BE BG CH CY CZ DE DKBroj mikotoksina 5 48 15 4 10 1 70 6
Zemlja EE ES FI FR GB GR HR HUBroj mikotoksina 1 35 5 39 53 22 5 1
Zemlja IE IS IT LT LU LV MT NLBroj mikotoksina 4 62 4 6 1 1 53
Zemlja NO PL PT RO SE SI SKBroj mikotoksina 3 13 7 5 4 8 4
Obveze Referentnog laboratorija‐ I
Suradnja s referentnim laboratorijem Europske zajednice iz područjamikotoksina(obvezno sudjelovanje u međulaboratorijskim usporednim ispitivanjima koje jeorganizirao EURL za mikotoksine, sudjelovanje u kolaborativnim studijamaodnosno razvoju novih metoda analiza mikotoksina u hrani i hrani za životinjete sudjelovanje na sastancima i radionicama)
Dostava informacija dobivenih iz referentnog laboratorija Europske zajednice(Community Reference Laboratory ‐ CRL‐a) Ministarstvu i službenimlaboratorijima
Koordinacija aktivnosti službenih laboratorija u području mikotoksina Prema planu, provedba međulaboratorijskih usporednih ispitivanja saslužbenim laboratorijima i osiguranje potrebnih daljnjih aktivnosti poslijetakvih usporedbi
Obveze Referentnog laboratorija ‐ II
Prikupljati podatke o provedenim službenim kontrolama mikotoksinaovlaštenih laboratorija koji se u posebnom obrascu dostavljaju Hrvatskojagenciji za hranu, a sve prema zahtjevima EFSA‐e
Redovito prati razvoj analitike mikotoksina u hrani i hrani za životinje te pružaznanstvenu i tehničku pomoćMinistarstvu poljoprivrede i Ministarstvu zdravljau izradi i provedbi programa koordinirane kontrole mikotoksina
Plan službenih kontrola hrane životinjskog i neživotinjskog podrijetla u odnosuna prisutnost mikotoksina za razdoblje od 2015. do 2018. godine (Ministarstvozdravlja i Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s Hrvatskom Agencijom zahranu, Nacionalnim referentnim laboratorije za mikotoksine (NZJZ dr. A.Štampar), Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Hrvatskom VeterinarskimInstitutom)
Kontinuirani razvoj Referentnog laboratorija za mikotoksine
Referentni laboratorij kontinuirano ulaže u svoj razvoj, što izmeđuostaloga uključuje poboljšanje laboratorijskoga sustava akreditacije premanormi HRN EN ISO/IEC 17025, kupnju i održavanje visokoselektivneopreme
Održavanje postojećih i razvoj novih metoda za analizu mikotoksina uskladu sa zakonskim propisima koji su na snazi, njihovu akreditaciju tekontinuiranu stručnu izobrazbu laboratorijskoga osoblja
Posebna pažnja posvećuje se unapređenju i osiguravanju kvaliteteanalitičkih postupaka u određivanju mikotoksina odnosno dobivenihrezultata (validiranje metoda, vođenje zapisa, skladištenje standardnihreferentnih tvari i reagensa, rukovanje opremom i njezino održavanje)
Pregled akreditiranih metoda za određivanje mikotoksina u Referentnom laboratoriju NZJZ „Dr. Andrija Štampar“
Matriks Vrsta ispitivanja Metoda ispitivanjaAkreditirano prema HRN EN ISO/IEC
17025Hrana
Uzorkovanje
Uzorkovanje za kontrolu količine mikotoksina HRN EN ISO 24333:2010 da
Dječja hrana na bazi mlijeka
Određivanje aflatoksina M1 kombiniranom metodom tekućinske
kromatografije – spektrometrije masa
(LC-MS/MS)
Vlastita metoda
