Transcript
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 1/68
FONDACIJA BREGOVI]-GORICA: GODINU POSLIJ
EZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
www.slobodna-bosna.
JEDAN JAUK
KRU@I EVROPOMBiH
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 2/68
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 3/68
EKSPRESNO FORMIRANJEVLASTIFEDERALNU VLAST FORMIRA“TROJKA” A DR@AVNU “^ETVORKA”Vlast u svim kantonima i u Federaciji BiHformirat }e trojna koalicija sastavljena odSDA, DF-a i HDZ-a, kojoj }e se na razinidr`ave, uz pre{utnu suglasnost Dragana^ovi}a, pridru`iti Savez za promjene
AFERA “@EKILIKS”PRI^AJ SA NJOM
“Strana~ki preleti” radi obezbje|ivanjaskup{tinske ve}ine u Republici Srpskojizazvali su veliku pa`nju javnosti. U posljed-njih nekoliko dana trguje i aktuelna vlast iopozicija u RS-u, a na{a novinarka pi{ekoliko ko{ta jedan poslanik i da li }e ikosnositi odgovornost za ovu vrstu korupcije
DAMASK U SARAJEVUSIRIJISKI VETERANI U PRITVORUU nastavku opse`ne policijsko-obavje{taj-ne operacije „DAMASK“ pro{log je tjednapo nalogu Tu`iteljstva BiH uhap{enodesetak radikalnih pripadnika selefijskogpokreta, uglavnom povratnika sa rati{ta uSiriji i Iraku; {estorica bosanskih mud`ahe-dina, za koje je Tu`iteljstvo zatra`iloodre|ivanje pritvora, tvrde da su u ratnojzoni boravili kao humanitarci, sezonski
radnici, turisti...
ZLO^INCI NA ODMORUHAP[ENJA NA ^EKANJUNakon {to je federalni ministar pravdeZORAN MIKULI] prije desetak danaposlao na godi{nji odmor osu|enikaDU[KA ZORI]A, iako je znao da mu sesprema hap{enje zbog stravi~nog zlo~inanad stanovnicima sela Zecovi kod
Prijedora, Tu`iteljstvo BiH otvorilo je novuistragu protiv Mikuli}a ~etvrtu po redu uposljednje ~etiri godine; na{a novinarkaotkriva kako je ministar Mikuli} opstruiraoistrage protiv organiziranog kriminala i,istovremeno, osu|ene kriminalce „vadio“ izzatvora
UDAR NA DODIKOVOSTRUJNO KOLOHRVATSKA PROTIV
“GORNJIH HORIZONATA”Polemika oko gotovo milijardu dolara vri-
jednog hidroenergetskog projekta Gornjihorizonti, koji je po~eo sa realizacijom uisto~noj Hercegovini, u Hrvatskom saboru
je ovih dana u{la u eruptivnu fazu.Zastupnik HDZ-a BRANKO BA^I] odVlade Hrvatske tra`i da se hitno zaustaviovaj Dodikov megaprojekat i obja{njavazbog ~ega }e njegova izgradnja imatikatastrofalne posljedice u dolini Neretve
DEJAN JOVI], POLITOLOGNE ZNAMO [TA EUROPA SADA @ELIDEJAN JOVI], donedavni savjetnik
hrvatskog predsjednika IVE JOSIPOVI]A,profesor na Fakultetu politi~kih znanosti uZagrebu, za Slobodnu Bosnu govori o putuka EU, novoj njema~ko-britanskoj inicijativiza Bosnu, slobodi govora, ruskom iturskom uticaju na Balkanu…
POZITIVNA GEOGRAFIJAMALO JE, MALO MALINABosna i Hercegovina je u proteklimgodinama bila 12. na svjetskoj listi poizvozu maline, a po proizvodnji malina utehnolo{kom smislu je ispred Srbije kojava`i za „svjetskog proizvo|a~a maline“. Osvojevrsnom bumu u uzgoju jagodi~astog
