STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU ... - · PDF fileStudija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih akumulatora,otpadnih
Post on 06-Feb-2018
357 Views
Preview:
Transcript
PREDUZEĆE ZA INŽENJERING I KONSALTING
STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU
SREDINU PROJEKTA SKLADIŠTENJA
EE OTPADA, OTPADNIH VOZILA, OLOVNIH
AKUMULATORA, OTPADNIH ULJA I DRUGIH
VRSTA OPASNOG TEČNOG OTPADA KAO I
TRETMAN OTPADNIH VOZILA
NA K.P. 12651/1KO LOZNICA
Avgust, 2017. godine
2
Naziv projekta: Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada,
otpadnih vozila, olovnih akumulatora,otpadnih ulja i drugih vrsta opasnog tečnog otpada kao i
tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Objekat: Postrojenje za upravljanje otpadom
Lokacija: Katastarska parcela 12651/1 KO Loznica
Nosilac projekta: „Green idea“ d.o.o. Petra Komarčevića bb, 15 300 Radulovac, Loznica
Izrada projekta: „Aurora green“ d.o.o. Bulevar Zorana Đinđića 159/4, 11070 Beograd
Vođa projekta: Zorica Isoski, dipl. inž. zaštite životne sredine
Članovi tima: Jadranka Radosavljević, dipl. inž. tehnologije
Ana Spasić, dipl. inž. tehnologije
Saradnici: Marija Zdravković, mast.ekolog
Dimitrije Isoski, student Rudarsko-geološkog fakuteta
Zorana Manojlović, student Biološkog fakulteta
Saglasan investitor:
AURORA GREEN d.o.o. GREEN IDEA d.o.o.
direktor direktor
____________________________
Zorica Isoski Nikola Cvetinović
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora,otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora Green d.o.o. - Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
3
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora,otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora Green d.o.o. - Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
4
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora,otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora Green d.o.o. - Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
5
PROJEKTNI ZADATAK
Naziv projekta: Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada,
otpadnih vozila, olovnih akumulatora,otpadnih ulja i drugih vrsta opasnog tečnog otpada kao i
tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Objekat: Postrojenje za upravljanje otpadom
Lokacija: Katastarska parcela 12651/1 KO Loznica
Nosilac projekta: „Green idea“ d.o.o. Petra Komarčevića bb, 15 300 Radulovac, Loznica
Neophodnost izrade Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada,
otpadnih vozila, olovnih akumulatora,otpadnih ulja i drugih vrsta opasnog tečnog otpada kao i
tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica, investitora „„Green idea“ “ d.o.o. iz
Loznice, uslovljena je Rešenjem (br: 353-02-145/2017-16 od 27.02.2017. godine) nadležnog
organa – Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, a na osnovu Zakona o zaštiti
životne sredine („Sl. glasnik RS“, br. 135/04, 36/09 - dr. zakon, 72/2009 - dr. zakon i 43/11 -
Ustavni sud) i Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu („Sl. glasnik RS“, br. 135/04, 36/09).
Cilj izrade Studije o proceni uticaja na životnu sredinu postrojenja za tretman otpadnih vozila i
skladištenje elektronskog i električnog otpada je da se, u skladu sa Pravilnikom o sadržini studije
o proceni uticaja na životnu sredinu („Sl. Glasnik RS“ br. 69/05), Zakonom o zaštiti životne
sredine („Sl. glasnik RS“, br. 135/04, 36/09 - dr. zakon, 72/2009 - dr. zakon i 43/11 - Ustavni
sud), Zakonom o proceni uticaja na životnu sredinu („Sl. Glasnik RS“, br. 135/04, 36/09), kao i
na osnovu stručnih saznanja i raspoloživih podataka, osnovnih istraživanja za projekat, potrebnih
merenja, metoda i analiza za određivanje značaja i uticaja predmetnog projekta na životnu
sredinu, registruju promene stanja životne sredine koje mogu nastati pod uticajem rada
postrojenja i predlože mere zaštite.
Studija o proceni uticaja treba da sadrži:
opis lokacije na kojoj se izvodi tretman otpadnih vozila i skladištenje elektronskog i
električnog otpada
opis projekta i karakteristike tehnoloških procesa
prikaz postojećeg stanja životne sredine na mikro i makro lokaciji
opis mogućih značajnih uticaja projekta na životnu sredinu
procenu uticaja na životnu sredinu u slučaju udesa
opis mera zaštite predviđenih u cilju sprečavanja, ublažavanja i eventualnog otklanjanja
štetnih uticaja na životnu sredinu
netehnički kraći prikaz studije za potrebe javnog uvida i prezentacije projekta.
Studiju treba izraditi u skladu sa važećim propisima Republike Srbije.
U Loznici 2.3.2017. godine
NOSILAC PROJEKTA
GREEN IDEA d.o.o.
direktor
_________________________
Nikola Cvetinović
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora,otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora Green d.o.o. - Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
6
Na osnovu člana 19. Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu („Sl. Glasnik RS“, br. 135/04,
36/09) donosim sledeće
REŠENJE
Određuje se multidisciplinirani tim za izradu Studije o proceni uticaja na životnu sredinu
projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih akumulatora,otpadnih ulja i drugih
vrsta opasnog tečnog otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica, Petra
Komarčevića bb, Radulovac u Loznici, preduzeća Green idea d.o.o.
Vođa projekta: Zorica Isoski, dipl. inž. zaštite životne sredine
Članovi tima: Jadranka Radosavljević, dipl. inž. tehnologije
Ana Spasić, dipl. inž. tehnologije
Saradnici: Marija Zdravković, mast.ekolog
Dimitrije Isoski, student Rudarsko-geološkog fakulteta
Zorana Manojlović, student Biološkog fakulteta
Imenovani su dužni da se pri izradi Studije o proceni uticaja na životnu sredinu pridržavaju
propisa, tehničkih normativa i standarda, shodno Zakonu o proceni uticaja na životnu sredinu
(„Sl. glasnik RS“, br. 135/04, 36/09 – dr. zakon 72/09 – dr. zakon 43/11 – US), Pravilniku o
sadržini studije o proceni uticaja na životnu sredinu („Službeni glasnik RS“ br. 69/05) i Rešenju
br: 353-02-145/2017-16 kojim je određen sadržaj i obim Studije o proceni uticaja na životnu
sredinu postrojenja za tretman otpadnih vozila i skladištenje elektronskog i električnog otpada,
izdatog dana, 27.02.2017. godine, od strane Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine.
U Beogradu, 5.3.2017. god.
AURORA GREEN d.o.o.
direktor
_________________________________
Zorica Isoski, dipl. inž. zaštite ž. sredine
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora,otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora Green d.o.o. - Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
7
SADRŽAJ
PODACI O NOSIOCU PROJEKTA ........................................................................................ 11
OPŠTA DOKUMENTACIJA .................................................................................................... 12
1.0. UVOD .................................................................................................................................... 33
1.1. Metodologija izrade i sadržaj Studije o proceni uticaja na životnu sredinu .............. 33
1.2. Sadržaj Studije procene uticaja na životnu sredinu ..................................................... 34
1.3. Zakonska regulativa ........................................................................................................ 36
1.4. Dokumentaciona osnova .................................................................................................. 38
2.0. OPIS UŽE I ŠIRE LOKACIJE NA KOJOJ SE PLANIRA IZVOĐENJE PROJEKTA
....................................................................................................................................................... 39
2.1. Usklađenost izabrane lokacije sa prostorno-planskom dokumentacijom tj. sa
generalnim urbanističkim planom ........................................................................................ 39
2.2. Blizina područja zaštićenih međunarodnim, nacionalnim ili lokalnim propisima
(zaštićena dobra: prirodna, kulturna, istorijska...) ............................................................. 39
2.3. Blizina zona sanitarne zaštite, vodotokova i izvora vodosnabdevanja ....................... 40
2.4. Naseljenost ili izgrađenost lokacije ................................................................................. 40
2.5. Vrste prirodnih resursa na lokaciji, sa posebnim osvrtom na prisustvo močvara,
površinskih ili podzemnih voda, šuma, poljoprivrednog zemljišta, ribolovnih i lovnih
područja, mineralnih sirovina i dr. ....................................................................................... 41
2.6. Prikaz pedoloških, geomorfoloških, geoloških i hidrogeoloških i seizmoloških
karakteristika terena, podložnost lokacije zemljotresima, sleganju terena, klizištima,
eroziji, poplavama, temperaturnim razlikama, čestim maglama, jakim vetrovima (ruža
vetrova) i dr. ............................................................................................................................ 42
2.7. Prisutnost osetljivih objekata na lokaciji: bolnice, škole, obdaništa, verski objekti,
javni objekti itd. ...................................................................................................................... 46
2.8. Prisutnost područja, na ili u blizini lokacije, na kojima se koriste zaštićene, važne ili
osetljive vrste flore i faune (za rast i razvoj, razmnožavanje, odmor, prezimljavanje,
migraciju itd.) .......................................................................................................................... 46
2.9. Blizina važnih saobraćajnica ili objekata za javni pristup rekreacionim i drugim
objektima ................................................................................................................................. 46
2.10. Prisutnost objekata za turizam, trgovinu, malu privredu (industrija, poljoprivreda,
rudarstvo i dr.) ........................................................................................................................ 46
2.11. Situacioni plan – grafički prikaz, sa ucrtanim objektima na i oko lokacije (uža i šira
lokacija) .................................................................................................................................... 46
2.12. Kopija plana katastarskih parcela na kojima se predviđa izvođenje projekta sa
ucrtanim rasporedom svih objekata ..................................................................................... 46
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora,otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora Green d.o.o. - Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
8
3.0. OPIS PROJEKTA................................................................................................................ 47
3.1. Opis fizičkih karakteristika projekta (veličina i kapacitet) i uslova korišćenja
zemljišta u fazi izvođenja radova, kao i u fazi redovnog rada, sa osvrtom na moguće
fizičke promene terena ............................................................................................................ 47
3.2. Kratak prikaz samog tehnološkog procesa, tj. izvođenja projekta ............................. 48
3.2.1. Prijem, merenje, istovar i skladištenje ........................................................................ 50
3.2.2. Rasklapanje i odstranjivanje fluida i materijala iz otpadnih motornih vozila ............. 50
3.2.3. Rasklapanje rezervnih delova, sklopova koji imaju karakter neopasnog otpada i
skladištenje neopasnog otpada .............................................................................................. 66
3.2.4. Transport ..................................................................................................................... 70
3.3. Specifikacija opreme i uređaja ....................................................................................... 71
3.4. Sirovine i produkti ........................................................................................................... 72
3.4.1. Lista sa fizičko-hemijskim karakteristikama i količinama sirovina koje će se koristiti
u tehnološkom procesu, sa posebnim osvrtom na toksične materije koje mogu biti štetne po
ljudsko zdravlje, floru i faunu ili po životnu sredinu ............................................................ 72
3.4.2. Način skladištenja, transporta i rukovanja sa potencijalno štetnim materijama ......... 72
3.4.3. Fizičko-hemijske karakteristike i količina gotovih proizvoda koji se dobija
tehnološkim postupkom ........................................................................................................ 73
3.4.4. Fizičko-hemijske osobine, vrsta i količina otpadnih materija koje nastaju pri radu
projekta, a koje se javljaju u gasovitom, tečnom ili čvrstom stanju, sa osvrtom na tačno
mesto javljanja otpada ........................................................................................................... 75
3.4.5. Vrsta goriva i način na koji se koristi u tehnološkom procesu, sa osvrtom na emisiju
štetnih materija ...................................................................................................................... 77
3.4.6. Proizvodnja buke, vibracija, svetlosti, toplote ili elektromagnetnog zračenja pri radu
projekta – procesa ................................................................................................................. 77
3.5. Način korišćenja prirodnih resursa, posebno neobnovljivih ili onih koji se teško
obnavljaju (zemljište – posebno neizgrađeno ili poljoprivredno; voda, mineralne sirovine
– kamen, šljunak, pesak; šume – drvna građa; energija i drugi resursi), sa osvrtom na
moguće zauzimanje novih površina....................................................................................... 78
3.6. Analiza drugih uticajnih faktora projekta na životnu sredinu, sa posebnim osvrtom
na kumulativni efekat sa već postojećim ili planiranim aktivnostima na lokaciji – podaci
o mogućem ili već prisutnom prekoračenju standarda životne sredine na izabranoj
lokaciji ...................................................................................................................................... 78
3.7. Uticaj produkata, koji se javljaju pri radu projekta, na kvalitet životne sredine u
odnosu na: ................................................................................................................................ 79
3.7.1. Klimu, uključujući mikroklimu i šire klimatske uslove .............................................. 79
3.7.2. Hidrološke osobine životne sredine (količine, protok i nivo podzemnih voda i voda
u rekama i jezerima) .............................................................................................................. 79
Delatnost predmetnog postrojenja neće uticati na hidrološke osobine životne sredine. ....... 79
3.7.3. Geomorfološke osobine (stabilnost, erozivnost i dr.) ................................................. 79
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora,otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora Green d.o.o. - Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
9
3.7.4. Pojavu buke, vibracija i zračenja ................................................................................ 79
3.8. Uticaj projekta na dostupnost ili dovoljnost prirodnih resursa (fosilnih goriva,
podzemnih i površinskih voda, mineralnih sirovina, kamena, peska, šljunka, šuma, drugih
neobnovljivih resursa) ........................................................................................................... 80
3.9. Direktni uticaj projekta na ljudsko zdravlje, i to preko .............................................. 80
3.9.1. Kvaliteta vazduha, vode i buke ................................................................................... 80
3.9.2. Drugih proizvoda za ljudsku potrošnju ....................................................................... 80
3.9.3. Stope obolevanja kao posledice moguće izloženosti zagađenju ................................. 80
3.9.4. Pojave prenosioca bolesti, uključujući insekte ........................................................... 81
3.9.5. Ostalih društvenih uslova – lične sigurnosti pojedinca, prava manjina, uslova
stanovanja, zaposlenosti, ekonomskih uslova i dr. ............................................................... 81
4.0. PRIKAZ GLAVNIH ALTERNATIVA KOJE JE NOSILAC PROJEKTA
RAZMATRAO ............................................................................................................................ 82
4.1. Alternativna lokacija ili trasa ......................................................................................... 82
4.2. Alternativni tehnološki postupak (u odnosu na sam tehnološki postupak, vrstu
goriva, prečišćavanje, metod rada, vrstu i izbor sirovina koje se koriste) ........................ 82
4.3. Način postupanja sa otpadnim materijama koje se javljaju pri radu projekta......... 82
5.1. Makrolokacija .................................................................................................................. 84
5.2. Mikrolokacija ................................................................................................................... 85
5.3. Stanje vode, kako površinske, tako i podzemne ............................................................ 86
5.4. Stanje zemljišta ................................................................................................................ 87
5.5. Stanje vazduha ................................................................................................................. 88
5.6. Buka, elektromagnetno zračenje, svetlosno zračenje, radijacija ................................. 88
5.7. Prisutnost objekata ili postrojenja, na ili u blizini lokacije, koji već izazivaju
zagađenje životne sredine ....................................................................................................... 88
5.8. Stanje flore i faune ........................................................................................................... 88
5.9. Naseljenost lokacije (urbana, ruralna ili obodni deo) .................................................. 89
5.10. Stepen izgrađenosti lokacije (odnos zelenih površina i već prisutnih objekata) ...... 89
5.11. Analiza klimatskih činilaca područja na kome se nalazi lokacija ............................. 89
5.12. Analiza lokacije – nulto stanje, sa aspekta zaštite životne sredine i pogodnosti
izabrane lokacije za rad – odvijanje projekta ...................................................................... 90
6.0. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTICAJA PROJEKTA NA ŽIVOTNU SREDINU . 91
6.1. Uticaji tokom redovnog rada .......................................................................................... 91
6.1.1. Zagađivanje vazduha ................................................................................................ 93
6.1.2. Zagađivanje vode i zemljišta .................................................................................... 93
6.1.3. Buka i vibracije ......................................................................................................... 93
6.1.4. Zdravlje stanovništva ............................................................................................... 94
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora,otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora Green d.o.o. - Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
10
6.1.5. Meteorološki parametri i klimatske karakteristike ................................................... 94
6.1.6. Ekosistem ....................................................................................................................... 94
6.1.8. Naseljenost, koncentracija i migracija stanovništva .................................................. 95
6.1.9. Namena i korišćenje površina (izgrađene i neizgrađene površine, upotreba
poljoprivrednog, šumskog i vodnog zemljišta i sl.) .............................................................. 95
6.1.10 Komunalna infrastruktura.......................................................................................... 95
6.1.11.Prirodna dobra posebnih vrednosti, nepokretna kulturna dobra i njihova okolina
................................................................................................................................................... 95
6.1.12. Pejzažne karakteristike područja .............................................................................. 95
6.1.13. Generisanje otpada ..................................................................................................... 96
7.0. PROCENA UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU U SLUČAJU UDESA ...................... 97
8.0. OPIS MERA PREDVIĐENIH U CILJU SPREČAVANJA, SMANJENJA I, GDE JE
TO MOGUĆE, OTKLANJANJA SVAKOG ZNAČAJNIJEG ŠTETNOG UTICAJA NA
ŽIVOTNU SREDINU ............................................................................................................... 101
8.1. Mere koje su predviđene zakonom i drugim propisima, normativima i standardima i
rokovima za njihovo sprovođenje ........................................................................................ 101
8.2. Mere koje će se preduzeti u slučaju udesa ................................................................... 101
8.3. Planovi i tehnička rešenja zaštite životne sredine (reciklaža, tretman i dispozicija
otpadnih materija, rekultivacija, sanacija i dr.) ................................................................ 102
8.4. Druge mere koje mogu uticati na sprečavanje ili smanjenje štetnih uticaja na životnu
sredinu .................................................................................................................................... 103
9.0. PROGRAM PRAĆENJA UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU – MONITORING .. 105
10.0. PODACI O TEHNIČKIM NEDOSTACIMA ILI NEPOSTOJANJU ODREĐENIH
STRUČNIH ZNANJA I VEŠTINA ......................................................................................... 109
11.0. PRILOZI ........................................................................................................................... 110
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora,otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora Green d.o.o. - Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
11
PODACI O NOSIOCU PROJEKTA
Nosilac projekta:
„Green Idea“ d.o.o
Petra Komarčevića bb,
12651/1 Radulovac, Loznica
Šifra delatnosti: 3832 – Ponovna upotreba razvrstanih
materijala
Telefon: +381 15 874 619; +381 64 885 85 55
E-mail: greenideaoil@gmail.com
Matični broj: 20322381
PIB: 105402945
Odgovorno lice: Nikola Cvetinović
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
12
OPŠTA DOKUMENTACIJA
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
13
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
14
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
15
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
16
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
17
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
18
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
19
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
20
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
21
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
22
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
23
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
24
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
25
BIOGRAFIJA VOĐE TIMA OBRAĐIVAČA STUDIJE
Zorica Isoski, diplomirani inženjer zaštite životne sredine, radila u Ministarstvu nauke i
zaštite životne sredine Republike Srbije, sada direktor u preduzeću „Aurora green“ d.o.o.
Učestvovala kao vođa ili član projektnog tima na izradi više Studija o proceni uticaja projekta
na životnu sredinu, Procena stanja zaštite životne sredine i zdravlja i bezbednosti na radu za
potrebe privatizacije, LEAP-a, elaborata i drugih projekata vezanih za zaštitu životne sredine.
Član je nacionalne tehničke komisije za ocenu studija uticaja na životnu sredinu i tehničke
komisije za ocenu uslova utvrđenih u nacrtu integrisane dozvole. Član je tehničke komisije za
ocenu studija uticaja na životnu sredinu Grada Beograda i nekoliko lokalnih komisija, kao i
tehničke komisije za ocenu uslova utvrđenih u nacrtu integrisane dozvole Grada Beograda.
Od 2008. član je Nacionalnog Konventa EU, grupa za životnu sredinu. Eksterni ocenjivač za
ISO 14001.
Autor je više od petnaest naučno stručnih radova u oblasti zaštite životne sredine na
savetovanjima i konferencijama sa međunarodnim učešćem.
Ključne reference:
I Član tima i odgovorno lice na sledećim projektima:
1. Studija procene uticaja na životnu sredinu zatečenog stanja kompleksa za preradu mleka
a.d. „Mlekara“ Pančevo
2. Studija procene uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje poslovnog objekta
zanatskog tipa za skladištenje, rasecanje i preradu mesa ribe u Dobanovcima
3. Studija o proceni uticaja projekta farme za tov brojlera „Rubribreza I“ na kat. parceli br.
337 K.O. Rubribreza, opština Lajkovac, na životnu sredinu
4. Studija o proceni uticaja projekta farme za tov brojlera „Banjani I“ na kat. parceli br.
2455/1 K.O. Banjani, opština Ub, na životnu sredinu
5. Studija o proceni uticaja zatečenog stanja na životnu sredinu projekta postrojenja za
tretman opadne livačke šljake i mulja nastalog taloženjem otpadne vode iz procesa pranja
livačkih lonaca i sistema za prečišćavanje otpadnih gasova – skrubera, MG Serbien d.o.o.
6. Studija o proceni uticaja zatečenog stanja poslovno-proizvodnog objekta- klanice Barba
d.o.o. Surčin na životnu sredinu
7. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta za skladištenje i reciklažu otpadnog
papira - Arabesa d.o.o. Beograd
8. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje emisione stanice
Kikinda na K.P. broj 11228/4 KO Kikinda – JP „Emisiona tehnika i veze“, iz Beograda
9. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje emisione stanice
Sombor na K.P. broj 2963/2 KO Kljajićevo, Sombor – JP „Emisiona tehnika i veze“, iz
Beograda
10. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje stanice za snabdevanje
motornih vozila gorivom sa instalacijama za TNG „Petrol“
11. Studije o proceni uticaja na životnu sredinu zatečenog stanja projekta distributivnog
centra za skladištenje i pretakanje tečnog naftnog gasa (TNG), PETROL LPG d.o.o. iz
Beograda
12. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta Proizvodno–poslovni kompleks za
klasifikaciju šljunka i proizvodnju betona ”Rušanj”
13. Studija o proceni uticaja zatečenog stanja industrijskog kompleksa Kompanije „Toza
Marković“ a.d. na životnu sredinu
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
26
14. Studija o proceni uticaja zatečenog stanja na životnu sredinu proizvodnog kompleksa za
izradu glinene opeke - građevinskog materijala - A.D. "Potisje Kanjiža" iz Kanjiže
15. Studija procene uticaja zatečenog stanja na životnu sredinu kompleksa postrojenja za
klasifikaciju šljunka, proizvodnju betona, skladištenje i tretman neopasnog građevinskog
otpada u mobilnom drobiličnom postrojenju - „Elita-Cop“ d.o.o.iz Beograda
16. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta proizvodnje gas-betonskih blokova -
Xella Srbija d.o.o iz Lazarevca
17. Studija procene uticaja na životnu sredinu kompleksa terminala za skladištenje i pretovar
naftnih derivata sa pristanom na dunavu u Industrijskoj zoni Smedereva „NAFTA“ AD
18. Studija o proceni uticaja zatečenog stanja postrojenja za skladištenje, distribuciju i
promet naftnih derivata na životnu sredinu, "VML" Privredno društvo za proizvodnju,
trgovinu i usluge d.o.o
19. Studije o proceni uticaja na životnu sredinu, projekta skladište naftnih derivata „NIS”a.d.
u Nišu
20. Studija procene uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje razvodnog gasovoda RG
11-02 Leskovac-Vranje, sa pratećim objektima, na teritoriji grada Leskovca -
„YUGOROSGAZ“ a.d. iz Beograda
21. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje razvodnog gasovoda RG
11-02 Leskovac-Vranje, sa pratećim objektima, na teritoriji grada Vranja -
„YUGOROSGAZ“ a.d. iz Beograda
22. Procena stanja zaštite životne sredine i zdravlja i bezbednosti na radu za potrebe
privatizacije „Instituta za puteve”, (Beograd, Ekonomski institut), član ekološkog tima,
Februar 2007 – mart 2007. g.
23. Procena stanja zaštite životne sredine i zdravlja i bezbednosti na radu za potrebe
privatizacije „Porečje” Vučje (Ekonomski institut), vođa ekološkog tima, 2007.-maj
2008
24. Studija procene uticaja na životnu sredinu projekta multifunkcionalnog centra na
Srebrnom jezeru, „Silver Lake Investment“ d.o.o.
25. Studija procene uticaja izgradnje komercijalno tržnog centra „OMNIS“ na životnu
sredinu
26. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja i tretmana otpadnog
aluminijuma i legura aluminijuma - „Helion“ d.o.o., Čačka
27. Studija procene uticaja na životnu sredinu „Ekometal“, Saraorci, Smederevo
28. Studija procene uticaja na životnu sredinu TNG, EPS „Rudarski basen Kolubara“ d.o.o
29. Studija procene uticaja na životnu sredinu „GRANEXPORT“, Pančevo
30. Studija procene uticaja kompleksa „Larico Plus” d.o.o. u Rumi
31. Studija o proceni uticaja rečnog pretakališta i pristana, trase gasovoda i skladišta za tečni
naftni gas (TNG) na životnu sredinu „MB Gas Oil” d.o.o. iz Beograda
32. Studija procene uticaja na životnu sredinu TC „Merkator“, Šabac i TC „Merkator“,
Kruševac
33. Studija o proceni uticaja rekonstrukcije postrojenja u proizvodnom procesu Preduzeća
„ŠPIK IVERICA“ a.d. „Gruppo fantoni“ na životnu sredinu
34. Procena stanja zaštite životne sredine za „Apatinsku pivaru“-Apatin
35. Procena uticaja rekonstrukcije i dogradnje postojeće benziske stanice i dogradnje TNG
postrojenja u Velikom Gradištu na životnu sredinu
36. Studija procene uticaja izgradnje parkinga-kompleksa za parkiranje motornih vozila na
kat. parc. br. 2366/180 K.O. Veliko Gradište, na životnu sredinu
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
27
37. Studija o proceni uticaja projekta „Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Lajkovca“
u Lajkovcu, na životnu sredinu
38. Stručni konsultant za LEAP - Lokalni ekološki akcioni plan opstina Vračar, Blace i
Lokalni ekološki akcioni plan Grada Vranja, Grada Kragujevca i Gradske opštine
Obrenovac
39. Elaborat stručne analize o nivou zagađenosti životne sredine na lokaciji bivšeg „IMT-
FOM“ - a a.d. u stečaju, na kojoj je sada u zakupu „LIVNICA A&T“ d.o.o.
40. Konsultanske usluge vezane za tehnički prijem i zaštitu od buke u brodogradilištu
„BOMEX“, u Zrenjaninu
41. Studija procene uticaja na životnu sredinu zatečenog stanja Logističko distributivnog
centra „Nelt Co“ u Dobanovcima
42. Studija procene uticaja zatečenog stanja projekata“Postrojenje za skladištenje neopasnog
otpada“ ECOCETAS“ d.o.o.
1. Planovi upravljanja otpadom za preduzeća: JP „Elektroprivreda Srbije“, Galenika a.d.,
Površinski kopovi Kolubara, Gorenje d.o.o., Mercedes Benz Srbija i Crna Gora d.o.o.
Špik iverica, Delta holding, Kartonval d.o.o, Velefarm a.d.,Tipografik Plus d.o.o., Kiler
Auto d.o.o., Auto Kuća Luka d.o.o., Fiat automobili Srbija d.o.o., Radiodifuzne ustanove
– Radio televizije Srbije (RTS), Valy d.o.o.
2. Dokumentacija za ishodovanje integrisane dozvole (IPPC dozvole) za preduzeća: Knauf
Insulation d.o.o. iz Surdulice, Livnica Kikinda automobilska industrija d.o.o., „Potisje
Kanjiža“ a.d iz Kanjiže, „Toza Marković“ a.d. iz Kikinde, Energo Zelena d.o.o. iz Inđije,
„Farmahalas“ d.o.o. iz Ade.
II Član tehničke komisije pri Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja na oceni
sledećih Studija:
1. Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta - KOMPLEKSA 2 -
NACIONALNA KUĆA „BRUS“ na kat. parc. br. 8/3 K.O. Brzeće, opština Brus
2. Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta- KOMPLEKSA 3- PANSIONI
ETNO-NASELJA NA KOPAONIKU na lokalitetu „Jaram“, na delu kat. parc. 8/8 K.O.
Brzeće, opština Brus
3. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta Dalekovoda 400KV br. 451
Beograd 8-Pančevo 2
4. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta – privremenog skladišta rabljenog
ulja u okviru postojećeg magacina za skladištenje ulja u originalnom pakovanju na KP.
br. 531/1 KO Dublje, opština Svilajnac
5. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje skladišta za privremeno
skladištenje otpada u „TE Nikola Tesla B“ u Obrenovcu
6. Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta uklanjanja benzinske stanice BS
„Golubac” u ulici put za Donji Milanovac bb
7. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta: Rekonstrukcija objekata za
reciklažu nemetalnih otpadaka i ostataka mineralnih ulja, prečišćavanja i prerade
emulzija i zauljenih voda „Ekosekund“, Krnjača, Beograd.
8. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta eksploatacije podzemnih voda na
vodozahvatu „Ključ“, na teritoriji grada Požarevca
9. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu Projekta za sakupljanje, transport i tretman
opasog otpada u mobilnom postrojenju na teritoriji Republike Sbije za „EKO 21“,
Dobrica, Alibunar
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
28
10. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta: skladištenje opasnog otpada -
otpada iz termičke metalurgije bakra i ostalih obojenih metala, otpada od livenja
odlivaka od obojenih metala, otpadnih kablova i istrošenih akumulatora na KP broj 1534
KO Kragujevac 1, za operatera „ŠUMADIJA SIROVINE“
11. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta: Izgradnja rezervoara R-23, R-24,
R-25 i R-26 od po 20 000 m3 sa povezivanjem na infrastrukturne objekte za Direkciju za
robne rezerve
12. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u
Kraljevu
13. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja i tretmana opasnog
otpada – električnog i elektronskog otpada i otpadnih vozila na KP 2046/1 KO Donji
Adrovac
14. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta – postrojenja za skladištenje i
tretman električnog i elektronskog otpada i otpadnih guma na KP br. 2639/33, 2639/59,
2639/60, 2639/63, 2639/64, 2639/65, 2639/69, 2639/70, 1763/4, 4201, 4200, 4199, 4198,
4197, 4196, 4195, 4202 KO Palanka 2, Opština Smederevska Palanka
15. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta: „ Tematski etnopark
tradicionalnog graditeljstva Južne Srbije“ na kp broj 9808/2 KO Vlasina Rid, na
teritoriji opštine Surdulca
16. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta TS 220/110 Kv Bistrica
17. Ažurirana studija o proceni uticaja dalekovoda na životnu sredinu DV 2 x 110 kV
br.106 AB TS Valjevo – HE Zvornik, rekonstrukcija deonice E+A, G i H, „Elektroistok
- Projektni biro d.o.o.“, Rovinjska br. 14, Beograd
18. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta proizvodnje predizolovanih cevnih
sistema i skladištenja opasnih hemikalija koje se koriste u proizvodnom procesu
(komponenta A-poliol, u maksimalnoj količini od 14980 kg; komponenta B-izocijanat u
maksimalnoj količini od 17220 kg;ciklopentan u maksimalnoj količini od 680 kg) na
K.P 2770/14 KO Aleksinac Varoš, SO Aleksinac, Nosioca projekta „ISOPLUS“ d.o.o.
Beograd
19. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta prve faze inovacije kompleksa
kompleksa TPS Zemun
20. Studija o proceni uticaja zatečenog stanja na životnu sredinu postrojenja za skladištenje
opasnog otpada i to otpadnih akumulatora i baterija raznog porekla (do 4 tone dnevno),
kao i električnog i elektronskog otpada (do 4 tone dnevno) na kp.br. 2289 KO Železnik,
GO Čukarica, Grad Beograd
21. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta: Skladištenje opasnog otpada –
istrošenih olovnih akumulatora na KP br. 10429/16 KO Kragujevac 4, grad Kragujeva
22. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta rekonstrukcije MHE Vučje na reci
Vučjanki
III Član tehničke komisije opštine Ćuprija na oceni studija:
1. Studije o proceni uticaja zatečenog stanja na životnu sredinu Objekta za neškodljivo
uklanjanje nejestivih sporednih proizvoda životinjskog porekla i uginulih životinja na
katastarskoj parceli br. 5970/1, KO Ćuprija-Van, investitora Veterinarska ustanova
„Napredak“ Ćuprija, Terakovo naselje bb
2. Studije o proceni uticaja projekta „Izgradnja instalacije radio bazne stanice KG 3118“ na
životnu sredinu
3. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu bazne stanice mobilne telefonije „JA54,
JAU54 Ćuprija- 11. Oktobra“, u Ćupriji
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
29
IV Član tehničke komisije opštine Paraćin na oceni studija:
1. Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta radio bazne stanice „Paraćin
sportska hala“ br. EM-2013-037-ST
2. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta bazne stanice mobilne telefonije-
“Paraćin - Sportska hala” JA61, JAU61, u Paraćinu;
3. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu bazne stanice mobilne telefonije „Paraćin 2“
– JA07/JAH07/JAU07/JAL07, u Paraćinu
4. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta radio bazne stanice mobilne
telefonije-“JA64, JAU6- u Paraćinu-Jovana Skerlića”
5. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu bazne stanice mobilne telefonije
„KG3184_07JA_Paraćin istok”, u Paraćinu
6. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu bazne stanice mobilne telefonije „Paraćin 7“,
Nemanjina bb, u Paraćinu
7. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu bazne stanice mobilne telefonije „Paraćin 3“,
Kralja Milutina br.46, poslovni objekat „Delišes“ u Paraćinu
8. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu bazne stanice mobilne telefonije „Paraćin 4“
9. Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta bazne stanice mobilne telefonije-
“JA 77, JAU77 PARAĆIN -ŽELIVODA” PARAĆIN
V Član tehničke komisije pri Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, Gradske uprave Grada
Beograda
1. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu farme muznih krava na kp. Br. 112/2 KO
Kovilovo u okviru gazdinstva „Partizanski prelaz – PKB”, Vrbovsko, Padinska Skela,
Grad Beograd
2. Studija o proceni uticaja zatečenog stanja na životnu sredinu izvedenog projekta „Pogon
za proizvodnju hrane za životinje“ na k.p. 478, 480/1 i 482 KO Boljevci i delovima k.p.