SOP-26-053da
Mlijeko i mlijeko u prahu
Određivanje količine aflatoksina M1 u mlijeku i mlijeku u prahu
visokodjelotvornom tekućinskom kromatografijom
HRN EN ISO 14501:2008 da
Žitarice i mlinski proizvodiOdređivanje ohratoksina A metodom
tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti
HRN EN 14132:2010
(EN 14132:2009)
Proširena za žitarice i mlinske proizvode
da
Orašasti proizvodi Određivanje skupnih aflatoksina (B1, B2, G1, G2) ELISA tehnikom
Vlastita metoda
SOP-107-054da
Orašasti proizvodi Određivanje aflatoksina LC-MS-MS tehnikom
Vlastita metoda
SOP-39-053da – fleksibilna akreditacija
Voćni sokovi, rekonstituirani
koncentrirani voćni sokovi, voćni nektari i voćne kašice
na bazi jabuke
Određivanje patulina –HPLC tehnikomVlastita metoda
SOP-9-054da
Zakonodavni propisi
Zakon o kontaminantima („Narodne novine“ br. 39/13) Zakon o hrani ( NN 81/13) Zakon o općem upravnom postupku („Narodne novine „ br. 47/09) Uredbu Komisije (EZ) br. 401/2006 od 23. veljače 2006. kojom se utvrđuju metode uzimanjauzoraka i analize za potrebe obavljanja službenih kontrola razina mikotoksina u hrani (SL L 70,9. 3. 2006.) svim njenim daljnjim izmjenama i dopunama
Uredbu Komisije (EZ) br. 1881/2006 od 19. prosinca 2006. o najvećim dopuštenim količinamakontaminanata u hrani (SL L 364, 20. 12. 2006.), sa svim izmjenama i dopunama
Preporuka EK 2013/165/EU o praćenju T2 i HT2 toksina Preporuka EK 2012/154 za praćenje Ergot sclerotia i Ergot alkaloida Preporuka Komisije br. 2006/583/EZ od 17. kolovoza 2006.o sprečavanju i smanjenju toksinaplijesni Fusarium toksina u žitaricama i proizvodima od žitarica
Preporuke EK – dodatna istraživanja od opasnosti od ostalih mikotoksina koji nemaju propisane NDK
Traži se od članica EU da sa subjektima u poslovanju s hranom aktivnosudjeluju u prikupljanju podataka o vrijednostima:
T2 i HT‐2 Sterigmatocistina Ergot alkaloida Tropanskih alkaloida Podaci se šalju EFSA‐i Pirolizidinski alkaloidi Alternaria toksini
T2 i HT2
Žitarice i proizvodi od žitarica (izuzev riže i proizvoda od riže) Preporuka za izvedbene kriterije metoda analize: Hrana‐GK za potvrdne metode: ne viša od 5 µg/kg (za svaki posebno) izuzevneprocesuiranih žitarica, ne viša od 10 µg/kg (za svaki posebno)
Hrana‐GK za screeningmetode: ne viša od 25 µg/kg (suma T2 i HT2) Hrana za životinje‐GK za potvrdne metode: ne viša od 10 µg/kg (za svakiposebno)
Hrana za životinje‐GK za screening metode: ne viša od 25 µg/kg (suma T2 iHT2)
Sterigmatocistin (STC)
Sustavna kontrola prisutnosti u hrani Proizvodi ga više od 50 vrsta gljivica, najviše Aspergillus flavus i A. versicolor. Pojavljuje se u žitaricama i proizvodima na bazi žitarica te u začinima, orašastim plodovima i zrnima zelene kave te moguće pojavljivanje u siru i pivu
Strukturno sličan aflatoksinima Preporuka za izvedbene kriterije metoda analize: GK koju treba postići je 1,5 µg/kg sa LC‐MS multi‐mycotoxin metodom
DON – proširenje monitoringa
Radi daljnjeg istraživanja od izloženosti DON‐om u žitaricama Acetilirani oblici DON‐a: 3‐Acetil‐DON i 15‐Acetil‐DON Maskirani oblik DON‐a: DON‐3‐Glukozid
