Teorije učenja
Post on 12-Jan-2016
211 Views
Preview:
DESCRIPTION
Transcript
1
Teorije učenja
Edukacijska psihologija 1Đeni Zuliani, mag psihologije2011/12.
2
Teorijski pristupi
BIHEVIORISTIČKI
KOGNITIVISTIČKI
SOCIJALNE TEORIJE UČENJA
3
Bihevioristički pristup
Klasično uvjetovanje - Pavlov
Operantno uvjetovanje – Thorndike, Skinner
Obrazovna tehnologija
4
Klasično uvjetovanje - Pavlov
Prije uvjetovanja
Bezuvjetni podražaj (hrana)
Bezuvjetna reakcija (lučenje sline)
Neutralni podražaj (zvuk zvona)
Bez odgovarajuće reakcije (nema lučenja sline)
Uvjetovanje (ponavlja se više puta)
Neutralni podražaj + bezuvjetni podražaj (zvono) (hrana)
Bezuvjetna reakcija (lučenje sline)
Poslije uvjetovanja
Uvjetovani podražaj (zvuk zvona)
Uvjetovana reakcija (lučenje sline)
5
Klasično uvjetovanje
Uvjetovanje emocija – mali Albert Anksiozne reakcije vezane za rješavanje zadataka pred
ploču ili ispit Pozitivne emocionalne reakcije - pozitivan stav učitelja
Ukoliko se neutralni podražaj zadaje nekoliko puta bez uparivanja s bezuvjetnim podražajem, uvjetovana reakcija se teže usvaja
- npr. Prvi ispiti bez loših posljedica
6
Klasično uvjetovanje
Generalizacija- npr. Strah od pismenog iz matematike... strah od ispita iz kemije ili fizike
- ugodnost na nastavi.... pozitivan stav prema izvannastavnim aktivnostima
Diskriminacija – uočavanje razlika među sličnim situacijama
Gašenje - strah od ispita nestaje nakon nekoliko uzastopnih uspjeha- ponavljanje neugodne situacije, zadatka, vježbe
7
Operantno uvjetovanje - Thorndike
Zakon vježbe i efekta
Ponavljanje uvjetovanog odgovora učvrstiti će vezu između podražaja i odgovora
Ponašanje praćeno nagradom će se učvrstiti, ono praćeno kaznom će oslabiti
8
Thorndike – učenje putem pokušaja i pogrešaka
Načelo spremnosti i gotovosti Načelo frekvencije i učestalosti - ponavljanje Načelo nedavnosti ili skorašnjosti Načelo efekta ili učinka – vrijednost ili korist
onoga što učimo - slabljenje ili osnaživanje asocijativnih veza pod utjecajem posljedica– MEHANIČKO UČENJE
9
Potkrepljenje
POZITIVNO- povećavaju čestinu
ponašanja jer dovode do željenih i ugodnih posljedica
- npr. Pohvala za točan odgovor
- npr. Smijeh za duhovit i netočan odgovor
NEGATIVNO- Povećavaju čestinu
ponašanja zbog uklanjanja ili smanjenja neugodnog podražaja
- Npr. markiranje bez posljedica
- Npr. omogućiti učeniku da ne piše završni ispit ako je dobro riješio kratke ispite znanja
10
Neke zakonitosti učenja
Vještine svladane u potpunosti trajno se zadržavaju i obnavljamo ih relativno lako
- zaboravljamo one koje smo svladali samo površno ili djelomično
Učenje ovisi o broju ponavljanja i njihovoj raspodjeli u vremenu
- jednokratno kontinuirano učenje u dužem periodu: jednostavne vještine; kraće učenje u više termina: složenije vještine i stjecanje znanja