483 I 487 KO Boljevci, GO Surčin
3. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje poslovno – stambenog
kompleksa u ulici Knez Danila 23-27 u Beogradu
4. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu stanice za snabdevanje gorivom u naselju
„Stepa Stepanović“ u Beogradu, Voždovac
5. Studija o proceni uticaja projekta javne podzemne garaže „Studentski trg – Rektorat“ na
KP br. 799 KO Stari Grad, u Beogradu, na životnu sredinu
Jadranka Radosavljević, diplomirani inženjer tehnologije, zamenik direktora u preduzeću
„Aurora green“ d.o.o. učestvovala kao član projektnog tima i saradnik na izradi više Studija
procena uticaja projekta na životnu sredinu, Procena stanja zaštite životne sredine, Izveštaja o
bezbednosti i Plana zaštite od udesa za opratere Seveso postrojenja i drugih projekata vezanih
za zaštitu životne sredine.
Autor je četiri naučno stručna rada u oblasti zaštite životne sredine i hemijskih udesa na
savetovanjima i konferencijama sa međunarodnim učešćem.
Na osnovu dopisa Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, br. 119-01-
00126/2016-16 od 19.07.2016. god član je:
- Tehničke komisije za ocenu studija o proceni uticaja na životnu sredinu
- Tehničke komisije za ocenu Izveštaja o bezbednosti i Plana zaštite od udesa
- Tehničke komisije za ocenu uslova utvrđenih u nacrtu integrisane dozvole.
Član tima i saradnik na sledećim projektima:
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
30
1. Studija o proceni uticaja zatečenog stanja poslovno-proizvodnog objekta- klanice Barba
d.o.o. Surčin na životnu sredinu
2. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta za skladištenje i reciklažu otpadnog
papira - Arabesa d.o.o. Beograd
3. Studija o proceni uticaja zatečenog stanja na životnu sredinu projekta postrojenja za
tretman opadne livačke šljake i mulja nastalog taloženjem otpadne vode iz procesa pranja
livačkih lonaca i sistema za prečišćavanje otpadnih gasova – skrubera, MG Serbien d.o.o.
4. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje emisione stanice
Kikinda na K.P. broj 11228/4 KO Kikinda – JP „Emisiona tehnika i veze“, iz Beograda
5. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje emisione stanice
Sombor na K.P. broj 2963/2 Ko Kljajićevo, Sombor – JP „Emisiona tehnika i veze“, iz
Beograda
6. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje stanice za snabdevanje
motornih vozila gorivom sa instalacijama za TNG „Petrol“
7. Studije o proceni uticaja na životnu sredinu zatečenog stanja projekta distributivnog
centra za skladištenje i pretakanje tečnog naftnog gasa (TNG), PETROL LPG d.o.o. iz
Beograda
8. Studija procene uticaja na životnu sredinu kompleksa terminala za skladištenje i pretovar
naftnih derivata sa pristanom na Dunavu u Industrijskoj zoni Smedereva „NAFTA“ AD
9. Studija o proceni uticaja zatečenog stanja postrojenja za skladištenje, distribuciju i
promet naftnih derivata na životnu sredinu, "VML" Privredno društvo za proizvodnju,
trgovinu i usluge d.o.o
10. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje rezervoara R-7 I R-8 od
po 500 m3 za skladištenje biodizela u Gradu Nišu, NIS AD Novi Sad, Blok Prerada,
Novi Sad
11. Studija procene uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje razvodnog gasovoda RG
11-02 Leskovac-Vranje, sa pratećim objektima, na teritoriji grada Leskovca -
„YUGOROSGAZ“ a.d. iz Beograda
12. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje razvodnog gasovoda RG
11-02 Leskovac-Vranje, sa pratećim objektima, na teritoriji grada Vranja -
„YUGOROSGAZ“ a.d. iz Beograda
13. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta proizvodnje gas-betonskih blokova,
XELLA SRBIJA d.o.o. iz Vreoca
14. Studija procene uticaja na životnu sredinu projekta Proizvodno–poslovni kompleks
za klasifikaciju šljunka i proizvodnju betona ”Rušanj”, "INGRAP-OMNI“ d.o.o.,
Beograd
15. Studija procene uticaja zatečenog stanja na životnu sredinu kompleksa postrojenja za
klasifikaciju šljunka, proizvodnju betona, skladištenje i tretman neopasnog građevinskog
otpada u mobilnom drobiličnom postrojenju - „Elita-Cop“ d.o.o. iz Beograda
16. Studija procene uticaja na životnu sredinu projekta multifunkcionalnog centra na
Srebrnom jezeru, „Silver Lake Investment“ d.o.o.
17. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja i tretmana otpadnog
aluminijuma i legura aluminijuma - „Helion“ d.o.o., Čačak
18. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta privremenog skladištenja i tretmana
neopasnog otpada fabrike za preradu plastičnih masa "Plastika"a.d., Nova Varoš
19. Studija procene uticaja zatečenog stanja projekata“Postrojenje za skladištenje neopasnog
otpada“ ECOCETAS“ d.o.o.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
31
20. Studija o proceni uticaja postrojenja za antikorozivnu zaštitu delova na životnu sredinu,
Opština Lajkovac
21. Izveštaj o proceni stanja životne sredine „Tarkett“ d.o.o. Bačka Palanka
22. Izveštaj o bezbednosti i Plan zaštite od udesa za preduzeća: VML d.o.o., Beograd, MSK
Kikinda, Hipol ad. Odžaci, Fabrika šećera TE-TO Senta
23. Planovi upravljanja otpadom za preduzeća: JP „Elektroprivreda Srbije“, Mercedes Benz
Srbija i Crna Gora d.o.o., Delta holding, Velefarm a.d., Knauf Insulation d.o.o., Golden
lady d.o.o, Radiodifuzne ustanove – Radio televizije Srbije (RTS), Valy d.o.o.
24. Planovi upravljanja otpadom za lokalne samouprave: Lokalnog plana upravljanja
otpadom na teritoriji grada Vranja, Lokalnog plana upravljanja komunalnim otpadom
opštine Koceljeva, Lokalnog plana upravljanja komunalnim otpadom opštine Boljevac,
Projekta sanacije, rekultivacije i zatvaranja smetlišta na lokalitetu „Smetlište“ u naselju
Opovo
25. Dokumentacija za ishodovanje integrisane dozvole (IPPC dozvole) za preduzeća: Srpsku
fabriku stakla iz Paraćina, Knauf Insulation d.o.o. iz Surdulice, Livnica Kikinda
automobilska industrija d.o.o., "Potisje Kanjiža" a.d iz Kanjiže, Energo zelena d.o.o. iz
Inđije.
II Savetnik za hemikalije za više od 10 preduzeća (Uverenje o položenom ispitu za Savetnika
za hemikalije, Univerzitet u Beogradu, Farmaceutski fakultet, br. 13/16 od 11.07.2016).
Ana Spasić, diplomirani inženjer tehnologije, stručni saradnik za izradu Studija o proceni
uticaja na životnu sredinu i dokumentacije za dobijanje integrisane dozvole (IPPC) u
preduzeću „Aurora green“ d.o.o. Učestvovala kao stručni saradnik na izradi više Studija
procena uticaja projekta na životnu sredinu i drugih projekata vezanih za zaštitu životne
sredine.
Autor je dva naučno stručna rada u oblasti zaštite životne sredine na savetovanjima i
konferencijama sa međunarodnim učešćem.
Ključne reference:
Član tima i saradnik na sledećim projektima:
1. Studija o proceni uticaja zatečenog stanja poslovno-proizvodnog objekta- klanice Barba
d.o.o. Surčin na životnu sredinu
2. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta za skladištenje i reciklažu otpadnog
papira - Arabesa d.o.o. Beograd
3. Studija o proceni uticaja zatečenog stanja na životnu sredinu projekta postrojenja za
tretman opadne livačke šljake i mulja nastalog taloženjem otpadne vode iz procesa pranja
livačkih lonaca i sistema za prečišćavanje otpadnih gasova – skrubera, MG Serbien d.o.o.
4. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje stanice za snabdevanje
motornih vozila gorivom sa instalacijama za TNG „Petrol“
5. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja i tretmana otpadnog
aluminijuma i legura aluminijuma - „Helion“ d.o.o., Čačak
6. Studija procene uticaja zatečenog stanja projekata“Postrojenje za skladištenje neopasnog
otpada „ECOCETAS“ d.o.o.
7. Studija o proceni uticaja proširenja skladišta derivata nafte Privrednog društva za
proizvodnju, trgovinu i usluge „VML“ d.o.o na životnu sredinu
8. Studija o količinama, kvalitetu i tretmanu industrijskih otpadnih voda u opštini Trstenik
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
32
9. Planovi upravljanja otpadom za preduzeća: JP „Elektroprivreda Srbije“, Knauf Insulation
d.o.o., Fiat Automobili Srbija Kragujevac, Gorenje d.o.o. Valjevo, Energo-Zelena d.o.o.
Inđija, JKP Vodokanal Sombor
10. Planovi upravljanja otpadom za lokalne samouprave: Lokalnog plana upravljanja
komunalnim otpadom opštine Boljevac, Projekta sanacije, rekultivacije i zatvaranja
smetlišta na lokalitetu „Smetlište“ u naselju Opovo
11. Dokumentacija za ishodovanje integrisane dozvole (IPPC dozvole) za preduzeća: Knauf
Insulation d.o.o. iz Surdulice, Livnica Kikinda automobilska industrija d.o.o., „Energo-
Zelena d.o.o. iz Inđije, „Farmahalas“ d.o.o. iz Ade
12. Planovi upravljanja zaštitom životne sredine (EMP): Joint Venture između „RIVOLI“
S.P.A. „INTERCANTIERI VITTADELLO“ S.P.A. „ADIGE BITUMI“ S.P.A. – za
deonicu autoputa Е – 80 Čiflik – Staničenje; Joint Venture between COLLINI LAVORI
S.P.A., RIVOLI S.P.A., FRIULANA BITUMI S.R.L. GEMAX D.O.O. – za tunele
Predejane i Manajle i za deonicu auto-puta Е – 75 Grdelica – Caričina dolina
13. Audit zaštite životne sredine na lokacijama i postrojenjima javnog preduzeća
„Elektroprivreda Srbije“ (PD „HE Đerdap“, PD „Drinsko-Limske HE“, PD „TE Nikola
Tesla“, PD „TE-KO Kostolac“, PD „Panonske TE-TO“, PD „RB Kolubara“, PD
„Elektrovojvodina“, PD „Elektrodistribucija Beograd“, PD Elektrosrbija“, PD „Centar“,
PD „Jugoistok“) za period 2012-2013. god.
14. Audit zaštite životne sredine na lokacijama i postrojenjima javnog preduzeća
„Elektroprivreda Srbije“ (PD „HE Đerdap“, PD „Drinsko-Limske HE“, PD „TE Nikola
Tesla“, PD „TE-KO Kostolac“, PD „Panonske TE-TO“, PD „RB Kolubara“, PD
„Elektrovojvodina“, PD „Elektrodistribucija Beograd“, PD Elektrosrbija“, PD „Centar“,
PD „Jugoistok“) za period 2014-2015. god.
15. Analiza rezultata merenja „nultog stanja“ sa izveštajima o ispitivanju parametara
zagađivanja zemljišta i podzemnih voda- kompleks bivše fabrike gumenih proizvoda
„REKORD“ Rakovica
16. Analiza rezultata merenja „nultog stanja“ sa izveštajima o ispitivanju parametara
zagađivanja zemljišta- kompleks fabrike „PRVA ISKRA – BAZNA HEMIJA“ – u
restrukturiranju i fabrike za proizvodnju linearnog alkil benzola „PRVA ISKRA – LAB“
D.O.O. BARIČ – u restrukturiranju, BARIČ
17. Elaborat- Mapa lokacija pijezometara na gradskoj deponiji opštine Trstenik sa tehničkim
uslovima za postavljanje pijezometara i definisanim parametrima kontrole podzemne
vode
18. Analiza rezultata merenja „nultog stanja“ sa izveštajima o ispitivanju parametara
zagađivanja zemljišta i podzemnih voda- lokacija buduće Fabrike automobilskih delova
MTE Barič
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
33
1.0. UVOD
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila,
olovnih akumulatora,otpadnih ulja i drugih vrsta opasnog tečnog otpada kao i tretman
otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica, Petra Komarčevića bb, Radulovac, investitora
„Green Idea“ d.o.o., uslovljena je Rešenjem (353-02-145/2017-16 od 27.02.2017. godine)
nadležnog organa – Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine.
Na osnovu definisanog Projektnog zadatka, idejnog projekata, ostale tehničke dokumentacije,
obilaska lokacije i regulative, multidisciplinarni tim preduzeća „Aurora green“ d.o.o. je
pristupio izradi Studije o proceni uticaja na životnu sredinu postrojenja za tretman otpadnih
vozila i skladištenje otpada investitora „Green Idea“ d.o.o.
Multidisciplinarni tim za izradu studije čine:
- Zorica Isoski, dipl. inž. zaštite životne sredine
- Jadranka Radosavljević, dipl. inž. tehnologije
- Ana Spasić, dipl. inž. tehnologije.
1.1. Metodologija izrade i sadržaj Studije o proceni uticaja na životnu sredinu
Metodologija i sadržaj Studije o proceni uticaja, su definisani Pravilnikom o sadržini studije o
proceni uticaja na životnu sredinu („Sl. glasnik RS“, br. 69/05) i “Rešenjem“ br: 353-02-
145/2017-16 kojim je utvrđena potreba izrade Studije, i određen sadržaj i obim Studija o
proceni uticaja na životnu sredinu postrojenja za tretman otpadnih vozila i skladištenje
elektronskog i električnog otpada, na k.p. 12651/1, KO Loznica, Petra Komarčevića bb,
Radulovac, investitora „Green Idea“ d.o.o., izdatim dana 27.02.2017. godine od strane
Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine.
Svrha Studije je da se kvalitativno vrednuje postojeće stanje životne sredine na prostoru na
kome se nalazi predmetno postrojenje, definišu i kvantifikuju mogući uticaji, definišu mere
zaštite i monitoring životne sredine.
Metodološki pristup, kojim se vrši procena uticaja ovog objekta na životnu sredinu, čini
nekoliko koraka, i to:
1. Prikupljanje osnovnih informacija, što podrazumeva identifikaciju:
osnovnih izvora i načina ugrožavanja životne sredine,
karakteristika zemljišta, reljefa i pejzaža na lokaciji objekta, klime područja sa
meteorološkim podacima i dr.
kvaliteta vazduha,
kvaliteta vode (podzemne i površinske),
flore i faune na posmatranom terenu, i
postojeće populacije sa demografskim karakteristikama.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
34
2. Procena uticaja na osnovu kvantifikacije sledećih elemenata:
veličine izvora i vrste zagađivanja,
dominantno zagađujućih materija i njihovih karakteristika,
stanja kvaliteta životne sredine, i
procene prostorne raspodele dominantnih zagađujućih materija.
3. Analiza ugroženosti, pod kojom se podrazumeva identifikacija svih osetljivih resursa u
okolini kompleksa tj. ljudi, materijalnih i prirodnih dobara rađena je na osnovu
Leopoldove matrice.
4. Određivanje mera zaštite na osnovu rezultata procene stepena uticaja, za sve činioce
životne sredine (vazduh, voda, zemljište), uključujući preventivne, tehničko-tehnološke i
organizacione mere zaštite.
1.2. Sadržaj Studije procene uticaja na životnu sredinu
Procena uticaja se radi na osnovu karakteristika definisane lokacije, postojećeg stanja životne
sredine na njoj, tehničko-tehnoloških karakteristika objekta i procesa, kao i drugih
raspoloživih podataka i dokumentacije koja je urađena za predmetnu lokaciju.
Studija procene uticaja na životnu sredinu obavezno sadrži podatke utvrđene Zakonom, i to:
podatke o nosiocu projekta;
opis lokacije na kojoj se planira izvođenje projekta;
opis projekta;
prikaz glavnih alternativa koje je nosilac projekta razmatrao;
prikaz stanja životne sredine na lokaciji i bližoj okolini (mikro i makro lokacija);
opis mogućih značajnih uticaja projekta na životnu sredinu;
procenu uticaja na životnu sredinu u slučaju udesa;
opis mera predviđenih u cilju sprečavanja, smanjenja i, gde je to moguće,
otklanjanja svakog značajnijeg štetnog uticaja na životnu sredinu;
program praćenja uticaja na životnu sredinu;
netehnički kraći prikaz prethodno navedenih podataka;
podatke o tehničkim nedostacima ili nepostojanju odgovarajućih stručnih znanja i
veština ili nemogućnosti da se pribave odgovarajući podaci.
Podaci o nosiocu projekta spadaju u opšte informacije i obavezno sadrže: naziv i adresu
nosioca projekta, broj telefona, e-mail adresu i dr. U opšte podatke koje studija mora da
sadrži, spadaju i informacije o licima koja su učestvovala u izradi Studije, podaci o
odgovornom licu, zatim datum izrade Studije, potpis i pečat odgovornog lica.
Opis lokacije obuhvata:
podatke o lokaciji (makrolokaciji i mikrolokaciji) sa kartografskim prikazom
odgovarajuće razmere (katastarska parcela predmetnog postrojenja, položaj u
odnosu na infrastrukturne koridore, udaljenost od najbližih objekata i sl.);
postojeće stanje životne sredine;
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
35
prikaz geomorfoloških, geoloških, pedoloških, hidrogeoloških i seizmoloških
karakteristika terena;
podatke o osnovnim hidrološkim karakteristikama, kao i podatke o izvorištu
vodosnabdevanja;
prikaz klimatskih karakteristika sa odgovarajućim meteorološkim pokazateljima;
opis flore i faune, zaštićenih prirodnih dobara, retkih i ugroženih divljih biljnih i
životinjskih vrsta i njihovih staništa i vegetacije;
pregled osnovnih karakteristika pejzaža;
pregled objekata i dobara kulturno-istorijske baštine;
podatke o naselju, gustini naseljenosti i demografskim karakteristikama u odnosu
na planirani projekat;
podatke o objektima infrastrukture i suprastrukture;
razloge za izbor predložene lokacije.
Opis lokacije sadrži i podatke o drugim zaštićenim područjima, arheološkim nalazištima,
osetljivim područjima i sl.
Opis projekta sadrži:
opis projekta i planirane aktivnosti, njihove tehnološke i druge karakteristike
(izgled, dimenzije i raspored objekata u okviru predmetnog objekta i dr.);
prikaz vrste i količine potrebnog materijala za izgradnju (konstrukcija i
materijalizacija objekta);
opis tehnološkog procesa;
opis komunalne infrastrukture (snabdevanje vodom i električnom energijom,
priključenje na telefonsku mrežu, odvođenje otpadnih voda, odlaganje otpada);
prikaz tehnologije tretiranja svih vrsta otpadnih materija.
Opis mogućih značajnih uticaja projekta na životnu sredinu sadrži kvalitativni i
kvantitativni prikaz mogućih promena u životnoj sredini za vreme izvođenja radova, u toku
redovnog rada, eventualnog prestanka rada i u slučaju udesa, kao i procenu da li su promene
privremenog ili trajnog karaktera, i obuhvata naročito:
zagađivanje vazduha, vode i zemljišta;
emitovanje buke, vibracija i zračenja;
uticaj na zdravlje stanovništva;
ostale uticaje (uticaj na mikroklimu lokacije, ekosisteme, pejzažne karakteristike,
naseljenost itd.).
Za preliminranu identifikaciju uticaja rada predmetnog postrojenja na životnu sredinu
korišćena je Leopoldova matrica.
Mere koje će se preduzeti za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu
sredinu uključuju mere za uređenje prostora, tehničko-tehnološke, sanitarno-higijenske,
organizacione, preventivne i druge mere. Tu spadaju:
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
36
mere predviđene zakonom i drugim propisima, normativima i standardima i
rokove za njihovo sprovođenje;
mere zaštite predviđene projektnom dokumentacijom;
mere zaštite prilikom izgradnje i uređenja lokacije;
mere zaštite vazduha, vode i zemljišta;
mere zaštite od buke;
mere koje će se preduzeti u slučaju udesa;
planove i tehnička rešenja zaštite životne sredine (tretman i dispozicija otpadnih
materija, rekultivacija, sanacija i dr);
druge mere koje mogu uticati na sprečavanje ili smanjenje štetnih uticaja na
životnu sredinu.
Grafički deo Studije sa prilozima obuhvata izbor grafičkih dokumenata iz projekta
relevantnih za procenu uticaja (idejni i glavni projekti, situacioni plan i sl.), kopije uslova
nadležnih institucija itd.
1.3. Zakonska regulativa
Pravnu osnovu na kojoj se temelji ova Studija procene uticaja na životnu sredinu čine
zakonske odredbe i odgovarajuća podzakonska akta kojom je ova materija regulisana:
1. Zakon o zaštiti životne sredine („Sl. glasnik RS“, br. 135/04, 36/09 - dr. zakon, 72/09
- dr. zakon, 43/11 – US i 14/16);
2. Zakon o planiranju i izgradnji („Sl. glasnik RS“, br. 72/09, 81/09- ispr., 64/10- US,
24/11, 121/12, 42/13- US, 50/13- US, 98/13- US, 132/14 i 145/14);
3. Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu („Sl. glasnik RS“, br.135/04 i 36/09);
4. Zakon o zaštiti vazduha („Sl. glasnik RS“, br. 36/09 i 10/13);
5. Zakon o vodama („Sl. glasnik RS“, br. 30/10, 93/12 i 101/16);
6. Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini („Sl. glasnik RS“, br. 36/09 i 88/10);
7. Zakon o upravljanju otpadom („Sl. glasnik RS“, br. 36/09, 88/10 i 14/16);
8. Zakon o ambalaži i ambalažnom otpadu („Sl. glasnik RS“, br.36/09);
9. Zakon o zaštiti prirode („Sl. glasnik RS“, br. 36/09, 88/10, 91/10 - ispr. i 14/16);
10. Zakon o zaštiti zemljišta („Sl. Glasnik RS“, br. 112/15)
11. Zakon o kulturnim dobrima („Sl. glasnik RS“, br.71/94, 52/11 - dr. zakoni i 99/11- dr.
zakoni);
12. Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu („Sl. glasnik RS“, br.101/05 i 91/15);
13. Zakon o zaštiti od požara („Sl. glasnik RS“, br. 111/09 i 20/15);
14. Zakon o vanrednim situacijama („Sl. glasnik RS“, br. 111/09, 92/11 i 93/12);
15. Zakon o eksplozivnim materijama, zapaljivim tečnostima i gasovima („Sl. glasnik
SRS“, br. 44/77, 45/85 i 18/89 i „Sl. glasnik RS“, br. 53/93, 67/93, 48/94 i 101/05-
dr.zakon);
16. Zakon o potvrđivanju konvencije o dostupnosti informacija, učešću javnosti u
donošenju odluka i pravu na pravnu zaštitu u pitanjima životne sredine („Sl. glasnik
RS” br. 38/09);
17. Zakon o tehničkim zahtevima za proizvode i ocenjivanju usaglašenosti („Sl. glasnik
RS“ br.36/09);
18. Pravilnik o sadržini studije o proceni uticaja na životnu sredinu („Sl. glasnik RS“, br.
69/05);
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
37
19. Pravilnik o postupku javnog uvida, prezentaciji i javnoj raspravi o studiji i o proceni
uticaja na životnu sredinu („Sl. glasnik RS“ br. 69/05);
20. Pravilnik o načinu i postupku upravljanja otpadnim vozilima ("Sl. glasnik RS", br.
98/2010);
21. Pravilnik o uslovima i načinu sakupljanja, transporta, skladištenja i tretmana otpada
koji se koristi kao sekundarna sirovina ili za dobijanje energije („Sl. glasnik RS“, br.
98/10);
22. Pravilnik o načinu skladištenja, pakovanja i obeležavanja opasnog otpada („Sl.
glasnik RS“, br. 92/10);
23. Pravilnik o obrascu dokumenta o kretanju opasnog otpada, obrascu prethodnog
obaveštenja, načinu njegovog dostavljanja i uputstvu za njihovo popunjavanje ("Sl.
glasnik RS", br. 17/2017);
24. Pravilnik o obrascu dokumenta o kretanju otpada i uputstvu za njegovo popunjavanje
(„Sl. glasnik RS“, br. 72/09 i 114/13);
25. Pravilnik o uslovima, načinu i postupku upravljanja otpadnim uljima („Sl. glasnik
RS“, br. 71/10);
26. Pravilnik o načinu i postupku upravljanja istrošenim baterijama i akumulatorima ("Sl.
glasnik RS", br. 86/2010);
27. Pravilnik o listi električnih i elektronskih proizvoda, merama zabrane i ograničenja
korišćenja električne i elektronske opreme koja sadrži opasne materije, načinu i
postupku upravljanja otpadom od električnih i elektronskih proizvoda ("Sl. glasnik
RS", br. 99/2010);
28. Pravilnik o postupanju sa otpadom koji sadrži azbest ("Sl. glasnik RS", br. 75/2010);
29. Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri izlaganju azbestu ("Sl.
glasnik RS", br. 106/2009, 6/2010 i 15/2010);
30. Pravilnik o obrascu dnevne evidencije i godišnjeg izveštaja o otpadu sa uputstvom za
njegovo popunjavanje („Sl. glasnik RS“, br. 95/10 i 88/15);
31. Pravilnik o sadržini i obrascu zahteva za izdavanje vodnih akata i sadržini mišljenja u
postupku izdavanja vodnih uslova („Sl. glasnik RS“, br. 74/10, 116/12 i 58/14);
32. Pravilnik o načinu i uslovima za merenje količine i ispitivanje kvaliteta otpadnih voda
i sadržini izveštaja o izvršenim merenjima („Sl. glasnik RS“ br. 33/16);
33. Pravilnik o metodama merenja buke, sadržini i obimu izveštaja o merenju buke („Sl.
glasnik RS“, br. 72/10);
34. Pravilnik o bezbednosti mašina („Sl. glasnik RS“, br. 13/10);
35. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu skladišta od požara i eksplozija („Sl.
Glasnik SRS“, br. 24/87);
36. Pravilnik o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara („Sl. list
SFRJ“, br. 30/91);
37. Uredba o indikatorima buke, graničnim vrednostima, metodama za ocenjivanje
indikatora buke, uznemiravanja i štetnih efekata buke u životnoj sredini („Sl. glasnik
RS“, br. 75/10);
38. Uredba o programu sistemskog praćenja kvaliteta zemljišta, indikatorima za ocenu
rizika od degradacije zemljišta i metodologiji za izradu remedijacionih programa („Sl.
glasnik RS“, br. 88/10);
39. Uredba o utvrđivanju liste projekata za koje je obavezna procena uticaja i liste
projekata za koje se može zahtevati procena uticaja na životnu sredinu („Sl. glasnik
RS“ br. 114/08);
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
38
40. Uredba o graničnim vrednostima emisije zagađujućih materija u vode i rokovima za
njihovo dostizanje („Službeni glasnik RS“, br. 67/11, 48 /12 i 1/16);
41. Uredba o uslovima za monitoring i zahtevima kvaliteta vazduha („Sl. Glasnik RS“ br.
11/10, 75/10 i 63/13);
42. Uredba o graničnim vrednostima emisija zagađujućih materija u vazduh iz
stacionarnih izvora zagađivanja, osim postrojenja za sagorevanje („Sl. Glasnik RS“,
br. 111/15);
43. Uredba o merenjima emisija zagađujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora
zagađivanja („Sl. Glasnik RS“, br. 5/16).
1.4. Dokumentaciona osnova
Projektna dokumentacija investitora koja je korišćena za izradu Studije procene uticaja:
1. Idejno rešenje, projekat tehnologije za reciklažu otpadnih motornih vozila i
skladištenje EE otpada, decembar 2016, Szam-projekting, Šabac;
2. Idejni projekat – Ograda na k.p. br. 12651/1 KO Loznica, Krovovi – društvo za
građevinarstvo, IDP 01-07/15, Loznica, jul 2015. godine;
3. Glavni projekat – Sportsko rekreativni objekat na k. p. br. 279/1 KO Loznica,
Krovovi – društvo za građevinarstvo, GP 3211/08, Loznica, novembar 2008.
godine;
4. Glavni projekat Promena namene objekta – Tretman i skladištenje sekundarnih
sirovina na k. p. br. 279/1 KO Loznica, Krovovi – društvo za građevinarstvo, IP
1708/10, Loznica, avgust 2010. godine;
5. Projekat izvedenog stanja el. instalacija – Poslovni objekat za tretman otpada
Petra Komarčevića bb Loznica, „EHG - tehnika“ – preduzeće za inženjering,
20/10, Loznica, jun 2010. godine.
6. Projekat izvedenog objekta, izrađen V.2015. od strane „Krovovi“ d.o.o. Loznica
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
39
2.0. OPIS UŽE I ŠIRE LOKACIJE NA KOJOJ SE PLANIRA IZVOĐENJE
PROJEKTA
2.1. Usklađenost izabrane lokacije sa prostorno-planskom dokumentacijom tj. sa
generalnim urbanističkim planom
„GREEN IDEA“ d.o.o. delatnost tretmana otpadnih vozila i skladištenje otpada koji sadrži
opasne komponente planira da obavlja na k.p. 12651/1 KO Loznica, u ulici Petra
Komarčevića bb, naselje Radulovac.
Lokacija je u listu nepokretnosti br. 13295 od 23.04.2015. izdatog od strane Republičkog
geodetskog zavoda, služba za katastar nepokretnosti Loznica upisana kao zemljište u
građevinskom području.
U skadu sa Informacijom o lokaciji koju je izdala Gradska uprava, Odeljenje za planiranje i
izgradnju Grada Loznica, broj 353-3-142/2016-V od 06.10.2016. godine, namena katastarske
parcele br. 12651/1 KO Loznica, je prema Planu generalne regulacije za naseljeno mesto
Loznica („Sl. list Grada Loznica“ br. 3/14) sledeća:
pretežna: sekundarna proizvodnja u prigradskim zonama i
dopunska: stanovanje uz poslovne i radne zone i tercijalne delatnosti (poslovno-
komercijalni, uslužno-trgovinski sadržaji i turističke delatnosti).
Na osnovu gore navedene informacije, predmetna katastarska parcela br. 12651/1 KO
Loznica ispunjava uslove kao građevinska parcela za izgradnju skladišta i objekta za
smeštaj i tretman otpadnih vozila i skladištenje elektronskog i električnog otpada koji
sadrži opasne komponente, pod uslovom da se svi uslovi zaštite životne sredine ispune.
Na predmetnoj lokaciji je prvobitno izgrađena zgrada poslovnih usluga (sportsko-rekreativni
objekat) ukupne bruto površine 100 m2 za koji je 04.08.2009. godine dobijena upotrebna
dozvola br.351-361/2009-05 (u prilogu). Nakon pet godina investitor se odlučio da izvši
promenu namene sportsko-rekreativnog objekta u objekat za tretman i skladištenje
sekundarnih sirovina za koje je ishodovao Rešenje o promeni namene objekta, Grad Loznica,
Gradska uprava, Odeljenje za planiranje i izgradnju, 351-3584/2010-V od 2.07.2014 godine(u
prilogu).U predmetnom objektu „GREEN IDEA“ d.o.o. od tada obavlja aktivnosti
skladištenja i tretmana neopasnog otpada za koje poseduje Rešenje o izdavanju integralne
dozvole za sakupljanje, transport i tretman neopasnog otpada, izdatu od Grada Loznice,
Gradska uprava, Odeljenje za planiranje i izgradnju, Grupa za poslove zaštite i unapređenje
zaštite životne sredine, br. 3-D/2014 od 27.06.2014. godine(u prilogu).
Nakon toga je dograđen poslovni objekat bruto površine 77,71 m2 koji je upisan na datoj
građevinskoj parceli po Zakonu o ozakonjenju objekta(u prilogu je posedovni list).
Lokacija je obezbeđena ogradom čija je izgradnja odobrena Rešenjem br. 351-276/2015-V od
10.08.2015. godine, izdatog od strane Gradske uprave, Odeljenje za planiranje i izgradnju,
Odsek za sprovođenje objedinjene procedure i planiranje(u prilogu).
2.2. Blizina područja zaštićenih međunarodnim, nacionalnim ili lokalnim propisima
(zaštićena dobra: prirodna, kulturna, istorijska...)
Na predmetnoj lokaciji nije registrovano prisustvo retkih ugroženih biljnih i životinjskih
vrsta, kao ni posebno vrednih biljnih zajednica.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
40
U bližoj, kao i u široj okolini predmetne lokacije, nema zaštićenih rezervata za posebno
značajne i retke biljne i životinjske vrste. Na teritoriji grada Loznica postoji jedno zaštićeno
prirodno dobro - Stablo hrasta lužnjaka "Debeli grm" u naselјu Runjani, površine 6,15 ari –
stavlјeno pod zaštitu 2003. godine.