Ergot alkaloidi (EAs)
Istraživanje se nastavlja intenzivno tijekom 2015. i 2016. s monitoringom užitaricama (izuzev kukuruza i riže)
Metoda analize koja će se koristiti treba imati granicu kvantifikacije (GK) od20 µg/kg po ergot alkaloidu kao najmanji prihvatljivi kriterij, no ukoliko jemoguće trebala bi biti 10 µg/kg ili niža
Tropanski alkaloidi (TA), Atropin i Skopolamin
Sekundarni metaboliti nekoliko različitih porodica biljaka Dosad je utvrđeno više od 200 tropanskih alkaloida (‐)‐hiosciamin i (‐)‐skopolamin Atropin je racemična smjesa (‐)‐hiosciamina i (+)‐hiosciamina od kojih samo(‐)‐enantiomer hiosciamina pokazuje antikolinergičko djelovanje
Biljke koje sintetiziraju tropanske alkaloide
Porodica: Pomoćnice lat. Solanaceae
Rodovi: Atropa Datura Hyoscyamus Scopolia Mandragora Duboisia
Porodica: Slakovke lat. Convolvulaceae Koke lat. Erythroxylaceae
Izvori TA u hrani Dobro je poznata prisutnost tropanskih alkaloida u rodu Datura Sjemenke biljke Datura stramonium pronađene su kao nečistoće usjemenkama lana, soji, sirku, prosu, suncokretu i heljdi te njihovimproizvodima
Ne mogu se lako odstraniti iz sirka, prosa i heljde sortiranjem i čišćenjem te jestoga utvrđeno da su sirak, proso i heljda te proizvodi dobiveni od njih ihrana na bazi žitarica koja ih sadržava kontaminirani tropanskim alkaloidima
Moguća kontaminacija biljnih čajeva i biljnih pripravaka (prilikom berbe možese slučajno ubrati i biljke s viskom udjelom TA)
Učinci TA na zdravlje ljudi U niskim koncentacijama koriste se u medicinske svrhe:
Liječenje gastroenteritisa Ublažavanje simptoma bolesti kretanja Antidot kod trovanja organofosfornim pesticidi
Visoke koncentracije – negativan utjecaj a zdravlje: Halucinacije , dezorijentiranost, zamućen vid, suhoća usta, gubitak sna Tahikardija Gubitak tonusa i peristaltike glatke muskulature organa probavnog trakta Pri mnogo većim koncetracijama – koma, respiratorna paraliza – smrtni ishod
Najveća dopuštena količina TA (μg/kg)
Prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana za dojenčad i malu djecu kojasadržava proso, sirak, heljdu ili proizvode dobivene od njih
Atropin 1,0 µg/kg Skopolamin 1,0 µg/kg
Preporuke za određivanje TA u hrani
Metoda izbora HPLC‐MS/(MS) ( GCMS u slučaju nedostupnosti HPLC‐MS/(MS)) GK ne viša od 10 µg/kg za svaki TA pojedinačno Poželjno da bude manja od 5 µg/kg Ciljane skupine hrane za monitoring:Žitarice i proizvodi od žitaricaBezglutenski proizvodiDodaci prehrani i biljni čajeviMahunarke, grah (lupins) i sjemenke uljarica te od njih dobivene proizvode
Pirolizidinski alkaloidi (PA) http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/doc/2406.pdf Više od 600 spojeva u porodici 6000 biljnih vrsta
Senecio jacobaeaSenecio vulgare
Izvori PA u hrani
Glavni izvori su porodice Boraginaceae, Compositae i Leguminosae, naročito vrste Senecio (Compositae), Crotalaria (Leguminosae) te Heliotropium (Boraginaceae)
Uključuju trave koje rastu u žitnim poljima pa mogu završiti u žitu i brašnu, a mogu dospjeti i u mlijeko i meso.