Za djelotvorno učenje neophodna je vježba, pogotovo sa složenijim zadacima; iziskuje jasne i brze povratne informacije o učinku
11
Operantno uvjetovanje - Skinner
Mjenja okolinu s ciljem da na željeni način mjenja životinjsko ponašanje
Skinner box Potkrepljenje: posljedica koja povećava
vjerojatnost pojavljivanja nekog ponašanja- Primarno: zadovoljavaju osnovne potrebe- Sekundarno: socijalno (osmijeh,
pohvala), aktivnosti (igračke), simboličko (novac, ocjene)
Premackovo načelo
12
Kazne
Smanjuje vjerojatnost pojavljivanja ponašanja
NEUGODNI PODRAŽAJI
- opomene, ukori, neugodna aktivnost, slanje ravnatelju,
- !!! tjelesno kažnjavanje
USKRAĆIVANJE UGODNIH POSLJEDICA
- Nisi pospremio igračke, ne možeš gledati film
- Niste pospremili pribor, ostat ćemo dok to ne riješimo, tako da ćemo se manje igrati vani
13
Posljedice ponašanja
POTKREPLJENJA KAZNE
POZITIVNA
Zadavanje ugodnih podražaja
- učenik se posebno trudio i dobio odličnu ocjenu za svoj uradak
NEGATIVNA
Uklanjanje neugodnih podražaja
- Djeca su marljivo radila preko tjedna pa nemaju zadaće za vikend
ZADAVANJE
Neugodnih podražaja
- Djeca su baca papiriće po podu i učitelj im kaže da dobro očiste cjelu učionicu
USKRAĆIVANJE
uklanjanje ugodnih podražaja
- Cijeli razred je više puta markirao s nastave i ukinut im je odlazak na izlet
14
Potkrepljenje i kazne u školi
Potrepljenje treba biti jasno povezano s ponašanjem. Učitelj mora jasno kazati zašto je dijete nagrađeno, sa primjerenim izrazom lica i glasom.
Potrepljivači trebaju biti primjereno odabrani i njihova vrijednost se ne smije umanjivati bezrazložnom uporabom. Može se dozvoliti učenicima da sami smisle ili odaberu potrepljenje.
15
Potkrepljenje i kazne u školi
Kada ponašanje treba nagrađivati? - potkrepljenje nezainteresiranih učenika daje
dobre posljedice – povećava se uradak i interes; - potkrepljivanje već zainteresiranih učenika
može dovesti do gubitka interesa.
Kako učenici interpretiraju doživljeno pozitivno potkrepljenje?
- kao znak svog napredovanja (povećanje napretka i motivacije) ili kao put do nagrade (opadanje zanimanja za aktivnost)
16
Potkrepljenje i kazne u školi
Potkrepljenja su dobra za poticanje poželjnih ponašanja no neće u potpunosti ukinuti neželjena ponašanja
Kazne (opomene) djelotvornije su izrečene po tiho učeniku, nego naglas pred cijelim razredom (!!! Pozitivno potkrepljenje)
17
Potkrepljenje i kazne u školi
Primjedba ili opomena mora se odnositi na učeničko ponašanje, ne na ličnost
- Stvarno si nemarna. --- Ovo nisi pažljivo obavila.
• Učenici moraju znati cijenu ponašanja. Kažnjavanje mora ovisiti o ponašanju, treba ga dosljedno primjenjivati.
18
Potkrepljenje i kazne u školi
Kazna treba biti primjerena ponašanju, a ne (ne)simpatičnosti učenika
Domaća zadaća ne smije biti kazna, jer gubi na smislu utvrđivanja znanja ili vještina.