Takođe, u neposrednoj blizini predmetne lokacije ne postoje objekti sa statusom kulturnih
dobara kakvi su manastiri, crkve, istorijski spomenici i sl. Ne postoje ni arheološka nalazišta
niti je područje zaštićeno u svrhu naučnih istraživanja. U široj okolini nalaze se četiri
zaštićena prostora kulturno-istorijskih vrednosti:
- Selo Tršić, manastir Tronoša površine 1.368 ha - stavlјeno pod zaštitu 1965.
- Draginac, površine 2,88 ha - stavlјeno pod zaštitu 1977.
- Tekeriš, površine 0,37 ha - stavlјeno pod zaštitu 1977.
- Gradski park u Banji Kovilјači.
2.3. Blizina zona sanitarne zaštite, vodotokova i izvora vodosnabdevanja
Na osnovu zahteva podnetog od strane „Green Idea“ d.o.o. iz Loznice, javnom preduzeću
„Vodovod i kanalizacija“ za dobijanje informacije za katastarsku parcelu br.12651/1 KO
Loznica se navodi da se ne nalazi u zonama sanitarne zaštite izvorišta JP „Vodovod i
kanalizacija“ Loznica (u prilogu).
Uža zaštitna zona izvorišta vodosnabdevanja “Zelenica”, ali i vodoizvorišta “Gornje polјe”,
napadnuta je izgradnjom objekata i privrednim aktivnostima. U užoj zaštitnoj zoni izvorišta
“Zelenica” identifikovano je postojanje dve pilane, dva ugostitelјska objekta, nekoliko
desetina stambenih objekata, što uz neadekvatnu polјoprivrednu proizvodnju predstavlјa
jedan od najvećih problema na teritoriji grada Loznice.
Naselje Radulovac se snabdeva vodom iz JP „Vodovod i kanalizacija“ Loznica, za koji se
smatra da je među boljima u Srbiji, dok se pojedina seoska domaćinstva snabdevaju vodom iz
bunara i seoskih kaptaža. Objekat na predmetnoj lokaciji je priključen na gradsku vodovodnu
mrežu, a voda će se koristiti kako za sanitarne potrebe radnika tako i za pranje otpadnih
motornih vozila i održavanje higijene objekta.
Reka Drina, koja predstavlja zapadnu granicu grada Loznica, je velika i značajna reka šireg
regiona. Najznačajnija pritoka Drine u području grada je reka Jadar (po kojoj je oblast dobila
ime). Sliv Jadra pokriva 274,8 km², što je 30,7 % njegovog ukupnog sliva. Jadar tu prima više
pritoka: Brezovica, Rakovica, Stupnica, Korenita i dr. Samo urbano područje grada Loznica
udaljeno je 3 kilometra od Drine. Kroz njega protiče rečica Štira.
Na teritoriji grada postoji više izvora termalne mineralne vode, po čemu su poznate Banja
Koviljača i Banja Badanja.
2.4. Naseljenost ili izgrađenost lokacije
Predmetna lokacija se nalazi na 44º 33’ severne geografske širine i 19º 13’ istočne geografske
dužine, i od centra grada je udaljena oko 4 km.
Sa severne i istočne strane predmetnog postrojenja nalazi se zemljište obraslo šumskim
rastinjem, dok se sa zapadne strane nalazi ulica (pristupni put), a sa južne strane se nalazi
poljoprivredno zemljište. Sa zapadne strane iza ulice, na udaljenosti oko 500 m nalaze se prvi
stambeni objekti.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
41
Pristup vozila predmetnoj lokaciji se vrši pristupnim putem sa ulice Petra Komarčevića sa
zapadne strane, a udaljenost predmetnog postrojenja od glavnog puta je oko 7 metara.
Slika 2.1. Lokacija postrojenja
Predmetni objekat je projektovan kao slobodno stojeći na datoj građevinskoj parceli. Na isti
objekat je dograđen i predulaz za postojeći deo objekta.
Ceo kompleks je ograđen ogradom koja je delom od aluminijumskih panela, a delom žičana.
S obzirom na veličinu parcele ( 46 ari 51 m2 ), na osnovu informacije o lokaciji za parcelu do 0,5 ha
dozvoljena je izgrađenost od 70%.
2.5. Vrste prirodnih resursa na lokaciji, sa posebnim osvrtom na prisustvo močvara,
površinskih ili podzemnih voda, šuma, poljoprivrednog zemljišta, ribolovnih i lovnih
područja, mineralnih sirovina i dr.
Površinske vode
Po vodnim resursima grad Loznica je svakako među prvima u Srbiji. Čine ga površinski
vodotoci – reke, podzemne vode, obični i termo-mineralni izvori. Rečnu mrežu opštine čine
svi vodotoci na njenoj teritoriji, osim Čokešinske reke (čije je izvorište na severozapadnim
padinama Cera, a pripada neposredno slivu Save), svi ostali vodotoci su u slivu Drine. Među
njima su, posle Drine, najznačajniji: Jadar, Lešnica, Štira i Žeravija.
Drina je desna i najveća pritoka Save. Ona nastaje spajanjem Pive i Tare, teče zapadnom
granicom Loznice, dužinom od 345 km, do ušća u Savu.
Najznačajnija pritoka Drine u lozničkom kraju je reka Jadar, po kojoj je i čitav kraj dobio
ime. To je reka Jadarske potoline, koja svojom hidrogeografskom mrežom povezuje sve tri
tektonske i morfološke celine lozničkog kraja. Sliv Jadra obuhvata površinu od 896,2 km².
Dužina reke iznosi 72,5 km, a dužina razvođa 173 km. Teritoriji Loznice pripadaju samo
donji delovi levih pritoka Jadra: Brezovica, Rakovica, Stupnička reka i Korenita.
Podzemne vode
Teritorija grada Loznica raspolaže velikim rezervama podzemnih voda. Njihov glavni deo
skocentrisan je u tzv. freatskoj izdani u rastresitim aluvijalnim naslagama Drine, manjoj meri
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
42
Jadra, pa i Lešnice. Ova izdan leži na dubinama 2-8 m. Sve podzemne vode kreću se prema
aluvijalnoj ravni Drine. Zato je njen aluvion veoma bogat kolektor podzemnih voda. Iz
kapraže u njemu može se dobiti preko 100 do 200 litara vode u sekundi. Vode su dobrog
kvaliteta i najznačajniji su izvor vodosnabdevanja stanovništva i industrije Loznice i uopšte
naselja koja pripadaju gradu Loznica. Najsnažniji izvor je kod manastira Tronoša, čija je
maksimalna izdašnost 5,5 l/s.
Termomineralni izvori
Vodno bogatstvo i njegovu raznovrsnost na teritoriji grada Loznica upotpunjuju vode
termomineralnih izvora. Najznačajnije su vode Banje Koviljače, koje se javljaju u vidu više
izvora, a prema sadržaju rastvorenih hemijskih elemenata svrstane su u alkalno-murijatične,
gvožđevite i sumporovite.
Banja Badanja se nalazi u ataru sela Donja Badanja u dolini reke Cernice. U banji postoje dva
izvora: „Glavni izvor“ sumporovite vode i izvor „Gvozdene vode“. Na rasednoj liniji između
sela Joševa i Kamenica, izbija jak i stalan izvor mineralne vode.
2.6. Prikaz pedoloških, geomorfoloških, geoloških i hidrogeoloških i seizmoloških
karakteristika terena, podložnost lokacije zemljotresima, sleganju terena, klizištima,
eroziji, poplavama, temperaturnim razlikama, čestim maglama, jakim vetrovima (ruža
vetrova) i dr.
Pedološke karakteristike
Tereni su uglavnom pod humusnim pokrivačem, najčešće oranicama i livadama, nešto manje
pod šumom.
Pedološki sastav zemljišta na teritoriji grada Loznica:
Smeđe rudo zemljište na krečnjaku (kalkokambisol).............................................21,9 %
Pseudoglej.............................................................................................................36,9 %
Ilovasti aluvijum....................................................................................................17,1 %
Parapodzolasta zemljišta.........................................................................................16,5 %
Ostala zemljišta........................................................................................................ 7,6 %
Geomorfološke karakteristike
Teritorija grada Loznica se nalazi na zapadu Republike Srbije u Mačvanskom okrugu, na
granici sa Bosnom i Hercegovinom. Zauzima površinu od 612 km2 (0,5% teritorije RS).
U reljefu se ističu tri morfološke celine:
1. Cer i Iverak - nalaze se na severu i čine jedinstvenu geološku celinu, koja je dolinom
Lešnice, razdvojena na dve planinske mase. Pružaju se od severozapada prema jugoistoku,
između Mačve i Pocerine na severu i potoline Jadra na jugu. Dužina Cera iznosi oko 20 km, a
Iverka 12 km. Izgrađeni su od magmatskih stena, koje su se utisnule u stene paleozojske
starosti i izdigle ih. Na Ceru je najviši vrh Kosanin grad (687 m), a na Iverku Debeli rit (426
m).
2. Basen Jadra sa aluvijalnom ravni Drine - Basen Jadra je tektonska potolina koja je
smeštena između Cera na severoistoku i Podrinjsko-valjevskih planina, na jugozapadu, i
predstavlja najmlađu celinu u reljefu okoline Loznice. Nastala je u neogenu i ispunjena je
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
43
sedimentima slatkovodnog jezera, gde se javljaju: glinci, laporci, peskoviti i masivni
krečnjaci. Najpoznatiji deo basena, koji prelazi u drinsku potolinu, prekriven je rečnim
nanosom. Teritoriji grada Loznice pripada desna strana aluvijalne ravni Drine, od Gornje
Koviljače do naselja Lešnica. Drinska ravnica poseduje manje slivove, a njen meridijanski
pravac je uslovljen rasednom linijom, za koju su vezane termalne vode: Banja Koviljača i
Radaljska Banja.
3. Planinski venac Gučevo – je najzapadniji deo Podrinjsko-valjevskih planina. Izdiže se iz
doline Drine, strmim odsecima, i pruža se prema jugoistoku, u dinarskom pravcu. Planinski
venac ima oblik svoda – antiklinale. Dužina Gučeva iznosi 15 km, a prosečna širina mu je 8-
10 km. U njegovoj građi učestvuju različite stene paleozojske i mezozojske starosti: trijaski
krečnjaci, dolomiti, glinci, peščari, kredni peščari, konglomerati itd. A sve pomenute stene su
različitih otpornosti i propustljivosti. Najviše tačke su: Crni vrh (779 m) i Kulište (700 m).
Geološke karakteristike
U geološkom smislu, šire područje oblasti Loznica, izgrađeno je od velikog broja različitih
stena, kao što su: magmatske stene, sedimentne stene, stene paleozojske i mezozojske starosti
(dolomiti, glinci, krečnjaci, trijaski krečnjaci, peščari, kredni peščari, konglomerati itd.).
Najveće rasprostranjenje imaju slatkovodni sedimenti donjeg miocena: helvet (sitnozrni
peščari, glina, tuf, laporac, krečnjak itd.) i torton (siva peskovita glina, slabo ugljevita glina,
laporac, pesak heterogenog litološkog i granulometrijskog sastava, beličasti laporoviti,
masovni krečnjaci, konglomerati i dr.). Najveće rasprostranjenje im je u oblasti Korenita-
Jadar. Sedimenti, zajedno sa fosilnim ostacima, ukazuju na jezerski režim.
Kao najmlađe tvorevine javljaju se rečne terase i aluvijalne naslage. To su kvartarne
tvorevine koje zauzimaju najveće prostranstvo u dolini Drine i njene pritoke Jadra. Rečne
terase su izgrađene od ilovače, šljunka, supeska i ređe peska, debljine oko 25 m. Dok su
aluvijalne naslage izgrađene od šljunka, peska i sugline, debljine do 43 m. Sastav aluviona
manjih reka uglavnom je u zavisnosti od geološkog sastava terena kroz koji vodotok protiče.
Hidrogeološke i seizmološke karakteristike
U hidrogeološkom smislu, sliv reke Drine, u blizini predmetne lokacije čine: dolomitne stene
iz perioda srednje i gornje krede, krečnjaci, kao i klastični sedimenti, dok su nanosi šljunka
brojni celom dužinom toka.
U dolini reke Jadar, koja je, posle Drine, najznačajnija reka u opštini Loznica, u istoimenom
rudniku, pronađen je mineral Jadarit.
Lokacija se nalazi u VIII zoni po Markali-Kankani-Sibergovoj skali (MCS). Očekivani
potresi su okarakterisani kao srednji, usled kojih se na solidno građenim objektima javljaju
umerena oštećenja u vidu pukotina na zidovima i opadanja veće količine maltera.
Klimatske karakteristike
Teritorija grada Loznice pripada klimatu malih visina (200 m-500 m), odnosno predstavlja
tipični župski klimat, koji je posledica zaklonjenosti teritorije planinama i njihovim
ograncima od hladnih severnih i istočnih vetrova. Svojom topografijom podseća na ogroman
amfiteatar-džinovsku potkovicu. Ravnice ima jedino između grada i reke Drine i u dolini reke
Jadar.
Prirodni položaj Loznice uslovljava blagu klimu, sa dosta toplih dana i malim kolebanjima
temperature.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
44
Srednja godišnja temperatura vazduha u Loznici je 11°C, stvarno trajanje sunčevog sjaja
(efektivna insolacija) iznosi godišnje prosečno 2.041 sat, u proseku se godišnje izluči 800-
1000 mm padavina, a čestina vetra je relativno mala – 282%o.
Maksimalna ikad zabeležena temperatura bila je 42,3°C 24. jula 2007, a najniža -25,4°C 24.
januara 1963. Maksimalna količina padavina iznosila je 100,7 mm, a najveća debljina
snežnog pokrivača iznosila je 69 cm.
Klimatski faktori, koji karakterišu područje Loznice prikazani su i na osnovu meteoroloških
podataka preuzetih sa Meteoblue
Meteoblue klimatski dijagrami su bazirani na 30 godišnjim, satnim meteorološkim modelima,
koji su dostupni za bilo koje mesto na Zemlji. Oni daju dobru naznaku tipičnih klimatskih
šablona i očekivanih uslova (temperature, padavina, osunčanosti i vetra). Simulirani
vremenski podaci imaju prostornu rezoluciju od oko 30 km i moguće je da ne prikažu sve
lokalne vremenske efekte, kao što su grmljavina, lokalni vetrovi, itd.
Temperatura vazduha – Temperatura vazduha je jedan od osnovnih klimatskih elemenata.
"Prosečni dnevni maksimum" i "prosečni dnevni minimum" (puna crvena i puna plava linija)
prikazuju prosečnu dnevnu maksimalnu i minimalnu temperaturnu vrednost svakog meseca
za opštinu Loznica. A tropski dani ili ledene noći (isprekidana crvena i plava linija) prikazuju
srednju vrednost najtoplijeg dana i najhladnije noći svakog meseca u poslednjih 30 godina.
Najtopliji meseci su jul i avgust sa prosečnom temperaturom od 29°C, dok je najhladniji
mesec decembar sa prosečnom temperaturom od 0 °C. (Slika 2.2)
Količina padavina – Po svojoj prirodi padavine su najpromenljiviji meteorološki element i u
kratkom vremenskom intervalu mogu da se smenjuju ekstremne vrednosti njihovog
intenziteta, pa je neophodno koristiti duge nizove podataka radi dobijanja relevantne situacije
na lokalitetu. Najveća količina padavina zabeležena je u martu - 57 mm, a najmanja u
avgustu - 34 mm. (Slika 2.2.)
Slika 2.2. Prosečne temperature i padavine
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
45
Vetar – Dijagram za područje Loznica nam pokazuje koliko dana u toku jednog meseca je
moguće očekivati da će određene brzine vetra biti dostignute. (Slika 2.3.)
Slika 2.3. Brzina vetra
Slika 2.4. Ruža vetrova
Sa stanovišta vetrova, preovlađujuće strujanje vazdušnih masa u Loznici i okolini je iz pravca
jugozapada sa 170%, a zatim severni vetar sa 110%, severozapadni sa 99%, i zapadni sa
94%. Najmanju učestalost ima jugoistočni vetar, svega 30%. Područje Loznice je inače
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
46
vetrovito jer ima 282% tišina ( tabela br.1). Godišnji tok vetra je dobro izražen sa
minimumom učestalosti u jesen i maksimumom u proleće. U hladnijem delu godine tišina je
znatno viša nego u letnjoj polovini.
Tabela br. 1. - Parametri vetra na području Loznice
Pravac vetra
N NE E SE S SW W N W
Čestina (%) 110 69 66 30 80 170 94 99
Jačina (m/s) 2,8 1,8 2,6 2,1 1,8 2,4 2,8 3,2
Godišnja tišina
(%)
282
Srednja brzina (m/s) 2,5
2.7. Prisutnost osetljivih objekata na lokaciji: bolnice, škole, obdaništa, verski objekti,
javni objekti itd.
U bližoj okolini predmetne lokacije ne nalaze se vulnerabilni objekti kao što su: objekti škola,
dečijih i zdravstvenih ustanova, verski i javni objekti.
2.8. Prisutnost područja, na ili u blizini lokacije, na kojima se koriste zaštićene, važne ili
osetljive vrste flore i faune (za rast i razvoj, razmnožavanje, odmor, prezimljavanje,
migraciju itd.)
Iako se u području Loznice nalazi veoma veliki broj najrazličitijih vrsta, na lokaciji, kao i u
njenoj bližoj okolini, nisu registrovane zaštićene ili retke, biljne ili životinjske vrste.
Predmetna lokacija se ne nalazi u okviru granica predela koji su zaštićeni kao prirodna dobra
ili kao predeli izuzetnih odlika.
2.9. Blizina važnih saobraćajnica ili objekata za javni pristup rekreacionim i drugim
objektima
Nosioci saobraćaja na teritoriji grada Loznice su drumski i železnički saobraćaj. Loznica se
nalazi na magistralnom putu M-19 koji povezuje Beograd sa Bosnom i Hercegovinom i
udaljena je 80 km od puta E-70 preko kojeg je vezana za Koridor X. Ukupna dužina puteva
na području grada je 500 km od toga magistralnih 60 km, regionalnih 85 km i lokalnih
355km. Železnička pruga Ruma-Zvornik koja prolazi kroz Loznicu povezuje grad sa Bosnom
i Hercegovinom i ostatkom Srbije.
2.10. Prisutnost objekata za turizam, trgovinu, malu privredu (industrija,
poljoprivreda, rudarstvo i dr.)
U okolini predmetne lokacije nisu prisutni turistički, trgovinski i objekti male privrede.
Predmetna lokacija „Green Idea“ udaljena je od Banje Koviljače oko 8 km, dok se u odnosu
na Sunčanu dolinu na Drini nalazi na udaljenosti imeđu 11-12 km.
2.11. Situacioni plan – grafički prikaz, sa ucrtanim objektima na i oko lokacije (uža i
šira lokacija)
Grafički prikaz situacionog plana dat je u prilogu.
2.12. Kopija plana katastarskih parcela na kojima se predviđa izvođenje projekta sa
ucrtanim rasporedom svih objekata
Kopija plana katastarske parcele 12651/1 razmere 1:1000 data je u prilogu.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
47
3.0. OPIS PROJEKTA
3.1. Opis fizičkih karakteristika projekta (veličina i kapacitet) i uslova korišćenja
zemljišta u fazi izvođenja radova, kao i u fazi redovnog rada, sa osvrtom na moguće
fizičke promene terena
Operater „GREEN IDEA“ d.o.o. za obavljanje delatnosti tretmana otpadnih vozila i
skladištenje otpada će koristi sledeće:
1. Postojeći objekat, koji se adaptira u prostor za reciklažu motornih vozila i skladište
olovnih akumulatora i EE otpada. U objektu će se za potrebe adaptacije, postaviti zid
od zidnih panela deblјine 5 cm i visine 5,5 m koji će odeliti postojeći prostor za
tretman i reciklažu sekundarnih sirovina na dva prostora. Prostor koji se dobije
delјenjem, neto površine od 6,64 x 9,54 = 63,34 m2 će služiti za dekompoziciju
motornih vozila, sa dva radna mesta. Na jedno radno mesto će se postaviti stubna
dizalica za motorna vozila. U okviru istog objekta će biti smešten tipski kontejner za
skladištenje olovnih akumulatora i sto za čišćenje zauljenih i zamašćenih delova.
Skladištenje EE otpada u integralnom obliku vrši će se u police-regale, regalnog
skladišta, dimenzija 2m x 4m i visine 5m, a u ostatku regalnog skladišta, dimenzija
2m x 2m i visine 5m biće skladišteni delovi vozila koji imaju opasne komponente.
2. Tipski metalni kontejner dimenzija (4,0 x 3,0 m) za odlaganje i privremeno
skladištenje opasnih materija iz motornih vozila sa ugrađenim tankvanama za prihvat
eventualnog procurivanja sadržaja iz UN ambalaže za otpadna ulјa i dr. tečnosti iz
vozila,
3. Tipski kontejner dimenzija (4,0 x 3,0 m) za privremeno skladištenje neopasnih
komponenti sa policama
4. Abrol kontejner (2,4 x 6,0 x 3,0m) za skladištenje gabaritnih neopasnih otpada i
rezervnih delova
5. Tipska mobilna pumpa sa 2 bureta od 200 l za prihvatanje otpadnog goriva iz vozila.
Tipski kontejneri će biti postavlјeni između spolјnog zida objekta za tretman - dekompoziciju
vozila i ograde na betoniranom platou.
Sa prednje strane objekta gde se nalaze postojeća vrata će se otvoriti još jedan otvor za rolo
garažna vrata dim 2,9 / 3,0 m, radi pristupa radnom mestu za dekompoziciju vozila.
Kompletna konstrukcija postojećeg objekta se ne menja i uslovi za korišćenje objekta u
statičkom smislu se ne menjaju.
Pored adaptacije dela objekata za radionicu za dekompoziciju vozila, na predmetnoj parceli je
predviđen betonski plato na kome će biti organizovano:
Lagerovanje otpadnih vozila površine 37,5 x 9 m, na severnoj strani parcele. Na
platou će se skladištiti otpadna vozila na samoj podlozi u jednom redu, ne jedan na
drugom, ili će se montirati metalne stalaže u dva reda po vertikali;
Lagerovanje guma, metala, plastike, tekstila i stakla predviđeno je na delu
betoniranog platoa duž severoistočne granice parcele, površine 20 x 6,5 m. Između
platoa za gumu, metal, plastiku i staklo predviđene su pregrade visine h = 2 m, d = 15
cm;
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
48
Pranje vozila i delova površine 10 x 5 m. Plato će imati slivnu rešetku sa taložnikom
za mulј i grubi otpad i slivnu rešetku koja vodu dalјe evakuiše u kanal zaulјene
kanalizacije do separatora;
Sečenje školјki makazama za lim predviđeno na otvorenom prostoru dimenzija 10 x 5
m. Situacioni plan je dat u prilogu.
3.2. Kratak prikaz samog tehnološkog procesa, tj. izvođenja projekta
Objekat za reciklažu motornih vozila mora da ima:
Mesto gde se vrši rasklapanje delova sa nepropusnom podlogom i opremom za
skupljanje prosutih tečnosti;
Mesto za privremeno skladištenje rezervnih delova, kao i skladište sa nepropusnom
podlogom i zatvorenim kontejnerima za zamašćene delove;
Mesto za privremeno skladištenje posuda sa poklopcima za čuvanje akumulatora,
filtera i kondenzatora;
Mesto za čuvanje zatvorenih posuda sa poklopcem za odvojeno čuvanje tečnosti, i to:
goriva, motornog ulja, ulja menjača, ulja iz diferencijala, hidrauličnog ulja, tečnosti iz
hladnjaka, antifriza, ulja iz sistema za kočenje, tečnosti iz klima uredjaja i druge
tečnosti i opasne materije sadržane u otpadnom vozilu;
Mesto za prečišćavanje otpadnih zauljenih voda, uključujući i atmosfersku
kanalizaciju sa platoa i pristupnih puteva;
Mesto za čuvanje otpadnih guma i delova od gume, plastike, tekstila i stakla;
Plato za makaze i autolimovinu.
U Objektu za reciklažu motornih vozila primenjivaće se manuelna dekompozicija. Pod njom
se podrazumevaju radnje rasklapanja otpadnih vozila na sastavne komponente, njihovo
razvrstavanje na neoštećene delove otpadnog vozila koji se mogu ponovno upotrebiti
(polovni delovi) i delove od kojih zavisi tehnička ispravnost motornih vozila i koji ne mogu
da se prodaju kao rezervni delovi.
Rezervni delovi od kojih zavisi tehnička ispravnost motornih vozila su:
1) uređaji za zaustavljanje:
radna kočnica;
kočiona pumpa/cilindar;
diskovi/doboši;
klešta (čeljust) kompletna;
pedala radne kočnice;
cevovodi;
uže (sajla) parkirane kočnice;
poluga parkirane kočnice.
2) uređaji za upravljanje:
gornje i donje vratilo;
kablovi remena i remenici;
crevo servo uređaja;
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
49
komponente sistema servo upravljanja.
3) delovi prednjeg i zadnjeg oslanjanja:
poluge/glavne viljuške sa odgovarajućim ležajevima;
poprečna ramena (uporne spone);
zajedničke viljuške (u priključku);
stabilizaciona poluga/uzdužna poluga;
nosači i delovi;
amortizeri.
4) prenosni mehanizam:
osovina vozila;
5) drugi uređaji i delovi vozila:
cevovodi sistema za snabdevanje vozila;
spoljašnja pumpa za gorivo;
sigurnosni sistem (sigurnosni pojasevi predzatezači, vazdušni jastuci).
Prilikom tretmana otpadnih motornih vozila, obavezno je uklanjanje i bezbedno privremeno
uskladištenje svih materija i delova koji imaju karakter opasnog otpada i delova koji sadrže
materije koje imaju karakter opasnih materija. U ovu grupu spadaju svi fluidi u vozilu, filteri
ulja i goriva, akumulator, katalizator i sistem vazdušnih jastuka koji sadrže pirotehničke i
toksične materije.
Aktivnosti za tretman otpadnih motornih vozila na predmetnom postrojenju podrazumevaju
sledeće:
prijem otpadnih motornih vozila;
rasklapanje i odstranjivanje fluida i drugih stavki koje imaju karakter opasnog otpada
i privremeno skladištenje opasnog otpada;
rasklapanje rezervnih delova, sklopova koji imaju karakter neopasnog otpada i
skladištenje neopasnog otpada;
sečenje makazama očišćene školjke;
predaja ferometalnih i ostalih reciklabilnih materijala i rezervnih delova i sklopova;
predaja opasnih materijala na dalji tretman.
Gore opisani tehnološki proces tretmana otpadnih motornih vozila na predmetnom
postrojenju prikazan je na blok dijagramu datom na slici 3.1.
Slika 3.1. Blok dijagram tehnološkog procesa upravljanja otpadnim motornim vozilima
Plato za lagerovanje
vozila Viljuškar
Radno mesto za
rasklapanje vozila i
odstranjivanje fluida
,,Školjka“ Makaze
Plato za auto limovinu
Otprema/prodaja
Rezervni delovi i sklopovi
u regale i kontejnere u
hali ili na platoima
Opasan otpad u
bokseve
Predaja na dalji
tretman
Gume, na plato za
lagerovanje guma
Izvoz Predaja na dalji
tretman
Neopasan otpad,
delovi koji se ne
mogu prodavati kao delovi, na
platoe
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
50
Za sve vreme rada, pomoćni radnik obilazi radno mesto u radionici, prikuplja izdvojene
fluide, druge opasne stavke i delove i odvozi ih do definisanih mesta za privremeno
skladištenje opasnog i neopasnog otpada. Formiranje evidencija zahtevanih propisima iz
oblasti upravljanja otpadom je aktivnost koja se permanentno odvija u svim tokovima
materijala.
3.2.1. Prijem, merenje, istovar i skladištenje
Otpadna motorna vozila dolaze prvo na prijem, merenje a zatim na istovar na plato za
lagerovanje. Neće se primati vozila koja su gorela.
Merenje će se vršiti na kolskoj vagi koja se nalazi u okviru kompleksa. Istovar će se vršiti iz
transportnih sredstava uz pomoć viljuškara. Uz otpadno vozilo preuzima se kopija
saobraćajne dozvole, odnosno zapisnik komunalne inspekcije ako je vozilo nepoznatog
vlasnika, odnosno zapisnik o uviđaju saobraćajne nezgode ako je otpadno vozilo nastalo u
saobraćajnoj nezgodi. Sa stanovišta propisane procedure od strane MUP-a vozilo se mora
proveriti i fotografisati. Za potrebe MUP-a se sastavljaju dokumenta (prijava, odjava,
zapisnici) o vozilu sa priloženim fotografijama vozila.
Otpadna vozila na platou za lagerovanje ne smeju se slagati jedno na drugo (izuzev ako se ne
koriste specijalni noseći regali), odnosno moraju se skladištiti na način da se ne oštete delovi
motornih vozila koji sadrže tečnosti ili delovi koji se mogu ponovo upotrebiti.
Plato za lagerovanje otpadnih motornih vozila mora da ima naročito:
1. nepropusnu podlogu sa opremom za sakupljanje prosutih tečnosti i sredstvima za
odmašćivanje;
2. sistem za potpun i kontrolisani prihvat zauljene atmosferske vode sa svih površina
(manipulativne površine, parking i dr.);
3. sistem za zaštitu od požara, u skladu sa posebnim propisima.
Plato za lagerovanje otpadnih vozila je otvoren i nalazi se u blizini radionice u kojoj će se
vršiti rasklapanje otpadnih vozila. Na platou za lagerovanje otpadnih motornih vozila nije
dozvoljeno rasklapanje otpadnih vozila na delove i odstranjivanje tečnosti. Ako iz vozila cure
fluidi, takvo vozilo se odmah prenosi na radno mesto za rasklapanje i odstranjivanje fluida u
radionici, a iscureli fluidi se sakupljaju odgovarajućim adsorpcionim sredstvima (zeolit i
drugi specifični adsorbenti).
3.2.2. Rasklapanje i odstranjivanje fluida i materijala iz otpadnih motornih vozila
Prilikom tretmana otpadnih vozila, obavezno je uklanjanje i bezbedno uskladištenje svih
materija i delova koji imaju karakter opasnog otpada i delova koji sadrže materije koje imaju
karakter opasnih materija. U ovu grupu spadaju svi fluidi u vozilu, delovi koji sadrže azbest
ili su na bazi azbesta, filteri ulja i goriva, akumulator, katalizator i sistem vazdušnih jastuka
koji sadrže pirotehničke i toksične materije.
Usled velike raznovrsnosti proizvođača i modela motornih vozila, informacije o „depolluting-
u“ i procesu rasklapanja, odnosno o uklanjanju fluida i njihovom rasklapanju na kraju
životnog ciklusa mogu biti veoma korisne. Ukoliko se zahtevaju posebne procedure za
„depolluting“ otpadnog motornog vozila potrebno je dobiti informacije i procedure o
tretmanu takvih vozila (npr. aktiviranje i uklanjanje vazdušnih jastuka).
Ovde je važno istaći upotrebu IDIS informacionog sistema. IDIS (International Dismantling
Information System ) je napredan i sveobuhvatan informacioni sistem razvijen od strane
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
51
proizvođača automobila koji obezbeđuje informacije za proces „depolluting-a“, otpadnih
motornih vozila, kao i druge informacije o procesu rasklapanja otpadnih motornih vozila.
Sistem IDIS sadrži informacije za bezbedno rukovanje, kao i informacije o potencijalnim
reciklabilnim delovima i komponentama. IDIS trenutno sadrži informacije 61 proizvođača
motornih vozila, a podaci su organizovani u sledeće grupe:
Akumulatori;
Pirotehnika;
Gorivo;
AS;
Drenaža;
Katalizatori;
Delovi koji moraju biti skinuti kontrolisano;
Gume;
Оstalo;
Rasklapanje.
U svakoj od ovih grupa podataka nalazi se pregled mogućih delova za svako pojedinačno
vozilo svetskih proizvođača vozila. Postupak rasklapanja i uklanjanja fluida iz otpadnih
motornih vozila započinje prenošenjem vozila sa platoa za lagerovanje primljenih otpadnih
vozila do radnog prostora za rasklapanje vozila u radionici. Neophodno je da otpadno
motorno vozilo bude podignuto hidrauličnom dizalicom ili postavljeno na potporni nosač
(ram) koji će omogućiti jednostavan pristup vozilu sa donje strane vozila i značajno umanjiti
rizik od požara ili eksplozija (slika 3.2. desno). Poželjno je podesiti uređaj da odgovara visini
operatera.