vo}a u BiH i stalnom rastu proizvodnjerazgovarali smo sa ADNANOMMALI^EVI]EM, upravnikom Oglednogpoligona za istra`ivanje sarajevskogPoljoprivredno-prehrambenog fakulteta
20.11.2014. I SLOBODN BOSN
SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija
IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SADR@AJ www.slobodna-bosna.b
22
26
30
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
36
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 4/68SLOBODN BOSN I 20.11.2014
BI]E, BI]E „LA FENI]E“
Kusturica podrugi putpotpisao ugovor
za realizacijuopere „Na Drini}uprija“
Reditelj Emir Kusturica je uposljednje dvije godine dva putasklopio ugovor sa uglednimvenecijanskim pozori{tem «LaFeni}e Verdijana» o zajedni~kojprodukciji opere «Na Drini }uprija»,
po romanu nobelovca Ive Andri}a.Prvi put je Kusturica u dru{tvuMilorada Dodika sa direktoromovog italijanskog pozori{taCristianom Chiarotom sporazumpotpisao u martu 2013. godine,najavljuju}i premijeru opere naVidovdan, 28. juna ove godine uAndri}gradu. Kusturica je tadarekao da }e opera, koju finansirajupartneri iz Venecije, potomgostovati u pozori{tima {iromEvrope. Me|utim, od toga nije bilo
ni{ta.Ove nedjelje Kusturica se obreo
u Milanu da bi ponovo saMiloradom Dodikom potpisao istisporazum sa direktorom pozori{taChiarotom, najavljuju}i premijeruopere za ~ak 2016. godinu.Kusturica je neispunjavanje svojeobaveze pravdao radom na filmu“Mlije~ni put”, ~ije snimanje jepo~elo prije nego {to je najavioprvu premijeru ovog spektakla.
(M.D.)
Nogometni savez Bosne i Hercegovinedao se u potragu za novim selektorom“Zmajeva” a ~ini se da najve}e {anse dazamijeni otpu{tenog Su{i}a za sada imaVahid Halilhod`i}, donedavni trener turskog Trabzonspora .
Halihod`i} se za Dnevni avaz pohvalioda je nakon napu{tanja turskog prvoliga{a,dobio nekoliko vrlo atraktivnih ponuda “isvaka se mjerila sa sedam cifara”, ali danijednu nije prihvatio jer ne `eli `uriti. Nije,
naravno, otkrio ko mu je nudio milionski vri- jedne ugovore, osim da ga je kontaktirao~elnik Nogometnog saveza BiH Elvedin
Begi} i ponudio mu preuzimanje ”Zmajeva”.“Zvao me je predsjednik Saveza
Elvedin Begi}. Razgovarali smo o
mogu}nosti da preuzmem Zmajeve, ali
ni{ta nismo dogovorili. Iskreno, te{ko da
mo`e do}i do anga`mana, ali nikad ne treba
re}i nikad. Naredne sedmice dolazim u BiH
i bujrum, mo`emo ponovo razgovarati o
ovoj temi”, rekao je Vaha “tvrde}i pazar”.Ako se Halilhod`i} “iskreno” ne vidi na
klupi Zmajeva, za{to onda dolazi na pre-
govore u Sarajevo? Ili pak “iskreno” ne
vjeruje da }e mu Nogometni savez Bi ponuditi anga`man “koji se mjeri sa sedacifara”?
I smijenjeni selektor Safet Su{ posljednji ugovor s Nogometnim savezoBiH, pred po~etak kvalifikacija Evropsko prvenstvo, potpisao je u sli~niokolnostima: tvrdio je da mu Nogometsavez Irana nudi milionski ugovor za preuimanje nacionalne selekcije, no on je ipodlu~io ostati na klupi “Zmajeva”, naravn
pod neuporedivo povoljnijim finansijskiuslovima - uz pla}u od 50.000 KM i banoslovnu od{tetu u slu~aju da ga Savodlu~i smijeniti prije isteka ugovora.
