UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE NA POSLOVANJE · PDF filerazvoj poduzetništva, struktura hrvatskoga gospodarstva 1. Sektor poduze !a ... Posljedica toga procesa “jedenja”...
Post on 04-Feb-2018
223 Views
Preview:
Transcript
343
Gordan Druži 1
UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE NA POSLOVANJE
TRGOVA KIH DRUŠTAVA
Središnje pitanje hrvatskoga gospodarstva, koje je ekonomska politika potpuno zanemarila u proteklih etvrt stolje!a, jest pitanje ekonomskog položaja poduze!a, toga osnovnoga privrednog subjekta na kojemu po iva ukupno gospodarstvo. Rezultati fiskalne i ukupne makroekonomske politike vidljivi su i mogu!e ih je neizravno pratiti preko financijskog rezultata poslovanja poduzetni kog sektora koje se analizira u prvom dijelu rada. U drugom dijelu razmatra se utjecaj ekonomske politike s aspekta razvoja poduzetništva, a u tre!em s aspekta izmjene strukture hrvatskoga gospodarstva. Na kraju se daju zaklju ne napomene.
Klju ne rije i: ekonomska politika, financijski rezultat poslovanja, razvoj poduzetništva, struktura hrvatskoga gospodarstva
1. Sektor poduze!a
Središnje pitanje hrvatskoga gospodarstva, koje je ekonomska politika potpuno zanemarila u proteklih etvrt stolje!a, jest pitanje ekonomskog položaja poduze!a, toga osnovnoga privrednog subjekta na kojemu po iva ukupno gospodarstvo.
Rezultati fiskalne i ukupne makroekonomske politike vidljivi su i mogu!e ih je neizravno pratiti preko financijskog rezultata poslovanja poduzetni kog sektora.
1 Dr., sc., Gordan Druži!, znanstveni savjetnik, Odsjek za ekonomska istraživanja HAZU, Zagreb
UDK 338.2
338.1
Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com344
Prije prelaska na sama analizu potrebne su dvije napomene. Podaci za 2001. godinu nisu usporedivi zbog ukinu!a zaštitne kamate, a znatno su na ukupne rezultate utjecali i masovni ste ajevi i likvidacije. Podatke za razdoblje 2002. – 2005. godine dajemo samo kao orijentacijske jer bitno odstupaju od prethodnih godina, pa je njihova vjerodostojnost više nego upitna. To je prije svega rezultat injenice da su se podaci do 2001. godine obra"ivali na osnovi obrazaca SI-POD, a od 2001. na osnovi obrazaca GFI-POB, koje su poduzetnici popunjavali prema vlastitom mišljenju i raspoloženju.
Podaci u tablici 1. pokazuju da je razdoblju od 1994. do 2000. godine, financijski rezultat poslovanja negativan, a da u 1997. i 2000. godini dolazi do poboljšanja. Tako su u 1997. godini ukupni prihodi ve!i od ukupnih rashoda. Podsjetimo da su 1996. i 1997. godine smanjivani udjeli poreza u BDP-u, posebno izraženi u 1997. godini, kada prvi put u promatranom razdoblju dolazi i do smanjenja udjela prihoda op!e države u BDP-u. Kada govorimo o ukupnom prihodu u 1997. godini, treba istaknuti da se on obra unava prema fakturiranoj, a ne napla!enoj realizaciji, te da je strah od PDV-a doveo do ekstremno visokog porasta uvoza u prosincu 1997., a slijedom iste logike i fakturiranja onog što bi u normalnim okolnostima bilo preneseno u 1998. godinu. Stoga ukupni prihod u 1998. godini bilježi pad, a pod utjecajem uvo"enja PDV-a i znatnog pove!anja udjela poreznih prihoda u BDP-u naglo se pove!ava negativan financijski rezultat poslovanja, s -1,48 milijardi kuna u 1997. na -5,8 milijardi kuna u 1998. godini. Kumulirani negativni financijski rezultat poslovanja u razdoblju 1994. – 2000. iznosi 28 milijardi kuna. Koliki je utjecaj na rezultate poslovanja u 2001. godini imalo ukinu!e zaštitne kamate, možemo ilustrirati podacima da bi bez nje osnovica poreza na dobit bila 18,8 milijardi kuna u 2000., 15 milijardi u 1999., 12,9 milijardi u 1998. i 13,2 milijarde kuna u 1997. godini (Spaji!, 2002:360). Tako korigiranom osnovicom poreza na dobit poduze!a bi u 1997. i 2000. godini, umjesto gubitaka, iskazala pozitivan financijski rezultat.
345Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com
Tab
lica
1. F
inan
cijs
ki r
ezul
tat
posl
ovan
ja p
oduz
e!a
u m
iliju
nim
a k
un
a
Ele
me
nti
19
94
.1
99
5.
19
96
.1
99
7.
19
98
.1
99
9.
20
00
.2
00
1.
20
02
.2
00
3.
20
04
.2
005
.
Uku
pn
i p
rih
od
i1
86
.97
12
05
.48
82
31
.92
02
79
.90
02
67
.55
52
75
.30
13
05
.15
03
43
.23
13
92
.24
34
51
.94
84
84
.07
95
23.7
12
Uku
pn
i ra
sh
od
i1
89
.04
22
09
.54
22
35
.64
22
79
.05
02
70
.55
22
79
.58
73
03
.02
73
37
.39
53
78
.25
64
40
.95
94
70
.47
75
02.0
05
Do
bit p
rije
op
ore
ziv
an
ja5
.14
65
.27
97
.74
41
0.6
04
9.2
48
10
.77
61
4.9
88
17
.37
42
5.6
39
23
.31
52
6.6
32
32.5
46
Gu
bita
k p
rije
op
ore
ziv
an
ja7
.21
69
.33
311.4
66
9.7
54
12
.24
51
5.0
62
12
.86
511
.53
811
.65
21
2.3
26
13
.03
01
0.8
39
Po
rez n
a d
ob
it1
.08
31
.08
11
.53
92
.32
72
.44
32
.43
52
.95
92
.60
33
.22
23
.33
13
.84
04.8
85
Do
bit t
eku e
g
razd
ob
lja4
.07
24
.21
36
.21
38
.29
06
.82
48
.36
41
2.0
46
14
.77
12
2.4
23
19
.99
42
2.1
81
26.9
70
Gu
bita
k t
eku e
g
razd
ob
lja7
.22
59
.34
811.4
74
9.7
67
12
.26
41
5.0
85
12
.88
411
.55
211
.65
81
2.3
36
8.3
37
7.0
29
Fin
an
cijs
ki re
zu
lta
t
(do
bit m
inu
s
gu
bita
k)
-3.1
53
-5.1
35
-5.2
61
-1.4
77
-5.4
40
-6.7
21
-83
83
.21
91
0.7
65
7.6
58
13
.84
41
9.9
41
Izvo
r: Z
avod
za pl
atni
pro
met, I
nfor
mac
ije o os
novn
im fin
ancijski
m rez
ultatim
a po
duze
tnik
a, li
panj
199
5., l
ipan
j 199
7., s
rpan
j 199
8., lipa
nj 199
9., l
ipan
j 200
0. ,
lipa
nj 200
1. i
FIN
A, i
panj
002
., 20
03., 20
04., 20
05., sv
iban
j 200
6.
Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com346
U razdoblju 2001. – 2005. godine, zbog rasta dobiti prije oporezivanja za 87 posto, poduze!a iskazuju sve bolje financijske rezultate poslovanja, tako da je ukupan pozitvni financijski rezultatat, za promatrano razdoblje, 55,4 milijarde kuna i gotovo je dvostruko ve!i od negativnog rezultata za razdoblje 1994. – 2000. godine. Više od 1/3 toga pozitivnog rezultata ostvareno je u 2005. kada, uz porast dobiti prije oporezivanja za 22 posto, dolazi i do smanjenja gubitaka za 17 posto u odnosu na prethodnu godinu. Naravno, sve to treba uzeti uz prethodno izre ene ograde glede usporedivosti i vjerodostojnosti podataka za razdoblje 2001. – 2005. godine.
Izravan utjecaj fiskalne i monetarne politike na poduzetni ki sektor, odnosno razmjere odljeva novca iz trgova kih društava u državni prora un i bankarski sustav prikazan je u tablici 2.
U razdoblju 1994. – 1999. izdvajanja za prora un temeljem poreza i doprinosa na pla!e i iz pla!a te poreza na dobit porasla su za ak 80,5 posto, nakon ega dolazi do smirivanja u 2000. i 2001. godini. Na iznimno visok porast poreza i doprinosa na pla!e i iz pla!a utjecao je, osim vrlo visokih stopa, veliki porast nominalnih pla!a u razdoblju 1994. – 1998.2 U razdoblju 2002. – 2005. godine ta izdvajanja ponovno znatno rastu (46,4 posto), pa je ukupno pove!anje za razdoblje 1994. – 2005. iznosilo 167,4 posto.
Odljev novca po osnovi kamata iznosio je nevjerojatnih 99,6 milijardi kuna u razdoblju 1994. – 2005. godine. Iz podataka u tablici 3. vidljivo je da su kamate na depozite poduze!a u Hrvatskoj, u prosincu 2005. godine, bile gotovo etverostruko niže od onih u Europskoj uniji, dok su kamate na kratkoro ne kredite bile za 59,2 posto, a na dugoro ne za 32,4 posto ve!e.
2 Prema podacima DZS-a nominalne su pla!e u razdoblju 1994. – 1998. na razini ukupnoga gospodarstva porasle za 115%. Izvor: DZS, Statisti ki ljetopis 1999., str. 135.
347Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com
Tab
lica
2. O
dabr
ani p
okaz
atel
ji iz
sta
tist
i"ki
h iz
vješ
taja
za
sve
podu
zetn
ike
u m
ilijarda
ma ku
na
1994
.19
95.