Slika 3.2. Primer vozila spremnog za demontažu na nivou tla (levo), ili podignutog hidrauličnom
dizalicom sa platformom (desno)
U tabeli 2. prikazan je mogući redosled operacija rasklapanja i uklanjanja fluida i ostalih
opasnih stavki i preporučen način za izvođenje svake pojedinačne operacije.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
52
Tabela br. 2. – . Redosled tehnološkog procesa uklanjanja fluida i drugih opasnih komponenti
Faza Redosled Operacija
Način
izvođenja
iznad/ispod
(A/B)
pri
pre
mn
a fa
za
1. Skinuti akumulator А
2. Postaviti prekidač grejanja kabine na maksimum А
3. Skinuti poklopac rezervoara goriva i poklopac za sipanje ulja А
4. Skinuti tegove za balansiranje točkova А
5. Skinuti sve delove koji sadrže živu А
6. Ukloniti vazdušne jastuke - airbags (ukoliko ih ima, i ukoliko
ne mogu biti aktivirani in situ) А
Faza Redosled Operacija
Način
izvođenja
iznad/ispod
(A/B)
Postaviti vozilo na nosač ili podignuto hidrauličnom dizalicom sa platformom tako da je
obezbeđen pristup i ispod i iznad vozila
Ukla
nja
nje
teč
nost
i i
dru
gih
ko
mponen
ti k
oje
im
aju k
arak
ter
opas
nog
otp
ada
7 Ukloniti gas iz klima uređaja (ako je ugrađen) А
8. Drenirati motorno ulje i skinuti uljni filter B
9. Drenirati transmisiono ulje, uključujući i ulje iz diferencijala B
10. Drenirati tečnost za hlađenje iz hladnjaka B
11. Drenirati ulje iz sistema za kočenje B
12. Drenirati rezervoar hidrauličnog kvačila А
13. Drenirati servo uređaj za upravljanje (tamo gde je to
primenljivo) А
14. Drenirati tečnosti za pranje stakala А
15. Drenirati rezervoar goriva B
16. Drenirati tečnost iz amortizera B
17. Skinuti katalizator (ako ga ima) B
18. Uklanjanje azbesta А
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
53
Faza Redosled Operacija
Način
izvođenja
iznad/ispod
(A/B)
19. Uklanjanje i privremeno skladištenje olova А
20. Auto klima uređaji А
21. TNG rezervoari (tečni naftni gas) А
22. Ostavljene otvore kape filtera goriva i uljnog filtera začepiti B
Što se tiče mogućeg redosleda operacija, uklanjanje točkova/guma omogućiće bolji pristup za
drenažu fluida iz amortizera (redni broj 16 po mogućem redosledu operacija iz tabele 2.). To
navodi na logičan zaključak da operacija uklanjanja točkova treba da prethodi operaciji
uklanjanja fluida iz amortizera. Takođe, redosled operacija, zavisi od vrste opreme koja se
koristi, pa je moguće da se operacije kao što je npr: uklanjanje tečnosti za pranje stakala
(redni broj 14 po redosledu operacija iz tabele 2.) vrše kada je vozilo postavljeno na nosač ili
podignuto na hidrauličkoj platformi, iako je takve operacije lakše obavljati kada je vozilo na
nivou tla.
Neke operacije iz bezbednosnih razloga, moraju da se obave pre svih drugih, kao što su, na
primer, uklanjanje akumulatora, koje se vrši odmah nakon prijema vozila i skladištenja na
platou za lagerovanje otpadnih vozila (redni broj 1 prema mogućem redosledu operacija iz
tabele 2.) i uklanjanje gasa iz klima uređaja (redni broj 8 prema mogućem redosledu
operacija iz tabele 2.). Takođe, operacije kao što su uklanjanje vazdušnih jastuka „in situ“,
ukoliko ih otpadno vozilo ima, ili aktiviranje vazdušnih jastuka „in situ“ ukoliko za to na
lokaciji postoje uslovi (redni brojevi 6 i 7 prema mogućem redosledu operacija iz tabele 2.),
saglasno najboljoj praksi, vrše se na samom početku tretmana vozila.
Posle svake sprovedene operacije rasklapanja ili uklanjanja tečnosti ili ostalih stavki koje se
uklanjaju, pre tretmana na postrojenjima drugih operatera, moraju biti preneti na
odgovarajuće skladište u najkraćem mogućem roku. Ovo je omogućeno tako što će se
tečnosti i ostale stavke skladištiti u posebno odvojenim prostorima za skladištenje
(boksovima od kojih su boksovi za opasne tečnosti sa podom u obliku tankvane dubine 1 m),
u okviru objekta radionice sa magacinom.
Tečnosti se odstranjuju prostim gravitacionim ceđenjem ili upotrebom pumpi. Izdvajanje
goriva (benzin i dizel odvojeno), ulja (za podmazivanje, menjač, ulje za servo uređaj volana i
amortizere zajedno), fluida za kočnice (odvojeno) i fluida na bazi vode (sredstva za hlađenje i
pranje vetrobrana zajedno), minimalan je zahtev za razdvajanje fluida. Razdvajanje fluida
neophodno je radi njihove dalje reciklaže.
Dijagram toka procesa rasklapanja i uklanjanja fluida i ostalih opasnih stavki je prikazan na
slici 3.3 , može se podeliti na 3 faze:
- Pripremna aktivnosti;
- Uklanjanje ili aktiviranje vazdušnih jastuka;
- Uklanjanje tečnosti i drugih stavki.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
54
Slika 3.3. – Dijagram toka procesa rasklapanja i uklanjanja fluida i ostalih opasnih stavki, Izvor:
Guidance on Depolluting End-of-Life Vehicles, http://www.bis.gov.uk/files/file30651.pdf
Preliminarne provere upotrebom ,,IDIS“
informacionog sistema za proces ,,depolluting-a“
Početak procesa
,,depollutinga-a“
Ukloniti akumulator iz vozila. Ukloniti
poklopoac goriva i poklopac ulja.
Postaviti prekidač grejanja na maksimum
Ukloniti točkove i gume.
Uklanjanje olovnih
tegova za balansiranje
točkova
Ukloniti vazdušne jastuke ako ih ima i ako
ne postoje uslovi za aktiviranje na lokaciji
Vozilo postaviti na nosač u cilju
pristupa iznad i ispod vozila
FLUIDI
Isprazniti benzin/dizel koristeći
specijalizovanu opremu.
Drenirati motorno ulje i ulje iz
menjača. Isprazniti antifriz i tečnost za
pranje stakala.
Drenirati tečnost iz amortizera.
Isprazniti kočiono ulje iz servo uređaja.
OSTALE OPASNE STAVKE
Ukloniti katalizator.
Ukloniti filter za ulje.
Isprazniti gas iz klima uređaja u
specijalne rezervoare.
Proveriti i ukloniti sve stavke
označene kao opasne (npr. živini
perkidači).
Ubaciti čepove u sve rupe za dreniranje
Vozila spustiti sa nosača i postaviti na betonski plato u nivou tla
Kraj procesa
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
55
Operacije koje moraju da se izvrše tokom procesa opisane su u narednom tekstu. Zbog
važnosti, još jednom ponavljamo, da bi se izvršilo bezbedno uklanjanje svih opasnih materija
prva operacija u tehnološkom procesu je uklanjanje akumulatora, koje se vrši odmah po
prijemu vozila, jer ako se akumulatori odmah ne skinu oni predstavljaju potencijalni izvor
opasnosti pri skladištenju primljenih otpadnih motornih vozila (u periodu dok se čeka da
vozilo stigne da bude podvrgnuto daljem tretmanu).
I. Pripremna faza
1. Skidanje i privremeno skladištenje akumulatora
Prva operacija u rasklapanju otpadnih vozila je skidanje akumulatora za pokretanje i
osvetljavanje vozila. Akumulator je potrebno ukloniti iz zdrastvenih i bezbednosnih razloga
pre operacije uklanjanja goriva iz rezervoara (prevencija mogućeg električnog pražnjenja
koje bi, na primer, upalilo gorivo).
Ovo će omogućiti bezbedno uklanjanje i svih drugih materijala. Otpadni akumulatori iz
otpadnih motornih vozila sadrže korozivne tečnosti i teške metale koji mogu zagaditi životnu
sredinu ako se ne čuvaju i ne odlože pravilno. Dakle, akumulatori iz otpadnih motornih vozila
moraju biti uklonjeni pre procesa rasklapanja i uklanjanja fluida.
Skidanje akumulatora je jednostavno i radi se standardnim alatom. Akumulator se nakon
skidanja sa otpadnog vozila odlaže pored vozila, a pomoćni radnik prikuplja skinute
akumulatore i odlaže u standardne PP eko-kontejnere.
Akumulatori mogu biti naslagani u kontejneru jedan na drugi, s tim što se između slojeva
akumulatora postavlja karton ili iverica. Ukoliko se akumulatori slažu bez kartona ili iverice
između slojeva, postoji potencijal za izazvanje električnog požara.
Za skladištenje iskorišćenih akumulatora i baterija predviđeni su eko-kontejneri, koji se u
principu dobijaju od operatora koji poseduje integralnu dozvolu za sakupljanje, transport,
skladištenje i tretman ove vrste otpada (slika 3.4).
Slika 3.4. Izgled eko kontejnera od polipropilena za skladištenje otpadnih akumulatora (levo) i
sanduka za kreč (desno)
Napunjeni i hermetički zatvoreni eko-kontejneri se odnose na privremeno skladištenje, do
momenta predaje ovlašćenom operateru za reciklažu otpadnih akumulatora.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
56
Za sakupljanje slučajno rasutih tečnosti iz akumulatora predviđen je kreč, koji će se držati u
sanduku za kreč u uglu prostora za privremeno skladištenje opasnog otpada.
2. Postavljanje prekidača grejanja kabine na maksimum
Da bi se obezbedilo da rashladna tečnost u jedinici za grejanje može da se isprazni, prekidač
kontrole grejanja mora biti postavljena na poziciju koja će omogućiti maksimalnu količinu
toplote.
3. Uklanjanje ili otvaranje poklopaca goriva i poklopca ulja
Poklopci za sipanje goriva i punjenje motornog ulja moraju biti ili uklonjeni ili otvoreni. Ovo
omogućava da se gorivo i ulje lakše isprazne.
4. Uklanjanje tegova za balansiranje točkova
Sa svih točkova, uključujući i rezervni točak neophodno je ukloniti balansno olovo koje mora
da se smesti u odgovarajući kontejner. Postoje novi zahtevi i regulacije za zabranu
postavljanja olovnih tegova za balansiranje, ali trenutno to su materijali od olova pa ih je
neophodno razdvojiti.
5. Uklanjanje delova koji sadrže živu
Neke sklopke (prekidači), mogu sadržati izvesnu količinu žive. Pravilnik o postupanju sa
otpadnim vozila podrazumeva obavezno uklanjanje sklopki koje sadrže živu. Vizuelna
inspekcija prostora koji sadrže ovakav tip sklopki moraju se obaviti tokom procesa
„depolluting-a“ , ali samo one sklopke koje su jasno označene da sadrže živu potrebno je
ukloniti. Prihvatljiv nivo „depolluting-a“ postiže se uklanjanjem svih sklopki koje su jasno
označene da sadrže živu.
Slika 3.5. Primer uklanjanja sklopa osvetljenja koji sadrži živin prekidač (levo), živin pelet (desno)
Živini prekidači mogu se naći u prtljažniku, ispod haube, za osvetljenja i u „anti-lock“
kočionim sistemima. Sva vozila nemaju isti broj živinih prekidača i svi prekidači se ne nalaze
na istim lokacijama u svakom vozilu. Za svaku lokaciju, sledeći opšti koraci moraju biti
preduzeti:
Pronađite sklop osvetljenja ispod vozila i/ili haube;
Uklonite sve zavrtnje da se odvoji ceo sklop osvetljenja iz vozila;
Otvorite sklop osvetljenja da se otkrije kapsula živinog prekidača – zapečaćena
metalna kuglica. (Mali šrafcigeri i male makaze za sečenje žice su često jedine alatke
koje su potrebne);
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
57
Uklonite kapsulu živinog prekidača (koristeći mali šrafciger) i stavite ga u kontejner
za privremeno skladištenje. Vratite poklopac na posudi.
Nakon uklanjanja živinih prekidača, oni se privremeno skladište u označenom nemetalnom
kontejneru za skladištenje i dalji transport.
Zatim se demontiraju farovi i druga svetlosna signalizacija. Ovaj deo svetlosnih sklopova
(metal, plastika) može biti odložen kao neopasan otpad.
Većina živinih prekidača nalazi se u metalnoj kapsuli i stoga je verovatnoća izlivanja
relativno niska. Radi bezbedne predaje, osoblje mora biti obučeno za uklanjanje komponenti
koje sadrže živu iz otpadnih motornih vozila, a sakupljanje se vrši u specijalnom plastičnom
kontejneru koji se dobija od operatera koji vrši dalji tretman. O svemu se vode evidencije, a
kontejner se vraća nazad kad je pun.
Nakon završenih operacija pripremne faze, mogu se skidati vrata (ako su vrata oštećena,
skidaju se samo stakla a vrata ostaju na „školjci“), hauba, branici.
6. Uklanjanje pirotehničkih uređaja
Glavni delovi modula vazdušnih jastuka su sam vazdušni jastuk i gas generator. Jastuci se
prave od najlonske tkanine. Proizvode se u različitim oblicima u zavisnosti od namene. Prave
se sa toplotnom izolacijom da bi se tkanina zaštitila od paljenja naročito u blizini upaljača.
Takođe, koristi se talk kako bi se sprečilo lepljenje tkanine. Noviji jastuci od silikonskih i
ugljeničnih vlakana ne zahtevaju ili zahtevaju malu toplotnu izolaciju, mada se talk i dalje
koristi kao pomoćno sredstvo.
Telo detonatorskog rezervoara - gas generator, napravljeno je od nerđajućeg čelika ili od
aluminijuma. Unutar rezervoara nalazi se filterski uređaj koji se sastoji od keramičkog
materijala armiranog čeličnom mrežicom. Kada je detonator (upaljač) montiran, filter je
okružen metalnom folijom koja ima ulogu kopče. Neke tehnologije koriste komprimovani
azot ili argon sa pirotehničkim upravljanim ventilom tzv. „Hybrid gas generator“, dok druge
tehnologije koriste natrijum-azid (NaN3). Veoma često je u upotrebi zbog svoje efikasnosti,
niže cene i manje toksičnosti. Natrijum-azid (NaN3), u formi tableta je smešten unutar
detonatorskog rezervoara između filterskog uređaja i upaljača sa kapislom. Pri udaru se
natrijum-azid aktivira i počne da gori i stvara se azot, koji nije otrovan gas i koji puni
vazdušni jastuk.
Vek trajanja vazdušnih jastuka, po tvrdnjama proizvođača, jeste od 10 do 15 godina.
Starenjem vazdušnog jastuka doći će do mrvljenja i zamora modula vazdušnog jastuka. Sam
natrijum-azid u modulu vazdušnog jastuka upakovan je u metalni kanister. Ukoliko je
pirotehnički uređaj pre razvijanja napukao ili je oštećen, potrebno je posvetiti posebnu pažnju
na pitanja bezbednosti i zdravlja jer su reaktivne materije koje se nalaze unutar gas generatora
(pre razvijanja vazdušnog jastuka) toksične.
Broj vazdušnih jastuka u vozilima se kreće od 1 u volanu (obeleženo crvenom bojom, slika
3.6 desno) pa do više od 10. Neki od njih mogu biti već razvijeni, ukoliko se vozilo
klasifikuje kao oštećeno usled nesreće u saobraćaju.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
58
Slika 3.6. Detonatorski rezervoar – gas generator (levo) i vazdušni jastuk volana sa
komponentama u sklopu (desno)
Pravilnik o tretiranju otpadnih vozila zahteva uklanjanje ili razvijanje svih pirotehničkih
uređaja iz vozila na kraju životnog ciklusa jer se klasifikuju kao eksplozivne komponente.
Pirotehnički uređaji se razvijaju mehanički ili električno u zavinsosti od tipa vozila.
Radi bezbedne procedure uklanjanja pirotehničkih uređaja neophodno je pogledati savete
proizvođača. Takođe, zaposleni koji vrši operaciju razvijanja i uklanjanja pirotehničkih
uređaja moraju biti propisno obučeni.
Većina vazdušnih jastuka se razvija električno, bilo sa jednim direktnim priključkom bilo sa
kontrolnom jedinicom za razvijanje. Pre bilo kakvog ophođenja sa električnim razvijanjem
vazdušnih jastuka neophodno je onesposobiti ih prekidanjem veze sa baterijom. Nakon
uklanjanja dotoka baterije, potrebno je da prođe oko 30 minuta, tako da nestanu bilo kakva
zaostala naelektrisanja u sistemu. Komercijalna oprema za razvijanje svih pirotehničkih
uređaja je dostupna, ali različiti tipovi vazdušnih jastuka zahtevaju različite priključke,
adaptere.
Razvijanje vazdušnih jastuka vršilo bi se in -situ odgovarajućom opremom u radionici, a
tokom detonacije na prostoru od 10 metara oko vozila ne sme biti niko. Prozori na vratima
moraju biti spušteni kako ne bi došlo do njihovog pucanja. Kada je u pitanju motorno vozilo
sa električnom centralnom bravom to je neophodno uraditi pre skidanja akumulatora.
Na slici 3.7 prikazan je primer opreme za razvijanje i način razvijanja vazdušnih jastuka.
Slika 3.7. Oprema za razvijanje (levo) i način razvijanja vazdušnih jastuka-primer (desno)
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
59
II. Faza uklanjanja tečnosti i drugih opasnih stavki
1. Uklanjanje gasa iz klima uređaja
Gas iz klima uređaja treba ukloniti nakon uklanjanja akumulatora, a pre uklanjanja bilo koje
druge tečnosti ili stavke iz otpadnog motornog vozila, da bi se sprečilo slučajno ispuštanje
sredstva za hlađenje iz klima uređaja u atmosferu.
Uklanjanje sredstva iz klima uređaja mora obavljati samo ovlašćeni tehničar. Tehničar mora
da koristi odobrenu prenosivu jedinicu za evakuaciju sredstva za hlađenje iz klima uređaja.
Takođe, tehničar mora da zabeleži količinu uklonjenog sredstva po vozilu i mora jasno da
označi svako vozilo iz kojeg je sredstvo uklonjeno. Sredstvo za hlađenje mora biti uklonjeno
specijalnom opremom sa dva cilindrična rezervora za sakupljanje, jedan za R12 (CFC,
Chlorofluorocarbon) i jedan za R134a (HFC, Hydrofluorocarbon) – slika 3.8. Oprema se
postavlja na servisni ventil i potrebno je 10 do 12 minuta za uklanjanje gasa i transfera do
kolekcionog cilindra.
Slika 3.8 Jedinica za evakuaciju gasa iz klima uređaja
Sredstvo iz klima uređaja mora se čuvati u odobrenim kontejnerima za skladištenje sa
mogućnošću pražnjenja i ponovnog punjenja. Kontejneri za skladištenje moraju biti propisno
obeleženi i treba da budu zamenjeni ili testirani na zaptivnost i pritisak svakih pet godina.
Evidencija svih sredstava za hlađenje iz klima uređaja uklonjenih iz otpadnih motornih vozila
mora se voditi na licu mesta. Evidencija treba da sadrži količinu uklonjenog sredstava za
hlađenje iz klima uređaja iz svakog vozila, datum kada je uklonjeno, ime ovlašćenog
tehničara koji je izvršio uklanjanje i registarski broj ovlašćenog tehničara.
2. Dreniranje motornog ulja
Sledeća operacija koju je potrebno izvršiti je pražnjenje motornog ulja. Uklanjanjem čepa sa
dna rezervoara za ulje slobodnim padom prazni se ulje i sakuplja u prikladnu posudu. Druge
aktivnosti mogu biti sprovođene paralelno sa ovom operacijom. Pražnjenje ulja obično
zahteva 20 minuta za dostizanje tačke gde dalje pražnjenje nije vidljivo. Nakon dreniranja,
svi otvori za praženjenje moraju biti zatvoreni odgovarajućim plastičnim čepovima ili
njihovim sopstvenim zatvaračima, radi prevencije curenja bilo kakvih ostataka.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
60
Slika 3.9 Korišćenje posude za prihvatanje ulja (levo) ili ručne pumpe (desno)
Otpadna ulja se mogu prikupiti i pomoću ručne pumpe. Kada se koristi ručna pumpa ulje se
prazni u mali kontejner, koji je u kompletu sa ručnom pumpom. Otpadna ulja se mogu
ručnom pumpom (slika 3.9) puniti u čeličnu burad sa duplim dnom i odgovarajućim
hermetičkim poklopcima (slika 3.10).
Slika 3.10 Primer korišćenja čeličnih buradi za skladištenje otpadnih ulja
Napunjena burad se privremeno skladište u tipskom kontejneru za skladištenje otpadnih ulja,
koji je opremljen tankvanom.
Otpadna ulja koja se nalaze u otpadnim motornim vozilima uključuju: motorno ulje,
transmisiona ulja i hidraulična ulja. Navedena ulja mogu da se mešaju i da se tako mešana
privremeno čuvaju do predaje ovlašćenom operateru na dalji tretman i zbrinjavanje. Kočione
tečnosti međutim, zbog hlorovanih jedinjenja koja se mogu naći u nekim od njih, nije
preporučljivo mešati sa otpadnim uljima.
Napomene:
- Nakon pražnjenja motornog ulja, druge aktivnosti mogu biti sprovođene uporedo.
- Kada se koristi ručna pumpa za uklanjanje tečnosti, treba obezbediti da svaka tečnost (osim
ulja kao što su motorno, ulje menjača, servo ulje i ulje diferencijala) ima namensku ručnu
pumpu. Ne koriste se iste ručne pumpe za kočione tečnosti, antifriz, tečnosti za pranje
vetrobrana, itd. Kada su sve tečnosti odstranjene, pražnjenje pripadajućeg kontejnera svake
pumpe vrši se direktno u određenu ambalažu.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
61
- Tečnosti koje ne smeju da se mešaju moraju se izdvajati u posebnu označenu metalnu burad
za privremeno skladištenje. Npr. mešanje ulja i kočione tečnosti može onemogućiti reciklažu.
Takođe i mešanje nekih nekompatibilnih ulja može ograničiti mogućnost za reciklažu.
Filteri ulja i goriva
Filteri ulja i goriva moraju biti uklonjeni. Ovo bi trebalo da se obavi korišćenjem
odgovarajućeg alata koji neće prouzrokovati probijanje filtera za ulje tokom njegovog
uklanjanja. Privremeno se skladište se u metalno bure u tipskom kontejneru za skladištenje
otpadnih ulja, koji je opremljen tankvanom, do otpreme na dalji tretman kod ovlašćenog
operatera.
3. Uklanjanje ulja iz sistema menjača (transmisiona ulja)
Transmisiona ulja se nalaze u ručnim i automatskim menjačima, kao i u diferencijalima
zadnjih pogonskih osovina.
Ako kutija menjača ima čep za pražnjenje, operaciju pražnjenja moguće je izvršiti slobodnim
padom uklanjanjem čepa i sakupljanjem ulja u odgovarajući rezervoar koji ima zapreminu od
minimum 5 l. Neophodno je dozvoliti pražnjenje ulja sa vremenskim trajanjem od minimum
10 minuta, sve do momenta vidljivog prestanka kapanja ulja. Ako kutija menjača nema čep,
operaciju pražnjenja je potrebno izvršiti bušenjem rupe odgovarajuće veličine na dnu kutije
menjača. Komercijalna oprema uključuje odgovarajuću sisaljku koja će obezbediti usisno
pražnjenje ulja i sakupljanje bez potrebe za dodatnim rezervoarom ispod kutije menjača.
Ovakva oprema može se koristiti i kod menjača koji imaju čep za pražnjenje ulja.
Kod automatskih menjača ulje mora biti ispražnjeno iz kutije menjača i konvertora obrtnog
momenta. Ukoliko su ove jedinice spojene onda se operacija pražnjenja odvija iz jednog
otvora. Procedura za ispuštanje ulja kod automatskih menjača ista je kao i kod ručnih
menjača.
Većina automobila ima prednju vuču, pa ne poseduje zadnji diferencijal. Međutim, ima i
motornih vozila sa pogonom na zadnje točkove. Postupak uklanjanja ulja iz diferencijala isti
je kao i kod menjača.
4. Dreniranje tečnosti za hlađenje
Rashladne tečnosti se zbrinjavaju prostim sakupljanjem tečnosti iz creva na dnu hladnjaka u
odgovarajući kontejner zapremine ne manje od 10 litara. Rashladna tečnost se može prazniti
iz otpadnih motornih vozila i pomoću ručne pumpe, koja omogućava da operater iz rupe sa
dna hladnjaka znatno brže isisa rashladnu tečnost direktno u kontejner. Obe metode se mogu
koristiti uz napomenu da se visok nivo uklanjanja tečnosti postiže postavljanjem grejača
ventila na maksimum. Odvodnjavanje traje ne duže od 10 minuta.
Tečnost za hlađenje ne sme da se meša sa ostalim otpadnim tečnostima kao što su ulja,
tečnosti za pranje vetrobrana, kočnice, itd. Otpadni antifriz mora biti uskladišten u
odgovarajuću posudu, čelično bure ili plastični kontejner sa hermetičkim poklopcem, u tipski
kontejner opremljen nepropusnom tankvanom.
Voda zagađena antifrizom ne sme se prazniti preko separatora ulja i masti, jer separatori ulja i
masti ne uklanjaju antifriz iz vode.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
62
Hidraulična ulja
Sva otpadna motorna vozila sadrže hidraulična ulja i tečnosti za kočnice. Ostala hidraulična
ulja koja mogu da sadrže otpadna motorna vozila su ulje za hidraulično kvačilo i ulje servo
uređaja.
5. Dreniranje fluida kočionog sistema
Komercijalna oprema koja se koristi za operaciju uklanjanja fluida iz kočionog sistema
koristi pritisak i usisavanje fluida iz rezervoara, kočionih cevi i cilindara (fluid se izvlači iz
ispusnog ventila). Ovakva oprema uklanja hidraulične tečnosti bez ostataka u roku od 10
minuta. Tečnost će se zatim privremeno skladištiti u posudi koja je specijalno određena za
kočione tečnosti.
Fluid kočionog sistema može biti uklonjen i otvaranjem ispusnog ventila kočionog sistema, a
zatim pritiskanjem pedale kočnice sve dok se rezervoar ne isprazni. Međutim, ovaj drugi
način povezan je sa zdravstveno-bezbednosnim problemom, s obzirom da ovaj pristup
uklanja manji procenat kočionog ulja od komercijalno dostupne opreme.
Otpadne kočione tečnosti moraju se čuvati odvojeno od drugih otpadnih ulja, jer mogu da
sadrže hlorovana jedinjenja. Do momenta predaje ovlašćenom operateru na dalji tretman,
kočiona tečnost se privremeno skladišti u odobrenim buradima, u tipskom kontejneru za
skladištenje opasnih materija koji je opremljen tankvanom za prihvatanje slučajno izlivene
tečnosti.
6. Dreniranje rezervoara hidrauličnog kvačila
Neki automobili mogu imati hidraulična kvačila, ali praktično svi moderni automobili imaju
kablovske kandže, tako da ne sadrže nikakvu tečnost. Ako otpadno motorno vozilo ima
hidraulično kvačilo, onda može da se koristi oprema slična onoj koja se koristi za izvlačenje
kočione tečnosti iz rezervoara kočnice.
7. Dreniranje ulja iz servo sistema
Ako otpadno vozilo ima servo volan, potrebno je ekstrahovati ulje iz rezervoara za servo
sistem kao i iz poveznih creva. Oprema je slična kao i kod ekstrahovanja fluida iz kočionog
sistema i može biti korišćena u svrhu pražnjenja rezervorara servo sistema. Nakon uklanjanja
fluida iz rezervora, buši se priključna cev i izvlači ostatak fluida, ili se buši najniža tačka na
crevu ispuštajući fluid slobodnim padom.
8. Uklanjanje i privremeno skladištenje tečnosti za pranje stakala
Tečnost za pranje vetrobrana je opasna supstanca koja se mora ispustiti iz svih otpadnih
motornih vozila. Tečnost za pranje se uklanja pomoću namenske pumpe isisavanjem iz
rezervoara u namenski kontejner – posudu. Crevo postavljeno u rezervoar mora biti dovoljno
dugo da dospe do dna rezervoara. Nakon čega se uveravamo da nema vidljivog ostatka. Za to
se može koristiti komercijalna oprema ili jednostavnije pumpe. Ako se koristi jednostavna
pumpa, rezervoari se moraju pregledati da bi se utvrdilo da je došlo do potpunog pražnjenja.
Većina automobila ima jedan rezervoar za tečnosti za pranje i za prednje i za zadnje staklo,
ali neki automobili imaju posebnu posudu (u gepeku) za zadnje staklo. Ako vozilo ima više
od jedne takve posude, sve se moraju isprazniti. Ne mešati sa drugim tečnostima poput
motornog ulja, antifriz, ulja za kočnice, menjače, itd.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
63
Većina tečnosti za pranje je upotrebljiva i može se koristiti u vozilima operatera. Otpadna
tečnost za pranje stakala, do momenta predaje ovlašćenom operateru na dalji tretman,
privremeno će se skladištiti u odobrenim jasno označenim buradima sa duplim dnom, u
zatvorenom skladišnom prostoru sa podom u obliku tankvane.
9. Dreniranje goriva
Dreniranje se odnosi na otpadna goriva kao što su benzin i dizel.
Slika 3.11 Primer komercijalne opreme – sistema za isisavanje benzina
Gorivo iz rezervoara može biti ispražnjeno isisavanjem, kroz crevo koje se ubacuje u
rezervoar. Međutim ovakav način je nepovoljan. Da bi bili sigurni da je sva količina
izvučena, potrebno je probušiti rezervoar na najnižoj tački i ispustiti gorivo iz rezervoara.
Dizajn rezervoara (na primer u obliku sedla), može zahtevati da se buše dve rupe na najnižim
tačkama rezervoara kako bi se potpuno ispraznilo gorivo. Završetak ovog procesa nastupa
nakon što se uverimo da nema vidljivih tragova uklanjanja goriva iz ekstrakcijskih cevi. Ne
postoji potreba uklanjanja goriva iz karburatora ili cevi za ubrizgavanje goriva iz motora.
Ovakvim načinom osigurava se izostanak pare u toku ekstrakcije. Pitanja zdravstvene
bezbednosti povezana sa ekstrakcijom goriva podrazumevaju da isisavanje treba da bude
pneumatski upravljano, kao i da postoji uzemljenje vozila i opreme za ekstrakciju.
Komercijalno dostupna oprema zadovoljava ove zahteve i treba da se upotrebljava. Goriva
treba da se prikupljaju i čuvaju odvojeno u namenjenim kontejnerima, a ako su još uvek
upotrebljiva mogu se koristiti u vozilima operatera na licu mesta. Otpadni benzin se može
prepoznati po lošem mirisu izazvanom degradacijom goriva.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
64
Slika 3.12. Primer komercijalne tankvane za prihvat eventualno iscurelog goriva
Otpadni benzin ne može da se koristi u vozilima jer može izazvati oštećenje i sa njim se mora
postupati kao sa opasnim otpadom. Otpadna goriva će se skladištiti van objekta radionice za
tretman, i to u odobrenim i propisno označenim buradima od po 200 l, na betoniranom platou
pod nadstrešnicom (min. 15 m2), namenjenom za skladišetenje goriva koji je opremljen
tankvanom za prihvat goriva u slučaju curenja iz buradi. Na platou za privremeno
skladištenje goriva, istovremeno mogu biti prisutna najviše dva bureta, pri čemu njihova
udaljenost od objekta mora iznositi minimalno 6 m.
Zone opasnosti od požara obuhvataju:
Zona I: unutrašnjost rezervoara;
Zona II: prostor oko otvora za punjenje pogonskih rezervoara motornih vozila koja se
snabdevaju gorivom, poluprečnika 1 m, mereno horizontalno, i visine 1 m iznad
otvora mereno od tla.
10. Dreniranje tečnosti iz amortizera
Sistem vešanja na većini vozila je opremljen sa 4 nezavisna amortizera (na svakom točku
posebno). Tečnost iz amortizera može biti uklonjena iz otpadnog motornog vozila
uklanjanjem amortizera. Vreme potrebno za sprovođenje ove operacije može biti značajno, a
skinuti amortizer klasifikovan je kao otpad nakon njegovog uklanjanja iz vozila. Preporučen
je pristup da se tečnost iz amortizera ukloni bez njegovog prethodnog skidanja sa vozila.
Amortizeri sadrže tečnosti u oba cilindra, i u unutrašnjem i u spoljašnjem. Shodno tome, u
cilju postizanja potrebnog nivoa uklanjanja tečnosti istu treba ukloniti iz oba dela cilindra.
Komercijalno dostupna oprema može da postigne potreban nivo dreniranja, ali vreme
potrebno za ovu operaciju zavisi od dizajna opreme. Uputstva koje je proizvođač takve
opreme dao prilikom kupovine moraju se slediti.
11. Skidanje katalizatora
Starija otpadna motorna vozila ne sadrže katalizator, ali sva savremena vozila, posebno ona
koja su registrovana posle 1993. godine i sa pogonom na benzin i sa pogonom na dizel imaju
katalizatorsku jedinicu na izduvnom sistemu. Prisustvo katalizatora može biti konstatovano
vizuelnom inspekcijom izduvnog sistema. Katalizator se lako može ukloniti sečenjem
katalizatora sa izduvnog sistema rezanjem ispred i iza katalizatora. Upotreba odgovarajuće
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
65
opreme za sečenje smanjuje vreme potrebno za izvođenje ove operacije. Neka vozila imaju
više od jedne katalizatorske jedinice. U tom slučaju sve jedinice moraju biti uklonjene.
12. Uklanjanjanje azbesta
Neka vozila na kraju životnog ciklusa mogu sadržati azbest (npr. određene obloge na
kočionim diskovima). Propisi zahtevaju lociranje i identifikaciju komponenata koje mogu
sadržati azbest. Vizuelna inspekcija vozila mora biti urađena tokom procesa rasklapanja i
ukoliko se pronađu bilo kakvi delovi koji sadrže azbest oni moraju biti uklonjeni. Procedure
uklanjanja komponenti koje sadrže azbest moraju poštovati upustva o zdravlju i bezbednosti
koje se tiču azbesta.
Ove stavke moraju biti uklonjene iz otpadnog motornog vozila, čuvati se u vodonepropusnim
hermetički zatvorenim džambo vrećama na otvorenom prostoru.
13. Uklanjanje i privremeno skladištenje olova
Olovo se može reciklirati u druge upotrebljive stvari. Većina olova u otpadnim motornim
vozilima dolazi iz tegova za balansiranje točkova i završetka kablova akumulatora.
Ove stavke moraju biti uklonjene iz otpadnog motornog vozila, čuvaju se u posebnim jakim
metalnim ili drvenim kontejnerima i privremeno skladištiti na otvorenom prostoru.