19
Povremeno potkrepljivanje
U pravilnim vremenskim intervalima ispiti na kraju semestra, svaki četvrtak
Nakon točno određenog broja reakcija nakon određenog broja zadataka slijedi slobodna aktivnost
povećava broj reakcija uoči potkrepljenja, i opadanja nakon toga
U nepravilnim vremenskim intervalima
Nakon slučajnog broja reakcija
češće i kratke provjere znanja, samostalan rad uz nadgledanje
Stalan učenički rad,Ponašanje otporno na gašenje
20
Kazna
Neposredno nakon ponašanja Dosljednost Intenzitet kazne !!! Kod ljudi učinci privremeni, izaziva
agresivnost i izbjegavanje situacije
dijete kažnjeno zbog školskog neuspjeha počinje izbjegavati školu
21
Oblikovanje ponašanja
Proces potkrepljenja uzastopnih aproksimacija točnog odgovora
Učenik koji ne uspijeva mirno sjediti na svom mjestu
Učimo nova ponašanja
22
Obrazovna tehnologija: Programirani materijali
Jasno iskazan cilj učenja Napredak u malim koracima Učenik napreduje vlastitom brzinom Učenik odmah daje odgovor i dobiva povratnu
informaciju Tekstovi smanjuju broj pogrešaka i povećavaju
vjerojatnost točnog odgovora (pozitivno potkrepljenje)
23
Programirani materijali
Linearno programiranje
- Svi učenici prolaze isto gradivo
- Na kraju svake jedinice je pitanje na koje treba odgovoriti; točan odgovor je na sljedećoj stranici
Razgranato programiranje
- Uvažava individualne potrebe učenika
- Pitanje višestrukog izbora; ovisno o odgovoru učenik se šalje na određenu stranicu za nove informacije; za pogrešan odgovor dobiva dodatnu poduku te se vraća na početnu jedinicu
24
Opća načela prema Skinneru, 1968.
Jasno navedite što treba naučiti
Prvo poučavajte osnovne stvari
Ne tjerajte sve učenike da napreduju istim
koracima
Programirajte obrazovne jedinice
25
Hullova teorija učenja
Asocijacija podražaja i efekta (schema S – R) Živo biće je adaptabilni senzo-motorički mehanizam
– samoodržavanje Potkrepljenje povezano sa zadovoljavanjem motiva
(koncepcija o redukciji nagona Podražaj i reakcija moraju biti vrmenski bliski, mora
doći di redukcije nagona, kako bi se jačala sveza između tog podražaja i reakcije, i tendencija ponavljanja iste reakcije na isti podražaj
26
Kognitivistički pristupi
Gestalt psihologija
Model dubine obrade podataka
Učenje imitacijom
Dollard-Millerova teorija učenja
27
Kognitivistički pristupi
Kako se odvijaju složeni spoznajni procesi: učenje, pamćenje, mišljenje, zaključivanje, rješavanje problema
Laboratorijska istraživanja: pokreti očiju, usmjeravanje pažnje, vrijeme prepoznavanja i dosjećanja,...
U novije vrijeme: vještine čitanja, pisanja, pamćenje, rješavanje problema,
28
Gestalt psihologija
ORGANIZACIJA PERCEPCIJE
- Načelo zatvorenosti- Odnos lika i pozadine- Načelo blizine- Načelo sličnosti
UČENJE UVIDOM I PRODUKTIVNO MIŠLJENJE
- Učenje nije stvaranje asocijacija između novih i starih elemenata, već kognitivni proces koji uključuje percepciju stvari, ljudi i dagađaja na novi način
29
Faze u procesu učenja - Kohler
Temelje se na istraživanju sa Sultanom
1. Faza preparacije – faza svijesti o problemnoj situaciji (neravnoteža), bezuspješni pokušaji
2. Faza inkubacije – obustavlja se bezuspješna aktivnost i započinje stereotipno ponašanje
3. Faza iluminacije ili uvida – rješenje se odjednom javi, odnosi između elemenata su jasni i logični
4. Faza verifikacije – provjera rješenja –- tenzije nestaju
30
Model dubine obrade informacija
Učenje u razinama: površinska, osjetilna, os analize
