Transcript
Valer je jedan od veoma bitnih elemenata kompozicije.
Valer je svetlosna pojava koju oko zapaža kao odnos svetlo – tamno.
Čovekovo oko registruje svetlost na dva osnovna načina:
1. Tonski – jednobojni 2. Koloristički - višebojni
Stepene osvetljenosti jedne boje između dve ekstremne vrednosti nazivamo tonovima, nijansama ili valerima.
Valer kao likovni pojam označava stepen svetline i tamnine predmeta, površine ili prostora.
Kada se jačina svetla vezuje za boju, tada govorimo o valeru boje, a kada se vezuje za osvetljenost predmeta, onda je to valer svetla.
Valer predstavlja reflektovanu (odbijenu) količinu svetlosti sa neke površine. Što je valerski indeks veći površina je svetlija i obrnuto. Bela boja ima valerski indeks 100, dok crna boja ima valerski indeks 0.
Tonski valer se javlja u širokom dijapazonu od belog do crnog sa beskonačnim brojem sivih tonova. Ljudsko oko razlikuje oko 250 različitih tonova – nijansi.
Za lakše razumevanje tonskih ili valerskih vrednosti koriste se valerske skale tonova. Najpogodnija je skala od 9 tonova, sa postupnom promenom - gradacijom od belog označenog brojem 1, do crnog označenog brojem 9.
Valerski ključ predstavlja raspon tonova od
najsvetlijih do najtamnijih.Razlike u valerima nazivamo kontrast. Razlikujemo:
Durski valerski ključ i
Molski valerski ključ
Durski valerski ključ ima 9 tonova od belog crnog, a kontrasti su veliki, čime se postiže dinamičnost i jak utisak.
Molski valerski ključ ima 5 tonova između belog i crnog, a kontrast je mali.
I durski i molski valerski ključ mogu biti: - svetli ili visoki, - srednji i - tamni ili niski - duboki
VALERSKA SKALA 9 TONOVA
DURSKI VALERSKI KLJUČ1.1. SVETLI ILI VISOKI2.1. SREDNJI3.1. TAMNI ILI DUBOKI (NISKI)
MOLSKI VALERSKI KLJUČ1.2. SVETLI ILI VISOKI2.2. SREDNJI3.2. TAMNI ILI DUBOKI (NISKI)
Valer je količina svetlosti u tonu jedne boje.
Svaki hromatski ton ima valer u ahromatskom.
ČISTE - OSNOVNE BOJEČISTE - OSNOVNE BOJE – u – u srednjoj traci na krugu boja srednjoj traci na krugu boja (4,12,20,28,36,44,52,60,68,76,8(4,12,20,28,36,44,52,60,68,76,84,92).4,92).
PASTELNE BOJEPASTELNE BOJE – sa različitom – sa različitom količinom količinom belbele boje e boje koja je koja je dodata čistoj boji (u 4 dodata čistoj boji (u 4 unutrašnje trake).unutrašnje trake).
ZATAMNJENE BOJEZATAMNJENE BOJE – sa – sa različitom količinom različitom količinom crne boje crne boje koja je dodata čistoj boji (u 3 koja je dodata čistoj boji (u 3 spoljašnje trake).spoljašnje trake).
RAZLIČITE BOJE RAZLIČITE BOJE U ISTOJ TRACI U ISTOJ TRACI IMAJU IMAJU ISTE VALEREISTE VALERE..
DURSKI VISOKI VALERSKI KLJUČ
EDUARD MANE, OLIMPIA
DURSKI SREDNJI VALERSKI KLJUČ
PIKASO, MLADE PLEMKINJE
DURSKI NISKI VALERSKI KLJUČ
POL KLE, ZLATNA RIBICA
MOLSKI VISOKI VALERSKI KLJUČ
KLOD MONE, KATEDRALA U RUENU, JUTRO
MOLSKI SREDNJI VALERSKI KLJUČ
POL SEZAN, MOSTIĆ U MENESIJU
MOLSKI NISKI VALERSKI KLJUČ
DŽEJMS VISTLER, MAJKA
VISOKI MOLSKI VALERSKI KLJUČ
NIZAK MOLSKI VALERSKI KLJUČ
VISOKI DURSKI VALERSKI KLJUČ
Dekorativni postupak – notan tehnika, kod koje su svi predmeti posmatrani u ravnomernom osvetljenju koje dolazi sa prednje strane. Slika se svodi na površinu, predmeti gube reljefnost jer nema senke, a boje predmeta ostaju nepromenjene. Forme su ravne sa dvodimenzionalnim površinskim likovima. Tehnika je karakteristična za istočnu – kinesku i japansku umetnost, a koristi se i u izradi plakata i drugim tehnikama primenjene umetnosti.
RUTAMARO PIKASO
Naturalistička tehnika – kjaro-skuro ili svetlo-tamno je način prikazivanja osvetljenosti predmeta u prostoru pomoću valera. Predmet je sa jedne strane bočno osvetljen, a sa druge strane u senci, zbog čega deluje trodimenzionalno – plastično, a prostor dobija dubinu. Ovu tehniku su najpotpunije razvili slikari Renesanse (Đoto...), holandski majstori (Rembrant...), a u novije vreme hiperrealisti.
REMBRANT RAFAEL
Modelacija ili tonska modelacija je likovni način kojim volumen, dubinu prostora i izdvajanje udaljenih predmeta od manje udaljenih postižemo pomoću svetlih i tamnih tonova boje, postepenom blagom gradacijom. Svetlim tonovima boje slikamo osvetljene, nama bliže delove predmeta, a tamnijim tonovima boje osenčene udaljenije delove predmeta. Pri slikanju osnovnoj boji dodajemo belu ili crnu boju.
Gradacija
Modelacija
Viktor Vazareli
Primena valera menja izgled predmeta, veličinu, oblik i teksturu.
Valer neke slike utiče na rapoloženje posmatrača. Svetli tonovi utiču pozitivno na raspoloženje, a tamni - negativno.
Kontrast i dominantu– razliku između svetlosti i tame
Formu – iluzija 3D oblika Iluziju daljine - dubine Teksturu – površinski kvalitet Varijaciju Izvor svetlosti Raspoloženje
top related