14. Auto klima uređaji
Klima uređaji, ukoliko se i nađu u otpadnim automobilima, neće se rasklapati na predmetnom
kompleksu, već će se kao celoviti sklopovi ustupati ovlašćenim servisima na dalju reparaciju
ili za korišćenje rezervnih delova.
15. Rezervoari TNG-a (tečnog naftnog gasa)
TNG vozila mogu ali i ne moraju imati identifikacionu oznaku, ali često mogu biti
prepoznata prisustvom dodatnog rezervoara za auto plin smeštenih u prtljažniku automobila
umesto rezervnog točka. Jedan plinski sistem se sastoji od rezervoara sa sledećim
elementima: sigurnosni ventil (ispušta gas iz rezervoara, ako pritisak poraste preko 25 bar),
ventil protiv loma cevi, priključci za punjenje i pražnjenje, pokazivači nivoa tečnosti. U
prostoru motora postoje dodatne cevi i instalacije koje kontrolišu prelazak sa benzina na TNG
i obratno. Ako je moguće, najbolje je startovati motor i isprazniti što više goriva iz rezervoara
pre njegovog uklanjanja, radi redukovanja mase rezervoara i smanjenja opasnosti od
isparavanja.
TNG gorivo, u praksi, ne bi trebalo mešati sa CNG gorivom (Compressed Natural Gas) tj.
komprimovanim prirodnim gasom ili metanom, koji je podjednako opasan ali se skladišti na
mnogo većim pritiscima. Sa CNG vozilima trebalo bi da postupaju samo potpuno
kvalifikovani tehničari u skladu sa instrukcijama proizvođača automobila, ali sobzirom da je
njihov broj veoma mali u Srbiji operater se neće baviti otpadnim vozilima koja koriste ovo
gorivo.
Uobičajena procedura za uklanjanje TNG boce je sledeća:
Isključi se izolacioni ventil;
Napravi rez na cevima koje izlaze iz boce ručnom testerom;
Zatim rez na zateznim trakama;
Ukloni boca na sigurno mesto.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
66
TNG u rezervoaru je u tečnom stanju, međutim u slučaju oslobađanja iz rezervoara tečnost
naglo prelazi u gas koji uzrokuje veliki pad temperature u blizini njegovog ispuštanja.
Shodno tome, operater koji rasklapa rezervoar sa vozila trebalo bi da poseduje zaštitnu
opremu za ruke i oči kako bi izbegao smrzavanje. Pored toga, gas je veoma zapaljiv i teži je
od vazduha, tako da se može nagomilavati na niskim mestima (rupe i kanali), predstavljajući
veliku pretnju po zdravlje i bezbednost radnika. Zbog toga je neophodno tretirati ovakvo
vozilo na otvorenom sa odgovarajućom opremom kako bi se gas uklonio bezbedno.
Opremom za detekciju gasa potrebno je proveriti vozilo, proveriti da li postoje curenja gasa,
posebno u prostoru oko priključnih cevi rezervora. Ukoliko je baterija (akumulator)
postavljena u blizini rezervoara ne bi je trebalo razdvajati dok se ne proveri da li postoji
curenja gasa u blizini baterije, kako bi se izbegao rizik varničenja iz baterije, koje bi iniciralo
paljenje gasa.
Ukoliko postoji curenje gasa, postupanje sa TNG-om postaje prioritet i ukoliko ne postoji
kvalifikovano lice potrebno je zatražiti pomoć lokalne kompanije za montažu TNG
rezervoara. Vozila na TNG pogon ne bi trebalo ni pod kojim okolnostima presovati, čak i kad
se smatra da je rezervoar prazan, jer uvek mogu postojati zaostali gasovi koji će
prouzrokovati eksploziju. Osim toga, rezervoar koji je pod pritiskom, ne bi trebalo bušiti ili
probijati radi uklanjanja tečnog naftnog gasa.
Nakon pravilnog uklanjanja rezervoara, ostatak vozila može se tretirati kao ostala otpadna
vozila. Cevi za ubrizgavanje TNG-a u motor i ostale dovodne cevi ne moraju biti uklonjene.
Sam rezervoar je relativno težak, pa je potrebno koristiti uređaj za dizanje za njegovo
uklanjanje, kako bi se izbeglo povređivanje osoblja.
Informacije o postupku uklanjanja TNG rezervoara trebalo bi tražiti od nadležnih izvora (npr.
dobavljač TNG rezervoara, asocijacije za TNG itd.). TNG rezervoari će biti skladišteni na
otvorenom prostoru na prikladnim policama/regalima do njihovog preuzimanja od strane
ovlašćenih operatera.
16. Zatvaranje poklopaca goriva i poklopca ulja plastičnim čepovima
Nakon pražnjenja, svi otvori moraju biti zatvoreni odgovarajućim plastičnim čepovima ili
njihovim sopstvenim zatvaračima, radi prevencije curenja bilo kakvih ostataka.
Kraj postupka odstranjivanja fluida i opasnih materijala iz otpadnih motornih vozila
Komponente izdvojene u prethodnim aktivnostima uklanjanja opasnih stavki i odstranjivanja
fluida, skupljaju se odvojeno u odgovarajuće transportne kontejnere (čelični, plastični,
drveni) ili metalnu burad, u kojma se prebacuju u skladišne prostore na privremeno
skladištenje. Prilikom ovog prebacivanja kontroliše se jednorodnost ovih materijala. Opasne
otpadne komponente zahtevaju dalji tretman kod ovlašćenih operatera za odgovarajuće vrste
opasnog otpada.
Sistem za evidentiranje količina tečnosti i drugih stavki koje su uklonjene treba razvijati.
Informacije koje se beleže omogućiće redovne izveštaje u skladu sa zakonskom regulativom.
3.2.3. Rasklapanje rezervnih delova, sklopova koji imaju karakter neopasnog otpada i
skladištenje neopasnog otpada
Kada su sve prethodne aktivnosti, opisane u fazama I i II podtačke 3.2.2. sprovedene,
otpadno motorno vozilo se klasifikuje kao neopasan otpada. Sa ciljem reciklaže, otpadno
motorno vozilo tada može da se dalje rasklapa.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
67
Pristupa se vađenju sedišta i skidanju unutrašnjeg enterijera (kontrolna tabla, tapacirunzi,
podmetači, kaiševi, creva, kederi, pluta, silen blokovi, sklopovi, rezervni delovi i dr.).
1. Sklop motora
Hladnjak se odvaja od vozila i privremeno skladišti na policama u regalnom skladištu. Zatim
se pristupa odvajanju sklopa (motor-kvačilo-menjač) i vađenju motora. Zauljeni i zamašćeni
delovi ovog sklopa se privremeno skladište u zatvorenom skladištu za zamašćene delove, na
odgovarajuće podmetače/posude. Podsklopovi koji su povezani za motor (elektropokretač,
alternator, uređaj za napajanje gorivom, karburator sa pumpom za dovod goriva ili pumpa
visokog pritiska) prethodno se skidaju i ukoliko nisu zauljeni i zamašćeni privremeni se
skladište u tipskom kontejneru na policama. U suprotnom, skladište se na odgovarajućim
podmetače/posude u skladištu zamašćenih delova.
2. Rezervoar za gorivo
Nakon evakuacije goriva, rezervoar za gorivo se bezbedno skida, a zatim se privremeno
skladišti na regalima u skladištu.
3. Pneumatici i gumeni kederi
Uklanjanje točkova i guma poboljšaće pristup kočnicama i amortizerima za operaciju
„depoluting-a“. Po skidanju, prenose se do mesta (vulkanizerski boks) gde se vrši odvajanje
pneumatika od felni.
Sa otpadnim pneumaticima mora se postupati u skladu sa Pravilnikom o načinu i postupku
upravljanja otpadnim gumama („Sl. glasnik RS“, br. 104/09 i 81/10). Skladište će biti
formirano kao otvoreno skladište na nepropusnoj betonskoj podlozi. Radi uređenosti,
skladište će biti opremljeno pregradama (slika 3.13), koje obezbeđuju da se otpadni
automobilski pneumatici (gume) ne raznose po krugu kompleksa. Visina betonske ograde
iznosiće 2 m, što je u skladu sa uslovima propisanim Pravilnikom o načinu i postupku
upravljanja otpadnim gumama. Skladište mora da ima sistem za zaštitu od požara, u skladu sa
posebnim propisom. Pristup neovlašćenim licima je sprečen samom činjenicom da je
skladište u krugu kompleksa koji je ograđen i koji je pod nadzorom.
Slika 3.13 Primer otvorenog skladišta otpadnih pneumatika
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
68
Otpadni gumeni kederi iz Objekta za tretman motornih vozila privremeno će se skladištiti
zajedno sa otpadnim gumama, na platou za lagerovanje guma i kedera.
4. Felne
Neispravne, oštećene felne se razvrstavaju na čelične i aluminijumske.
5. Otpadni delovi od bakra i mesinga
U otpad od bakra spadaju:
otpadni bakarni kablovi;
otpadni grejači vazduha.
Za skladištenje otpada od bakra i legura bakra predviđen je prostor u kontejneru sa
materijalom za reciklažu, koji će biti smešteni na betonskom platou.
6. Otpadni delovi od aluminijuma
Predviđeno je da se otpadni delovi od aluminijuma skladište u žičanom boksu na betonskom
platou.
7. Otpadni delovi od gvožđa i čelika
Otpadno gvožđe, legirani čelični otpadak, sivi liv – skladištiće se na otvorenom betonskom
platou/boksu.Otpad od gvožđa i čelika transportuje se viljuškarima ili ručno na skladište.
8. Otpad od izolacije
Pur pena, staklena vuna – skladišti se u posebno označenim posudama i ambalaži,
privremeno se skladište sortirani, na policama, po važećoj zakonskoj regulativi.
9. Otpadno staklo
Otpadno automobilsko staklo se privremeno skladišti u veće kontejnere i predaje ovlašćenim
operaterima na dalji tretman i reciklažu.
Međutim, prednji vetrobrani izrađeni su od dva sloja stakla a između dva sloja stakla je folija
na bazi polivinil-butirala. Polimer predstavlja problem za reciklažu tako da se otpadno
vetrobransko staklo ne može reciklirati u smislu da se od njega ponovo dobije vetrobransko
staklo. U svetu se vrši reciklaža otpadnog vetrobranskog stakla za dobijanje korisnih
proizvoda za upotrebu kao što su betonski blokovi, termoizolacioni materijali (staklena
vuna), lepak za tepihe itd. Dok se ne steknu uslovi za reciklažu u našoj zemlji, privremeno
skladištenje oštećenih vetrobranskih stakala i njihov izvoz preko ovlašćenih operatera
predstavlja jedino rešenje.
10. Otpadna plastika
Otpadna plastika je različitog oblika i dimenzija i ne može se uredno slagati. Otpadna plastika
skladištiće se u boksu za skladištenje gumenih kedera i plastike.
Za označavanje i identifikaciju plastičnih delova i materijala motornih vozila mase veće od
100 grama primenjuje se sledeća nomenklatura:
SRPS ISO 1043-1 Plastika – oznake i skraćeni nazivi. Deo 1.: Osnovni polimeri i njihove
posebne karakteristike
SRPS G.C0.012 Plastika – oznake i skraćeni nazivi. Deo 2.: Punila i pojačivači.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
69
Za označavanje i identifikaciju delova elastomera i materijala u motornim vozilima mase
veće od 200 grama primenjuje se sledeća nomenklatura:
SRPS ISO 1629 Kaučuk i lateksi - nomenklatura. Ovo se ne primenjuje na gume motornih
vozila.
11. Metalna „školjka“ - karoserija
Kada se optičkom metodom, odnosno manuelno, uklone svi fluidi (ulja, gorivo, antifriz,
tečnost za pranje itd.) i odvoje sastavni delovi automobila (guma, staklo, plastika itd.),
metalna karoserija ostaje na kraju. Metalna karoserija („školjka“) klasifikuje se kao neopasan
otpad. Metalna školjka otpadnog automobila je tada spremna za sečenje.
Sve vreme rada, sa dva radna mesta (jedno za pripremu, a drugo za demontažu vozila), koliko
ih ukupno ima u prostoru za demontažu otpadnih vozila, pomoćni radnik obilazi radna mesta,
prikupljene izdvojene delove i tečnosti odvozi do definisanih mesta za privremeno
skladištenje opasnog i neopasnog otpada. Time se proces rastavljanja otpadnih vozila
završava. O svemu navedenom, vodi se odgovarajuća interna evidencija.
Skoro ceo proces rasklapanja otpadnih vozila radi se ručno – mehaničkim metodama
rasklapanja sastavnih komponenti (osim ispumpavanja tečnosti iz vozila koje se obavljaju
pomoću ručnih pumpi – sisaljki ili specijalnih jedinica – sistema za isisavanje tečnosti).
Sečenje „školjki“ makazama:
Kada se manuelno, uklone svi fluidi (ulja, gorivo, antifriz, tečnost za pranje itd.) i odvoje
sastavni delovi automobila (guma, staklo, plastika itd.), metalni delovi ostaju na kraju.
Sledeći korak je sečenje metalne školjke koje će se vršiti makazama na platou dimenzija 10 x
5 m. Sečenje kao aktivnost je neophodna u cilju snižavanja troškova transporta, jer se metalne
školjke do krajnjeg odredišta gde se vrši njihov tretman, mogu transportovati na veće
udaljenosti.
Pojedini delovi nastali rasklapanjem vozila se kao takavi mogu koristi za prvobitnu namenu
za koju su bili izrađeni tj. ugradnju korišćenih rezervnih delova u vozila. Ponovna upotreba,
prema Zakonu o upravljanju otpadom, jeste svaka operacija kojom se proizvodi ili njihovi
delovi koji nisu otpad, ponovo koriste za istu svrhu za koju su namenjeni. A priprema za
ponovnu upotrebu otpada jesu operacije ponovnog iskorišćenja otpada koje se odnose na
proveru, čišćenje ili popravku kojima se proizvodi ili delovi tih proizvoda koji su postali
otpad, pripremaju tako da mogu biti ponovno upotrebljeni, bez bilo kakve druge prethodne
obrade.
Nakon rasklapanja vozila vršiće se priprema za ponovnu upotrebu otpada tj. čišćenje
zauljenih i zamašćenih delova u perionici demontiranih delova u objektu radionice. Priprema
za ponovnu upotrebu će se vršiti uz pomoć opreme i bioloških sredstava predviđenih za tu
namenu (Slika 3.14.)
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
70
Slika 3.14. Oprema i biološko sredstvo za čišćenje i odmašćivanje rezervnih delova
Opremu predstavlja sto za čišćenje, na kome se uz pomoć četkice natopljene sredstvom za
čišćenje kao i fleksibilne slavine mogu prati delovi težine do 100 kg (testirano opterećenje do
230 kg). Čišćenje se izvodi pomoću rastvora za čišćenje na vodenoj bazi. Organski materijali
uklonjeni čišćenjem, kao npr. ulja, maziva i druge masti automatski se razgrađuju.
Biološko čišćenje delova omogućuva optimalan i ekološki rezultat čišćenja alata, komponenti
motora i drugih delova koji sadrže ulja i masti, uz nosivost do 100 kg. Mikroorganizmi koji
se prirodno pojavljuju kod prvog punjenja uređaja kroz filtersko vlakno dospevaju u rastvor
za čišćenje i počinju razgrađivati uvedeni organski materijal (masti, ulja, itd.). Filter služi i u
svrhu filtriranja sitnih čestica prašine veličine do 50 µm, kako one ne bi dospele u
“rezervoar” uređaja. Istovremeno metalno sito kao predfilter osigurava odstranjivanje
krupnijih čestica nečistoće i sitnijih delova. Pri tome je puštanje uređaja u rad vrlo
jednostavno. Kod prvog korišćenja postavlja se novo filtersko vlakno, a zatim se “rezervoar”
napuni rastvorom za čišćenje koji protiče kroz vlakna. Ovim redosledom mikrobi iz filterskog
vlakna prelaze u “rezervoar” odnosno u rastvor.
Automatska regulacija temperature na konstantnih 38 °C osigurava optimalan rast prirodnih
mikroorganizama. Unesene ugljovodonike, kao što su ulja i maziva, mikroorganizmi
automatski razlažu na H₂O (voda) i CO₂ (ugljen dioksid). Ovi mikroorganizmi „koji jedu
ulje“ kao i rastvor za čišćenje na bazi vode osiguravaju da je promena rastvora kroz duže
vreme nepotrebna. Tako treba isključivo dodati malo rastvora koji je potrošen kod čišćenja
delova. Ovaj sastav osigurava dugotrajnost rastvora uz jednako visok učinak čišćenja, čime
su troškovi zbrinjavanja korišćenog rastvora za čišćenje svedeni na minimum. Zavisno od
unosa nečistoće, filtersko vlakno treba menjati svakih 4-8 nedelja –tako će se u sastav uneti
novi mikrobi te će efikasnost procesa biološke razgradnje biti stalno osigurana.
Nakon čišćenja i odmašćivanja delovi otpadnih vozila koji se deklarišu kao polovni će se
obeležavati i posebno skladištiti u regalima i magacinu (abrol kontejner) predviđenim za tu
namenu.
3.2.4. Transport
Transport u okviru predmetnog kompleksa čine:
Spoljni transport otpadnih vozila i EE otpada od mesta nabavke do platoa za
lagerovanje automobila i skladišta EE otpada;
Transport unutar lokacije;
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
71
Transport opasnog otpada van predmetnog kompleksa na dalji tretman ili odlaganje;
Transport sekundarnih sirovina van predmetnog kompleksa na dalji tretman.
Otpadna motorna vozila / EE otpad se dopremaju transportnim sredstvima u predmetno
postrojenje i prvo se mere i istovaraju na plato za lagerovanje vozila ili u skladište EE otpada.
Prevoz otpadnih vozila/ EE otpada u postrojenje obavljaće ovlašćeni operateri sa dozvolom
za transport opasnog otpada.
Transportno manipulativne operacije sa otpadnim materijalima i sekundarnim sirovinama u
okviru kompleksa vršiće se sredstvima internog transporta, viljuškarima, ručnim
viljuškarima, ručnim kolicima.
Sve raspoložive količine opasnog otpada (fluida i drugih opasnih stavki) upakovane su u
čeličnu, plastičnu ili drugu odgovarajuću hermetički zatvorenu ambalažu i postavljene na
drvene palete. Utovar ovako upakovanog opasnog otpada na lokaciji predmetnog projekta,
vršiće se pomoću viljuškara Nosioca projekta na ADR vozila ovlašćenih operatera koji ga
istim transportuju na dalji tretman. Ukoliko ADR vozilo poseduje sopstvenu cisternu, onda je
moguće npr. otpadno ulje ili otpadno gorivo iz ambalaže u kojoj je upakovano pretakati
pumpom u cisternu ADR vozila za transport i transportovati ga do odredišta gde se vrši dalji
tretman.
3.3. Specifikacija opreme i uređaja
Oprema koja će se koristiti za operacije upravlјanja otpadom uglavnom je po svom karakteru
univerzalna. Spisak opreme dat je u tabeli koja sledi.
Tabela br. 3.. – Spisak opreme i alata za Objekat za reciklažu otpadnih vozila
R br. Naziv
1. Ukopana kolska vaga
2. Vilјuškar
3. Ručni vilјuškari za odnošenje metalnih delova
4. Hidraulični uređaj sa platformom za dizanje otpadnog vozila
5. Makaze za sečenje limovine
6. Radni komplet za demontažu guma
7. Garnitura alata za mehaničare
8. Hidraulične makaze za sečenje lima/metala
9. Ručne makaze za metal raznih veličina
10. Ručne testere za metal (bonsek) i električne testere za metal različite snage
11. Garnitura alata za sečenje plamenom
12. Oprema (jedinica za evakuaciju gasa iz klima uređaja
13. Pumpa za vađenje ulјa iz motora i menjača u kompletu sa rezervoarom za prihvat ulјa
14. Komercijalna oprema – sistem za prikuplјanje benzina
15. Kompresor sa pneumatskom instalacijom
16. Metalna burad za odgovarajuće vrste fluida
17. Plastični kontejneri za odgovarajuće vrste opasnog otpada (živini prekidači, i dr.)
18. Drveni kontejneri-sanduci za otpadno olovo
19. Džambo vreće za delove na bazi azbesta
20. Oprema za čišćenje i odmašćivanje rezervnih delova
21. Personalni računar za vođenje evidencije
22. Kamion
23. Table obaveštenja i upozorenja
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
72
3.4. Sirovine i produkti
3.4.1. Lista sa fizičko-hemijskim karakteristikama i količinama sirovina koje će se
koristiti u tehnološkom procesu, sa posebnim osvrtom na toksične materije koje mogu
biti štetne po ljudsko zdravlje, floru i faunu ili po životnu sredinu
Kapacitet predmetnog objekta za reciklažu motornih vozila ne može se kvantifikovati jer
zavisi od količine otpadnih vozila koja se mogu sakupiti na ograničenom prostoru,
mogućnosti robe koja se može prodati itd. Granični kapacitet postrojenja predstaviće količina
materijala koja će biti jednovremeno skladištena u okviru predviđenih prostora na način koji
ne ugrožava tehnološke tokove odnosno bezbednost postrojenja. Kapacitet postrojenja za
tretman određen je i mogućnošću – spretnošću radnika da demontiraju motorno vozilo,
odstrane fluide i razvrstaju materije nastale rastavljanjem i uklanjanjem fluida u određene
skladišne jedinice. Ovaj kapacitet je oko 4 vozila/dan.
Prema Estimated Amount of Fluids per Vehicle, (reference found in VT Solid Waste Districts
and Alliances, 2002), procenjene količine fluida po otpadnom motornom vozilu su oko 20
litara.
Od toga je npr:
- gorivo 10,2 l;
- motorno ulje 3,6 l;
- tečnost za hlađenje 2,8 l;
- ulje iz menjača 1,3 l;
- hidraulično ulje (iz servo uređaja i dr.) 0,8 l.
Za potrebe projektovanog kapaciteta od 4 vozila na dan, potrebno je obezbediti odgovarajuće
platoe i zatvorene magacine, skladišnih kapaciteta koji su prikazani u narednoj tabeli.
Тabela br. 4. – Potrebna skladišta i skladišni kapaciteti
Skladište Kapacitet
na dan
Kapacitet na
godinu
Plato za lagerovanje otpadnih vozila 4 kom. 1.200 kom.
Plato za lagerovanje guma 16 kom. 4.800 kom.
Plato za skladištenje otpadnog goriva 40,8 l 12.240 l
Skladište otpadnih akumulatora 4 kom. 1.200 kom.
Skladište otpadnog ulja 22,8 l 6.840 l
Skladište otpadnih tečnosti 11,2 l 3.360 l
Iako su neke količine opasnog otpada na godišnjem nivou značajne, njegovo skladištenje se
vrši samo privremeno, do momenta kada se prostori/boksovi za privremeno skladištenje
napune. Tada se opasan otpad predaje na dalji tretman ovlašćenim operaterima, pa će
predloženi skladišni kapaciteti biti sasvim dovoljni.
3.4.2. Način skladištenja, transporta i rukovanja sa potencijalno štetnim materijama
Svi fluidi i drugi materijali koji su uklonjeni iz vozila, još uvek se klasifikuju kao opasan
otpad, pa je sa njima potrebno postupati u skladu sa Pravilnikom o načinu skladištenja,
pakovanja i obeležavanja opasnog otpada i ("Sl. glasnik RS", br. 92/2010) do predaje
ovlašćenim operaterima.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
73
Otprema opasnog otpada će se vršiti predajom operaterima koji poseduju dozvolu (u skladu
sa Zakonom o upravljanju otpadom „Sl. glasnik RS“ br. 36/09, 88/10 i 14/16) za tretman ili
izvoz opasnog otpada.
Otprema opasnog otpada će se sastojati iz sledećih operacija:
Identifikacija vozila i vozača koji preuzimaju opasan otpad;
Preuzimanje punih buradi/ kontejnera sa mesta privremenog skladištenja;
Merenje buradi/ kontejnera mernom opremom;
Utovar punih buradi/ kontejnera i pakovanje na motorno vozilo;
Popunjavanje dokumenta o kretanju opasnog otpada u skladu sa Pravilnikom o
obrascu
dokumenta o kretanju opasnog otpada, obrascu prethodnog obaveštenja, načinu
njegovog dostavljanja i uputstvu za njihovo popunjavanje ("Sl. glasnik RS", br.
17/2017).
Pri predaji opasnog otpada operateru koji poseduje dozvolu, kvalifikovano lice odgovorno za
stručni rad preduzeća „GREEN IDEA“ d.o.o., popunjava deo A i B Dokumenta o kretanju
opasnog otpada, u skladu sa Pravilnikom o obrazcu dokumenta o kretanju opasnog otpada,
obrascu prethodnog obaveštenja, načinu njegovog dostavljanja i uputstvu za njihovo
popunjavanje („Sl. glasnik RS“, br. 17/2017). Obrazac prethodnog obaveštenja se dostavlja
isključivo elektronski Agenciji za zaštitu životne sredine unosom u informacioni sistem
Nacionalnog registra izvora zagađivanja, najmanje 48 sati pre započinjanja kretanja otpada.
Bez unetog prethodnog obaveštenja u zakonski propisanom roku, Dokument o kretanju
opasnog otpada nije moguće kreirati. Prethodni vlasnik opasnog otpada u roku od 15 dana od
dana prijema overenog i potpisanog šestog primerka, elektronski dostavlja Dokument o
kretanju opasnog otpada, unosom podataka o tačnoj količini otpada, kao i tačnim datumom
predaje navedenog otpada u informacioni sistem Nacionalnog registra izvora zagađivanja
Agencije za zaštitu životne sredine. Unos podataka iz dokumenta o kretanju opasnog otpada u
informacioni sistem Agencije vrši se preko portala:
www.sepa.gov.rs
3.4.3. Fizičko-hemijske karakteristike i količina gotovih proizvoda koji se dobija
tehnološkim postupkom
Kao proizvod tretmana otpadnih motornih vozila (ELV – 1.200 kom/godišnje) po
komponentama i vrsti, dat je u narednoj tabeli.
Tabela br. 5. – Materijalni bilans upravljanja otpadom od otpadnih motornih vozila
VRSTA
MATERIJE/KOM
PONENTE
Vrsta materijala
Jediničn
a
količina
po
vozilu
Dnevn
e
količin
e
Godišnji
kapacitet
Skladišni
kapacitet,
mesečno
Način skladištenja Način tretmana
OPASNE MATERIJE
gorivo tečnost 10,2 l 40,8 l 12.240
l 1.020
Tipski
kontejner za
gorivo
sopstvene
potrebe/ovlašćeni
operater
motorno ulje tečnost 3,6 l 14,4 l 4.320 l 360 Tipski ovlašćeni operater
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
74
kontejner sa
nadstrešnicom i
tankvanom
kočiono (АТ) ulje tečnost 1 l 4 l 1.200 l 100
Tipski
kontejner sa
nadstrešnicom i
tankvanom
ovlašćeni operater
hidraulično ulje tečnost 0,8 l
3,2 l
960 l 80
Tipski
kontejner sa
nadstrešnicom i
tankvanom
ovlašćeni operater
menjačko ulje tečnost 1,3 l
5,2 l
1.560 l 130
Tipski
kontejner sa
nadstrešnicom i
tankvanom
ovlašćeni operater
rashladna tečnost tečnost 2,8 l
11,2 l
3.360 l 280
Tipski
kontejner sa
nadstrešnicom i
tankvanom
izvoz
akumulator čvrsto/tečno 1 kom. 4 1.200 100 zatvoreno
skladište ovlašćeni operater
filteri (ulje/gorivo) metal/papir/guma 2 kom. 8 2.400 200 zatvoreno
skladište ovlašćeni operater
katalizator metal 1 kom. 4 1.200 100 zatvoreno
skladište ovlašćeni operater
kočione pločice,
paknovi, dihtunzi azbest 4 kom. 16 4.800 400
zatvoreno
skladište
ovlašćeni operater
/ izvoz
nerazvijeni vazd.
jastuci čvrsto/gasovito 2 kom. 8 2.400 200
zatvoreno
skladište ovlašćeni operater
NEOPASNE MATERIJE
auto gume guma 4 kom. 16 4.800 400 otvoreni plato ovlašćeni operater
vetrobranska stakla staklo 2 kom. 8 2.400 200 otvoreni plato ovlašćeni
operater / izvoz
vrata metal/staklо/plastikа
/tekstil
3-5
kom. 16 4.800 400 otvoreni plato prodaja
branici plastika/metal 2 kom. 8 2.400 200 otvoreni plato prodaja / ovlašćeni
operater
blatobrani metal 4 kom. 16 4.800 400 otvoreni plato prodaja / ovlašćeni
operater
farovi/signalizacija - 4-6 24 7.200 600 zatvoreno prodaja
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
75
kom. skladište/regal
hladnjak metal 1 kom. 4 1.200 100 zatvoreno
skladište/regal ovlašćeni operater
motor metal 1 kom. 4 1.200 100 zatvoreno
skladište/regal ovlašćeni operater
sedišta tekstil/plastika/meta
l 4 kom. 16 4.800 400
zatvoreno
skladište/regal
prodaja / ovlašćeni
operater
enterijer tekstil/plastika kompl
et 4 1.200 100
zatvoreno
skladište/regal prodaja / deponija
trapovi sa
amortizerima metal
4
kompl
eta
16 4.800 400 zatvoreno
skladište/regal ovlašćeni operater
creva, manžetne,
dihtunzi guma
kompl
et 4 1.200 100
zatvoreno
skladište/regal
prodaja / ovlašćeni
operater
filteri
(vazduh/klima) papir/guma 2 kom. 8 2.400 200
zatvoreno
skladište/regal ovlašćeni operater
kablovi plastika/metal kompl
et 4 1.200 100
zatvoreno
skladište/regal ovlašćeni operater
„školjka“ metal kompl
et 4 1.200 100 otvoreni plato ovlašćeni operater
3.4.4. Fizičko-hemijske osobine, vrsta i količina otpadnih materija koje nastaju pri radu
projekta, a koje se javljaju u gasovitom, tečnom ili čvrstom stanju, sa osvrtom na tačno
mesto javljanja otpada
Operater „GREEN IDEA“ d.o.o. za obavljanje delatnosti tretmana otpadnih vozila i
skladištenje EE otpada će već postojeći objekat adaptirati u prostor za dekompoziciju i
reciklažu motornih vozila i skladištenje EE otpada. Na predmetnoj parceli će takođe biti
napravljen betonski plato za:
lagerovanje otpadnih vozila, guma, metala, plastike, tekstila i stakla;
pranje vozila; i
sečenje školjki makazama za lim.
Objekat za reciklažu motornih vozila mora da ima:
Mesto gde se vrši rasklapanje delova sa nepropusnom podlogom i opremom za
skupljanje prosutih tečnosti;
Mesto za privremeno skladištenje rezervnih delova, kao i skladište sa nepropusnom
podlogom i zatvorenim kontejnerima za zamašćene delove;
Mesto za privremeno skladištenje posuda sa poklopcima za čuvanje akumulatora,
filtera i kondenzatora;
Mesto za čuvanje zatvorenih posuda sa poklopcem za odvojeno čuvanje tečnosti, i to:
goriva, motornog ulja, ulja menjača, ulja iz diferencijala, hidrauličnog ulja, tečnosti iz
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
76
hladnjaka, antifriza, ulja iz sistema za kočenje, tečnosti iz klima uredjaja i druge
tečnosti i opasne materije sadržane u otpadnom vozilu;
Mesto za prečišćavanje otpadnih zauljenih voda, uključujući i atmosfersku
kanalizaciju sa platoa i pristupnih puteva;
Mesto za čuvanje otpadnih guma i delova od gume, metala, plastike i stakla;
Plato za makaze i autolimovinu;
Sistem za zaštitu od požara, u skladu sa posebnim propisima.
Prilikom tretmana otpadnih motornih vozila, obavezno je uklanjanje i bezbedno privremeno
uskladištenje svih materija i delova koji imaju karakter opasnog otpada i delova koji sadrže
materije koje imaju karakter opasnih materija. U ovu grupu spadaju svi fluidi u vozilu, filteri
ulja i goriva, delovi koji sadrže azbest, akumulator, katalizator i sistem vazdušnih jastuka koji
sadrže pirotehničke i toksične materije. Akumulator se uklanja prvi.
Za sve vreme rada, pomoćni radnik obilazi radno mesto u radionici, prikuplja izdvojene
fluide, druge opasne stavke i delove i odvozi ih do definisanih mesta za privremeno
skladištenje opasnog i neopasnog otpada. Formiranje evidencija zahtevanih zakonskim
propisima iz oblasti upravljanja otpadom je aktivnost koja se permanentno odvija u svim
tokovima materijala.
Usled velike raznovrsnosti proizvođača i modela motornih vozila, informacije o „depolluting-
u“ i procesu rasklapanja, odnosno o uklanjanju fluida i njihovom rasklapanju na kraju
životnog ciklusa mogu biti veoma korisne. Ukoliko se zahtevaju posebne procedure za
„depolluting“ otpadnog motornog vozila potrebno je dobiti informacije i procedure o
tretmanu takvih vozila (npr. aktiviranje i uklanjanje vazdušnih jastuka).
Ovde je važno istaći upotrebu IDIS informacionog sistema. IDIS (International Dismantling
Information System ) je napredan i sveobuhvatan informacioni sistem razvijen od strane
proizvođača automobila koji obezbeđuje informacije za proces „depolluting-a“, otpadnih
motornih vozila, kao i druge informacije o procesu rasklapanja otpadnih motornih vozila.
Sistem IDIS sadrži informacije za bezbedno rukovanje, kao i informacije o potencijalnim
reciklabilnim delovima i komponentama. IDIS trenutno sadrži informacije 61 proizvođača
motornih vozila, a podaci su organizovani u sledeće grupe:
Akumulatori;
Pirotehnika;
Gorivo;
AS;
Drenaža;
Katalizatori;
Delovi koji moraju biti skinuti kontrolisano;
Gume;
Оstalo;
Rasklapanje.