1996
.19
97.
1998
.19
99.
2000
.20
01.
2002
.20
03.
2004
.20
05.
1. Izd
vajanj
a za
pro
ra u
n10
,312
,414
,717
,418
,818
,619
,419
,422
,224
,727
29,5
1.1. por
ezi i
dop
rino
si na pl
a!e
9,2
11,3
13,2
15,1
16,4
16,2
16,4
16,8
1921
,423
,224
,6
1.2. por
ez na do
bit
1,1
1,1
1,5
2,3
2,4
2,4
32,6
3,2
3,3
3,8
4,9
2. Izd
vajanj
a za
kam
ate
7,7
5,8
6,7
7,5
8,1
12,5
10,8
10,6
77,2
7,5
8,2
3. G
odišnj
i izn
os am
ortiza
cije
12,4
12,7
1214
,115
,415
,916
,620
,121
24,4
27,5
24,2
4. G
ubitak
3,2
5,1
5,3
1,5
5,4
6,7
0,8
12,1
11,7
12,3
1310
,9
5. N
eto-
akum
ulac
ije (3
-4)
9,2
7,4
6,7
12,6
109,2
15,8
89,3
12,1
14,5
13,3
6. Inv
esticije u osn
ovna
sreds
tva1
......
......
...20
,216
,417
,935
,449
,349
,857
,9
1)
Ob
rad
e z
a r
azd
ob
lje 1
99
4.
– 1
99
8.
ne
sa
drž
e p
od
atk
e o
in
ve
sticija
ma
Izvo
r: Isti k
ao u ta
blici 1
.
Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com348
Kako su prosje ne godišnje kamate hrvatskih banaka u cjelokupnome promatranom razdoblju bile dva do tri puta ve!e od prosje nih godišnjih kamata u zemljama OECD-a,3 možemo re!i da je iz trgova kih društva izvu eno izme"u 50 i 70 milijardi kuna više od iznosa koji bi na ime kamata naplatile banke u razvijenim zemljama. Taj iznos svakako bi trebalo pribrojiti troškovima sanacije banaka, odnosno troškovima tranzicije i plja ke u procesu pretvorbe i privatizacije.
Tablica 3. Kamate u EU-u i Hrvatskoj u prosincu 2005.
Vrste kamata EU Hrvatska
Na depozite poduze!a po vi"enju u eurima 1,02 0,27
Na kratkoro ne kredite poduze!ima1 3,98 6,34
Na dugoro ne kredite poduze!ima1 3,91 5,18
Na minuse gra"ana po tek. ra . 9,78 13,18
Na stambene kredite 4,14 5,0
1) Sa valutnom klauzulom
Izvor: European Central Bank http: www.ecb.int/press, January 2006 i Hrvatska narodna banka
#esto opravdanje banaka da su kamate visoke zbog visokog rizika, pored na elnog pitanja jesu li kamate posljedica ili uzrok rizika, otpada kada se vidi da su kamate na minuse po teku!im ra unima gra"ana u Hrvatskoj 34,8 posto ve!e od onih u EU-u4, premda je tu rizik naplate mali. Za ilustraciju koliki teret ine kamate kreditno ovisnom sektoru poduze!a, recimo da je u 1999. godini njihov udio u amortizaciji iznosio 78,6 posto, investicijama u osnovna sredstva 61,9 posto te da je njihov iznos premašio neto-akumulaciju (amortizacija – gubitak) za 3,3 milijarde kuna (za 35,5 posto).
Zbog stalno iskazanoga gubitka do 2001. godine, sredstva koja su ostajala poduze!ima (neto-akumulacija) bila su znatno niža od iznosa amortizacije. Nažalost, manjak vlastitih sredstava poduze!a nisu mogla namiriti uzimanjem kredita zbog ve! spomenute restriktivne monetarne politike, visokih kamatnih stopa i problema u funkcioniranju bankarskog sustava, pa je iznos investicija u osnovna
3 Tako su primjerice u 1995. prosje ne aktivne kamatne stope banaka u Njema koj iznosile 7,88%, u Irskoj 6,88%, u Japanu 3,90%, u Švicarskoj 5,59%, u Velikoj Britaniji 6,75%, a u Hrvatskoj 16,69%. Izvor: IMF – International Financial Statistics.4 U lipnju 2004. kamate na minuse po teku!im ra unima gra"ana iznosile su u Europskoj uniji 9,56 posto, a u Hrvatskoj od 18 do 24 posto. (Druži!, 2005:85)
349Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com
sredstva u ve!ini godina niži od godišnjeg iznosa amortizacije, odnosno niži od proste reprodukcije.
Posljedica toga procesa “jedenja” supstancije jest izmjena strukture imovine poduze!a u nekoliko posljednjih godina. Naime, u razdoblju 1996. – 2005. godine pove!ava se udio kratkotrajne, a smanjuje udio dugotrajne imovine u ukupnoj imovini.
U tablici 4. dano je stanje imovine gospodarskih subjekata u razdoblju 1996. – 2005. Vidi se da kratkotrajna imovina bilježi intenzivan rast, a posebno se nepovoljnim može ocijeniti porast kratkotrajnih potraživanja iji je udio u ukupnoj imovini poduzetnika iznosio 18,4 posto na kraju 1999. godine, odnosno 20 posto na kraju 2005., ako je vjerovati tom podatku. Prosje no vrijeme naplate kratkotrajnih potraživanja, ra unaju!i u odnosu prema ukupnom prihodu, pove!alo se sa 79 dana u 1996. godini na 88 dana u 1997. godini, na 102 dana u 1998., u 1999. smanjilo se na 96 dana, u 2000. na 91 dan, u 2001. na 83 dana, u 2002. i 2003. godini ponovo je došlo do pove!anja na 91 dan, a u 2004. i 2005. godini pove!alo se na 95, odnosno 96 dana.
U strukturi dugotrajne imovine zabrinjava visok udio stalnih i financijskih ulaganja kao i visok stupanj otpisanosti postrojenja i opreme. Naime, iz podataka u tablici 5. vidi se neprimjeran odnos izme"u financijskih ulaganja i investicija u osnovne fondove. Takva kretanja možemo smatrati izravnom posljedicom procesa privatizacije, ali i ukupne makroekonomske politike, koji su doveli do toga da se sredstva ulažu u dionice i uloge drugih poduze!a, a ne u rekonstrukciju i modernizaciju proizvodnje. Osim što su financijska ulaganja prevelika u odnosu na uvjete poslovanja poduzetni kog sektora i iznos investicija, ona su, moramo naglasiti, i vrlo sumnjiva u pogledu vrijednosti jer se, naj eš!e, radi o knjigovodstvenoj, odnosno nominalnoj vrijednosti dionica i uloga u drugim poduze!ima, a ne stvarnoj tržišnoj vrijednosti. Kao takva ona su redovito nepovratna i ne donose nikakvu dobit. Na taj su na in izvu ena izvan optjecaja vrlo velika sredstva poduze!a, a u težim slu ajevima u injeno je i dodatno zaduživanje. Ako se može vjerovati podacima u 2003. godini, stalna i financijska ulaganja premašila su za 4 posto nabavnu vrijednost postrojenja i oprema, a za gotovo 3 puta njihovu sadašnju vrijednost, a u 2005. godini financijska ulaganja bila su ve!a od nabavne vrijednosti postrojenja i opreme za 7,3 posto!! Investicije niže od razine amortizacije dovele su, me"u ostalim, do 75-postotnog stupnja otpisanosti postrojenja i opreme u 2001. godini,
Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com350
odnosno do vrlo niskog stupnja proizvodne sposobnosti hrvatskoga gospodarstva.
Tablica 5. dobro ilustrira svu nesuvislost podataka nakon 2002. godine jer vidimo da stalna i financijska ulaganja rastu u 2002. za nemogu!ih 73,1 milijardu kuna u odnosu na 2001. godinu, a u 2003. godini za daljnjih 40,2 milijarde kuna. Sli no je i s investicijama koje se udvostru uju. Ina e, prvotni podatak koji smo dobili od FINA-e govorio je da su investicije u 2002. godini iznosile 103,2 milijarde kuna (58,5 posto BDP-a), što je onda na upit o to nosti ispravljeno na još uvijek vrlo velikih 35,4 milijarde kuna.
351Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com
Tab
lica
4. I
mov
ina
podu
zetn
ika
iz p
rivr
ede
u ra
zdob
lju
1996
. – 2
005.
god
ine
milijun
i kun
a
Imov
ina
31.12.96
.31
.12.97
.31
.12.98
.31
.12.99
.31
.12.00
.31
.12.01
.31
.12.02
.31
.12.03
.31
.12.04
.31
.12.05
.Vrste im
ovin
e pr
ema
obrasc
u GFI-POD za
2002
. god
inu
1.DUGOTRAJN
A IM
OVIN
A22
3.23
324
1.48
825
3.90
925
7.67
426
6.12
036
2.74
938
3.28
942
3.13
445
6.86
950
4.68
6DUGOTRAJN
A
IMOVIN
A
1.1. N
ematerijalna
imov
ina
3.93
74.34
76.70
67.34
86.02
48.15
08.92
811
.466
14.678
15.461
Nem
aterijalan
imov
ina
1.2. M
aterijalna
imov
ina
185.48
819
5.44
720
3.58
320
7.64
021
7.50
130
9.02
526
.487
29.399
34.954
40.611
Priro
dna bo
gatstv
a
1.3. F
inan
cijska
imov
ina
30.422
36.616
38.504
37.851
37.780
40.123
278.42
530
1.44
131
9.47
634
6.64
1M
aterijalna
imov
ina
1.4. P
otraživa
nja
3.38
65.07
85.11
64.83
54.81
55.45
169
.449
80.828
87.761
101.97
2Fin
ancijska
imov
ina
2.KRATKOTRAJN
A
IMOVIN
A99
.977
125.15
713
5.39
113
9.00
314
5.25
115
4.26
117
7.35
320
5.95
722
3.03
424
2.77
6KRATKOTRAJN
A
IMOVIN
A
2.1. Z
alih
e32
.318
36.215
38.787
39.712
40.818
42.423
47.631
53.024
57.717
65.048
Z a l
i h e
2.2. P
otraživa
nja
50.763
67.207
75.571
76.222
77.151
77.374
113.20
713
3.70
314
5.54
315
6.03
7Fin
ancijska
imov
ina
2.3. F
inan
cijska
imov
ina
10.541
13.305
13.465
15.112
16.436
21.430
16.514
19.230
19.774
21.691
Nov
ac
2.4.Nov
ac
na
ra u
nu
i bl
agajni
6.35
58.43
07.56
87.95
710
.846
13.034
3.51
94.73
44.99
36.15
1Vrem
ensk
a razg
rani e
nja
3. O
STA
LO
5.92
78.84
711
.599
16.481
15.665
19.386
17.046
22.032
25.103
26.481
Gub
itak
izna
d vi
sine
ka
pitala
UKUPNO (1+
2+3)
329.13
737
5.49
240
0.89
941
3.15
842
7.03
653
6.39
658
1.20
665
5.85
770
9.99
978
0.09
4U K
U P N
O
Izvo
r: Isti k
ao u ta
blici 1
.
Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com352
Tab
lica
5. F
inan
cijs
ka u
laga
nja
i vri
jedn
osti
pos
troj
enja
i op
rem
e
u m
ilijarda
ma ku
na
31.12.97
.31
.12.98
.31
.12.99
.31
.12.00
.31
.12.01
.31
.12.02
.31
.12.03
.31
.12.04
.31
.12.05
.
1. S
taln
a i d
ugor
o na
fin
ancijska
ulaga
nja
36,6
38,5
37,9
37,8
40,1
113,2
153,4
141,5
180,3
2. N
abav
na vrijedn
ost p
ostroj
enja i
oprem
e11
2,2
115,9
138
148,1
134,3
133,1
147,5
155,7
168,1
3. Isp
rava
k vr
ijed
nosti p
ostroj
enja i
oprem
e82
,682
,894
,699
,410
1,1
87,5
94,7
4. S
adaš
nja vr
ijed
nost pos
troj
enja i
oprem
e29
,633
,143
,448
,733
,245
,652
,8
5. U
kupn
e in
vesticije u os
novn
a sred
stva
......
20,2
16,4
17,9
35,4
49,3
49,7
57,9
6. U
dio in
vesticija u uk
upni
m fin
ancijski
m
ulag
anjim
a u %
......
53,3
43,4
44,6
31,3
32,1
35,1
32,1
Izvo
r: Isti k
ao u ta
blici 1
.
353Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com
Promjene u veli ini i strukturi imovine odrazile su se i na veli inu i strukturu izvora sredstava; tako se smanjuju kapital i rezerve kao najkvalitetniji oblik vlastitih izvora, a ubrzano rastu kratkoro ne obveze koje time znatno pove!avaju udio.
Ve! prije narušeni odnosi izme"u kapitala i imovine te potraživanja i obveza karakteristi ni su za cijelo promatrano razdoblje (tablica 6.).
Kapital i rezerve zajedno s dugoro nim obvezama pokrivali su dugotrajnu imovinu, ali nisu dostajali za financiranje zaliha kao oblika trajnije vezanih obrtnih sredstava, dok nov ana sredstva i kratkotrajna potraživanja nisu bila dovoljna za pokri!e kratkoro nih obveza. Možemo stoga zaklju iti da na razini ukupne privrede ne postoji globalna ravnoteža, odnosno financijska stabilnost koja se održava na likvidnost i solventnost.5 Ta je tvrdnja još utemeljenija ako analiziramo podatke iz tablice 7.
Iz podataka u tablici 7. vidimo da se u razdoblju 1997. – 2005. godine, s izuzetkom 2003. godine, stupanj samofinanciranja smanjuje i da se pove!ava kreditna ovisnost poduze!a. Tako stupanj samofinanciranja pada s 56 posto u 1997. na 47 posto u 2005. godini. Nadalje, i pored izvjesnog poboljšanja koeficijenta financijske stabilnosti, pokrivenost stalne imovine uve!ane za zalihe kapitalom i rezervama bila je u promatranom razdoblju u prosjeku oko 91 posto.
O razini zaduženosti hrvatskih poduze!e svjedo i faktor zaduženosti prema kojemu bi poduze!ima, na osnovi iskazane dobiti (gubitka) i obra unate amortizacije u 1999. godini, trebalo 8,3 godine da namire svoje dugove, naravno uz uvjet da u me"uvremenu ne pove!avaju zaduženost. Od 1999. do 2002. godine primjetan je trend smanjivanja faktora zaduženosti i njegovo pove!anje u 2003. i 2005 godini.
5 Takve zaklju ke možemo na!i u gotovo svim materijalima Zavoda za platni promet u razdoblju 1997. – 2000. godine.
Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com354
Tab
lica
6. K
apit
al i
obve
ze p
oduz
etni
ka iz
pri
vred
e u
razd
oblj
u 19
96. –
200
5. g
odin
e m
ilijun
i kun
a
Kap
ital i
obve
ze
31.12.96
.31
.12.97
.31
.12.98
.31
.12.99
.31
.12.00
.31
.12.20
01.
31.12.02
.31
.12.03
.31
.12.04
.31
.12.05
.
Vrste kap
itala i
obve
za prem
a ob
rasc
u GFI-POD za
2002
. god
inu
1. K
apital i
reze
rve
197.57
220
2.75
920
5.37
620
0.33
120
4.05
829
8.97
429
6.87
332
1.69
833
9.77
136
6.27
6Kap
ital i
reze
rve
2. D
ugor
o na
reze
rviran
ja za rizike
2.91
53.64
83.43
03.02
84.24
44.07
5
3. D
ugor
o ne
obv
eze
27.121
41.870
51.031
58.895
64.990
72.656
104.34
313
0.22
015
1.09
817
5.34
1Dug
oro
ne obv
eze
4. K
ratk
oro
ne obv
eze
96.609
120.95
813
4.14
714
1.22
614
3.06
714
8.28
416
4.31
318
5.78
719
5.48
621
1.31
3Kratk
oro
ne obv
eze
5. O
stalo
4.92
06.25
76.91
59.67
810
.677
12.407
15.677
18.152
23.644
27.164
Vrem
ensk
a razg
rani e
nja
U K
U P N
O32
9.13
737
5.49
240
0.89
941
3.15
842
7.03
653
6.39
658
1.20
665
5.85
770
9.99
978
0.09
4U K
U P N
O
Izvo
r: Isti k
ao u ta
blici 1
.
355Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com
Tab
lica
7. N
eki p
okaz
atel
ji Þ
nanc
ijsk
e st
abiln
osti
, zad
užen
osti
i lik
vidn
osti
hrv
atsk
oga
gosp
odar
stva
Pok
azatelji
31.12.97
.31
.12.98
.31
.12.99
.31
.12.00
.31
.12.01
.31
.12.02
.31
.12.03
.31
.12.04
.31
.12.05
.
1. S
tupa
nj sam
oÞ n
anciranj
a (u
%)1
)56
52,4
50,1
49,2
57,3
51,1
50,8
47,9
47
2. K
oeÞ cijent
Þ na
ncijsk
e stab
ilno
sti2
)0,88
30,87
60,88
20,89
0,91
70,93
10,94
90,95
30,95
1
3. F
akto
r za
duže
nosti (
broj
go
dina
)3)
78,3
8,3
7,3
66,2
7,1
6,9
7,5
4. K
oeÞ cijent
op!
e likv
idno
sti4
)1,04
1,01
0,99
1,02
1,04
1,08
1,11
1,14
1,15
5. K
oeÞ cijent
ubr
zane
likv
idno
sti5
)0,74
0,72
0,7
0,73
0,75
0,79
0,82
0,85
0,84
6. K
oeÞ cijent
obr
taja uku
pnih
sred
stav
a0,74
50,66
70,66
60,71
50,64
0,67
50,68
90,74
0,69
7. K
oeÞ cijent
obr
taja obr
tnih
sred
stav
a2,2
1,98
1,98
2,1
2,22
2,21
2,19
8. D
ani n
aplate pot
raživa
nja
8810
296
9183
9191
9596
1) O
dnos
kap
itala s reze
rvam
a pr
ema vr
ijed
nosti b
ilan
ce um
anjene
za gu
bitak izna
d ka
pitala
2) O
dnos
kap
itala i r
ezervi
s dug
oro
nim
obv
ezam
a pr
ema stalno
j im
ovin
i uve
!ano
j za za
lihe
3) U
kupn
e ob
veze
prem
a do
biti s obr
a un
anom
am
ortiza
cijo
m4)
Kratk
otrajn
a im
ovin
a pr
ema kr
atko
ro n
im obv
ezam
a5)
Kratk
otrajn
a im
ovin
a um
anjena
za za
lihe
prem
a kr
atko
ro n
im obv
ezam
aIzvo
r: Isti k
ao u ta
blici 1
.
Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com356
Premda je koeficijent op!e likvidnosti, koji ini odnos ukupne kratkoro ne imovine prema kratkoro nim obvezama, ve!i od 1,0 ne zna i da je likvidnost zadovoljavaju!a. Puno realniji pokazatelj o stvarnoj likvidnosti hrvatskoga gospodarstva, s obzirom na brzinu unov ivosti, jest koeficijent ubrzane likvidnosti (kratkoro na imovina umanjena za zalihe prema kratkoro nim obvezama). Prema podacima u tablici 7. vidimo da je u 1997. godini 74 posto kratkoro nih obveza bilo pokriveno brže unov ivim obrtnim sredstvima i da se u 1998. godini ta pokrivenost smanjila na 72 posto, u 1999. godini na 70 posto, a u 2005. godini došla je na razinu od 84 posto. Naravno da ta kontinuirana negativna razlika izme"u raspoloživih i potrebnih obrtnih sredstava dovodi s jedne strane do pove!anja stupnja zaduženosti, dok s druge strane uzrokuje preveliki angažman sredstava u obrtnim sredstvima i onemogu!uje investiranje u opremu i postrojenja. Drugim rije ima, osnovna preokupacija hrvatskih poduze!a jest održanje teku!e proizvodnje, a o razvoju i ne stignu razmišljati pritisnuti svakodnevnim problemima.
Koeficijent obrtaja sredstava svjedo i ne samo o likvidnosti ve! i o rentabilnosti poslovanja. Naime, u inkovitost poslovanja opada ako se sve ve!a sredstva rabe za postizanje istog rezultata poslovanja. Podaci u tablici7. pokazuju da se koeficijent obrtaja ukupnih sredstava smanjio s 0,75 u 1997. na 0,67 u 1998. i 1999. te na 0,64 u 2001. godini. U 2003. i 2005. godini koeficijent obrtaja penje se na 0,69. To zna i da hrvatsko gospodarstvo nije uspjelo ni jedanput, kao uostalom ni u prethodnim godinama, obrnuti ukupna sredstva. U 1998. i 1999. godini hrvatska poduze!a nisu više bila u stanju ni dva puta obrnuti obrtna sredstva.
Dio je odgovornosti za takva kretanja u pogledu likvidnosti i rentabilnosti poslovanja u 1998. godini i na na inu obra una i naplate poreza na dodanu vrijednost, trošarina i poreza na dobit. U tablici 8. dani su podaci o obvezama poduzetnika za obra unani PDV, trošarine i dobit. Prvi podatak koji upada u o i jest vrlo visok porast obveza za isporu enu robu i usluge prelaskom s poreza na promet na PDV u 1998. godini. Možemo kazati da je uvo"enje PDV-a, odnosno na in njegova obra una i naplate, bio dodatni udar na likvidnost i rentabilnost poslovanja poduze!a. Naime, Zakonom o porezu na dodanu vrijednost propisano je obra unsko razdoblje (15 dana u 1998. godini, mjesec dana u 1999. godini) i uplata u roku od 10 dana od isteka obra unskog razdoblja. Takav na in obra una i
357Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com
naplate PDV-a imao je posebno negativne u inke po etkom 1998. godine, dok još nije funkcionirao povrat pretporeza, jer je zahtijevao da poduze!a angažiraju velika financijska sredstava.
Tablica 8. Obveze poduzetnika po PDV-u, trošarinama i dobiti
u milijardama kuna
1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.1. Obveze za obra unani porez na promet (PDV) u obavljenim isporukama dobara i usluga
9,7 11,9 48,2 49,4 51,9 57,9 67,6 80,1 84,6 92,2
2. Obra unani pretporez u primljenim isporukama
- - 39,3 40,9 43,1 49,8 60,2 72,1 77,5 84,4
3. Obra unane obveze za posebne poreze (trošarine)
- - 6,5 6,3 7,6 7,3 6,9 7,2 7,4 7,5
4. Potraživanja za posebne poreze – povrat (trošarine)
- - 0,1 0,01 0 0 0 0 0 0
5. Porez na dobit 1,5 2,3 2,4 2,4 3 2,6 3,2 3,3 3,8 4,9
Izvor: Isti kao u tablici 1.
Kako se PDV napla!uje po fakturiranoj, a ne napla!enoj realizaciji i kako je rok naplate kratkotrajnih potraživanja u 1998. godini bio 102 dana, poduze!a su beskamatno kreditirala državni prora un gotovo tri mjeseca, dok su istodobno na ta sredstva morala nerijetko pla!ati kamatu bankama od 15 i više posto.
Sli na je situacija i s posebnim porezima (trošarine) gdje obveza pla anja nastupa u roku 30 dana od dana isporuke. Iako broj obveznika posebnih poreza nije velik, jer su posebni porezi uvedeni na naftne derivate, duhanske prera"evine, pivo, bezalkoholna pi!a, alkohol, uvoz automobila, kavu i luksuzne proizvode, iznos tih poreznih obveza (6,5 milijardi kuna u 1998. i 7,3 milijarde kuna u 1999.) sve je prije nego zanemariv. Ti su porezi osim nepovoljnoga financijskog u inaka na proizvo"a e, zbog razlika izme"u vremena naplate i dospije!a porezne obveze, negativno utjecali i na trgovinu na veliko i malo jer im je u troškove zaliha bio uklju en i iznos posebnog poreza.
Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com358
Na in naplate poreza na dobit tako"er negativno utje e na financijski položaj poduze!a; taj se porez pla!a tijekom godine u obliku mjese nih akontacija u visini dvanaestine porezne obveze u prethodnoj godini. Prva nepovoljnost za poduze!a proizlazi iz ve! spomenute razlike izme"u fakturirane i napla!ene realizacije, odnosno naplata poreza dospijeva znatno prije od naplate dobiti. Druga nepovoljnost za financijski položaj poduze!a jest što su morala pla!ati mjese nu akontaciju na osnovi iskazane dobiti u prethodnoj godini bez obzira na to što u teku!oj mogu iskazivati gubitak.
Makroekonomska politika (ponajprije te ajna, fiskalna i monetarna) utjecala je i na izmjenu strukture hrvatskoga gospodarstva u kojoj sve više na zna enju gubi industrija, a dobivaju ostale djelatnosti, posebice trgovina.
Naime, u situaciji nekonkurentnosti doma!e proizvodnje na inozemnom, ali i doma!em tržištu, jedini sektor koji je mogao u po etnom razdoblju pla!ati kamate, ugraditi troškove poslovanja u cijene na doma!em tržištu i pri tome ak ostvariti profit, bila je trgovina zasnovana na uvozu. No kako i trgovina tu robu mora nekome prodati, a kupaca je sve manje i sve su nelikvidniji, dolazi do neuskla"enosti robnih i kupovnih fondova te prijenosa nelikvidnosti s ukupnoga gospodarstva na sektor trgovine i potom na bankarski sustav. Stoga ne treba uditi da je u studenom 2000. na djelatnost trgovine otpadalo 42,8 posto (11,3 milijarde kuna) ukupno nepodmirenih naloga za pla!anje prijavljenih ZAP-u. Uslužni je sektor sljede!i koji je troškove mogao ugraditi u cijenu na doma!em tržištu. Me"utim, takva zidanja cijena na doma!em tržištu u inila su upitnim mogu!nost pokri!a vanjskotrgovinskoga deficita prihodom od turizma jer smo strancima postali skupi, pogotovo s obzirom na kvalitetu pruženih usluga.
Problemi strukturne i financijske neravnoteže dugoro no !e optere!ivati hrvatsko gospodarstvo. Pri tome mislimo na procese deindustrijalizacije, dezinvestiranja, akumuliranja gubitaka i pove!anja nelikvidnosti, kao i na problem zapošljavanja i visoke inozemne zaduženosti.
359Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com
1.1. Razvoj poduzetništva
Prvi problem s kojim se susre!emo u analizi poduzetništva jest sama definicija poduzetnika i poduzetništva. Na ovom mjestu ne bih želio spominjati sve poznate definicije poduzetništva6 te razmatrati odnos poduzetništvo – menadžment.7 S obzirom na to da ni teorijska analiza ne omogu!ava jasnu distinkciju izme"u poduzetnika (poduzetništvo), vlasnika poduze!a i menadžera (menadžmenta) (Kova , 1989:2797-2816), u empirijskoj analizi ti problemi postaju još ve!i.
Analiti ka osnova, odnosno raspoloživi podaci odre"uju nam na in i dosege analize. Tako, iako je upitno je li privatno vlasništvo, ekonomska infrastruktura poduzetništva,8 rapoloživi podaci omogu!uju nam upravo analizu razvoja poduzetništva s aspekta promjene vlasni ke strukture. Nadalje, iako je teoretski jasno da individualno poduzetništvo u sebi objedinjuje vlasni ku, poduzetni ku i upravlja ku funkciju, a menadžersko poduzetništvo,9 poduzetni ku i upravlja ku funkciju, podaci koje nam daje službena statistika ne omogu!uju nam takvo razlikovanje. (F. Bahtijarevi!-Šiber, 1989; 2855-2872)
Poseban je problem kako definirati direktore državnih (javnih) poduze!a. Jesu li oni poduzetnici ili samo državni namještenici? Nedvojbeno je da me"u direktorima javnih poduze!a ima velik broj onih koji svojim inovativnim ponašanjem razvijaju poduze!a i ja aju njihovu konkurentnu sposobnost (sli no kao i u bivšemu društvenom vlasništvu), ali još relativno nejasan odnos izme"u menadžera, vlasnika i zaposlenih, te esto biranje menadžerske strukture prema politi koj podobnosti stavlja tu kategoriju pod upitnik. (Radoševi!, 1992:47)
Time smo nabrojili samo neke od problema s kojima se susre!emo pri analizi razvoja poduzetništva samo s aspekta vlasni ke strukture.
Iz podataka prezentiranih u tablici 9., u kojima je dana struktura poduze!a (poduzetnika) prema oblicima vlasništva, vidi se da se ona
6 Vidi radove: R. Cantillon (1982), J. S. Mill (1948), J. Schumpeter (1934), N. Kirtzner (1982), G. Gilder (1986), G. Bannock (1986), J. W. Carland (1984), J. K. Galbraith (1978), B. C. Vaught-F. Hoy (1988), P. Scherschel (1985), D. L. Secton (1986) i dr. 7 Vidi radove: A. Francis (1986), Mescon-Albert-Mehouri (1985), Mintzberg, Nystrom (1988), P. Drucker (1985) i dr.8 F. Bahtijarevi!-Šiber (1989:2854-2872) misli npr. da privatno vlasništvo nije ni prijeko potreban ni dovoljan uvjet za razvoj poduzetništva. 9 Koncept spajanja poduzetništva i menadžmenta kreirao je me"u prvima P. Drucker u Innovation and
Entrepreneurship, Practice and Principles, Harper & Row, New York, 1985.
Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com360
bitno promijenila u razdoblju od 1990. do 1994. godine. Tako je udio poduzetnika u privatnim poduze!ima od 62,5 posto u 1990. godini porastao na dominantnih 94,2 posto u ukupnom broju poduzetnika (broju poduze!a) u 1994. godini i 96,8 posto u 2005. godini. Udio poduzetnika u državnim poduze!ima drasti no je smanjen s otprilike 1/3 u 1990. godini na samo 2,1 posto u 1994. i 1,2 posto u 2005. godini. Pad udjela u ukupnom broju bilježe i poduzetnici u zadružnom vlasništvu (s 2,6% u 1990. na 0,6% u 1994. i 0,7% u 2005. godini, dok broj poduzetnika u poduze!ima s mješovitim vlasništvom raste s 1,4% u 1990. na 3,1% u 1994., a u 2005. pada na 1,3%).
Tablica 9. Udjel broja poduze!a u ukupnom broju u privredi
- po oblicima vlasništva - (u %)
GodinaUkupnaprivreda
Oblici vlasništvaDržavno Privatno Mješovito Zadružno
1990. 100,0 33,5 62,5 1,4 2,6
1991. 100,0 21,8 74,0 2,1 2,1
1992. 100,0 12,9 83,4 2,3 1,4
1993. 100,0 5,2 90,5 3,3 1,0
1994. 100,0 2,1 94,2 3,1 0,6
2003. 100,0 1,2 96,5 1,6 0,7
2004. 100,0 1,2 96,6 1,5 0,7
2005. 100,0 1,2 96,8 1,3 0,7
Izvor: Zavod za platni promet, Zagreb, 1995., FINA, Zagreb, 2004., FINA 2006.
No, sam broj poduzetnika, odnosno njihovih poduze!a, ništa nam ne govori o njihovoj ekonomskoj snazi. Dio odgovora daje nam tablica 10. u kojoj su dani podaci o udjelu broja zaposlenih u ukupnoj privredi po oblicima vlasništva za isto, promatrano, razdoblje.
361Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com
Tablica 10. Udjel broja zaposlenih u ukupnoj privredi
- po oblicima vlasništva - (u %)
GodinaUkupnaprivreda
Oblici vlasništva
Državno Privatno Mješovito Zadružno
1990. 100,0 97,6 1,7 0,2 0,51991. 100,0 94,1 4,4 0,8 0,71992. 100,0 83,9 10,6 4,6 0,91993. 100,0 44,2 25,0 28,6 2,21994. 100,0 27,6 37,3 33,6 1,52003. 100,0 18,1 62,8 18,7 0,42004. 100,0 17,9 64,2 17,6 0,32005. 100,0 17,9 65,2 16,5 0,4
Izvor: Isti kao u tablici 9.
O ito je da nam podaci iz tablice 10. bitno mijenjaju sliku o snazi privatnog sektora u 1994. godini, koji s udjelom od 94,2 posto u ukupnom broju poduze!a zapošljava “samo” 37,3 posto ukupnog broja zaposlenih u privredi Hrvatske. S druge strane, poduze!a u državnom i mješovitom vlasništvu sa simboli nim udjelom u ukupnom broju poduze!a od 5,2 posto u 1994. godini zapošljavaju 61,2 posto od ukupnog broja zaposlenih u privredi Republike Hrvatske. Ti podaci potvr"uju nam samo dobro znanu injenicu da su u procesu privatizacije do 1994. godine ušla samo mala i srednja poduze!a, dok su veliki sustavi postali ili državna (javna poduze!a) ili mješovita poduze!a. S druge strane, novoosnovana privatna poduze!a vrlo rijetko imaju ve!i broj zaposlenih. Tako npr. prema podacima Zavoda za platni promet privatna poduze!a, koja su to od svog osnutka, imaju u 1994. u prosjeku 3,1 zaposlenog. U 2005. godini situacija se bitno mijenja. Privatni sektor zapošljava 65,2 posto od ukupnog broja zaposlenih. To je rezultat procesa privatizacije ve!ih poduze!a i procesa ste aja i likvidacije dijela državnih poduze!a ili njihova restrukturiranja ( itaj smanjenja broja zaposlenih) poslije 1994. godine. Ipak, najve!i doprinos rastu broja zaposlenih u privatnom sektoru dalo je pove!anje prosje nog broja zaposlenih u privatnim poduze!ima, koja su to od svog osnutka, s ve! spomenutih 3,1 u 1994. na 6 u 2005. godini, odnosno na blizu polovice ukupnog broja zaposlenih (vidi tablicu 12.). Me"utim, pravu sliku o ekonomskoj snazi pojedinih poduzetnika po oblicima vlasništva dobivamo ako analiziramo njihov financijski rezultat poslovanja, koji dajemo u tablici 11. Pored apsolutnih iznosa, u tablici 13. dana je i struktura, odnosno udjel pojedinog oblika vlasništva u ukupnoj privredi.
Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com362
Prema konsolidiranome kona nom financijskom rezultatu 1994. godine najuspješnije, odnosno jedino pozitivno, poslovali su poduzetnici u privatnim poduze!ima s ostvarenim pozitivnim financijskim rezultatom od 321 milijun kuna. Pomalo iznena"uje da su najneuspješniji bili poduzetnici u poduze!ima s mješovitim vlasništvom, kod kojih je koncentrirano više od 92 posto negativnoga financijskog rezultata, dok su poduzetnici u poduze!ima u državnom vlasništvu ostvarili znatno bolji financijski rezultat (iako još uvijek negativan). Tome se ne treba uditi ako se zna da su u postupak pretvorbe ušli neki od najve!ih gubitaša privrede Hrvatske, kao npr. brodogradilišta, u kojima su uglavnom zaposleni kupovali dionice, dok su s druge strane neka najprofitabilnija monopolna poduze!a, kao npr. HPT, ostala u državnom vlasništvu. To je omogu!ilo da se u državnom sektoru gubitak teku!e godine uglavnom kompenzira ostvarenom dobiti. U cjelini gledaju!i poslovanje privrede Hrvatske bilo je loše jer gubici za 3 milijarde i 153 milijuna kuna nadmašuju dobit u 1994. godini. Svakako da je toliki gubitak bitno narušavao poslovanje cjelokupne privrede i pogoršavao njenu likvidnost te dovodio do lan anog neizmirenja prispjelih obveza.
363Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com
Tab
lica
11. F
inan
cijs
ki r
ezul
tati
pos
lova
nja
priv
rede
u 1
994.
, 200
3. i
2005
. god
ini –
po
oblic
ima
vlas
ništ
va
Struk
tura u %
(Izno
si u m
ilijun
ima ku
na)
Udj
el p
ojed
inog
obl
ika
vlas
ništ
va u
uku
pnoj
pri
vred
i
UKUPNA P
RIV
REDA
Držav
noPriva
tno
Mješo
vito
Zad
ružn
o
1994
.20
03.
2005
.19
94.
2003
.20
05.
1994
.20
03.
2005
.19
94.
2003
.20
05.
1994
.20
03.
2005
.Bro
j pod
uze!
a49
.732
68.084
71.803
1.01
579
386
246
.852
65.733
69.505
1.54
31.11
393
332
244
550
3
100,0
100,0
100,0
2,1
1,2
1,2
94,2
96,5
96,8
3,1
1,6
1,3
0,6
0,7
0,7
Bro
j zap
osleni
h77
7.91
079
6.89
681
3.76
221
4.32
514
4.17
714
5.24
329
0.12
850
0.80
453
0.89
426
1.58
514
8.77
613
4.57
311
.872
3.13
93.05
210
0,0
100,0
100,0
27,6
18,1
17,9
37,3
62,8
65,2
33,6
18,7
16,5
1,5
0,4
0,4
UKUPA
N P
RIH
OD
186.97
145
1.94
852
3.71
247
.117
62.776
76.462
85.356
317.82
036
8.16
951
.537
69.650
77.509
2.96
11.70
21.57
1
100,0
100,0
100,0
25,2
13,9
14,6
45,7
70,3
70,3
27,5
15,4
14,8
1,6
0,4
0,3
UKUPNI RASHODI
189.04
244
0.95
950
2.00
546
.959
61.201
73.795
84.479
307.59
135
0.90
254
.602
70.471
75.803
3.00
21.69
61.50
6
100,0
100,0
100,0
24,8
13,9
14,7
44,7
69,7
69,9
28,9
16,0
15,1
1,6
0,4
0,3
Dob
it te
ku!e
god
ine
4.07
219
.994
27.683
1.32
02.47
83.10
11.82
314
.182
20.208
901
3.29
04.31
928
4455
100,0
100,0
100,0
32,4
12,4
11,2
44,6
70,9
73,0
22,1
16,5
15,6
0,7
0,2
0,2
Gub
itak
teku
!e god
ine
7.22
512
.336
10.861
1.54
61.05
597
71.50
26.72
16.87
64.10
54.51
62.93
272
4476
100,0
100,0
100,0
21,3
8,5
9,0
20,8
54,5
63,3
56,9
36,6
27,0
1,0
0,4
0,7
Kon
solidi
rani
kon
a ni
Þ na
ncijsk
i rez
ultat
(dob
it - gub
itak
)-3
.153
7.65
816
.822
-226
1.42
32.12
432
17.46
113
.332
-3.204
-1.226
1.38
7-4
40
-21
Izvo
r: F
INA, o
brad
a HGK
Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com364
Tab
lica
12. G
ospo
dars
tvo
prem
a ob
licim
a vl
asni
štva
u 2
003.
i 20
04. g
odin
i
Hrv
atsk
a uk
upno Obl
ik vlasn
ištv
a
Bro
j pod
uzetni
kaBro
j rad
nika
Uku
pan pr
ihod
Vrijedn
ost i
mov
ine
Dob
it nak
on
opor
eziv
anja
2003
.20
04.