PA se mogu pronaći i u medu Neke ljekovite biljke, čajevi i čajni pripravci sadrže visoke razine pirolizidinskih alkaloida npr. gavez, boražina, podbjel
Zdravstveni rizici PA Dokazana toksičnost:
Akutno trovanje ‐ zatajenja jetre, moguć smrtni ishod Dugoročni učinci izlaganja ‐ gubitak apetita, abdominalna bol, edem ekstremiteta, promjena stanica jetre (hepatomegalija), ciroza
Najznačajni toksični efekt droga koje sadrže pirolizidinske alkaloide je hepatotoksičnost
Neophodno sustavno praćenje pojavnosti (prikupljanje podataka)
Prioritetni PA analiti
Echimidine and N‐oxide Erucifoline and Noxide Heliotrine and N‐oxide Intermedine and N‐oxide Jacobine and N‐oxide Lasiocarpine and N‐oxide Lycopsamine and N‐oxide
Monocrotaline and N‐oxide Retrorsine and N‐oxide Seneciphylline and N‐oxide Senecionine and N‐oxide Senecivernine and N‐oxide Senkirkine Trichodesmine
Preporuke i analitički izazovi u određivanju PA
Neophodna uporaba spektrometrije masa LC‐MS/MS (MRM) Relevantne GK koje se trebaju postići za svaki pojedini pirolizidinski alkaloid:
1 μg/kg za med 0,01 μg/kg za mlijeko i mliječne proizvode 0,1 μg/kg za ostalu hranu te hranu za životinje
Analitički standardi su skupi i često nisu dostupni (certificirani) a za neke PAtrenutno uopće ne postoje
Nisu dostupni izotopno označeni unutarnji standardi. Mjerenja ovise o postavkama metode u laboratorijima
Alternaria toksini http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/doc/2407.pdf Alternaria‐toksini mogućeg toksikološkog značaja koji bi se trebali analizirati ‐ Alternariol (AOH) ‐ Alternariol monomethyl ether (AME) Alternaria‐toksini čija je pojavnost u hrani za životinje i/ili hrani od značaja i koje jeprikladno analizirati
‐ Tenuazonic acid (TeA) ‐ Tentoxin (TEN) ‐ Altenuene (ALT) Ostali Alternaria toksini poput Altertoxins (ATX), Alternaria alternate f sp lycopersici toxins(AAL toxin)) – manjeg toksikološkog značaja (manje pojavnosti)
SPE‐LC‐MS – mogućnost analize svih relevantnih alternaria toksina u širokom rasponumatrica
LC‐UV (‐DAD) ili LC‐FL – ograničen broj alternaria toksina
NRL: PT u 2016.g. PT on Tropane Alkaloids in Cereals, Part 1, EURL za mikotoksine, Geel, Belgija PT on Tropane Alkaloids ‐ Part 2 Tea and Herbal Infusions, EURL za mikotoksine, Geel, Belgija 2016 proficiency testing to the National Reference Laboratories (NRLs) and appointed official control
laboratories (OCLs) regarding the determination of regulated mycotoxins and enniatins and beauvericin in cereal products (Oat – HT‐2 toxin, T‐2 toxin, enniatins (A, A1, B and B1) and beauvericin; Corn – deoxynivalenol, aflatoxin B1, fumonisins (B1 and B2) and zearalenone, u organizaciji EURL za mikotoksine, Geel, Belgija
Interlaboratory comparison for the determination of aflatoxins in defatted peanut powder organisedby the EURL for Mycotoxins.
NRL: Standardizacija metoda u 2016.g.
Collaborative trial for the validation of the method for ergot and tropanealkaloids in animal feeding stuffs by LC‐MS/MS, RIKILT – WageningenUR
CEN/TC 275/WG5WI00275291 Multi‐method for determination of zearalenone and trichothecenes including deoxynivalenol (DON) and its acetylated derivatives (3‐ acetyl‐DON and 15‐acetyl‐DON), nivalenol (NIV) and T‐2 and HT‐2 toxin in cereals and cereal products by LC‐MS/MS u organizaciji Dr. Veronica Lattanzio , National Research Council Institute of Sciences of Food Production CNR – ISPA, Italija
LC‐MS/MS
UPLC‐MS/MS‐QTRAP
UPLC‐MS/MS TOF
HVALA!dr.sc. Martina Ivešić, dipl.ing.Voditeljica Referentnog laboratorija za mikotoksineOdjel za zajedničke i potvrdne analitičke metodeSlužba za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju
Tel: +385 1 4696 278email: martina.ivesic@stampar.hr
Mirogojska cesta 16HR‐10000 Zagrebwww.stampar.hr
“Prijedlog pravilnika - prijedlozi i rješenja”
dr. sc. Adela Krivohlavek, dipl. ing., prof. dr. sc. Jasna Bošnir, dipl. san. ing., dr. sc. Ivančica Kovaček, dr. med., Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”Služba za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju
1
2016 39 službenih5 referentnih laboratorija
Službeni laboratorij je pravna osoba ili posebna organizacijska cjelina unutar pravne osobe (u daljnjem tekstu: laboratorij), ovlaštena za ispitivanje hrane i hrane za životinje u svrhu službene kontrole.