U svakoj od ovih grupa podataka nalazi se pregled mogućih delova za svako pojedinačno
vozilo svetskih proizvođača vozila. Postupak rasklapanja i uklanjanja fluida iz otpadnih
motornih vozila započinje prenošenjem vozila sa platoa za lagerovanje primljenih otpadnih
vozila do radnog prostora za rasklapanje vozila u radionici. Neophodno je da otpadno
motorno vozilo bude podignuto hidrauličnom dizalicom ili postavljeno na potporni nosač
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
77
(ram) koji će omogućiti jednostavan pristup vozilu sa donje strane vozila i značajno umanjiti
rizik od požara ili eksplozija. Poželjno je podesiti uređaj da odgovara visini operatera.
Posle svake sprovedene operacije rasklapanja ili uklanjanja tečnosti ili ostalih stavki koje se
uklanjaju, pre tretmana na postrojenjima drugih operatera, moraju biti preneti na
odgovarajuće skladište u najkraćem mogućem roku. Ovo je omogućeno tako što će se
tečnosti i ostale stavke skladištiti u posebno odvojenim prostorima za skladištenje
(boksovima od kojih su boksovi za opasne tečnosti sa podom u obliku tankvane dubine 1 m),
u okviru objekta radionice sa magacinom.
Tečnosti se odstranjuju prostim gravitacionim ceđenjem ili upotrebom pumpi. Izdvajanje
goriva (benzin i dizel odvojeno), ulja (za podmazivanje, menjač, ulje za servo uređaj volana i
amortizere zajedno), fluida za kočnice (odvojeno) i fluida na bazi vode (sredstva za hlađenje i
pranje vetrobrana zajedno), minimalan je zahtev za razdvajanje fluida. Razdvajanje fluida
neophodno je radi njihove dalje reciklaže.
Zbog važnosti, još jednom ponavljamo, da bi se izvršilo bezbedno uklanjanje svih opasnih
materija prva operacija u tehnološkom procesu je uklanjanje akumulatora, koje se vrši odmah
po prijemu vozila, jer ako se akumulatori odmah ne skinu oni predstavljaju potencijalni izvor
opasnosti pri skladištenju primljenih otpadnih motornih vozila (u periodu dok se čeka da
vozilo stigne da bude podvrgnuto daljem tretmanu).
3.4.5. Vrsta goriva i način na koji se koristi u tehnološkom procesu, sa osvrtom na
emisiju štetnih materija
Posle svake sprovedene operacije rasklapanja ili uklanjanja tečnosti ili ostalih stavki koje se
uklanjaju, pre tretmana na postrojenjima drugih operatera, moraju biti preneti na
odgovarajuće skladište u najkraćem mogućem roku. Ovo je omogućeno tako što će se
tečnosti i ostale stavke skladištiti u posebno odvojenim prostorima za skladištenje
(boksovima sa podom u obliku tankvane).
Tečnosti se odstranjuju prostim gravitacionim ceđenjem ili upotrebom pumpi. Izdvajanje
goriva (benzin i dizel odvojeno), ulja (za podmazivanje, menjač, ulje za servo uređaj volana i
amortizere zajedno), fluida za kočnice (odvojeno) i fluida na bazi vode (sredstva za hlađenje i
pranje vetrobrana zajedno), minimalan je zahtev za razdvajanje fluida. Razdvajanje fluida
neophodno je radi njihove dalje reciklaže.
Dakle, s obzirom da se različite vrste goriva odmah nakon odstranjivanja skladište u posebne
boksove, ne dolazi do emisije opasnih materija u atmosferu.
3.4.6. Proizvodnja buke, vibracija, svetlosti, toplote ili elektromagnetnog zračenja pri
radu projekta – procesa
Buka na predmetnoj lokaciji nastajaće kao posledica odvijanja saobraćaja, poreklom od
vozila kojima će se dopremati/otpremati otpadni materijal, a pošto se predmetno postrojenje
ne graniči direktno sa stambenim objektima, u skladu sa Uredbom o indikatorima buke,
graničnim vrednostima, metodama za ocenjivanje indikatora buke, uznemiravanja i štetnih
efekata buke u životnoj sredini („Sl. Glasnik RS“, br. 75/10) može se zaključiti da buka neće
imati negativnog uticaja na životnu sredinu, kao ni na objekte individualnog stanovanja.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
78
Tokom eksploatacije objekta, glavni faktor negativnog uticaja predmetnog objekta na životnu
sredinu sa stanovišta buke je obavljanje operacija na platou – ispred objekta, kao što su:
dovoženje olupina, manipulacija sa olupinama i rad motornih vozila koja vrše sam transport.
Oprema i sredstva rada u predmetnom postrojenju neće dovoditi do pojave intezivnih
vibracija, pa se ne očekuje negativno dejstvo na okruženje.
U toku rada predmetnog postrojenja nije predviđeno korišćenje bilo kakvih uređaja koji
emituju toplotno i elektromagnetno zračenje.
3.5. Način korišćenja prirodnih resursa, posebno neobnovljivih ili onih koji se teško
obnavljaju (zemljište – posebno neizgrađeno ili poljoprivredno; voda, mineralne
sirovine – kamen, šljunak, pesak; šume – drvna građa; energija i drugi resursi), sa
osvrtom na moguće zauzimanje novih površina
Predmetna delatnost će se obavljati u već izgrađenom objektu, tako da nema potrebe za
uklanjanjem površinskog sloja zemlje, obavljanja novih građevinskih radova, kao i
zauzimanja novih površina.
U procesu tretmana otpadnih vozila i skladištenja elektronskog i električnog otpada nije
predviđena upotreba neobnovljivih ili teško obnovljivih prirodnih resursa kao što su
mineralne sirovine (kamen, šljunak i pesak), poljoprivredno zemljište ili drvna građa.
Voda će se koristiti iz gradskog vodovoda za potrebe: pića, pranja opreme i objekata,
sanitarne i protivpožarne potrebe.
Procenjene količine potrošnje vode iznose:
za piće i sanitarne potrebe za 5 radnika x 150 lit/dnevno = 0,75 m3/dnevno (oko 20
m3/mesečno);
za potrebe održavanja higijene opreme radionice potrebno je oko 0,5m3/dnevno (13
m3/mesečno);
za potrebe pranja vozila u perionici potrebno je oko 2 m3/dnevno (52 m
3/mesečno);
za održavanje spoljnih saobraćajnica i betonskih platoa i drugih sadržaja procenjuje se
količina od oko 0,2m3/dnevno (5 m
3/mesečno).
Ukupna mesečna potreba za vodom iznosi oko 90 m3, odnosno oko 3,5 m
3/dnevno.
Napajanje objekta električnom energijom vrši se sa gradske električne mreže. Predmetni
objekat je priključen na NN (nisko-naponski stub) br. 1 na izvodu NN iz SBTS 10/0.4 kV
„Kikanovići“, Lozničko polje. Vrsta priključka je trofazni. Električna energija će se koristiti
za osvetljenje prostora u kojem će se obavljati delatnost i opreme (kompresor, pumpe,
električne testere, računar...).
3.6. Analiza drugih uticajnih faktora projekta na životnu sredinu, sa posebnim osvrtom
na kumulativni efekat sa već postojećim ili planiranim aktivnostima na lokaciji – podaci
o mogućem ili već prisutnom prekoračenju standarda životne sredine na izabranoj
lokaciji
Za obavljanje delatnosti tretmana otpadnih vozila i skladištenja elektronskog i električnog
otpada koji sadrži opasne komponente, preduzeće „GREEN IDEA“ d.o.o. će koristi objekte
na katastarskoj parceli br. 12651/1 KO Loznica, u ulici Petra Komarčevića bb, Radulovac.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
79
U skadu sa Informacijom o lokaciji koju je izdala Gradska uprava, Odeljenje za planiranje i
izgradnju Grada Loznica, broj 353-3-142/2016-V od 06.10.2016. godine, namena katastarske
parcele br. 12651/1 KO Loznica, je prema Planu generalne regulacije za naseljeno mesto
Loznica („Sl. list Grada Loznica“ br. 3/14) sledeća:
pretežna: sekundarna proizvodnja u prigradskim zonama, i
dopunska: stanovanje uz poslovne i radne zone i tercijalne delatnosti (poslovno-
komercijalni, uslužno-trgovinski sadržaji i turističke delatnosti).
Na osnovu gore navedene informacije, predmetna katastarska parcela br. 12651/1 KO
Loznica ispunjava uslove kao građevinska parcela za izgradnju skladišta i objekta za smeštaj
i tretman otpadnih vozila i skladištenje elektronskog i električnog otpada koji sadrži opasne
komponente, pod uslovom da se svi uslovi zaštite životne sredine ispune.
Priroda i obim uticaja obližnjih objekata, kao i priroda samog procesa tretmana koji se
obavlja na predmetnoj lokaciji su takvi da ne dolazi do kumuliranja efekata.
3.7. Uticaj produkata, koji se javljaju pri radu projekta, na kvalitet životne sredine u
odnosu na:
3.7.1. Klimu, uključujući mikroklimu i šire klimatske uslove
Delatnost postrojenja za tretman otpadnih vozila i skladištenje elektronskog i električnog
otpada nema uticaj na mikroklimu predmetne lokacije, a samim tim ni na šire klimatske
uslove.
3.7.2. Hidrološke osobine životne sredine (količine, protok i nivo podzemnih voda i
voda u rekama i jezerima)
Delatnost predmetnog postrojenja neće uticati na hidrološke osobine životne sredine.
3.7.3. Geomorfološke osobine (stabilnost, erozivnost i dr.)
Delatnost predmetnog postrojenja nema uticaj na stabilnost i erozivnost zemljišta.
3.7.4. Pojavu buke, vibracija i zračenja
Buka se javlja kao rezultat obavljanja određenih aktivnosti kao što su: rad motornih vozila,
manipulacija sa otpadnim materijalom itd. Kao primarni izvor buke u okolini predmetne
lokacije može se smatrati saobraćaj na magistralnom putu, tako da se ne očekuje povećanje
tog već postojećeg nivoa buke uspostavljanjem ovog projekta.
Oprema i sredstva rada u predmetnom postrojenju neće dovoditi do pojave intezivnih
vibracija, pa se ne očekuje negativno dejstvo na okruženje.
U toku rada predmetnog postrojenja nije predviđeno korišćenje bilo kakvih uređaja koji
emituju toplotno i elektromagnetno zračenje.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
80
3.8. Uticaj projekta na dostupnost ili dovoljnost prirodnih resursa (fosilnih goriva,
podzemnih i površinskih voda, mineralnih sirovina, kamena, peska, šljunka, šuma,
drugih neobnovljivih resursa)
Projekat ne utiče na dostupnost ili dovoljnost prirodnih resursa, jer iste i ne koristi. Proces
tretmana otpadnih vozila, koji je predmet ove studije, globalno će uticati na smanjenje
otpada, čuvaće i smanjivati crpljenje prirodnih resursa i umanjivaće mogućnosti pojave
divljih deponija. Takođe, u predmetnom postrojenju će se nakon pregleda i utvrđivanja
ispravnosti omogućiti korišćenje pojedinih delova vozila uz pripremu za ponovnu upotrebu,
isti će se deklarisati kao rezervni. Dakle, rad postrojenja za tretman- rasklapanje i
detoksikaciju otpadnih vozila, ima pozitivan posredan, stalan i dugoročan uticaj na životnu
sredinu.
3.9. Direktni uticaj projekta na ljudsko zdravlje, i to preko
3.9.1. Kvaliteta vazduha, vode i buke
Tokom obavljanja procesa skladištenja i tretmana otpadnih vozila, ne dolazi do emisije
gasova u vazduh koja može da utiče na ljudsko zdravlje.
Atmosferske otpadne vode sa manipulativnih površina predstavljaju potencijalno zagađene
vode i one će se sakupljati pomoću rigola i odvoditi do separatora masti i ulja odakle će se
ispuštati u krajnji recipijet. Nosilac projekta je u obavezi da sklopi ugovor sa ovlašćenim
operaterom za održavanje separatora, preuzimanje taloga i uljnih materija, koji imaju karakter
opasnog otpada, iz separatora i njegovo odvoženje na dalji tretman.
Otpadna voda od „grubog“ pranja otpadnih motornih vozila se prikuplja tako što je na
platou za pranje vozila projektovan šaht sa taložnikom i poklopcem u obliku slivničke
rešetke, odakle će se upotrebljene vode od pranja vozila odvoditi kanalom na separator masti
i ulja. Za pranje otpadnih motornih vozila zabranjeno je korišćenje šampona za pranje i bilo
kakvih hemijskih sredstava, jer nema potrebe za istim zato što otpadno vozilo nakon grubog
pranja vodom ide u zatvoreni prostor na rasklapanje i tretman. Iz napered navedenog se može
zaključiti da neće biti uticaja projekta preko voda na ljudsko zdravlje.
Buka sa predmetnog postrojenja neće imati uticaj na ljudsko zdravlje, s obzirom na
karakteristike tehnološkog procesa.
S obzirom na vrstu delatnosti, tehnološki proces i opremu koja se koristi, emitovanje
vibracija tokom rada predmetnog postrojenja ka okolini će biti zanemarljivo.
3.9.2. Drugih proizvoda za ljudsku potrošnju
Analizirani projekat nema uticaj na proizvode za ljudsku potrošnju.
3.9.3. Stope obolevanja kao posledice moguće izloženosti zagađenju
Iz opisa u prethodnim poglavljima, prikazane su vrste i količine zagađujućih materija koje će
se emitovati prilikom eksploatacije predmetnog objekta. S obzirom na to da rad predmetnog
postrojenja neće imati uticaja na životnu sredinu, neće biti mogućnosti obolevanja
stanovništva kao posledice izloženosti zagađenju.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
81
3.9.4. Pojave prenosioca bolesti, uključujući insekte
Rad predmetnog postrojenja nema uticaja na ljudsko zdravlje preko pojave bilo kakvih
prenosioca bolesti, uključujući insekte, pošto se u objektu ne radi sa infektivnim i zaraznim
materijalima, preko kojih bi moglo da dođe do prenošenja bolesti.
3.9.5. Ostalih društvenih uslova – lične sigurnosti pojedinca, prava manjina, uslova
stanovanja, zaposlenosti, ekonomskih uslova i dr.
Operater „Green Idea“ u skladu sa načelom blizine i regionalnog pristupa upravljanju
otpadom, otpad tretira ili odlaže što je moguće bliže mestu njegovog nastajanja, odnosno u
regionu u kojem je proizveden da bi se u toku transporta otpada izbegle neželjene posledice
na životnu sredinu.
Takođe, rad predmetnog projekta će uticati na povećanje stope zaposlenosti.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
82
4.0. PRIKAZ GLAVNIH ALTERNATIVA KOJE JE NOSILAC PROJEKTA
RAZMATRAO
4.1. Alternativna lokacija ili trasa
Nosilac projekta se razmatrajući alternativna rešenja, prilikom odabira lokacije odlučio za
istu iz sledećih razloga:
1. lokacija je u vlasništvu Green idea d.o.o. i na njoj se već obavlja delatnost skladištenja
i tretmana neopasnog otpada (Rešenje o izdavanju Integralne dozvole za skladištenje i
tretman neopasnog otpada, Grad Loznica, Gradska uprava, Odeljenje za planiranje i
izgradnju, Grupa za poslove zaštite i unapređenje životne sredine, broj: 501-132-
D/2015-V, dana 10.03.2016. godine.
predmetna lokacija se nalazi u privrednoj zoni;
na lokaciji se već nalazi privredni objekat (hala);
na lokaciji već postoji potrebna infrastruktura (vodovod, hidrantska mreža, kolska
vaga, betonski plato);
omogućen je lak pristup i dobra saobraćajna povezanost preko ulice Petra
Komarčevića sa regionalnim putem.
4.2. Alternativni tehnološki postupak (u odnosu na sam tehnološki postupak, vrstu
goriva, prečišćavanje, metod rada, vrstu i izbor sirovina koje se koriste)
U odnosu na tehnološki proces koji će se obavljati u predmetnom postrojenju Nosilac
projekta je razmatrao i sledeća alternativna rešenja sa aspekta zaštite životne sredine:
da u skladu sa načelom hijerarhije upravljanja otpadom (priprema za ponovnu
upotrebu) tretmanom tj. rasklapanjem i detoksikacijom otpadnih vozila nakon
pregleda i utvrđivanja ispravnosti se omogući korišćenje pojedinih delova kao
rezervnih;
za uklanjanje nečistoća ulja i masti sa rezervnih delova umesto agresivnih
odmašćivača odlučio se za biološki aktivno sredstvo za čišćenje na bazi vode;
za zbrinjavanje vazdušnih jastuka sobzirom da je moguće uklanjanje i skladištenje
nerazvijenih vazdušnih jastuka. Međutim, pošto su klasifikovani kao eksplozivni
uređaji, postrojenja za skladištenje bi trebalo da zadovolje sve relevantne propise koje
zahtevaju magacini eksplozivnih materija uključujući i one koji se tiču zdravlja i
bezbednosti. bezbednosti. S tim u vezi se odlučio za razvijanje vazdušnih jastuka in -
situ u radionici uz pomoć komercijalne opreme tj uz pomoć različitih priključaka i
adaptera kako bi se eventualni negativan uticaj na životnu sredinu ili zdravlje ljudi
sveo na minimum.
4.3. Način postupanja sa otpadnim materijama koje se javljaju pri radu projekta
U odnosu na način postupanja sa otpadnim materijama koje se javljaju pri radu projekta
Nosilac projekta je razmatrao i sledeća alternativna rešenja:
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
83
da za privremeno skladištenje pojedinih vrsta opasnog otpada (otpadnih fluida) nabavi
tipsko mobilno skladište sa tankvanom koja bi u slučaju akcidentnog izlivanja
prikupila celokupni sadržaj;
za uklanjanje gasa iz klime nabavi adekvatnu opremu kako bi se sprečilo bilo kakvo
isticanje i uticaj na životnu sredinu;
da za prečišćavanje potencijalno zauljenih atmosferskih voda sa betonskog platoa na
kome će se skladištiti otpad, otpadnih voda od “grubog” pranja automobila i pranja
podova predmetnog postrojenja ugradi taložnik sa separatorom masti i ulja.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
84
5.0. PRIKAZ TRENUTNOG – SADAŠNJEG STANJA ŽIVOTNE SREDINE (MIKRO
I MAKRO LOKACIJA), SA OBJAŠNJENJEM NA OSNOVU KOJIH I KAKO
DOBIJENIH PODATAKA JE PRIKAZANO STANJE ŽIVOTNE SREDINE
5.1. Makrolokacija
Postrojenje za skladištenje i tretman otpada „GREEN IDEA“ d.o.o. nalazi se u naselju
Radulovac, opština Loznica.
Teritorija grada Loznica se nalazi na zapadu Republike Srbije u Mačvanskom okrugu, na
granici sa Bosnom i Hercegovinom. Zauzima površinu od 612 km2 (0,5% teritorije RS), i
nalazi se na nadmorskoj visini od 142 m u podnožju planine Gučevo. Ovo područje čine
središnji deo Podrinja, Rađevina i Azbukovica. Graniči se na severu Mačvom, severoistoku
Cerom, istoku Vlašićem, a sa juga obuhvata Sokolske planine i Bobiju. Faktori obrazovanja
zemljišta na području grada Loznice su jako složeni, a time se i objašnjava pojava dosta
različitih tipova i podtipova zemljišta na relativno malom prostranstvu.
Prema popisu iz 2011. godine, gradsko naselјe Loznica je imalo 19.212 stanovnika, dok je na
teritoriji koja pripada Gradu Loznici, živelo 84.925 stanovnika.
Viši brežuljkasti i brdoviti tereni sa nagibima preko 10% imaju ograničene uslove za
naseljavanje i razvoj naselja, jer je otežano sprovođenje saobraćajne i tehničke infrastrukture
i sam proces umrežavanja i opremanja područja.
Na poljoprivredu i šumarstvo najveći uticaj ima nagib terena ali i pedološka struktura tla i
hidrografija. Područje grada Loznica tangira sa zapadne strane reka Drine koja predstavlja
okosnicu njegove hidromreže i u koju se ulivaju sve veće reke područja (Jadar, Lešnica,
Žeravija, Štira, Trbušnica). Reka Jadar je najveća pritoka Drine i njeno korito je nedovoljno
da primi velike vode koje se u nju slivaju pa dolazi do plavljenja okolnog područja. Sem toga,
i druge reke ovog područja imaju mala korita, a velike i neujednačene padove, brzu
koncentraciju bujičnih voda sa slivova do reka što sve, u vreme letnjih kiša i otapanja snega,
dovodi do plavljenja okolnog (najčešće plodnog poljoprivrednog) zemljišta. Karakter
vodotoka i geološka struktura tla pogodni su za pojavu erozija. Preterano jake, vodne erozije
(kada prosečna količina erozivnog nanosa ide preko 3000m3/km
2 slivne površine), prisutne su
samo na reci Jadar. Međutim, jakih erozija (ne samo površinskih, već i dubinskih), ima na
svim većim rekama posmatranog područja. Eolske erozije, usled jačine prisutnih vetrova,
takođe su zastupljene.
Slika 5.1 Makrolokacija postrojenja „GREEN IDEA“ d.o.o.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
85
5.2. Mikrolokacija
Prostorni raspored objekata prikazan je na slici 5.2.
Na predmetnoj katastarskoj praceli br. 12651/1 KO Loznica, ukupne površine 46 ari 51 m2
izgrađen je:
1. objekat ukupne površine 1 a 77m2;
2. kolska vaga kapaciteta nosivosti 50 t;
3. betonirano otvoreno skladište.
Slika 5.2 Prostorni raspored objekata na lokaciji
Pristup vozila predmetnoj lokaciji se vrši pristupnim putem sa ulice Petra Komarčevića sa
zapadne strane, a udaljenost predmetnog postrojenja od glavnog puta je oko 7 metara. Sa
druge strane ulice nalazi se servis za lepljenje paknova.
Sa severne i istočne strane predmetnog postrojenja nalazi se zemljište obraslo šumskim
rastinjem, dok se sa južne strane nalazi pogon za proizvodnju šampinjona, pogon za
proizvodnju betonskih elemenata, stovarište građevinskog materijala i poljoprivredno
zemljište. Sa zapadne strane na udaljenosti oko 500m nalaze se stambeni objekti namenjeni
individualnom stanovanju.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
86
Slika 5.3 Privredni objekti u okruženju postrojenja „GREEN IDEA“ d.o.o.
5.3. Stanje vode, kako površinske, tako i podzemne
Površinske vode
Kontrola kvaliteta površinskih voda obuhvata ispitivanja velikog broja fizičko-hemijskih,
hemijskih i mikrobioloških parametara. Sistematska kontrola kvaliteta površinskih voda vrši
se radi: procene boniteta vodotoka, praćenja trenda zagađivanja voda i sposobnosti
samoprečišćavanja, kao i ocene podobnosti za vodosnabdevanje, rekreaciju građana i
navodnjavanje, a u cilju zaštite izvorišta vodosnabdevanja, zaštite zdravlja stanovništva,
očuvanja kvaliteta vodnih resursa i prevencije uključivanja perzistentnih opasnih neorganskih
i organskih materija u lance ishrane.
Problemu zagađivanja površinskih i podzemnih voda, kao i zaštiti voda, mora se posvetiti
posebna pažnja, s obzirom da je voda jedan od najvrednijih resursa na ovom području.
Osnovni uzrok zagađivanja voda predstavlja upuštanje neprečišćenih otpadnih voda u
recipijente. Izvori zagađenja voda lokalizovani su na području naselja i privrednih objekata.
U okviru naselja primarno zagađivanje voda vezano je za produkciju otpadnih voda iz
domaćinstava (fekalne i sanitarne) i poljoprivrednih objekata.
Uža zaštitna zona izvorišta vodosnabdevanja „Zelenica”, ali i vodoizvorišta „Gornjepolje”,
napadnuta je izgradnjom objekata i privrednim aktivnostima. U užoj zaštitnoj zoni izvorišta
“Zelenica” identifikovano je postojanje dve pilane, dva ugostiteljska objekta, nekoliko
desetina stambenih objekata, što uz neadekvatnu poljoprivrednu proizvodnju predstavlja
jedan od najvećih problema na teritoriji grada.
Poslovni objekat za koji
nije određena namena
Živinarska farma
Postrojenje za
proizvodnju betonskih
elemenata
Postrojenje za
lepljenje paknova
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
87
Reka Drina, u nizvodnom delu od uliva otpadnih voda “Viskoze” i gradskih naselja, ima III
klasu, i kao takva se može koristiti samo za navodnjavanje i industrijske potrebe. U smislu
zagađivanja voda Drine, dodatno opterećenje predstavlja njeno zagađivanje iz uzvodnog toka.
Zagađenje se reflektuje ne samo na kvalitet, odnosno propisanu klasu voda Drine, nego i na
kvalitet podzemnih voda. Pored zagađivanja ovim otpadnim vodama, u vodotok Drine i njene
pritoke se bez ikakvog tretmana upuštaju fekalne i druge otpadne vode.
Gornji tok reke Štire je ugrožen procednim vodama sa deponije separacije i topionice RTB
“Zajača” u Zajači. U donji tok se ulivaju otpadne i industrijske vode sa konurbacionog
područja Loznice, pa je ona u ovom delu mrtva reka.
Podzemne vode
Zagađivanje podzemnih voda je pre svega posledica primene đubriva, pesticida i herbicida u
poljoprivredi, zatim proceđivanje sa neuređenih divljih deponija otpada kao inadekvatnog
tretmana septičkih jama u svim seoskim naseljima.
U pogledu zaštite životne sredine, kao najugroženiji prostori na teritoriji grada Loznica
identifikovani su:
1. Deponija kod uliva Štire u Drinu, u kojoj se vrši deponovanje komunalnog otpada
grada i otpada iz “Viskoze”;
2. RTB "Zajača"-"Topionica" sa deponijama, i to deponija prema Gornjoj Borinji i
deponija starih akumulatora u okviru kompleksa fabrike;
3. Reka Štira, koja se pretvara u kolektor otpadnih voda od deponije separacije i
topionice ruda RTB "Zajača"-"Topionica" i otpadnih i industrijskih voda sa
konurbacionog područja Loznice.
5.4. Stanje zemljišta
O zagađenosti zemljišta na samom lokalitetu i u neposrednom okruženju nema podataka, jer
ne postoji sistematsko praćenje i istraživanje.
Zagađivanje zemljišta je posledica različitog antropogenog delovanja tako da je ugroženo
građevinsko, poljoprivredno i šumsko zemljište. Na teritoriji predmetne lokacije radi se
delom o građevinskom i putnom zemljištu, a delom o poljoprivrednom zemljištu.
Specifičan oblik ugrožavanja zemljišta je neplanska izgradnja objekata, kao i zagađujuće
materije poreklom iz saobraćaja, što je naročito izraženo duž prometnih saobraćajnih pravaca.
Posledica je intenzivan uticaj na prirodno-ekološke vrednosti prostora, čime se umanjuje
njegova biološka i estetska vrednost. Takođe je prisutno i poljoprivredno zagađivanje
neadekvatnom upotrebom mineralnih đubriva, pesticida i drugih agrohemijskih sredstava, što
predstavlja problem s obzirom na njihovu postojanost u prirodnim uslovima. Takođe su
veoma ugrožene i doline reke Drine i Jadra u najvećoj meri zbog bujičnih nanosa.
Prisutno je zagađenje zemljišta upotrebom pesticida i ostalih materija koje negativno utiču na
zemljište. Upravljanje zaštitom zemljišta treba da se vrši kroz:
- obavljanje kontinuiranog monitoringa zemljišta;
- izvršenu kalcifikaciju zemljišta;
- postojanje adekvatnog i savremenog sistema za navodnjavanje;
- zaštitom zemljišta od poplava;
- ukrupnjavanjem poljoprivrednih površina;
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
88
- edukacijom poljoprivrednih proizvođača; i
- stimulisanjem poljoprivrednih proizvođača putem prihvatljivog kreditiranja.
5.5. Stanje vazduha
Na području obuhvata prostornog plana Loznice značajniji problemi vezani su za zagađivanje
vazduha, pri čemu je malo izražena mogućnost zagađivanja vazduha iz okolnih regiona.
Zagađivanje potiče i od nekoliko manjih privrednih objekata. Osnovne i specifične štetne
materije najvećim delom se rasprostiru na naselja Loznica i Banja Koviljača, što je posledica
pravca kretanja i intenziteta vazdušnih strujanja.
Zagađivanje vazduha u gradu Loznici posledica je grejanja (kotlarnice i individualna ložišta)
i odvijanja saobraćaja. Značajniji izvor zagađivanja vazduha je saobraćaj na magistralnim
putevima, zbog toga što je Loznica jedan od najznačajnijih putnih čvorišta na području
zapadnog dela Centralne Srbije.
5.6. Buka, elektromagnetno zračenje, svetlosno zračenje, radijacija
Problemi vezani za buku nisu zastuplјeni u većoj meri, a detalјniji podaci ne postoje jer se do
sada nisu sprovodila odgovarajuća merenja nivoa buke u komunalnoj sredini. Izvori buke koji
mogu doprineti njenom povećanju iznad dozvolјenog nivoa vezuju se za okolinu privrednih
objekata i najopterećenije deonice magistralnih i regionalnih puteva. Nema podataka o bilo
kakvim uređajima na i u blizini lokacije koji emituju toplotno i elektromagnetno zračenje.
5.7. Prisutnost objekata ili postrojenja, na ili u blizini lokacije, koji već izazivaju
zagađenje životne sredine
Operater „Green idea“ d.o.o. delatnost skladištenja i tretmana neopasnog otpada, već obavlja
u ulici Petra Komarčevića bb, na katastarskoj parceli 12651/1, KO Loznica. Sa severne,
istočne i južne strane lokacija je okružena šumskom vegetacijom i poljoprivrednim
zemljištem, a zagađenje životne sredine nije značajno izazvano privrednim objektima u
okruženju (pogon za proizvodnju betonskih elemenata, postrojenje za uzgoj šampinjona, farma
živine i servis za lepljenje paknova).
5.8. Stanje flore i faune
U vegetaciji je izražena visinska zonalnost, ali i pripadnost geološkoj podlozi. Stoga
zajednice izdvajamo na nizijske, brdske i planinske. Najznačajnije su: šumske zajednice
nizijskih terena: bela vrba, pepelјasta vrba, topola, crna jova, jasen, lužnjak i dr. Prisutne su i
zajednice zelјastih bilјaka: trave, livadske bilјke (posebno lekovito bilјe, kao npr. kantarion,
kičica, hajdučica, majčina dušica i dr.) i polјoprivredne kulture.
Reke u lozničkom kraju spadaju u čiste tekuće vode. Naročito su čiste vode potoka i rečica
koje se ulivaju u Lešnicu i Jadar, a i Drina je veoma brza i čista. Iz tog razloga se ova
teritorija može smatrati za očuvanu i u pogledu bogatstva riblјim vrstama. U ovim rekama se
love: som, mladica, skobalј, pastrmka, šaran, klen, mrena, liplјan, štuka, smuđ, zeka, platika i
dr. Na teritoriji grada Loznica sreću se sisarske vrste svojstvene i drugim terenima Srbije.
Značajne za lov su: zec, lisica, puh, veverica, vuk, srna, divlјa svinja i dr. Na teritoriji opštine
nema endemičnih vrsta. Oko Drine i njenih akumulacija preleću ili se kratko zadržava preko
50 vrsta ptica. Za lov su značajne: polјska jarebica, jarebica kamenjarka, prepelica, divlјa
patka i fazan.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
89
5.9. Naseljenost lokacije (urbana, ruralna ili obodni deo)
Predmetna lokacija se nalazi u obodnom delu grada, u prigradskoj zoni namenjenoj
sekundarnoj proizvodnji sa malom gustinom naseljenosti.
5.10. Stepen izgrađenosti lokacije (odnos zelenih površina i već prisutnih objekata)
S obzirom na veličinu parcele ( 46 ari 51 m2), na osnovu informacije o lokaciji za parcelu do
0,5 ha dozvoljena je izgrađenost od 70%.
Visinska regulacija:
- maksimalna spratnost objekta ............. Po+P+1
- maksimalna visina objekta..................... 15,0 m
- izuzetno maksimalna visina objekta može biti veća od 15 m isključivo u slučaju da je
uslovljena tehnološkim procesom
- spratnost pomoćnih objekata ............. P
- maksimalna visina pomoćno objekta
Horizontalna regulacija:
- rastojanje građevinske linije objekta od regulacione linije parcele definisano u
grafičkom prilogu Plan saobraćaja, regulacije i nivelacije, a ako nije određeno na
grafičkom prilogu minmalno rastojanje građevinske linije objekta od regulacione
linije parcele iznosi 15,0m
- minimalno rastojanje objekta od bočnih granica parcele - 5,0 m
- minimalno rastojanje objekta od bočnih susednih objekata – 10,0 m
- minimalno rastojanje dva objekta na parceli – 8,0 m
- minimalno rastojanje objekta od zadnje granice parcele – 15,0 m
- minimalni procenat zelene površine na parceli – 20%
- minimalna širina zaštitnog zelenog pojasa prema pristupnoj saobraćajnici – 10,0 m
5.11. Analiza klimatskih činilaca područja na kome se nalazi lokacija
Područje, u kome se nalazi predmetna lokacija, pripada klimatu malih visina (200m-500m),
odnosno predstavlja tipični župski klimat, koji je posledica zaklonjenosti teritorije planinama
i njihovim ograncima. Do teritorije grada dopiru hladni severni i istočni vetrovi, pa su leta
manje topla, a zime manje hladne od okolnih opština. Otvorena je prema zapadu i
severozapadu i time je izložena pretežno vlažnim vazdušnim strujama, i većom količinom
padavina. Srednja godišnja temperatura vazduha je 11°C, efektivna insolacija na godišnjem
nivou iznosi prosečno 2.041 sat, a u proseku se godišnje izluči 800-14100 mm padavina.