2003
.20
04.
u m
ilijun
ima ku
na
2003
.20
04.
2003
.20
04.
2003
.20
04.
U D
RŽAVNOM
VLASNIŠ
TVU
793
812
144.17
714
5.11
162
.776
68.961
226.52
023
8.21
92.47
72.75
3
Reg
istriran
i kao
javn
o, kom
unalno
i sl.
530
117.43
653
.987
212.44
42.22
1
Pro
ces pr
etvo
rbe u tijeku
141
8.80
22.41
03.97
132
Nije za
po e
la pretv
orba
122
17.939
6.37
910
.105
224
U P
RIV
ATNOM
VLASNIŠ
TVU
65.733
66.672
500.80
452
1.23
831
7.82
034
2.10
628
5.91
933
8.20
714
.182
16.082
Priva
tno od
osn
ivan
ja64
.249
386.23
025
8.03
421
3.61
110
.645
Priva
tno na
kon pr
etvo
rbe
1.48
411
4.57
459
.786
72.308
3.53
7
U M
JEŠOVIT
OM
VLASNIŠ
TVU
1.11
31.03
814
8.77
614
2.61
969
.650
71.203
118.68
713
0.66
93.29
03.91
1
S više do
50%
priva
tnog
kap
itala
696
102.26
851
.477
81.057
2.56
3
S više do
50%
držav
nog ka
pitala
417
46.508
18.172
37.630
727
U Z
ADRUŽNOM
VLASNIŠ
TVU
445
459
3.13
92.80
81.70
21.80
92.69
92.90
344
54
UKUPNO H
RVATSKA
68.084
68.981
796.89
681
1.77
645
1.94
848
4.07
963
3.82
570
9.99
919
.994
22.800
Izvo
r: Isti k
ao u ta
blici 9
365Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com
Ako zanemarimo ve! spomenutu vjerodostojnost podataka nakon 2001. godine i njihovu usporedivost s 1994. godinom, možemo re!i da su u 2005. godini, u cjelini, ostvareni znatno bolji rezultati jer je dobit premašila gubitak za 16,8 milijardi kuna. Najbolji financijski rezultat ostvarila su privatna poduze!a s plusom od 13,3 milijarde kuna, slijede državna poduze!a s plusom od 2,1 milijardu kuna, u mješovitim je ostvaren, prvi put, pozitivan financijski rezultat od 1,4 milijarde kuna, a zadružna su imala negativan financijski rezultat od 21 milijun kuna. Najve!u promjenu ostvario je državni sektor koji je u razdoblju 1994. – 2005. godine, uz smanjenje broja zaposlenih za 22,2 posto, pove!ao dobit za 158,4 posto i smanjio gubitak za 65,4 posto.
Iz detaljnije vlasni ke strukture u tablici 12. vidimo da su u 2003. godini dominantna poduze!a koja su privatna od svog osnutka. Ona ine 94,4 posto od ukupnog broja poduze!a, zapošljavaju gotovo polovicu od ukupnog broja radnika, ostvaruju 57 posto ukupnog prihoda gospodarstva raspolažu!i s 33,7 posto imovine, što za rezultat ima da njihova dobit nakon oporezivanja ini 53,2 posto od ukupnoga gospodarstva.
Pored promjene u vlasni koj strukturi i zna aju poduze!a, s obzirom na njihovu veli inu, u razdoblju 1994. – 2004. došlo je i do promjene u njihovoj djelatnosti, odnosno do promjene strukture hrvatskoga gospodarstva. Te promjene analizirat !emo na primjeru 400 najve!ih poduze!a.
1.2. Izmjena strukture hrvatskoga gospodarstva na primjeru 400 najve!ih poduze!a
O reprezentativnosti uzorka 400 najve!ih poduze!a govore nam podaci u tablici 13. iz kojih je vidljivo da ona u 2004. godini zapošljavaju 34 posto radnika, ostvaruju 48,1 posto ukupnog prihoda, raspolažu s 58,3 posto ukupne vrijednosti imovine hrvatskoga gospodarstva i ostvaruju 56,3 posto ukupne dobiti nakon oporezivanja. O stupnju koncentracije hrvatskoga gospodarstva govori podatak da 400 najve!ih ini samo 0,6 posto od ukupnog broja hrvatskih poduze!a.
Kao što se vidi iz podataka u tablici 13., najbrojnija su me"u 400 najve!ih privatna poduze!a (68 posto), a me"u njima privatna poduze!a koja su to od svog osnutka (50 posto).
Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com366
Važnost privatnih poduze!a koja su to od svog osnutka još je vidljivija iz podataka u tablici 14., prema kojima je primjetno da su ona jedino rastu!a. Naime, privatna poduze!a koja su to od svog osnivanja pove!aju svoj udio u broju poduzetnika, me"u 400 najve!ih, s 2,7 posto u 1994. na ak 50 posto u 2004. godini, u broju zaposlenih radnika s 1,3 posto na 20,7 posto, prema ukupnom prihodu s 1,3 posto na 38,5 posto, vrijednosti bilance s 0,6 na 18,4, a prema dobiti nakon oporezivanja s 0,7 posto u 1994. na 38 posto u 2004. godini.
367Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com
Tab
lica
13.
400
NA
JVE#
IH P
OD
UZ
E#
A P
RE
MA
OB
LIC
IMA
VL
ASN
IŠT
VA
U 2
003.
I 2
004.
GO
DIN
I
Obl
ik vlasn
ištv
aBro
j pod
uzetni
kaBro
j rad
nika
Uku
pan pr
ihod
Vrijedn
ost i
mov
ine
Dob
it nak
on
opor
eziv
anja
2003
.20
04.
2003
.20
04.
2003
.20
04.
2003
.20
04.
2003
.20
04.
U D
RŽAVNOM
VLASNIŠ
TVU
4444
99.912
99.662
51.874
57.747
200.37
420
8.81
32.02
82.40
1
Reg
istriran
i kao
javn
o, kom
unalno
i sl.
3434
86.442
86.963
46.336
50.647
193.50
420
2.02
61.84
72.23
5
Pro
ces pr
etvo
rbe u tijeku
23
2.97
73.03
791
3.85
62.84
01.35
31.99
60
51
Nije za
po e
la pretv
orba
87
10.493
9.66
24.62
44.26
05.51
64.79
118
111
5
U P
RIV
ATNOM
VLASNIŠ
TVU
272
276
87.360
93.589
114.31
812
5.43
292
.770
112.59
15.86
57.47
4
Priva
tno od
osn
ivan
ja19
220
048
.151
57.147
78.509
91.116
54.809
73.464
3.42
24.88
0
Priva
tno na
kon pr
etvo
rbe
8076
39.209
36.442
35.809
34.316
37.962
39.127
2.44
22.59
4
U M
JEŠOVIT
OM
VLASNIŠ
TVU
8480
83.558
82.822
51.602
53.487
75.587
77.856
2.41
42.95
4
s vi
še do 50
% priva
tnog
a ka
pitala
5554
58.723
60.736
39.045
40.707
56.154
59.090
1.88
22.65
8
S više do
50%
držav
noga
kap
itala
2926
24.835
22.086
12.556
12.780
19.433
18.765
532
296
UKUPNO 400
400
400
270.83
027
6.07
321
7.79
423
6.66
636
8.73
139
9.26
010
.306
12.842
Udi
o u uk
upno
m gos
poda
rstv
u u %
0,6
0,6
3434
,048
,148
,958
,258
,351
,556
,3
Izvo
r: F
INA
Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com368
Tab
lica
14. P
rom
jene
u u
djel
u po
duze
tnik
a po
jedi
nih
oblik
a vl
asni
štva
me$
u 40
0 na
jve!
ih p
oduz
e!a
(u %
)
Oblik vlasn
ištva
1994
.20
03.
2004
.Bro
j po
duze
tnika
Bro
j radn
ika
Uku
pni
prihod
Vrijedn
ost
bilanc
eDob
it nak
on
opor
ezivan
jaBro
j po
duze
tnika
Bro
j radn
ika
Uku
pni
prihod
Vrijedn
ost
bilanc
eDob
it nak
on
opor
ezivan
jaBro
j po
duze
tnika
Bro
j radn
ika
Uku
pni
prihod
Vrijedn
ost
imov
ine
Dob
it nak
on
opor
ezivan
ja
U D
RŽAVNOM
VLASNIŠ
TVU
25,5
41,8
44,2
68,9
55,3
1136
,923
,854
,319
,711
36,1
24,4
52,3
18,7
Reg
istriran
o ka
o javn
o,
komun
alno
i sl.