Referentni laboratorij je pravna osoba ili posebna organizacijska cjelina unutar pravne osobe (u daljnjem tekstu: laboratorij), ovlaštena kao referentna za ispitivanje hrane i hrane za životinje.
2
3
4
Zaključak 2014. g. - ukupno 35 službenih i referentnih laboratorija-službeni uzorci u 23 laboratorija-Ukupno analizirano 13.161 uzorak, 35,02% < 2013. g.-provedene su 403.904 analize, 9,92% < 2013. g.-Kod hrane za životinje - Salmonella spp. > 4% 2013. g.-u kategoriji meso i mesni proizvodi - Salmonella spp. 4,2%. < 2013. g.
broj nesukladnih uzoraka u 2014. g. 4,65% < 2013. g.5
Prijedlog za izmjenom i dopunom Pravilnika o ovlašćivanju službenih i referentnih laboratorija (N.N.86/2010. 7/11. i 74/13.)
Pravilnik o uvjetima za obavljanje djelatnosti uzimanja uzoraka, mikrobioloških ispitivanja hrane te ispitivanje mikrobiološke čistoće objekata pod sanitarnim nadzorom
6
Ispitni laboratorijiStvorili su se uvjeti za osnivanje niza laboratorija koji su se bavili mikrobiološkim i kemijskim ispitivanjima hrani, koji nisu bili službeni niti referentni nego samo ispitni.
-Za takav laboratorij nije više bilo potrebno bilo kakvo ovlaštenje niti oni podliježu službenom nadzoru. Nepoznato je tko radi u takvim laboratorijima, posjeduju li opremu za ispitivanje, koja se metoda primjenjuje u ispitivanjima jer se vrlo često događa da pružaju usluge po cijeni koja ne pokriva trošak ispitivanja.
- Subjekti u proizvodnji hrane uglavnom biraju laboratorij koji im pruža što nižu cijenu usluge ispitivanja jer ne znaju prepoznati usluge koje im trebaju niti metode kojima bi ispitivanje trebalo napraviti.
-Postoji potreba ujednačavanja metoda ispitivanja, opreme i ljudskih resursa u mikrobiološkim laboratorijima koji se bave ispitivanjima hranom kako bi se postiglo ravnopravno ocjenjivanje uzoraka i objekata pod sanitarnim nadzorom u svrhu bolje procjene mikrobiološke ispravnosti uzoraka i mikrobiološke čistoće objekata, a sve u svrhu poboljšanja higijenskih prilika i sniženja rizika od bolesti kontaminiranom hranom na najmanju moguću razinu.
-Također, iako mikrobiološki laboratoriji koji se bave ispitivanjima hrane ne moraju biti zdravstvene ustanove mikroorganizmi potencijalno predstavljaju opasnost za sve koji se bave ovakvim ispitivanjima jer se mikroorganizmi iz hrane moraju umnožiti da bi se identificirali. 7
8
Stvaramo zdraviju budućnost
Prijedlog za izmjenom i dopunom Pravilnika o ovlašćivanju službenih
i referentnih laboratorija (N.N.86/2010. 7/11. i 74/13.)
9
Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”
Pravilnik o ovlašćivanju službenih i referentnih laboratorija
10
Prijedlog novog Pravilnika o ovlašćivanju službenih i referentnih laboratorija:ujednačavanje provođenja analitičkih metoda u svim
analitičkim laboratorijima na području RH određivanje pojedinih analita upotrebom istovrsne
analitičke opreme, a sve u skladu sa zahtjevima Europske Unije i Europskih referentnih laboratorija
određuju se uvjeti glede opreme za izvođenje pojedinih metoda ispitivanja koja mogu udovoljiti uvjetima koje nalažu propisi o metodama izvođenja pojedinih analiza.