Tabela br. 6. – Klimatski pokazatelji grada Loznica
TEMPERATURA
Prosečna godišnja temperatura vazduha (°C) 10,9 °C
PADAVINE
Prosečna godišnja količina padavina (mm) 68,3 mm
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
90
5.12. Analiza lokacije – nulto stanje, sa aspekta zaštite životne sredine i pogodnosti
izabrane lokacije za rad – odvijanje projekta
Na osnovu istraživanja Agencije za zaštitu životne sredine, u „Godišnjem izveštaju o stanju
kvaliteta vazduha u RS 2015. godine“, na osnovu različitih merenja, zaključuje se da na
teritoriji grada Loznica, kvalitet vazduha pripada prvoj kategoriji – čist ili neznatno zagađen
vazduh, gde nisu prekoračene granične vrednosti nivoa ni za jednu zagađujuću materiju.
Sobzirom da tokom tretmana iskorišćenih motornih vozila nema emisije zagađujućih materija
koje mogu da izazovu značajna zagađenja vazduha nisu rađena merenja kvaliteta vazduha
kao nulto stanje.
Tokom rada predmetnog postrojenja za tretman otpadnih vozila, atmosferske otpadne vode sa
betonskih platoa otvorenog skladišta i manipulativnih površina kao i otpadne vode od pranja
vozila će se prikuplјati u šahtu-taložniku, a zatim odvoditi u separator masti i ulјa. Ulični
kanal služiće kao recipijent ovih voda do izgradnje ulične atmosferske kanalizacije.
Buka na predmetnoj lokaciji nastajaće kao posledica redovnog rada postrojenja i odvijanja
saobraćaja, poreklom od vozila kojima će se dopremati/otpremati otpadni materijal, ali pošto
se predmetno postrojenje ne graniči direktno sa stambenim objektima, u skladu sa Uredbom o
indikatorima buke, graničnim vrednostima, metodama za ocenjivanje indikatora buke,
uznemiravanja i štetnih efekata buke u životnoj sredini („Sl. Glasnik RS“, br. 75/10) može se
zaključiti da buka neće imati negativnog uticaja na životnu sredinu, kao ni na objekte
individualnog stanovanja.
Na osnovu svega prethodno navedenog lokacija je izabrana za rad predmetnog postrojenja
kao pogodna.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih
akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
91
6.0. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTICAJA PROJEKTA NA ŽIVOTNU SREDINU
Pod zagađivanjem životne sredine podrazumeva se emisija, odlaganje ili premeštanje bilo
koje materije, objekta ili supstance koja može, sama ili zajedno sa drugima, da prouzrokuje
promenu ili degradaciju sredine u kojoj žive čovek i ostala bića, tj. da promeni fizičke
elemente biosfere. Moguće ugrožavanje životne sredine na predmetnoj lokaciji se može
posmatrati sa aspekta:
- redovnog rada, i
- u vanrednim situacijama.
U toku redovnog rada postrojenja za skladištenje i tretman opasnog otpada nema značajnih
uticaja na životnu sredinu.
6.1. Uticaji tokom redovnog rada
Analizom tehnološkog postupka, koji je planiran na predmetnom postrojenju, izvršena je
preliminarna identifikacija uticaja na životnu sredinu (tabela br.7.), i to uz pretpostavku da se
tokom redovnog rada projekta primenjuju zaštitne mere predviđene projektnom
dokumentacijom.
Identifikovani uticaji na životnu sredinu svrstavani su u nekoliko osnovnih tipova uticaja,
koji, tako definisani, određuju karakter uticaja. Karakteri uticaja, navedeni u tabeli br.7.
preuzeti su iz Pravilnika o sadržini zahteva o potrebi procene uticaja i sadržini zahteva za
određivanje obima i sadržaja studije o proceni uticaja na životnu sredinu („Sl. glasnik RS“,
br. 69/05), a opis uticaja u odnosu na karakter, dat je u tabeli br. 8.
Tabela br.7. Opis uticaja koji definišu njegov ukupni karakter
Karakter
uticaja Opis uticaja
Neposredan Uticaj uzrokovan konretnom aktivnošću, koji se javlja u isto vreme i na istom
mestu kada i konkretna aktivnost (primarni uticaj)
Posredan Uticaj uzrokovan konretnom aktivnošću, koji se javlja u kasnije tokom vremena i
na mestu različitom od mesta odvijanja konkretne aktivnosti (sekundarni uticaj)
Kumulativan
Uticaj jedne aktivnosti koji u kombinacijia sa istim uticajem druge aktivnosti
dovodi do njihovog zbirnog uvećavanja (usled npr. postojanja izvora zagađenja u
neposrednoj blizini što dovodi do zbirnog efekta
Sinergetski Uticaj koji, zajedno sa nekim drugim uticajem, proizvodi treći, potpuno novi,
efekat
Potencijalan Uticaj koji trenutno ne postoji, ali za čiju se mogućnost javljanja može utvrditi
određena verovatnoća (niska, srednja ili visoka)
Kratkoročan Uticaj uzrokovan konkretnom aktivnošću, koji traje u kratkom vremenskom
periodu nakon završetka te aktivnosti
Dugoročan Uticaj uzrokovan konkretnom aktivnošću, koji traje u dugom vremenskom
periodu nakon završetka te aktivnosti
Povremen Uticaj uzrokovan konretnom aktivnošću koji ima ograničeno trajanje u vremenu,
nakon završetka aktivnosti prestaje, a predmet uticaja se vraća u prvobitno stanje
Stalan Uticaj uzrokovan konkretnom aktivnošću, koji traje i nakon završetka te
aktivnosti, a predmet uticaja se više ne vraća u prvobitno stanje
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih akumulatora,
otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
92
Tabela br. 8. „Leopoldova matrica“ za preliminarnu identifikaciju uticaja rada predmetnog postrojenja na životnu sredinu
Vrsta i karakter uticaja Potrebne
mere
Neposredan
(primaran)
Posredan
(sekundaran) Kumulativan Sinergetski Stalan Povremen Potencijalan Kratkoročan Srednjeročan Dugoročan Da Ne
Kvalitet
vazduha – – *
Kvalitet voda – – * Kvalitet
zemljišta – – *
Buka i vibracije – – – * Toplota i
zračenje *
Mirisi * Zdravlje
stanovništva * Meteo
parametri i
klima *
Ekosistem + + + * Naseljenost,
koncentracija i
migracija
stanovništva
*
Komunalna
infrastruktura * Prirodna i
kulturna dobra *
Pejzaž * Nastanak
otpada – – *
+ pozitivan uticaj – negativan uticaj
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih akumulatora,
otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
93
6.1.1. Zagađivanje vazduha
Izvor zagađenja vazduha na predmetnom području će predstavljati saobraćaj. Zagađenje vazduha
koje se može javiti usled emisije gasova iz transportnih sredstava prilikom dolaska i odlaska vozila
sa predmetne lokacije, emisija gasova iz motora putničkih vozila koja su predmet rada postrojenja i
transportnih sredstava unutrašnjeg transporta na predmetnom postrojenju. Emisije gasova će se
javljati kao posledica nepotpunog sagorevanja dizel D2 goriva ili ostalih goriva, lokalnog su
karaktera i imaju kratkoročan i povremen negativan uticaj malog obima na kvalitet vazduha.
6.1.2. Zagađivanje vode i zemljišta
Na predmetnom postrojenju tokom odvijanja procesa tretmana - rasklapanje i detoksikacija otpadnih
vozila generisaće se:
atmosferske otpadne vode
otpadna voda od „grubog“ pranja otpadnih motornih vozila i pranja podova predmetnog
postrojenja i
sanitarno-fekalne otpadne vode.
Atmosferske vode– uslovno čiste su vode koje se generišu na lokaciji kao otpadne vode sa krovnih
površina objekta i nastaju usled atmosferskih padavina. Atmosferske vode su nezagađene i mogu se, bez
prethodnog tretmana, razlivati po okolnom zemljištu.
Atmosferske otpadne vode sa manipulativnih površina i betonskog platoa na kome će se skladištiti
neopasan otpad predstavljaju potencijalno zagađene vode i one će se odvoditi do postojećeg separatora
masti i ulja odakle će se nakon prečišćavanja ispuštati u putni kanal.
Otpadna voda od „grubog“ pranja otpadnih motornih vozila iz objekta u kome će se vršiti pranje i voda
od pranja podova predmetnog postrojenja odvodiće se na separator masti i ulja koji će biti ugrađen a
nakon prečišćavanja će se ispuštati u ulični kanal.
Sve generisane sanitarne otpadne vode će se ispuštati u postojeću septičku jamu.
Usled redovnog rada predmetnog postrojenja, uticaj na kvalitet voda može biti neposredan i
potencijalan, ali će se verovatnoća uticaja svesti na minimum primenom odgovarajućih mera.
Prilikom redovnog rada postrojenja može doći do posrednog ili potencijalanog uticaja na zemljište
usled pojave akcidenata. Međutim, imajući u vidu da na predmetnoj lokaciji nije predviđeno bilo
kakvo odlaganje ili ispuštanje zagađujućih materija u zemljište, te stoga neće biti ni procednih voda,
što dovodi do zaključka da redovan rad predmetnog projekta neće imati uticaja na kvalitet zemljišta.
6.1.3. Buka i vibracije
Buka može predstavljati jedan od značajnih faktora ugrožavanja životne sredine i ljudskog zdravlja.
Prekomerna buka, kada je reč o štetnom dejstvu na čoveka, je svaka buka čiji nivo zvučnog pritiska
prelazi 90 dB(A).
Negativan uticaj buke na ljudsko zdravlje zavisi od intenziteta buke, vremena izloženosti buci,
karaktera buke i individualne osetljivosti na buku.
Po intenzitetu buka može biti:
- I stepena intenziteta (buka od 30 do 65 dB) koja samo kod jako osetljivih osoba može
izazvati uznemirenost, loš san i slično;
- II stepen čini buka od 65 do 90 dB i ona kod većine ljudi izaziva neurovegetativne smetnje,
sa mogućim efektima na sluh i ceo organizam. Duža ekspozicija kod izuzetno osetljivih
osoba može da izazove trajna oštećenja sluha;
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih akumulatora,
otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
94
- III stepen predstavlja buka od 90 do 110 dB i ona kod većine ljudi izaziva teške
neurovegetativne smetnje i nagli gubitak sluha za kratko vreme;
- IV stepen buke od 110 do 130 dB čovek ne može duže izdržati, jer izaziva neurocirkulatorne
smetnje i gubitak sluha. Kod buke preko 130 dB javlja se bol u ušima i po pravilu,
momentalno oštećenje sluha.
Tokom redovnog rada postrojenja može doći do povećanog nivoa buke kao posledica odvijanja
saobraćaja, poreklom od vozila kojima se doprema/otprema otpadni materijal, aktiviranjem
vazdušnih jastuka i radom opreme za sečenje metala.
Svi ovi uticaji su neposrednog, povremenog i kratkoročnog karaktera, a s obzirom na to da se
predmetno postrojenje nalazi u industrijskoj zoni negativan uticaj buke na životnu sredinu i zdravlje
ljudi se ne očekuje.
Oprema koja će se koristiti prilikom redovnog rada predmetnog postrojenja biće postavljena na
odgovarajuću podlogu, zbog čega se ne očekuje stvaranje vibracija, te ni uticaj istih na životnu
sredinu. Ukoliko se u budućem periodu bude vršila nabavka nove opreme, vodiće se računa o tome
da su na njima primenjene mere sprečavanja, odnosno smanjenja vibracija koje nastaju usled
pravolinijskih i rotacionih kretanja njihovih delova, prenošenjem vibracija preko konstrukcije na tlo
i na ostale elemente radnog prostora u kojima će se oprema nalaziti.
6.1.4. Zdravlje stanovništva
Celokupan proces tretmana tj rasklapanja i detoksikacija otpadnih vozila će se odvijati u
industrijskoj zoni, u zatvorenom prostoru, izgrađenom prema važećim standardima, sa adekvatnim
temeljima i podnom oblogom za tu vrstu opreme i delatnosti, tako da se može zaključiti da uticaja
predmetne delatnosti na zdravlje stanovništva nema.
6.1.5. Meteorološki parametri i klimatske karakteristike
Postojanje i rad postrojenja za rasklapanje i detoksikaciju otpadnih vozila neće dovesti do promena
meteoroloških parametara i klimatskih karakteristika područja u kojem se nalazi predmetna
lokacija, s obzirom na do da nema uticaja na iste.
6.1.6. Ekosistem
Na predmetnoj lokaciji nisu identifikovani predstavnici flore i faune, koji bi bili ugroženi redovnim
radom predmetnog Projekta. Faunu na lokaciji i u okruženju čine prolazne, solitarne životinjske
vrste dobro adaptirane na antropogeno dejstvo. Potencijalni migracioni pravci, ako su i postojali,
realizacijom kompleksa, u okviru koga se nalazi i predmetni projekat, i infrastrukturnim
opremanjem u prethodnom periodu već su izmenjeni i uspostavljeni su novi, prema postojećim
uslovima, tako da predmetni projekat neće dovesti do presecanja puteva migracije i ugrožavanja
privremenih i stalnih staništa životinjskim vrstama.
Postojanje i rad predmetnog projekta, uz primenu mera zaštite životne sredine, ne može dovesti do
negativnih uticaja na osnovne činioce ekosistema.
6.1.7. Korišćenje prirodnih resursa
U procesu tretmana otpadnih vozila i skladištenja opasnog otpada na predmetnoj lokaciji, voda će
se koristiti za sanitarne i protivpožarne potrebe, kao i za grubo pranje otpadnih motornih vozila.
Električna energija će se koristiti za osvetljenje, rad kancelarijske i druge prateće opreme.
Posmatrano sa aspekta zaštite životne sredine proces tretmana – rasklapanja i detoksikaciju
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih akumulatora,
otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
95
otpadnih vozila, koji je predmet ove studije, globalno će uticati na smanjenje otpada, čuvaće i
smanjivati crpljenje prirodnih resursa i umanjivaće mogućnosti pojave divljih deponija. Takođe, u
predmetnom postrojenju će se nakon pregleda i utvrđivanja ispravnosti omogućiti korišćenje
pojedinih delova vozila uz pripremu za ponovnu upotrebu, isti će se deklarisati kao rezervni. Dakle,
rad postrojenja za tretman- rasklapanje i detoksikaciju otpadnih vozila, ima pozitivan posredan,
stalan i dugoročan uticaj na životnu sredinu.
6.1.8. Naseljenost, koncentracija i migracija stanovništva
Sa aspekta demografskih karakteristika, uzimajući u obzir sve napred navedene činjenice,
predmetni Projekat predstavlja ekološki prihvatljivo i održivo rešenje, uz poštovanje propisanih
uslova i mera zaštite, minimiziranja i sprečavanja potencijalno štetnih uticaja na životnu sredinu i
zdravlje stanovništva.
Realizacija i redovan rad projekta neće izazvati raseljavanje, rušenje postojećih objekata niti
doseljavanje novog broja stanovnika, te se može zaključiti da predmetni projekat neće uticati na
demografiju neposrednog i šireg okruženja.
6.1.9. Namena i korišćenje površina (izgrađene i neizgrađene površine, upotreba
poljoprivrednog, šumskog i vodnog zemljišta i sl.)
Predmetni objekat čija je adaptacija planirana se nalazi na građevinskom zemljištu u zoni
predviđenoj za sekundarnu proizvodnju u prigradskim zonama i tercijalne delatnosti (poslovno-
komercijalni, uslužno-trgovinski sadržaji i turističke delatnosti). Imajući u vidu navedeno, može se
zaključiti da izvođenje predmetnog projekta ne zahteva zauzeće i gubitak kvalitetnog
poljoprivrednog ili neke druge vrste neizgrađenog zemljišta, te neće imati uticaja na namenu i
korišćenje površina.
6.1.10 Komunalna infrastruktura
Predmetna lokacija na kojoj je planirano izvođenje i rad predmetnog projekta opremljena je svim
potrebnim infrastrukturnim komunalnim objektima i sadržajima. Postojanjem i radom predmetnog
projekta, uz primenu mera zaštite životne sredine, ne može doći do uticaja na komunalnu
infrastrukturu (javnu vodovodnu mrežu, elektro-mrežu, javne saobraćajnice i dr).
6.1.11.Prirodna dobra posebnih vrednosti, nepokretna kulturna dobra i njihova okolina
U okviru analize postojećeg stanja nije registrovano postojanje kulturnih i prirodnih zaštićenih
dobara, pa nema osnova za analizu uticaja postrojenja za rasklapanje i detoksikaciju otpadnih vozila
na životnu sredinu u tom smislu.
6.1.12. Pejzažne karakteristike područja
Pejzažne karakteristike, kao kriterijum odnosa objekata i životne sredine je važan, jer odlike slike
predela predstavljaju kvalitativni činilac, koji bitno doprinosi kvalitetu projektnog rešenja ili se
javlja kao element degradacije uređenih i ustaljenih odnosa.
Uzimajući u obzir karakteristike područja u kojem se nalazi predmetna lokacija, tj da se nalazi ui
industrijskoj zoni, može se zaključiti da realizacija i rad predmetnog projekta neće uticati na
postojeće pejzažne karakteristike posmatranog područja.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih akumulatora,
otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
96
6.1.13. Generisanje otpada
Tokom redovnog rada postrojenja, generisaće se otpad iz tretmana otpada (materijali i tečnosti koje
imaju karakteristike opasnog otpada i materijali i tečnosti koje imaju karakteristike neopasnog
otpada i vrednost sekundarne sirovine), komercijalni i komunalni otpad.
Otpad iz tretmana otpada
Materijali i tečnosti koje imaju karakteristike opasnog otpada će se skladištiti u skladu sa
Pravilnikom o načinu skladištenja, pakovanja i obeležavanja opasnog otpada ("Sl. glasnik RS", br.
92/2010) do predaje ovlašćenim operaterima na dalji tretman.
Materijali i tečnosti koje imaju karakteristike neopasnog otpada i vrednost sekundarne sirovine koji
će nastajati u toku tretmana otpadnih vozila se kao takav može koristi za prvobitnu namenu za koju
je bio izrađen - ponovnu upotrebu ili kao sekundarna sirovina i sa njim će se postupati na način i
pod uslovima koje propisuje Zakon o upravljanju otpadom („Sl. gl. RS“ br. 36/10, 88/2010 i 14/16)
i u skladu sa Pravilnikom o uslovima i načinu sakupljanja, transporta, skladištenja i tretmana
otpada koji se koristi kao sekundarna sirovina ili za dobijanje energije („Sl. glasnik RS“, br.
98/2010). Takav slučaj je sa otpadnim automobilskim sedištima. U Srbiji nema ovlašćenih operatera
koji imaju dozvolu za tretman ovog otpada, pohabana automobilska sedišta završavaju na divljim
smetlištima ili komunalnim deponijama. Prodaja auto sedišta, odnosno njihova ponovna upotreba
često nije popularna opcija. Potencijalni kupci su često nesigurni, naročito ako je sedište iz vozila
koje je pretrpelo sudar, koji je mogao da oslabi bezbednosne strukture u sedištu. Važno je da se
oštećena ili pohabana sedišta ili sedišta zbog isteklog roka trajanja (sva sedišta imaju nalepnicu sa
rokom trajanja na njima) ne bacaju na divlja smetlišta i ne odlažu na komunalnu deponiju.
Sa pohabanim automobilskim sedištima, koja iz bilo kog napred navedenog razloga ne mogu biti
preprodavana (da bi se eliminisala dosadašnja praksa) mora se postupati na način koji je u datim
uslovima najprihvatljiviji sa aspekta zaštite životne sredine. U predmetnom objektu za reciklažu
motornih vozila pohabana sedišta se moraju demontirati na sastavne delove (metal, plastika, tekstil,
pena). Iako demontaža auto sedišta zahteva značajno ulaganje rada, na taj način će se sprečiti da se
iskoristivi materijali poput plastike i metala ne bacaju na divlja smetlišta ili odlažu na komunalanu
deponiju.
Metal i plastika će se prodavati kao sekundarne sirovine. Neiskoristivi otpadni materijal kao što je
tkanina i pena će biti razvrstavan i privremeno skladišten. Nakon izvršene kategorizacije vršiće se
njegova predaja ovlašćenim operaterima koji imaju dozvole za skladištenje i tretman ovih vrsta
nastalog otpada.
Komercijalni otpad se javlja u malim količinama, usled svakodnevnih aktivnosti rada u
kancelariji. Kao komercijalni otpad mogu se javiti: spajalice, klemerice, ostali kancelarijski
materijal i elektronska oprema. Komercijalni otpad se razvrstava i biće predat kao sekundarna
sirovina ovlašćenim operaterima kad bude potrebe za tim.
Кomunalni otpad se javlja kao rezultat svakodnevnih aktivnosti zaposlenih u predmetnom
postrojenju i odlaže se u kontejnere nadležnog JKP.
Otpad koji će se javljati tokom obavljanja tretmana otpadnih vozila na predmetnom postrojenju biće
adekvatno skladišten do predaje ovlašćenim operaterima, i tako će se izbeći bilo kakav negativan
uticaj te vrste otpada na životnu sredinu.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih akumulatora,
otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
97
7.0. PROCENA UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU U SLUČAJU UDESA
Na predmetnoj lokaciji operatera Green idea d.o.o. vršiće se skladištenje EE otpada, otpadnih
vozila, olovnih akumulatora, otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila. U cilju
sagledavanja potencijalnih udesnih situacija na postrojenju, potrebno je izvršiti identifikaciju
opasnih materija, procesa i drugih elemenata postrojenja koji su značajni sa stanovišta nastajanja
udesa. Identifikacija opasnosti obuhvata identifikaciju kritičnih tačaka, odnosno mesta u procesu ili
na postrojenju koja predstavljaju najslabije tačke ili moguće izvore opasnosti sa aspekta nastajanja
udesa. U okviru identifikacije se analizira i ljudski faktor kao mogući uzrok udesa.
Za identifikaciju potencijalnih udesa potrebno je poznavati sledeće:
- Uzrok otkaza: loše rukovanje pojedinim delovima sistema, neredovna kontrola, mehanički lom,
preopterećenje i sl;
- Manifestacije otkaza: uređaj ne radi, uređaj ne radi adekvatno, previsoke vibracije i sl;
- Lokacije otkaza: elektro-instalacije i slično;
- Način otklanjanja otkaza: preventivni pregledi, stalni pregledi, probni radovi, nadzor i analiza
podataka, čišćenje, zamena dotrajalog dela i sl.
Potencijalni uzroci eventualnih udesnih situacija na predmetnoj lokaciji mogu nastati usled:
- Otkaza komponenti i materijala usled dotrajalosti opreme – Osnovni preduslov za sigurno
funkcionisanje sistema je da njegove komponente mogu kontinualno da rade na predviđenim
radnim opterećenjima. Postoje razni mogući uzroci otkaza komponenata sistema kao što su:
mehaničko oštećenje opreme (zamor materijala, dotrajalost usled spoljašnjeg uticaja i sl),
otkazi sigurnosnih sistema (otkaz pojedinih indikatora i sl.). Naročito je potrebno vršiti redovnu
kontrolu opreme za rad, i to, pre svega, kroz redovno praćenje svih pokazatelja u radnom
procesu;
- Ljudskih grešaka u toku obavljanja poslova u postrojenju – Ljudske i organizacione greške
potrebno je analizirati kao mogući uzrok događaja iz razloga što statistika udesa u svetu
pokazuje da je faktor „čovek“ jedna od najslabijih tačaka u sistemu i kao uzrok udesnog
događaja javlja se u oko 45 % slučajeva. Ljudski faktor predstavlja veoma važnu kariku u
procesu rada svakog dela postrojenja i funkcionisanja proizvodnih operacija. Otkazi u
funkcijama sistema, koji su posledica ljudske greške, mogu nastati zbog: greške operatera
prilikom vođenja procesa; nepropisno obučenog osoblja; nesavesnog vođenja procesa
rasklapanje i detoksikacije; nepridržavanja uputstava o radu, zaštiti na radu i protivpožarnoj
zaštiti; nehata i nemarnog odnosa prema radu; neznanja- neredovnog i neadekvatnog
održavanja opreme i uređaja i sl.
Na predmetnom postrojenju će se rukovati i skladištiti opasne materije, koje nose određeni rizik od
kontaminacije medijuma životne sredine ili rizik od eksplozije i požara. Delatnost Green idea d.o.o.
podrazumeva rasklapanje i detoksikaciju otpadnih vozila, te se u ovom procesu koriste
lakozapaljive i eksplozivne materije. Postupanje sa opasnim materijama vršiće se na način da se ne
dovede u opasnost život i zdravlje ljudi, ne zagadi životna sredina, da se obezbede i preduzimaju
mere zaštite od udesa i druge mere utvrđene zakonom. Zaštita od udesa obuhvata planiranje,
organizovanje i preduzimanje preventivnih mera upravljanja opasnim materijama i sanacionih mera
u slučaju udesa.
Kapacitet predmetnog postrojenja za tretman otpadnih vozila ne može se kvantifikovati jer zavisi od
količine otpadnih vozila koja se mogu sakupiti na ograničenom prostoru, mogućnosti robe koja se
može prodati itd. Granični kapacitet postrojenja predstavljaće količina materijala koja će biti
jednovremeno skladištena u okviru predviđenih prostora, kao i mogućnošću – spretnošću radnika da
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih akumulatora,
otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
98
demontiraju vozilo, odstrane fluide i razvrstaju delove nastale rasklapanjem i uklanjanjem fluida u
određene skladišne jedinice. Ovaj kapacitet je oko 4 vozila /dan.
Na osnovu izvršene analize potencijalnih rizika na postrojenju za skladištenje opasnih otpada i
tretman otpadnih vozila Green idea d.o.o. mogu se izdvojiti pojedine udesne situacije koje, u
zavisnosti od intenziteta, mogu izazvati različite posledice po samo postrojenje, ali i bezbednost i
zdravlje zaposlenih na samom postrojenju. Imajući u vidu projektovane kapacitete predmetnog
postrojenja, kao i vrste materija koje će se koristiti, može se zaključiti da je udesna situacija sa
najvećom verovatnoćom za pojavu na postrojenju Green idea d.o.o.- požar. Uzrok pojave požara
može biti kvar na električnim instalacijama i sredstvima za rad, zatim, nepoštovanje mera zaštite od
požara, znakova upozorenja, radne discipline i dr.
Požari na elektro-instalacijama mogu nastati iz više razloga. Mehaničko oštećenje kabla ili uređaja,
u slučaju da nije sanirano odmah, može izavati pad otpora oštećene izolacije na tako nisku vrednost
da dolazi do električnog proboja, pojave varničenja i požara. Veliki prelazni otpori se pojavljuju na
mestima spajanja provodnika, kablova, instalacija i njenih elemenata, kao posledica nedovoljno
pritegnutih veza (labavih veza), oksidacije mesta spoja, uticaja vibracija na slabljenje spoja,
odnosno veza i sl., što za posledicu ima pregrevanje takvog spojnog mesta, topljenje instalacije i
izolacije i, na kraju, paljenje okolnih zapaljivih materijala. Preopterećenje provodnika i kablova
prekomernom strujom može dovesti do prevelikog nedozvoljenog zagrevanja izolacije i slabljenja-
smanjenja otpornosti izolacije, čime se stvaraju uslovi za nastanak proboja, odnosno kvara i
akcidenta. Starost instalacija (izolacije), imajući u vidu temperaturne razlike kojima su izložene,
mogu biti uzročnik udesa na elektro-instalacijama.
U slučaju udesne situacije požara, mogu nastati posledice po zaposlene na postrojenju koji će
primarno biti uključeni u odgovor na udesnu situaciju. U slučaju razvijenog udesa može doći do
ugrožavanja većeg dela postrojenja i prenošenja posledica i van granica postrojenja. U slučaju
požara kao udesne situacije dolazi do emisije produkata nepotpunog sagorevanja (čađ, CO, CO2 i sl.
u zavisnosti od vrste materije koja je zahvaćena požarom). Oslobađanje ovih produkata je
krakotrajno, te se ne očekuje značajan uticaj na stanje životne sredine. Navedene štetne materije
mogu delovati štetno na floru i faunu. Toksično delovanje na biljke vezano je za razgradnju
hlorofila, dok taloženje čađi na lisnim površinama može ometati proces fotosinteze.
Definisanje mеrа preventivne zaštite podrazumeva, u prvom redu, ispitivanje potencijalnih oblika
ugrožavanja čoveka i okoline. Svaki akcident koji za rezultat imа neki od oblika neželjenog dejstva
podrazumeva:
- prisustvo (izvor) opasnih materija i/ili materijala;
- proces u okviru koga se neželjeno dejstvo inicira i prenosi nа ugrožene ljude ili objekte;
- ljude ili objekte koji su ugroženi i nа kojima se posledice akcidenta manifestuju.
Ova tri osnovna elementa čine lanac u okviru koga svaka karika predstavlja i potencijalnu
mogućnost za primenu preventivnih mеrа zaštite.
Zaštita od požara predstavlja skup mera i radnji koje se preduzimaju u cilju sprečavanja, otklanjanja
i gašenja požara. Svi zaposleni u postrojenju, kao i druga lica koja se nalaze u objektu dužni su da
učestvuju u akciji gašenja početnih požara i udesa u ranoj fazi, kao i spasavanju ljudi i imovine.
Ukoliko nisu u stanju da sami otklone požar, dužni su da o tome obaveste profesionalnu vatrogasnu
jedinicu telefonom na telefonski broj 193 ili na drugi način.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih akumulatora,
otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
99
Veliki broj požara nastaje usled narušavanja elementarnih uslova zaštite od požara, zbog
neobučenosti kadrova, loše discipline na radnom mestu, nepoštovanja znakova zabrane i upozorenja
i slično. Ovakve greške mogu imati katastrofalne posledice u uslovima gde se primenjuju i upravlja
zapaljivim materijalima, pa je potrebno preduzeti sve moguće mere da do njih ne dođe. Kao prvi
uslov preventivnog delovanja, potrebno je isključiti mogućnost da se na kritičnim mestima u
objektu nađu izvori paljenja, a potrebno je i izvršiti obuku radnika za postupanje u slučaju izbijanja
požara. Najbolji efekat postiže se brzom i pravovremenom intervencijom, odnosno požar se
najlakše gasi u početnom stadijumu.
Kada požar nastane, on se može brzo širiti, a sledeće aktivnosti doprinose njegovom rapidnom širenju:
- loše održavanje i gomilanje otpadnog materijala,
- skladištenje u istom prostoru različitih zapaljivih materijala,
- prekomerne zalihe ambalažnih materijala u radnom prostoru,
- nedostatak protivpožarnih zidova između prostorija,
- nedostatak ili loše održavanje opreme za detekciju i gašenje požara.
Požari mogu da dovedu do ozbiljnih posledica kao što su:
- povrede i gubitak ljudskih života,
- oštećenje opreme i objekata,
- prekid rada postrojenja,
- gubitak prihoda,
- troškovi popravki oštećenih objekata i zamene uništene opreme,
- posledični gubitak tržišta.
Fizičko i toplotno dejstvo pri nastanku požara izaziva povrede i opekotine, a emisija dima, toksičnih
gasova koji se oslobađaju pri gorenju materijala u proizvodnom postrojenju mogu dovesti do
smrtnog ishoda zaposlenih, koji se nađu u neposrednoj blizini mesta nastanka požara.
U zavisnosti od mikroklimatskih prilika u trenutku javljanja požara (pravac i intenzitet strujanja
vetra, ili tišine) oblak dima i gasova koji se oslobodi u slučaju požara se može u kratkom
vremenskom intervalu razići ili zadržati uz postepeno razblaženje nekoliko časova po gašenju
požara. U svakom slučaju, izloženost negativnom dejstvu aeropolutanata u slučaju požara je
kratkotrajna- akutna.
Uticaji na životnu sredinu u toku požara nisu od velikog značaja, već otpočinju sa sedimentacijom
emitovanih polutanata, pri čemu će doći do zagađivanja zemljišta na predmetnoj lokaciji i u
neposrednom okruženju predmetnog projekta. Spiranje istaloženih komponenti dimnih gasova može
usloviti zagađivanje podzemnih i površinskih voda. S obzirom na to da su navedeni događaji
kratkotrajni, da imaju malu verovatnoću javljanja i još manju verovatnoću ponavljanja, kumulativno
dejstvo na životnu sredinu je isključeno, a posledice zagađivanja su lokalnog karaktera.
Od presudnog značaja za sprečavanje širenja požara je pravovremena detekcija požara i adekvatna
reakcija zaposlenih, za šta je potrebno posedovati odgovarajuću opremu za gašenje i jasna i
precizna uputstva za postupanje u slučaju izbijanja požara. Svi zaposleni moraju biti upoznati sa
potencijalnim rizicima i merama prevencije i postupanja u slučaju izbijanja požara. Stoga će se, u
cilju otklanjanja uzroka požara, sprečavanja izbijanja, širenja i gašenja požara, spasavanja ljudi i
imovine ugrožene požarom, u objektima nosioca projekta i na prostorima oko njih, preduzimati
opšte mere zaštite od požara.
Svi mobilni protivpožarni aparati biće postavlјeni na lako dostupnom mestu, nadohvat ruke i
redovno će se održavati u funkcionalnom stanju.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih akumulatora,
otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
100
Postrojenje će u okviru predmetne lokacije koristiti postojeću spoljnu hidrantsku mrežu (videti
ucrtanu mrežu na situaciji u prilogu).