8,5
3133
,962
,548
8,5
31,9
21,3
52,4
17,9
8,5
31,5
21,4
50,6
17,4
Pro
ces
pretvo
rbe u
tijeku
13,8
85,5
4,4
6,3
0,5
1,1
0,4
0,4
-0,8
1,1
1,2
0,5
0,4
Nije za
po e
la
pretvo
rba
3,2
2,8
4,8
21
23,9
2,1
1,5
1,8
1,8
3,5
1,8
1,2
0,9
U PRIV
ATNOM
VLASNIŠ
TVU
28,2
17,9
18,4
915
,968
32,3
52,5
25,2
56,9
6933
,953
28,2
58,2
Priva
tno od
os
niva
nja
2,7
1,3
1,3
0,6
0,7
4817
,836
,114
,933
,250
20,7
38,5
18,4
38
Priva
tno na
kon
pretvo
rbe
25,5
16,6
17,1
8,4
15,2
2014
,516
,410
,323
,719
13,2
14,5
9,8
20,2
U
MJE
ŠOVIT
OM
VLASNIŠ
TVU
45,3
39,1
36,3
21,6
2821
30,8
23,7
20,5
23,4
2030
22,6
19,5
23
S više od
50%
pr
ivatno
ga
kapitala
22,8
16,4
17,4
811
,213
,821
,717
,915
,218
,213
,522
17,2
14,8
20,7
S više od
50%
dr
žavn
oga
kapitala
22,5
22,7
18,9
13,6
16,8
7,2
9,1
5,8
5,3
5,2
6,5
85,4
4,7
2,3
U
ZADRUŽNOM
VLASNIŠ
TVU
1,0
1,2
1,1
0,5
0,8
00
00
00
00
00
Izvo
r: Isti k
ao u ta
blici 9
.
369Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com
Me"utim, me"u 400 najve!ih poduze!a, kao uostalom i u cjelokupnom gospodarstvu, nije došlo samo do promjene u vlasni koj strukturi i sve ve!em zna aju privatnih poduze!a koja su to od svog osnivanja, ve! je došlo i do izmjene gospodarske strukture, odnosno do promjena osnovne djelatnosti hrvatskih poduze!a.
Iz podataka u tablici 15. vidi se kontinuirani pad broja poduze!a koja se bave prera"iva kom industrijom. Tako je broj poduze!a koja se bave prera"iva kom industrijom u 2003. godini bio za ak 33 posto manji od broja u 1994. godini. Kako prera"iva ka industrija daje oko 95 posto hrvatskoga robnog izvoza, ne treba uditi da je on godinama stagnirao na razini od oko 4,5 milijarde USD. Takva kretanja izravna su posljedica, kao što smo ve! naglasili, makroekonomske politike, koja je dovela do visokoga vanjskotrgovinskog deficita i deficita teku!eg ra una platne bilance te visoke nezaposlenosti i izmjene privredne strukture u korist trgovine bazirane na uvozu, koja je u uvjetima apreciranoga fiksnog te aja, najisplativija. Tako iz podataka u tablici 15. vidimo da je broj poduze!a u trgovini, me"u 400 najve!ih, u 2003. godini ve!i za ak 64 posto od onoga u 1994. godini. U 2004. godini struktura se nešto poboljšava jer se za 4 pove!ava broj tvrtki u prera"iva koj industriji, a smanjuje u trgovini za 18.
O teškom stanju poljoprivrede, nedostatku vizije, ali i teško!ama koje !emo imati u postupku pridruživanja EU-u svjedo i i podatak da je od 37 poljoprivrednih poduze!a u 1994. ostalo samo 10 me"u 400 najve!ih u 2004. godini. Upitnom se, prema rezultatima, ini i esto naglašavana orijentacija na turizam jer je broj hotela i restorana, me"u 400 najve!ih, smanjen s 14 1994. na 9 u 2004. godini. Od 2000. godine gra"evinarstvo se, zahvaljuju!i velikim infrastrukturnim radovima, oporavlja, pa broj gra"evinskih poduze!a raste s 24 u 2000. na 39 u 2004. godini.
O relevantnosti podataka za 400 najve!ih za ukupno gospodarstvo svjedo e nam podaci u tablici 16. iz kojih je vidljivo da, izuzevši restorane i hotele, ribarstvo i poslovanje nekretninama, 400 najve!ih ostvaruje više od 40 posto ukupnog prihoda pojedinih djelatnosti u 2004. godini.
Iz podataka u tablici 17. vidljivo je da 115 poduze!a prera"iva ke industrije, unutar skupine 400 najve!ih, ostvaruje 57,6 posto ukupnog prihoda te djelatnosti u 2004. godini. Pojedine djelatnosti ostvaruju ve!inu ukupnog prihoda te grane u hrvatskom gospodarstvu, npr. industrija nafte i koksa (3 poduze!a), daje 99,3 posto ukupnog
Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com370
prihoda te grane u hrvatskom gospodarstvu. Slijedi duhanska industrija (2 poduze!a) s 96,9 posto, ostala prometna sredstva sa 76, kemijska industrija s 80,3 posto udjela u ukupnom prihodu grane itd. Najbrojnija poduze!a prera"iva ke industrije, me"u 400 najve!ih, bila su ona u industriji hrane i pi!a. Njih 36 imalo je 68 posto udjela u ukupnom prihodu grane u 2004. godini.
Tablica 15. Gospodarska struktura 400 najve!ih
Djelatnost 1994. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.
Poljoprivreda, lov i šumarstvo 37 14 15 13 13 10
Ribarstvo 0 0 1 1 2 0
Rudarstvo i va"enje 0 4 3 4 5 5
Prera"iva ka industrija 168 149 141 123 112 115
Opskrba elektri nom energijom, plinom i vodom
9 6 8 9 11 12
Gra"evinarstvo 24 24 29 28 32 39
Trgovina na veliko i malo 97 145 144 160 159 141
Hoteli i restorani 14 11 13 9 11 9
Prijevoz, skladištenje i veze 30 25 23 26 27 30
Financijsko posredovanje 0 4 4 7 9 10
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i posl. usluge
17 12 13 14 12 20
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb
1 1 0 0 0 0
Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti
3 5 6 6 7 9
UKUPNO 400 400 400 400 400 400
Izvor: Isti kao u tablici 9.
371Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com
Tablica 16. Udio poduzetnika iz grupe 400 najve!ih u njihovoj djelatnosti u 2003. i 2004. godini
Djelatnost
Poduzetnici iz grupe 400 najve!ihUdio grupe 400 u djelatnosti
(u %)
Broj tvrtkiUkupan prihod
(u mil. kn)Broj radnika
U ukupnom prihodu
U broju radnika
2003. 2004. 2003. 2004. 2003. 2004. 2003. 2004. 2003. 2004.
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
13 10 5.498 5.422 18.278 16.639 48,6 44,8 57,3 53,5
Ribarstvo 2 0 320 0 67 0 32,8 0 3,7 0
Rudarstvo 5 5 2.876 3.610 3.874 4.112 68,5 2,7 61,4 60,2
Prera"iva ka industrija
112 115 67.244 73.397 90.725 88.612 56,7 57,6 35,4 35,0
Opskrba elektri nom energijom, plinom i vodom
11 12 16.704 18.514 16.982 17.003 85,0 85,7 63,9 63,4
Gra"evinarstvo 32 39 15.775 17.240 21.137 22.277 41,7 42,1 26 26,1
Trgovina ukupno
159 141 69.608 71.193 44.426 40.553 40,3 40,1 24,9 27,1
Hoteli i restorani
11 9 2.592 2.220 6.874 6.581 26,9 22,4 19,2 18,3
Promet, skladištenje i veze
27 30 26.346 29.116 52.613 51.717 70,0 71,1 63,5 63,1
Financijsko posredovanje
9 10 4.025 5.049 5.128 5.201 73,4 75,3 70,8 70,0
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge
12 20 4.026 7.665 3.464 5.918 16,0 24,6 6,1 9,3
Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti
7 9 2.781 3.218 7.262 8.460 41,9 42,5 32,0 34,7
Izvor: FINA
Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com372
Tablica 17. 112 “PRERA%IVA A” na listi 400 u 2003. godini i i
Djelatnost
Broj tvrtki Ukupan prihod Broj zaposlenih
Udio u ukupnom prihodu
grane (u %)
2003. 2004.
2003. 2004.
2003. 2004. 2003. 2004.(u 000 kuna)
(u milijunima
kuna)Industrija hrane i pi!a
36 34 17.387.888 17.538 25.273 24.280 68 67,4
Duhanska industrija 2 3 2.519.815 2.545 606 1.297 94,8 96,9
Tekstilna industrija 1 4 156.420 2.391 561 4.670 8,8 42,8
Industrija odje!e 2 - 1.468.906 - 4.000 - 38,7 -
Industrija celuloze i papira
3 3 1.221.839 1.270 3.282 3.542 51,3 50,7
Izdavaštvo 8 8 2.285.220 2.523 2.996 3.215 37,5 39,3
Industrija nafte i koksa
3 3 15.273.063 17.197 10.964 10.779 100 99,3
Kemijska industrija 10 12 7.188.285 8.160 9.506 8.376 78,1 80,3
Gume i plasti ne mase
2 1 529.973 340 350 364 16 10,2
Nemetali 7 10 3.094.575 3.677 2.792 4.964 40,9 45,6
Proizvodnja metala 4 4 1.114.705 1.565 4.702 2.748 54,9 58,6
Industrija metalnih proizvoda
4 3 708.544 674 1.596 1.243 11,1 9,8
Strojevi i ure"aji 3 3 540.890 779 748 734 14,3 16,8
Uredski strojevi i ra unala
2 3 929.119 1.260 159 217 36 45,5
Elektri ni strojevi i aparati
9 7 3.165.065 3.519 4.740 4.188 53,6 54,2
RTV i komunikacijska oprema
2 2 1.794.677 1.932 1.054 1.122 75,6 75,4
Industrija motornih vozila
4 2 1.106.850 838 2.542 1.937 74,4 54,6
Ostala prometna sredstva
7 7 5.955.882 5.787 12.943 11.779 79,8 76
Industrija namještaja
2 3 614.689 757 1.812 2.206 19,8 22,7
Reciklaža 1 2 187.574 488 99 220 20,9 39,7
Prerada drva - 1 - 157 - 731 - 4,9
Prera"iva ka industrija ukupno
112 115 67.243.980 73.397 90.725 88.612 56,7 57,6
Izvor: Isti kao u tablici 9.
373Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com
Summary
The central question of the Croatian economy, one that the economic policy has completely disregarded over the past quarter of the century, is the question of the economic position of the company, the basic economic subject upon which the entire economy is based. The results of the fiscal and the general macroeconomic policy are visible and can be indirectly followed by means of the financial results of the entrepreneurial sector that is analysed in the first part of the paper. The second part analyses the influence of economic policy from the point of view of entrepreneurship development, and in the third part from the standpoint of the change of the structure of the Croatian economy. Final remarks are given at the end.
Key words: economic policy, financial results of business, entrepreneurship development, Croatian economy structure
L i t e r a t u r a
Bahtijarevi!-šiber, F. (1989), Poduzetništvo i rukovo"enje, Naše teme, Zagreb, br. 11, str. 2854-2872,.
Bannock, G. (1986), The Economic Role of the Small Firms in Contemporary Industrial Society, The Surival of the Small Firm, ed. J. Curran, J. Stanworth, D. Watkins, Gower, Alderstst.
Bedenik-Osmanagi!, N. (2004), Uspješnost najve!ih u hrvatskome gospodarstvu, Poslovni magazin, br. 7 i 8, RRIF, Zagreb, str. 45-47.
Brkani!, V. (2004), 500 najve!ih hrvatskih tvrtki, Poslovni magazin, broj 7 i 8, RRIF, Zagreb, str. 33-44.
Carland, J. W. i dr. (1984), Diferentiating Entrepreneurs From Small Business Owners: A
Conceptualization, Academy of Management Review, br. 9, str. 354-359.
Dragi evi!, A. – Dragi evi!, D. (2003.), Doba kiberkomunizma – Visoke tehnologije i društvene promjene, Golden marketing, Zagreb.
Drucker, P. (1985), Innovation and Entrepreneurship: Practice and Principles, Harper & Row, New York.
Druži!, G. (1995), Razvoj poduzetništva u Hrvatskoj, «Restrukturiranje gospodarstva u Hrvatskoj», knjiga 3, Ekonomski fakultet Zagreb, str. 51-59.
Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com374
Druži!, G. (2001), Kriza hrvatskog gospodarstva i ekonomska politika, Golden marketing, Zagreb.
Druži!, G. (2004), Hrvatska obratnica – Stanje i perspektive hrvatskog gospodarstva, Golden marketing, Zagreb.
Druži!, G. (2005), Ekonomska politika i poduzetništvo, HAZU i HITA, Zagreb.
Easterly, W. – Rebelo, S. (1993), Fiscal Policy and Economic Growth - An Empirical Investigation, Journal of Monetary Economics, 32, str. 417-458.
Fisher, S. (1993), The Role of Macroeconomic Factors in Growth, Journal of Monetary Economics, 32(3), str. 285-512.
Frani evi!, V. (1994), Mala poduze!a izme"u mitova i stvarnosti: Posljedice za politiku razvoja, Ekonomska misao i praksa, 2, Dubrovnik.
Friedman, M. (1976), Inß ation and Unemployment (The 1976. Alfred Nobel Memorial Lecture), Occasional Paper 51, London, IAE.
Gilder, G. (1986), The Spirit of Enterprise, Penguin Books, Harmondsworth.
Graham, E. M. – Krugman, R. (1999), Foreign Direct Investment in the USA, Washington, DC: Institut for International Economics.
Jel i!, B. (2000), Poduze!a u poreznom sustavu, Zbornik radova Uvjeti i izgledi ekonomskog razvoja Hrvatske po etkom 21. stolje!a, HAZU, str. 293-306.
Keynes, J. M. (1936), The General Theory of Employment, Interest and Money, Macmillon, London, prevedeno u Op!a teorija zaposlenosti, kamate i novca, Kultura, Beograd, 1965.
Kirtzner, I. N. (1973), Competition and Enterpreneurship, Chicago University Press, Chicago.
Kirtzner, I. N. (1982), The Theory of Enterpreneurship in Economic Growth, Encyclopedia of Enterpreneurship, Prentice Hall, Englewood Cliffs.
Kova , J. (1989), Uloga poduzetništva u prestrukturiranja i razvoju suvremene privrede, Naše teme, Zagreb, br. 11, str. 2797-2817.
Leibfritz, W. – Thornton, J. – Bibbee, A. (1997), Taxation and Economic Performance, OECD, Economic Department, Working Paper, br. 176.
375Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com
Mintzberg, H. (1988), Managerial Work: From Observation”, P. B. Dubosse (ur.), Readings in Management, Prentice Hall, Englewood-Cliffs, N. Y. str. 1-15.
Perišin, I. (2003), Diskretna struktura Þ nancijskih fenomena, Zbornik radova Te ajna politika i gospodarski razvoj, RIFIN, Ekonomija/Economics, br. 2, str. 319-335.
Radoševi! S. (1982), Poduzetništvo u Hrvatskoj i uloga tehnološke politike, u: Kako do uspješnog poduze!a, Cromar, Zagreb, str. 47-59.
Radoševi!, D. (1998), Kratkoro ne i dugoro ne dileme te ajne politike, Privredna kretanja i ekonomska politika, br. 67, Ministarstvo Þ nancija i Ekonomski institut Zagreb, str. 35-95.
Santini, G. (2002), Me"uovisnost sistema i politike, Ekonomija /Economics, br. 3, HAZU i RIFIN, str.465-473
Santini, G. (2003), Odnos kamatne i neto proÞ tne stope, Zbornik radova Pristup strategiji ekonomskog razvoja Hrvatske, HAZU I RIFIN, Ekonomija/Economics, br. 1., str. 201-215.
Secton, D. L. (1986), Role of Entrepreneurship in Economic Development, u: R. D. Hisrich (ur.), Entrepreneurship, Intrapreneurship and Venture Capital, Lexington Books, Lexington, Mass., str. 27-40.
Sirotkovi!, J. (1996), Hrvatsko gospodarstvo, Golden marketing i HAZU, Zagreb.
Sirotkovi!, J. – Druži!, G. (2001), Hrvatska gospodarska kriza i pravci zaokreta iz recesije u ekonomski razvoj, Ekonomija/Economics, br. 1, HAZU i RIFIN, str. 15-41.
Sirotkovi!, J. (2002), Polazišta za strategiju ekonomskog razvoja Hrvatske po etkom 21. stolje!a – Teze za raspravu, Radovi Odsjeka za ekonomska istraživanja HAZU, sv. 35, HAZU i RIFIN, Zagreb.
Spaji!, F. (2002), Ekonomski i Þ nancijski u inci promjena u sustavu oporezivanja dobiti od 1. sije nja 2001. godine, Zbornik radova Ekonomska politika u 2003., Inženjerski biro, Opatija-Zagreb, str. 353-375.
Stieglitz, J. – Hoff, K. (1999), Modern Economic Theory and Development, The World Bank and Princeton University.
Stiglitz, J. E. (2002), Employment, social justice and societal well-being, International Labour Review, vol.141. no.1-2, prevedeno u Reviji za socijalnu politiku, br. 2, 2003, str. 237-233.
Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com376
Vaught, B. C. – Hoy, F. (1988), Have You Got What is Takes to Run Your Own Business?, P. B. Dubosse (ur), Readings in Management, Prentice-Hall, Englewood Clifts, N.Y., str. 297-307.
Veselica, V. (2000), Razumijevanje poduze!a i njegovo Þ nanciranje, Zbornik radova Uvjeti i izgledi ekonomskog razvoja Hrvatske po etkom 21. stolje!a, HAZU, str. 293-306.
Vojni!, D. (2003), Ekonomija i politika tranzicije u teoriji i praksi – Gdje je Hrvatska?, Zbornik radova Pristup strategiji ekonomskog razvoja Hrvatske, HAZU I RIFIN, Ekonomija/Economics, br. 1, str. 61-95.
Zduni!, S. (2002), Kriti na mjesta strukturne i stabilizacijske politike, HAZU i RIFIN, Ekonomija/Economics, br. 3, str. 415-428.
Zduni!, S., (2003), Putevi hrvatske makroekonomske politike, Zbornik radova Te ajna politika i gospodarski razvoj, RIFIN, Ekonomija/Economics, br. 2, str. 423-475.
Ostali izvori
FINA (2002), Informacije o osnovnim Þ nancijskim rezultatima poduzetnika, u 2001., lipanj 2002. godine.
FINA (2003), Informacije o osnovnim Þ nancijskim rezultatima poduzetnika u 2002, lipanj 2003. godine.
FINA (2004), Informacije o osnovnim Þ nancijskim rezultatima poduzetnika u 2003, lipanj 2004. godine.
FINA (2006), Informacije o osnovnim Þ nancijskim rezultatima poduzetnika u 2005, svibanj 2006. godine
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveno vije!e za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo (2001), Krizno stanje hrvatskog gospodarstva i pravci zaokreta ekonomske politike iz prorecesijske u razvojnu, Zagreb, 11. travnja 2001.
Hrvatska narodna banka, (2003.), Bilten, broj 96, kolovoz 2004.
Ministarstvo Þ nancija, Mjese ni statisti ki prikazi Ministarstva Þ nancija, tiskani u razdoblju 1996-4/2004.
Privredni vjesnik (2004), 400 najve!ih 2003., broj 3355, 9. lipnja.
RRIF (2004), Poslovni magazin, broj 7 i 8, srpanj/kolovoz.
377Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com
ZAP, (1999), Informacija o osnovnim Þ nancijskim rezultatima poduzetnika Republike Hrvatske u 1998. godini, lipanj, Zagreb.
ZAP, (2000), Informacija o osnovnim Þ nancijskim rezultatima poduzetnika Republike Hrvatske u 1999. godini, lipanj, Zagreb.
ZAP, Informacije o osnovnim Þ nancijskim rezultatima poduzetnika, lipanj 1995., lipanj 1997., srpanj 1998., lipanj 1999., lipanj 2000. i lipanj 2001.
top related