fizikalnih obilježja do semantičke analize značenja
Afektivna nit ili osobno značenje
Povezanost učenog sa kontekstom učenja
(pr. riječi koje se rimuju/smisleno povezane)
31
Učenje imitacijom
Učenje vještina i navika Značajno za socijalno učenje Oponašanje ponašanja drugih i njihovo ponavljanje
sve dok se ta ponašanja ne usvoje Proces socijalizacije potkrepljuje imitaciju, pogotovo
kod djece
32
Baldwin: – Nehotična imitacija: na refleksnoj razini, temelji se a
bezuvjetni ili uvjetovani refleksi (npr. Dječje gukanje, zarazno zijevanje)
– Hotimična imitacija: namjerno oponašanje obrazaca modela
Imitacija je najmanje naporan način učenja Usvajanje konformističkih ponašanja Zadovoljava se potreba za identifikacijom
33
Dollard-Millerova teorija učenja
Ljudsko ponašanje je rezultat društvenih uvjeta i psiholoških načela koji naglašavaju ulogu mentalnih procesa
Ponašanje je naučeno Elementi procesa učenja: potrebe, znaci,
reakcije ili odgovori organizma, potkrepljenje Organizacija odgovora – proces učenja
mijenja redoslijedINICIJALNA HIJERARHIJA ODGOVORA
REZULTANTNA HIJERARHIJA
34
Dollard-Millerova teorija učenja
Dilema učenja – ne potkrepljivanje ranijih odgovora kako bi se naučili novi
Gašenje – obnavljanje naučenih odgovora bez potkrepljivanja
Spontano vraćanje nenagrađivanih odgovora (gašenje znači inhibicija)
Generalizacija odgovora u sličnim situacijama (gradijent generalizacije)
Diskriminacija prema različitim situacijama Gradijent potkrepljenja – vremenski dodir između
odgovora i potkrepljenja Anticipacijski odgovori
35
Dvosmjernost veza između subjekta i okoline
DIREKTNE VEZE Upravljne jednim znakom Instrumentalni odgovori Stvaraju neposrednu
promjenu u odnosima
INDIREKTNE VEZE- posredovane unutarnjim
procesima- “znak-proizvađajući” odgovori - Npr. Imenovanje ili
označavanje događaja ili iskustva – sličnosti i razlike/ generalizacija i diskriminacija
Važnost:- upotrebe jezika- socijalno-kulturnog konteksta
36
Socijalne teorije učenja - Bandura
Međusobni utjecaj ljudi i okoline
Opservacijsko učenje – vezano za socijalno okruženje (grupa, socijalne interakcije)
- Modeliranje
- Vikarijsko učenje - učiti promatrajući kako su drugi nagrađeni ili kažnjeni za svoje ponašanje
37
Modeliranje
Promjena u ponašanju je rezultat promatranja drugih
Oponašanje
Odrasli kao modeli
Ne zahtjeva direktno i neposredno potkrepljivanje, ali
može biti njime pojačano
Pohrana olakšana verbalnim kodiranjem (opisivanje
ponašanja)
38
Vrste modeliranja
DIREKTNO MODELIRANJE
Oponašanje modela
Učenica u 1. razredu piše slovo na isti način kao i učitelj
SIMBOLIČKO MODELIRANJE
Oponašanje ponašanja opisano u knjigama, filmovima, tv
Oblačiti se poput glavnog junaka iz serije
SINTETIZIRANO MODELIRANJE
Razvijanje ponašanja kombiniranjem dijelova opaženih akcija
Dijete se penje na stolac kako bi otvorilo vrata ormarića nakon što je vidjelo brata kako koristi stolac da bi uzeo knjigu i majku kako otvara vrata ormarića
APSTRAKTNO MODELIRANJE
Stvaranje sustava pravila opažanjem primjera u kojima se ta pravila vide
Učenik zaključuje o redoslijedu pridjeva i imenica u rečenici opažajući primjere različitih rečenica
39
Ishodi opservacijskog učenja
Učenje novog ponašanja
Poticanje postojećeg ponašanja
Usmjeravanje pažnje
Mijenjanje inhibicija
Izazivanje emocija
40
Učinkovitost modela
OPAŽENA
SLIČNOST- Model je djelotvorniji što nam
je sličniji / što je više modela- Oponašanje učitelja istog
spola- Sklonost oponašanju
vršnjaka