Imajući u vidu karakteristike lokacije, kapacitet i veličinu projekta i karakteristike rada projekta,
kao i poštovanje normi i standarda za predmetnu delatnost u analiziranoj zoni i na predmetnoj
lokaciji, udesna situacija u vidu požara ne bi ugrozila okolne objekte. Pravilnom primenom mera
zaštite od požara u slučaju udesa negativan uticaj se može svesti na minimum.
Pored navedene udesne situacije (požar) koja može izazvati najveće posledice po postrojenje Green
idea d.o.o., mogući udesi su:
- oštećenje vazdušnih jastuka i nekontrolisana aktivacija istih;
- prosipanje i procurenje fluida ispuštenih iz vozila.
Starenjem vazdušnog jastuka dolazi do mrvljenja i zamora modula vazdušnog jastuka. Ukoliko je
pirotehnički uređaj pre razvijanja napukao ili je oštećen može doći usled neadekvatnog rukovanja sa
vazdušnim jastukom do male ekspolozije. Eksplozija izaziva buku i može dovesti do oštećenja
sluha, opekotina (pošto se jastuk naduvava vrelim gasom koji se oslobađa hemijskom reakcijom) i
povreda radnika.
Razvijanje jastuka vršiće se pomoću komercijalne opreme, a tokom detonacije na prostoru od 10
metara oko vozila ne sme biti niko. Prozori na vratima moraju biti spušteni kako ne bi došlo do
njihovog pucanja. Primenom odgovarajuće opreme i mera zaštite životne sredine i zdravlja ljudi,
mogućnost pojave ovog udesa biće svedena na minimum
Udes takođe može nastati u slučaju procurivanja ulja manjeg obima u toku tretmana otpadnih
vozila. Tom prilikom će se vršiti sorpcija upijajućim materijama, tj. posipanjem suve upijajuće
materije koja može biti:
sunđerasta sintetička materija,
drvena strugotina,
prirodni mineralni porozni materijal (pesak, zeoliti, tufovi itd).
Upijajuće materije će se nakon sorpcije sakupljati i odlagati u pripremljenu metalnu burad
odgovarajućeg kvaliteta. Otpad nastao na ovaj način će se skladištiti, obeležavati u skladu sa
Pravilnikom o načinu skladištenja, pakovanja i obeležavanja opasnog otpada ("Sl. glasnik RS", br.
92/2010), a zatim će se predavati ovlašćenim operaterima na dalji tretman.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih akumulatora,
otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
101
8.0. OPIS MERA PREDVIĐENIH U CILJU SPREČAVANJA, SMANJENJA I, GDE JE TO
MOGUĆE, OTKLANJANJA SVAKOG ZNAČAJNIJEG ŠTETNOG UTICAJA NA
ŽIVOTNU SREDINU
Na osnovu analize raspoložive tehničke dokumentacije, uključujući infrastrukturne instalacije,
način funkcionisanja postrojenja za skladištenje EE otpada i tretman otpadnih vozila, mogućih
uticaja može se konstatovati da isti ostvaruje određeni nivo uticaja na okruženje. Kako bi se
negativni uticaji sprečili, sveli u granice prihvatljivosti ili potpuno eliminisali, uz istovremeno
ostvarenje planirane delatnosti, neophodno je sprovesti određene mere zaštite životne sredine.
8.1. Mere koje su predviđene zakonom i drugim propisima, normativima i standardima i
rokovima za njihovo sprovođenje
Skladištenje EE otpada, otpadnih vozila, olovnih akumulatora, otpadnih ulja i drugih tečnih otpada
kao i tretman otpadnih vozila će se vršiti na način i pod uslovima koje propisuju Zakon o
upravljanju otpadom („Sl. glasnik RS“ br. 36/10, 88/10 i 14/16), Pravilnik o načinu i postupku
upravljanja otpadnim vozilima ("Sl. glasnik RS", br. 98/2010), kao i ostala regulativa koja bliže
propisuje ovu oblast.
Nosilac Projekta je u obavezi da pri redovnom radu ispoštuje i sprovodi mere, koje se direktno ili
indirektno odnose na zaštitu životne sredine, a koje su propisane zakonskim i podzakonskim aktima
koji bliže uređuju ovu oblast (spisak istih je dat u tački 1.3 ove studije).
8.2. Mere koje će se preduzeti u slučaju udesa
Osnovne mere zaštite od udesa koje je Nosilac Projekta u obavezi da preduzme su sledeće:
Izradi dokumentaciju u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara („Sl. glasnik RS“, br. 111/09 i
20/15) i na istu pribavi saglasnost nadležnog organa;
Izradi Uputstvo o načinu ponašanja zaposlenih u slučaju udesa;
Objekat, mašine i uređaji moraju biti zaštićeni od atmosferskog pražnjenja, postojećim
gromobranskim instalacijama i odgovarajućim uzemljenjem;
Redovno kontroliše ispravnost svih elektro-instalacija i uređaja;
Obavezno opremi postrojenje odgovarajućim brojem i vrstom mobilnih aparata sa suvim
prahom za gašenje početnih požara i hidrantskom mrežom;
Vrši redovno na 6 meseci ispitivanje ispravnosti napred navedene hidrantske mreže na
protok i pritisak vode, kao i ispitivanje ispravnosti i baždarenje mobilnih aparata za gašenje
požara;
Odredi lice koje će biti zaduženo za primenu preventivnih mera zaštite od požara;
Svi zaposleni treba da prođu osnovnu obuku iz oblasti zaštite od požara, najkasnije u roku
od jedne godine od dana stupanja na rad, a proveru znanja vršiti jednom u tri godine;
Teorijski i praktično osposobiti sve zaposlene za rukovanje aparatima za gašenje požara i
upoznati ih sa planom zaštite od požara i uputstvom o postupku u slučaju požara;
Izvrši vidno obeležavanje oznakama upozorenja o opasnosti od požara, zatim istakne na
vidna mesta u radnim i pomoćnim prostorijama uputstva o postupanju u slučaju pojave
požara, brojeve telefona vatrogasno-spasilačkih jedinica i dr;
Rad sa opremom, održavanje opreme i preventivna zaštita u toku procesa zavarivanja i
rezanja treba da budu u skladu sa odredbama Uredbe o merama zaštite od požara pri
izvođenju radova zavarivanja, rezanja i lemljenja („Sl. glasnik SRS“, br. 50/79);
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih akumulatora,
otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
102
Uvesti zabranu pušenja dok se obavljaju radovi na klima instalaciji ili blizu dovoda goriva i
akumulatora. Benzinska isparenja iz rezervoara za gorivo, karburatora ili dizni za gorivo
veoma su zapaljivi;
Primenjivati mere koje sprečavaju obrazovanje eksplozivno opasne smeše i to prvenstveno
prirodnu ventilaciju gde god je moguće realizovati. Iskustvo pokazuje da je sprečavanje
obrazovanja eksplozivno opasne mešavine najvažnija mera zaštita od eksplozije;
Ako se izvode radovi na demontaži električne instalacije, treba prvo isključiti kabl za
uzemljenje akumulatora. Ovo otklanja mogućnost slučajnog uzemljenja strujnog kola i
požara;
Nikada ne treba koristiti benzin kao sredstvao za čišćenje. Isparenja su eksplozivna i može
da ih upali kontrolna lampa iz obližnjeg uređaja ili grejača. Treba koristiti kerozin, ili
sredstvo za čišćenje predviđeno za te svrhe;
Obezbedi nesmetan pristup vozilima vatrogasno-spasilačkih jedinica;
Put za evakuaciju mora biti obeležen i uvek slobodan.
Mere koje treba preduzeti u slučaju curenja ili izlivanja fluida:
Na sanaciji angažovati isključivo lice sa uverenjem da je osposobljeno za rad sa opasnim
materijama. Dodatna pogodnost bila bi da je lice osposobljeno i za osnovnu zaštitu od
požara;
Obezbediti dostupnost kompleta za ličnu zaštitu;
Zaustaviti dalje isticanje, utvrditi mesto curenja, preduzeti mere za sprečavanje ili smanjenje
isticanja, zatvoriti izvor curenja i sl.;
Sprečiti da curenje dospe u internu kanalizaciju, utvrditi položaj najbližeg slivnika i
obezbediti ga (okružiti) adsorbentom ili sprečiti ulivanje vrećama sa peskom i sl.
Odgovarajućim adsorbentom pokupiti preostalu količinu i upakovati je u pripremljen sud;
Novonastali otpad propisno obezbediti i obeležiti kao opasan otpad u skladu sa Pravilnikom
o načinu skladištenja, pakovanja i obeležavanja opasnog otpada („Sl. glasnik RS“, br.
92/10);
Ukoliko se akcident dogodio u zatvorenom prostoru (isticanje, rasipanje) obezbediti
prinudnu ventilaciju prostora;
Pristupiti sanaciji zagađenog prostora;
Sačiniti interni Izveštaj o akcidentu;
Ukoliko je došlo do zagađivanja životne sredine koje zahteva sanaciju ili remedijaciju
prostora od strane specijalizovanih preduzeća obavestiti u najkraćem roku Ministarstvo
zaštite životne sredine.
8.3. Planovi i tehnička rešenja zaštite životne sredine (reciklaža, tretman i dispozicija
otpadnih materija, rekultivacija, sanacija i dr.)
Nosilac Projekta je u obavezi da ispoštuje sledeće planove i tehnička rešenja zaštite životne sredine:
Objekte i infrastrukturu da izvede u skladu sa tehničkom dokumentacijom;
Postrojenje za tretman otpadnih vozila da ogradi;
Za potrebe tretmana otpadnih atmosferskih voda i otpadnih voda od pranja otpadnih
motornih vozila ugradi separator tipa ACO OLEOPASS NS 6/30 SF 1200 sa koalescentnim
filterom, sigurnosnim plovkom, protoka 6/30 l/s, taložnikom od 1.210 l i šahtom za
uzorkovanje prečnika 1,32 m, visine 2,129 m, mase 124 kg. Uliv/Izliv DN 250. Izgled
separatora je prikazan na sledećoj slici.Tehničke karakteristike separatora date su u sledećoj
tabeli.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih akumulatora,
otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
103
Tabela br. 9. – Tehničke karakteristike projektovanog separatora
Vel. Priklј-
učak
Ukupni
protok
l/s
Zaprem.
talož.
l
Zaprem.
zaulјe
l
Ukupna
zaprem
l
D
mm
H
mm
H1
mm
H2
mm
Masa
kg
NS 6 DN 250 30 1210 235 1525 250 2129 1740 1670 124
Projektovane kapacitete postrojenja u okviru definisanih ciklusa tretmana;
Kontejnere za skladištenje sredstva iz klima uređaja zameniti ili testirati na zaptivnost i
pritisak svakih pet godina;
Nabaviti potrebnu opremu za: uklanjanje gasa iz klima uređaja, opremu za razvijanje
vazdušnih jastuka, vakum pumpe za izvlačenje fluida u skladu sa tehnološkim projektom;
Voditi dnevnu evidenciju o generisanim kolilčinama za sve vrste otpada pojedinačno, na
propisanom formularu u skladu sa Pravilnikom o obrascu dnevne evidencije i godišnjeg
izveštaja o otpadu sa uputstvom za njegovo popunjavanje („Službeni glasnik RS“, br. 95/10
i 88/15);
Komunalni otpad sakupljati u odgovarajućim kontejnerima, na posebno uređenom prostoru
na predmetnoj lokaciji, a njihovo pražnjenje poveriti nadležnom JKP.
8.4. Druge mere koje mogu uticati na sprečavanje ili smanjenje štetnih uticaja na životnu
sredinu
U toku redovnog rada obezbediti redovno čišćenje i održavanje objekta, pristupnih i
manipulativnih površina čime se smanjuje mogućnost zagađivanja;
Separator masti i ulja mora biti atestiran, vodonepropusan, otporan na naftu i naftne
derivate, postavljen van zona oscilacija nivoa površinskih i podzemnih voda i obezbeđen od
prodora površinskih voda, kao i eventualnog izlivanja sadržaja;
Separator treba da bude hidraulički ispitan na nepropusnost nakon ugradnje, a kasnije
periodično ili nakon akcidenta;
Obezbediti redovno čišćenje separatora masti i ulja preko preduzeća koje je ovlašćeno za
obavljanje ove delatnosti, pri čemu obavezno obezbediti nesmetan prilaz vozilima za prihvat
sadržaja iz separatora;
Dinamika pražnjenja i čišćenja separatora zavisi od količine izdvojenog mulja i naftnih
derivata, odnosno od načina rada i manipulacije na samoj lokaciji postrojenja. Prema
preporukama DIN-a 1999 interval čišćenja ili pražnjenja separatora ne bi smeo biti duži od 6
meseci;
Organizovati preuzimanje zauljenog mulja iz separatora od strane preduzeća koje poseduje
dozvolu za sakupljanje i transport opasnog otpada ili od strane preduzeća koje poseduje
dozvolu za mobilno postrojenje za tretman opasnog otpada, a uz dokument o kretanju
opasnog otpada;
Voditi dokumentacionu evidenciju o čišćenju separatora masti i ulja;
Operater je u obavezi da vrši kontrolu kvaliteta otpadnih voda pre i posle njihovog tretmana
na separatoru masti i ulja. Ispitivanje kvaliteta otpadnih voda vrši će se 4 puta godišnje u
skladu sa članom 99. Zakona o vodama („Sl. glasnik RS“, br. 30/10 i 93/12) i u skladu sa
Pravilnikom o načinu i uslovima za merenje količine i ispitivanje kvaliteta otpadnih voda i
sadržini izveštaja o izvršenim merenjima („Sl. glasnik RS“, br. 33/16);
Obezbediti redovnu kontrolu i pražnjenje septičke jame;
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih akumulatora,
otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
104
Rukovanje sa instalacijama, opremom za tretman otpada i manipulaciju sa uskladištenim
otpadima mogu da obavljaju samo lica odgovarajuće struke, obučena i sa ovlašćenjem za
takvu vrstu poslova, odeveni i opremljeni propisnom odećom i alatom;
Izhodovati Izveštaje o ispitivanju opasnih otpada kod akreditovane ovlašćene laboratorije;
Skladištenje otpadnih materija vršiti samo na mestima koja su za to određena i adekvatno
obeležena;
Sve otpadne materije koje imaju upotrebnu vrednost nije dozvoljeno bacati ni uništavati već
ih je neophodno razvrstavati i čuvati na bezbedan način do predaje ovlašćenom operateru na
dalji tretman, odnosno iskorišćenje;
Sav čvrsti otpad koji nema upotrebnu vrednost, a po svojim karakteristikama ne spada u
štetne i opasne materije, odlagati u kontejner koji prazni nadležno Javno komunalno
preduzeće;
Izraditi odgovarajuća tehnička uputstva i procedure za rad u objektu;
Prilikom prijema otpadnog vozila operater mora da popuni obrazac-Potvrdu o rasklapanju
otpadnog vozila u skladu sa Pravilnikom o načinu i postupku upravljanja otpadnim vozilima
("Sl. glasnik RS", br. 98/2010), i da popunjenu potvrdu preda vlasniku vozila;
Za potrebe MUP-a operater mora da sastavi dokumenta (prijava, odjava, zapisnici) o vozilu
sa priloženim fotografijama vozila;
Obaveza je operatera da sačini ugovore sa ovlašćenim preduzećima o preuzimanju
sekundarnih sirovina;
Nakon predaje neopasnog otpada ovlašćenom operateru, čuvati kopije dokumenata o
otpremi otpada, sve dok se ne dobije primerak popunjenog Dokumenta o kretanju otpada od
primaoca, kojim se potvrđuje da je otpad prihvaćen. Kompletirani dokument o kretanju
otpada se mora čuvati najmanje dve godine;
Obaveza je preduzeća da izveštaj o godišnjim količinama otpada predaje Agenciji za zaštitu
životne sredine najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu. Izveštaji se
moraju čuvati u arhivi preduzeća narednih pet godina;
Izveštaje o ispitivanju otpada, koje je operater „Green Idea“ d.o.o. ishodovalo od ovlašćene
laboratorije, je obavezno čuvati u arhivi preduzeća minimum pet godina;
Razvrstavanje EE otpada mora se obavljati na propisan način, a zatim meriti, obeležavati i
evidentirati u skladu sa propisom. Prilikom skladištenja mora se voditi računa o
jednorodnosti materijala;
Оpаsаn оtpаd u vidu iskоrišćеnih srеdstvа zа sаnаciјu mаnjih аkcidеnаtа prikuplјаti i
sklаdištiti u zа tо nаmеnjеnim sudоvimа, obeleženim adekvatnim indeksnim brojem otpada,
do predaje ovlašćenom operateru ali ne duže od godinu dana;
Opasan otpad obeležiti i čuvati u skladu sa Pravilnikom o načinu skladištenja, pakovanja i
obeležavanja opasnog otpada („Službeni glasnik RS“, br. 92/10);
Prilikom predaje opasnog otpada popunjavati Dokument o kretanju opasnog otpada u skladu
sa Pravilnikom o obrascu dokumenta o kretanju opasnog otpada, obrascu prethodnog
obaveštenja, načinu njegovog dostavljanja i uputstvu za njihovo popunjavanje ("Sl. glasnik
RS", br. 17/2017);
Kompletirani dokument o kretanju opasnog otpada se mora čuvati u arhivi preduzeća trajno;
Operater je u obavezi da kod nadležnog organa podnese Zahtev za dobijanje dozvole za
tretman opasnog otpada, odnosno prethodnu pripremu za ponovno iskorišćenje i
skladištenje.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih akumulatora,
otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
105
9.0. PROGRAM PRAĆENJA UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU – MONITORING
Zakonom o zaštiti životne sredine („Sl. glasnik RS“, br. 135/04, 36/09, 36/09 - dr. zakon, 72/09 - dr.
zakon, 43/11 - odluka US i 14/16), članom 72. predviđena je obaveza vlasnika, odnosno korisnika
postrojenja koje predstavlja izvor emisija i zagađivanja životne sredine da preko ovlašćene
organizacije sprovodi Program praćenja stanja kvaliteta životne sredine, koji bi obuhvatao:
monitoring emisije, obezbeđivanje meteoroloških merenja za velike industrijske komplekse ili
objekte od posebnog interesa za Republiku, da učestvuje u troškovima ispitivanja kvaliteta vazduha
u zoni uticaja, po potrebi, prati i druge uticaje svoje aktivnosti na stanje životne sredine.
Nosilac projekta ima obavezu da, za poslove monitoringa životne sredine, angažuje ovlašćenu
stručnu organizaciju, koja će u skladu sa važećim propisima i standardima definisati mesta
uzorkovanja i merenja, kao i merenja pojedinih zagađujućih materija i koja je dužna da, u slučaju
prekoračenja dozvoljenih vrednosti, obavesti nadležni inspekcijski organ.
- Parametri na osnovu kojih se mogu utvrditi štetni uticaji na životnu sredinu
Parametri monitoringa se određuju na bazi procesa koji se prati, sirovina koje se upotrebljavaju u
procesu i otpadnih supstanci koje se pri tom stvaraju, kao i na bazi instalacija koje se koriste u
procesu. Parametri koji se prate, odabrani su i mere se tako da su tesno povezani sa operacijama
koje se izvode tokom procesa ili su u isto vreme to parametri kojima se kontroliše i/ili optimizuje
sam proces. Monitoring se u funkciji od mogućeg rizika uspostavlja tako da:
bude u funkciji procene potencijalnih rizika,
bude u funkciji od veličine štete koja može da nastane u životnoj sredini i
da menja svoj režim u zavisnosti od dostignutog stepena rizika.
- Mesta, način i učestalost merenja utvrđenih parametara
Pravilnikom o načinu i uslovima za merenje količine i ispitivanje kvaliteta otpadnih voda i sadržini
izveštaja o izvršenim merenjima („Sl. glasnik RS“, br. 33/2016) propisan je monitoring otpadnih
voda koji podrazumeva merenje količine i ispitivanje kvaliteta otpadnih voda koje ima za cilj da
obezbedi informacije i neophodne podatke o količinama otpadnih voda, koncentraciji i masenom
protoku zagađujućih materija u otpadnim vodama i prečišćenim otpadnim vodama.
Svrha merenja količine otpadnih voda i ispitivanja njihovog kvaliteta je u tome da se:
1. Proveri usaglašenost sa graničnim vrednostima emisije zagađujućih materija u vode (GVE) i
efikasnosti rada postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda;
2. Utvrdi uticaj ispuštenih otpadnih voda na prijemnik i
3. Prikupe podaci za vođenje registara u skladu sa propisima u oblasti voda i zaštite životne
sredine.
Pravno lice, odnosno preduzetnik koji ispušta otpadne vode u prijemnik i/ili javnu kanalizaciju u
skladu sa zakonom kojim se uređuju vode, vrši monitoring otpadnih voda u skladu sa tehničkim
uslovima za sprovođenje monitoringa, preko pravnog lica ovlašćenog za ispitivanje otpadnih voda
ili samostalno ukoliko ispunjava za to uslove u skladu sa zakonom kojim se uređuju vode.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih akumulatora,
otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
106
Monitoring obuhvata:
1. Merenje protoka otpadne vode za vreme uzorkovanja na datom mernom mestu i merenje
količine otpadnih voda;
2. Uzorkovanje otpadnih voda za potrebe njihovog ispitivanja;
3. Merenja koja se sprovode na terenu: temperatura vode i vazduha; pH vrednost otpadnih
voda tokom perioda uzorkovanja, barometarski pritisak, izgled (prisustvo kapljica ulja, krpe,
dlake itd.), taložne materije, elektroprovodljivost, miris, promena mutnoće i boje;
4. Pripremu, transport i skladištenje uzoraka otpadnih voda;
5. Ispitivanje osnovnih i specifičnih fizičko-hemijskih i hemijskih parametara koji obuhvataju i
ekotoksikološke parametre i mikrobiološku analizu otpadnih voda;
6. Izračunavanje prosečne vrednosti emisije zagađujućih materija, emisije toplote, godišnje
količine otpadnih voda, emitovanih zagađujućih materija, emitovane količine, maseni bilans
i emisione faktore;
7. Proračun efikasnosti prečišćavanja otpadnih voda za određene parametre i
8. Izradu izveštaja o izvršenim merenjima.
Monitoring otpadnih voda sprovodi se:
1. Kontinualno, kada se vrši 24-časovno merenje količine otpadne vode, osnovnih i specifičnih
parametara kvaliteta otpadnih voda, u skladu sa propisom kojim se uređuju GVE i/ili
vodnom dozvolom ili integrisanom dozvolom, a posebno u slučaju kada otpadna voda sadrži
opasne materije;
2. Periodično, u slučajevima kada otpadna voda nastaje i ispušta se periodično u redovnim
vremenskim intervalima tokom godine, ili u toku sezonskog rada ukoliko se otpadna voda
ne ispušta tokom cele kalendarske godine. U tom slučaju vrši se uzimanje 2-časovnog ili
trenutnog uzorka i merenje količine otpadne vode tokom uzorkovanja, kao i ispitivanje
osnovnih i specifičnih parametara u skladu sa propisom kojim se uređuju GVE i/ili vodnom
i integrisanom dozvolom.
Mesta uzorkovanja otpadnih voda potrebno je budu:
1. Lako dostupna (da su u neposrednoj blizini komunikacionih puteva) i vidljivo označena;
2. Osigurana od poplava;
3. Ograđena i obezbeđena zbog sigurnosti i bezbednosti merne opreme koja se koristi prilikom
dužeg vremenskog perioda merenja;
4. Na određenoj udaljenosti od izliva u prijemnik (vodno telo) ili kanalizaciju, kako bi se
sprečio mogući uticaj povratne vode iz izliva.
Mesto za merenje mora biti opremljeno i uređeno tako:
1. Da obezbedi uzorkivaču pristup u dovoljno širokom šahtu, penjalice ili merdevinama i sa
dovoljno prostora na dnu šahta, da omogući rad uzorkivača, ako se oprema ne može
montirati sa vrha šahta;
2. Da omogući instalaciju odgovarajuće opreme za uzimanje uzoraka i za mogućnost terenskog
merenja;
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih akumulatora,
otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
107
3. Da omogući merenje protoka, ako je oprema za merenje instalirana na drugom mestu, ali je
povezano sa mestom uzorkovanja tako da omogući istovremeno uzorkovanje i merenje
protoka. U slučaju da to nije moguće, na mernom mestu mora se obezbediti laminarno
strujanje, pri čemu dužina ravnog dela dovodne cevi pred mernim mestom mora biti barem
deset puta veća od prečnika cevi;
4. Da se na mernom mestu obezbedi dovoljna dubina otpadnih voda (najmanje 5 cm) kako bi
se dopustilo korišćenje podvodne sonde (senzora) za merenje ili postavljanje usisne cevi za
uzorkovanje;
5. Da se na udaljenosti ne većoj od 5 m od mernog mesta ugradi vodovodna slavina i električne
utičnice za napajanje merne opreme i obezbeđivanja osvetljenja mernog mesta sa
električnom energijom napona 220 V i 15 A;
6. Preporučuje se da se izvrši montaža opreme i sredstava za grubu obradu otpadnih voda (npr.
mreža), pre mernog mesta (šaht) za uzimanje uzoraka kako bi se tokom prikupljanja
uzoraka, izbegla kontaminacija mernih sondi i začepljenje cevi za uzimanje uzorka (platno,
papir, kabasti otpad, mulj, itd.).
Uzorkovanje prečišćenih i/ili neprečišćenih otpadnih voda vrši se uzimanjem kompozitnog ili
trenutnog uzorka u zavisnosti od dinamike ispuštanja otpadnih voda, kao i od samog tehnološkog
procesa.
Na osnovu Pravilnika o načinu i uslovima za merenje količine i ispitivanje kvaliteta otpadnih voda i
sadržini izveštaja o izvršenim merenjima („Sl. glasnik RS“, br. 33/16) minimalni godišnji broj
uzorkovanja, dat je u Prilogu 2, poglavlje 3 - Minimalan broj uzorkovanja kod periodičnih merenja,
tabela 2.2. - Godišnja učestalost merenja i ispitivanja za ostale tehnološke otpadne vode sa
diskontinualnim ispuštanjem a predstavljen je u tabeli koja sledi.
Tabela br. 10. Godišnja učestalost merenja i ispitivanja za ostale tehnološke otpadne vode sa diskontinualnim
ispuštanjem
Protok otpadnih voda na
pojedinačnom izlivu (l/s)
Otpadne vode koje sadrže opasne
materije Ostale otpadne vode
Godišnji broj
uzorka Učestalost ispitivanja
Godišnji broj
uzoraka Učestalost
ispitivanja
< 50 4 Jednom u tri meseca 3 Jednom u četiri
meseca
50-99 6 Jednom u dva meseca 4 Jednom u tri
meseca
100-499 12 Jednom mesečno 6 Jednom u dva
meseca
≥ 500 24 Dvaput mesečno 12 Jednom mesečno
Kontrola kvaliteta otpadnih voda na postrojenju za rasklapanje i detoksikaciju otpadnih vozila će
obuhvatati redovne analize uzoraka otpadnih voda, pre i posle njihovog tretmana na separatoru
masti i ulja. Ispitivanje kvaliteta otpadnih voda vrši će se 4 puta godišnje u skladu sa članom 99.
Zakona o vodama („Sl. glasnik RS“, br. 30/10 i 93/12) i u skladu sa Pravilnikom o načinu i
uslovima za merenje količine i ispitivanje kvaliteta otpadnih voda i sadržini izveštaja o izvršenim
merenjima („Sl. glasnik RS“, br. 33/16).
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih akumulatora,
otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
108
Pri uzorkovanju, pripremi uzoraka, njihovom čuvanju i skladištenju, rukovanju sa uzorcima, kao i
pri ispitivanju na terenu i analizi uzoraka otpadnih voda primenjivaće se referentne metode prema
zahtevu standarda SRPS ISO/IEC 17025.
Osnovni parametri otpadnih voda koji će se ispitivati su: protok (minimalni, maksimalni i srednji
dnevni), temperatura vazduha, temperatura vode, barometarski pritisak, boja, miris, vidljive
materije, taložive materije (nakon 2 h), pH vrednost, BPK5, HPK, sadržaj kiseonika, suvi ostatak,
žareni ostatak, gubitak žarenjem, suspendovane materije i elektroprovodljivost. A specifični
parametri koje je potrebno ispitivati u skladu sa Uredbom o graničnim vrednostima emisije
zagađujućih materija u vode i rokovima za njihovo dostizanje („Službeni glasnik RS“, br. 67/11, 48
/12 i 1/16) su dati u poglavlju II Druge otpadne vode, tačka 4. Granične vrednosti emisije otpadnih
voda koja sadrže mineralna ulјa date su u tabeli br.11.
Tabela br.11. Granične vrednosti emisije na mestu ispuštanja u površinske vode
Parametar Jedinica mere Granična
vrednost(I)
Temperatura 0C 30
pH
6,5–9
Biohemijska potrošnja kiseonika (BPK5) mgO2/l 40
Hemijska potrošnja kiseonika (HPK) mgO2/l 150
Uglјovodonični indeks mg/l 10
(I) Vrednosti se odnose na dvočasovni uzorak.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih akumulatora,
otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
109
10.0. PODACI O TEHNIČKIM NEDOSTACIMA ILI NEPOSTOJANJU ODREĐENIH
STRUČNIH ZNANJA I VEŠTINA
Izradi studije o proceni uticaja prethodilo je prikupljanje potrebnih informacija kako iz prethodno
urađene projektne dokumentacije tako i na terenu.
Obrađivač Studije nije naišao na značajne teškoće, nedostatke ili nepostojanje odgovarajućeg
stručnog znanja i veština. Do svih potrebnih podataka obrađivač Studije je došao saradnjom sa
Nosiocem projekta. Pored toga, obrađivač Studije je koristio i dostupne informacije na internet
mreži.
Studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja EE otpada, otpadnih vozila, olovnih akumulatora,
otpadnih ulja i dr.tečnih otpada kao i tretman otpadnih vozila na k.p. 12651/1KO Loznica
Aurora green d.o.o – Inženjering i konsalting za životnu sredinu
Bulevar Zorana Đinđića 159/4 – 11070 Beograd – Srbija
info@auroragreen.rs - www.auroragreen.rs
110
11.0. PRILOZI
2. Izvodi iz Registra privrednih subjekata; BD90918/2007, od 24.08.2007., BD148964/2008,
od 30.12.2008. i BD131394/2009 od 04.08.2009.
3. Kopija plana parcele broj 12651/1 razmere 1:1000, Republički geodetski zavod, Služba za
katastar nepokretnosti Loznica, broj: 953-1/16-858 od 5.10.2016. godine;
4. Prepis lista nepokretnosti broj 13295 K.O. Loznica, Republički geodetski zavod, Služba za
katastar nepokretnosti Loznica, od 5.10.2016. godine;
5. Informacija o lokaciji, Grad Loznica, Gradska uprava, Odeljenje za planiranje i izgradnju
broj: 353-3-142/2016-V od 6.10.2016 godine;
6. Rešenje o izdavanju upotrebne dozvole br.351-361/2009-05, od 04.08.2009. izdata od strane
Odeljenja za planiranje i izgradnju Gradske uprave Loznica;
7. Rešenje o promeni namene objekta, Grad Loznica, Gradska uprava, Odeljenje za planiranje i
izgradnju, 351-3584/2010-V od 2.07.2014 godine;
8. Rešenje - ozakonjenje, Grad Loznica, Gradska uprava, Odeljenje za planiranje i izgradnju,
351-1326-1/2010-V od 26.04.2016 godine;
9. Rešenje o odobrenju izvođenja radova na izgradnji ograde, Grad Loznica, Gradska uprava,
Odeljenje za planiranje i izgradnju, br. 351-276/2015-V od 10.08.2015. godine;
10. Uslove vodovoda i kanalizacije za predmetnu lokaciju;
11. Uslove za priključenje na elektroenergetsku mrežu, „Elektrodistribucija Šabac“, pogon
Loznica, broj: 4-264/08 od 02.10.2008. godine;
12. Uslovi za izgradnju poslovnog objekta na k.p. br.279/1 u k.o. Loznica, broj: 746/08 od
16.09.2008. izdata od strane „Loznica-Gas“ a.d. Loznica;
13. Informacija o položaju instalacija vodovoda i kanalizacije za k.p. broj 12651/1 KO Loznica,
JP „Vodovod i kanalizacija“ Loznica i mišljenje o zonama sanitarne zaštite;
14. Idejni projekat pomoćnog objekta-ograde na k.p. broj 12651/1 KO Loznica, izdatu dana
10.08.2015. godine pod zavodnim brojem 351-276/2015-V, rađen od strane „Krovovi“
d.o.o. naslovna i crtež( situacija)
15. Stručni nalaz broj 02-156 o izvršenom pregledu i merenju gromobranske instalacije izdat
14.07.2009. od strane „ABC ELEKTROLUKS“ o.d. Loznica;
16. Stručni nalaz broj 02-452 o izvršenom pregledu i ispitivanju električne instalacije, izdat
09.06.2009. godine od strane „ABC ELEKTROLUKS“ o.d. Loznica;
17. Izvod iz projekta tehnologije za reciklažu otpadnih motornih vozila i skladištenje EE otpada,
decembar 2016, Crtež situacija R=1:500, Szam-projekting, Šabac;
18. Crtež hidrotehničke instalacije, novoprojektovano stanje osnove i detalji, decembar 2016,
Szam-projekting, Šabac;
19. Projekat izvedenog objekta, osnova prizemlja, izrađen V.2015. od strane „Krovovi“ d.o.o.;
20. Rešenje o izdavanju Integralne dozvole za skladištenje i tretman neopasnog otpada, Grad
Loznica, Gradska uprava, Odeljenje za planiranje i izgradnju, Grupa za poslove zaštite i
unapređenje životne sredine, broj: 501-132-D/2015-V, dana 10.03.2016. godine.
top related