Ne{to kasnije, Nogometni savez Irademantirao je Su{i}a (“nikakvih kontakanije bilo izme|u nas i Su{i}a”), no u totrenutku Pape je ve} imao ugovor u d`ep~iji je sadr`aj nesumnjivo oblikovan po
pritiskom fantomske ponude Irana.Kako je Su{i} u julu nabijao cijenu fa
tomskom ponudom Irana, tako danas VahHalilhod`i} ma{e nepostoje}im ponudamsa svih strana “koje se mjere sa seda
cifara”.
VAHA „TVRDI PAZAR“
MINI MARKET
NABIJANJE CIJENEHalilhod`i} tvrdi da mu
trenerski anga`mannude sa svih strana
Iako zasut milionskim ponuda-ma sa svih strana, Vahid Halil -hodžić dolazi u BiH da prego-vara s Nogometnim savezom o
preuzimanju „Zmajeva“
EmirKusturica
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 5/68
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]
20.11.2014. I SLOBODN BOSN
NAVRAT NANOS I NASVOJU RUKU
PredsjednikNO HT-a Mostar
Ante Kre{i}dobio partijskizadatak da hitnoraspi{e natje~ajza izbor ~lanovaUprave
Predsjednik Nadzornog odbora
Hrvatskih telekomunikacija Mostar Ante Kre{i} dobio je zada}u odsvojih strana~kih kolega da do krajamjeseca raspi{e natje~aj za izbornovih ~lanova Uprave togpoduze}a. Odluka o raspisivanjunatje~aja trebala bi biti usvojenave} na narednoj sjednici Nadzornogodbora, koja je zakazana za 28.novembar, kako bi novi-starimenad`ment HT-a Mostar bioimenovan prije formiranja noveVlade Federacije BiH. AktualnojUpravi HT-a Mostar, ina~e, mandatisti~e krajem januara, ali ne trebasumnjati da }e proceduraimenovanja biti okon~ana u kratkomroku, zasigurno prije izbora novihfederalnih ministara. (S.M.)
MINI MARKET
UNICEF 25 godinaKonvencije o pravima djeteta
Ante Kre{i}
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 6/68
ČETVRTAK,13. NOVEMBAR
Opet nam je Op}inski sud u Sarajevu sara~una skinuo nezanemarivu koli~inunovca kako bi zakrpio du{evne bolove
jednog uglednog gra|anina kojega smo prema odluci toga suda te{ko oklevetali i javno diskreditirali tako {to smo gakvalificirali kao „kontroverznog“ i bliskog„kriminalnim krugovima“. Pribavio jetu`itelj validne medicinske papire otektonskim du{evnim poreme}ajima pro-uzro~enim pisanjem na{ega lista.
Ponovo ~itam tekst u ovom broju„Slobodne Bosne“ o dolasku iza Haaga uBeograd VOJISLAVA [E[ELJA i te`ak kamen mi sa srca pade: nigdje u tekstuvojvodu Voju nismo tretirali kao „ratnogzlo~inca“. Jer da nam se potkrala takva kobnagre{ka, mogao bi nas [e{elj mirne du{e tu`itii sasvim izvjesno dobiti na sudu: nijednom
presudom, ni pravomo}nom i nepravo-mo}nom, on nije progla{en ratnim zlo~incem.Ve} smo, u hodu, zlu ne trebalo, jezik iterminologiju u novinama ispeglali, umili,
pacifizirali: R adovan Karad`i} }e ubudu}e u biti tretiran kao „gospodin Karad i}“, a R atko
Mladi}, kako mu i prili~i, bit }e „generalMladi}“. General LJUBOMIR BEARA, koji
je u prvom stupnju osu|en na do`ivotnurobiju zbog genocida u Srebrenici, sve dok tu
presudu ne potvrdi vi{a instanca, bit }e prikladno tretiran, u najgorem slu~aju kao„navodni“ ili, jo{ adekvatnije, kao „prvo-stepeni ratni zlo~inac“.