Učenje identifikacijom
OPAŽENA KOMPETENTNOST
! Kad se učenici boje situacije u kojoj se nalaze, skloniji su oponašati model koji se suočava sa situacijom nego model koji je u tome već uspio
!! OSOBINE LIČNOSTI PROMATRAČA
41
Proces opservacijskog učenja
1. Usmjeravanje pažnje na model (visok status, kompetentnost, privlačnost, popularnost)
2. Zadržavanje – mentalno verbaliziranje ili vizualno predočavanje
3. Reprodukcija – uskladiti svoje ponašanje sa modelom; grupno vođenje po koracima, trenutna povratna informacija ili naznaka točnog odgovora (kontrolirano učenje)
4. Motivacija – direktno ili vikarijsko potkrepljenje (pohvale, dobre ocjene)
42
3 tipa modeliranja u razredu
1. Učitelj modelira način razmišljanja o gradivu,
društvenim, političkim i vrijednosnim pitanjima
2. Učitelj modelira kognitivne vještine: kreativnost,
rješavanje problema
3. Demonstracija korak po korak (motorne i kognitivne
vještine)
43
Učitelj kao model
1. Ponašajte se kako biste željeli da se učenici
ponašaju: pristojno, s poštovanjem i zahtjevajte to,
pokažite zanimanje za čitanje i učenje, entuzijazam
za nove stvari
2. Modelirajte vještinu + verbalno opisivanje
3. Grupno vježbanje kroz primjere
4. Koristite vikarijsko modeliranje
44
Socijalno-kognitivistička teorija učenja
5 temeljnih kognitivnih procesa (Bandura, 1986.)
Simbolizacija Iskustvo gradi kognitivne modele koji usmjeravaju razmišaljanje i odlučivanje u soc. sit.
Vikarijsko učenje Povezujemo znanja u soc.strukturu (vještine, vrijednosti, stavovi, očekivanja)
Prethodno razmišljanje
Koristimo akumulirano socijalno učenje u stvaranju ideja, procjeni i predviđanju posljedica ponašanja
Samoregulacija Stvaramo standarde što je prihvatljivo, a što nije (etičko ponašanje, osobne aspiracije u postizanju ciljeva i vrednovanju postignuća)
Samorefleksivnost Promatrati vlastite misli i ponašanja,.. Uvjerenje o samoefikasnosti - jesmo li sposobni učiniti sve za postizanje cilja? – utječe na odabir cilja i napor
45
Mehanizmi učenja
Mehanizam klasičnog i operantnog
uvjetovanja
Mehanizam pokušaja i pogrešaka
Mehanizam imitacije
Mehanizam uvida u situaciju
46
Mehanizam imitacije
- Uče se vještine ili navike- Opažanjem aktivnosti otkrivaju se scheme
(pokreti, radnje) koje se reproduciraju dok se struktura ne usvoji
- Efikasniji ako se uključe i složeniji intelektualni procesi (analiza pokreta)
47
Mehanizam uvida u situaciju - Bujas, 1959
Otkrivanje bitnih veza i odnosa u materijalu
kojeg učimo
Utvrđivanje i fiksiranje ključnih riječi gradiva
Grupiranje dijelova sadržaja prema smislu
Logičko povezivanje tih dijelova
48
Oblici učenja značajni za socijalni razvoj ličnosti
Opservacijsko uvjetovanje Učenje po modelu Učenje identifikacijom Učenje učenjem uloga
49
Učenje uloga
Uloga: očekivano ponašanje vezano za određeni društveni položaj
Znanje kako se valja ponašati u društvu:– Učenje strukturiranih sustava ponašanja– Interakcijski karakter uloga (uče i se i
komplementarne uloge)– Postupno uvježbavanje– Mehanizam pokušaja i pogrešaka
50
Uspješnost učenja (Secord i Backman)
Jasno određenje uloga koju treba naučiti Suglasnosti članova skupine koje su uloge
relevantne Stav članova grupe o usklađenosti ponašanja
komplementarne uloge Suglasnosti članova grupe o statusu određenog
člana Mogućnost očitovanja o ponašanja vezanog za ulogu Motiviranost za učenjem uloge
51
Oblici ranog učenja
Utiskivanje Ekspozicijsko učenje Senzibilizacija Habituacija
top related