Ovlaštenje za ispitivanje hrane i hrane za životinje a u svrhu službene kontrole, može se izdati samo laboratoriju koji zadovoljava sljedeće uvjete: ima sjedište na području Republike Hrvatske; posjeduje dokument o registraciji za obavljanje
tehničkog ispitivanja i analize; Raspolaže odgovarajućim vlastitim ili unajmljenim
prostorom za obavljanje laboratorijske djelatnosti prema zahtjevima iz Priloga 1. ovog Pravilnika;
Zahtjevi za građevinu Rasvjeta Uvjeti smještaja -raspored prostorija
11
Službeni laboratoriji za osnovnu djelatnost koja obuhvaća mikrobiološke analize
hrane, te analize vezane uz izradu nutritivne tablice, laboratorij mora imati minimalno 50% akreditiranih metoda prema Normi HRN EN ISO/IEC 17025;
za specijaliziranu djelatnost - posjeduje potvrdu Hrvatske akreditacijske agencije o akreditaciji laboratorija sukladno normi HRN EN ISO/IEC 17025 za minimalno 80% parametara iz Uredbe o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u hrani 1882/2006 i minimalno 90% aktivnih supstanci pesticida propisanih od strane Europske Komisije;
za specijaliziranu djelatnost s mogućnošću izdavanja izvoznih međunarodnih certifikata, laboratorij mora biti akreditiran prema Normi HRN EN ISO/IEC 17025 za sve metode ispitivanja za jednu ili više kategorija hrane12
Službeni laboratoriji – uvjeti za ovlaštenje broj stručnog osoblja - najmanje 80% stručnog osoblja
treba biti u radnom odnosu na neodređeno vrijeme
posjeduju dovoljnu količinu vlastite analitičke opreme minimalno 80% od ukupne opreme kojom laboratorij raspolaže
posjeduje informatički sustav povezan sa nadležnim ministarstvom ili je u mogućnosti dobivene rezultate monitroringa upisati u posebne informatičke sustave i/ili baze nadležnog ministarstva koje provodi monitoring;
posjeduje dokaz o uspješnom redovitom sudjelovanju u programima međulaboratorijskih usporedbi za sva ispitivanja za koja se traži ovlaštenje ne starije od pet godina;
13
Službeni laboratoriji - Zahtjevi u pogledu opreme prema područjima ovlašćivanja
Za fizikalno kemijske analize:
analitička vaga,
peć za žarenje,
sušionik,
aparat za određivanje masti po Soxtermu,
određivanje bjelančevina po Kjeldalu,
GC-FID, HPLC
14
Obavezna minimalna oprema za određivanje pesticida
vaga na pet decimala,
sustav za pročišćavanje masne hrane,
sustav za pročišćavanje nemasne hrane,
jedan tekućinski kromatograf sa spektrometrijom masa (LC-MS/MS),
jedan plinski kromatograf sa spektrometrijom masa (GC-MS/MS).
15
Obavezna minimalna oprema za određivanje nitrata vaga na pet decimala, sustav za pročišćavanje uzoraka, jedan tekućinski krimatograf (HPLC).Obavezna minimalna oprema za određivanje policikličkiharomatskih ugljikovodika vaga na pet decimala, sustav za pročišćavanje uzoraka, jedan tekućinski kromatograf (HPLC) i jedan tekućinski
kromatograf sa spektrometrijom masa (LC-MS/MS).Obavezna minimalna oprema za određivanje dioksina, furana i polikloriranih bifenila sličnim dioksinima vaga na pet decimala, sustav za pročišćavanje uzoraka, jedan plinski kromatograf sa spektrometrijom masa (GC-
MS/MS). 16
17
Obavezna minimalna oprema za određivanje metala imetaloida te specija
vaga na pet decimala mikrovalna pećnica za mokro razaranje uzoraka jedan tekućinski kromatograf vezan sa imunospregnutom
plazmom i masenom spektrometrijom LC-ICP-MS jedan sustav imunospregnute plazme i masene spetrometrije
ICP-MS jedan atomski apsorpcijski spektrometar (hidridna, plamena
i grafitna tehnika) jedan direktan analizator žive (DMA)Obavezna minimalna oprema za određivanje mikotoksina itropan alkaloida
vaga na pet decimala; sustav za pročišćavanje uzoraka ELISA sustav; dva tekućinska kromatografa (HPLC) jedan tekućinski kromatograf sa spektrometrijom masa (LC-
MS/MS)
18
Nacrt: Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti uzimanja
uzoraka, mikrobioloških ispitivanja hrane te ispitivanje mikrobiološke čistoće objekata pod sanitarnim
nadzorom
Dr.sc. Ivančica Kovaček
top related