PETAK,14. NOVEMBAR
U nastavku operacije „Damask“, koju su ju~er izveli pripadnici SIPA-e po naloguTu`iteljstva BiH, u nekoliko gradova
uhap{eno je 15-ak biv{ih pripadnika ISIL-svetih ratnika d`ihada koji su se nakoratovanja za granice kalifata u Siriji i Irak(privremeno?) vratili u Bosnu i HercegovinMnogo je zbunjuju}ih, uznemiruju}ih, zdrvom mozgu te{ko probavljivih ~injenicvezanih uz taj bosanski krak kalifatskinternacionale; jedan od takvih je da su selafijski alfa-mu`jaci u projekat internacinalnog, kriminalnog ratovanja uklju~~itave svoje familije, `ene, djecu... Bogatstvsu ljudi u Sarajevu tokom ~etiri godinopsade potro{ili da izvuku `ene i djecu grada i po{tede ih ratnih pokolja. Ovi ISIL-vci ne {tede ni para ni truda da familije koliko-toliko mirne i upristojene BiH odvedu sirijsko-ira~ki ratni d`ehenem.
Prostruja neki dan kroz grad savr{en viz kojeg se {to{ta mo`e i{~itati. Povjerio Muji sin jedinac da je peder i da }e se uskorvjen~ati sa svojim partnerom. „Pa, sin
dragi, to je kod nas muslimana te`ak haram
neoprostiv grijeh... Nego, uzmi ti ma
islamske literature, provrti po dru{tveni
mre`ama, pro~itaj savjete stru~njaka
SAFF-u, pa onda donesi odluku.“
Sve mali obavio, pro~itao, prosurfakonsultirao se i ka`e Muji: „Sve sam
babo, shvatio: izgleda da }u se prije brak
morat’ pokriti...“
SUBOTA,15. NOVEMBAR
Vrlo je te{ko sa profesionalnog moralnog stajali{ta na}i prihvatljivu mjerodr`iv novinarski standard za „medijsk
pokrivanje“ povratka VOJISLAVA [E[ELJA u Beograd. Srbijanski, prije svegelektronski mediji, dana{nji su [e{eljemiting u centru Beograda tretirali marginano, kao svojevrsnu subkulturnu nus-pojavkojoj je prisustvovalo „izme|u dvije i sedahiljada“ znati`eljnika. Dr`avna televizija, n
SLOBODN BOSN I 20.11.2016
Ministar policije Sarajevskogkantona NERMIN PEĆANAC
izveo je na sarajevske ulicestotine pričuvnih policajacada spasu pješake odpomahnitalih vozača i obrat-no. Prerano je ocjenjivatiefekte te interven tne odluke,ali je treba ohrabriti. Jutros,umalo ne poginuh, svjedokmi je kvartovski policajac
koji je zapisao registarsketablice mahnitog vozača koji je profurao kroz “crveno” isrećom nikog nije ubio,unakazio.“Gospodine”, obraća sepolica jac jednom auto-huli-ganu, “upravo ste pokosiličetiri osobe.” “A koliko jedozvoljeno?”, pita lola-šofer
REFORMA PRAVOSU\AHo}emo li rezultat ~ekati u
sudijskoj ili tu iteljskoj nadoknadi?
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 7/68
nije gre{ka, Radio-televizija Srbije premazakonu nije javni, nego dr`avni servis, jerbose financira iz bud`eta, ne prenosi [e{eljevevatrene „}era}emo se jo{“ poruke. Imaopravdanja i za to: citirati i prenositi [e{elja
je ohrabrenje „govora mr`nje“, {to mo`e biti pogubno po javni prostor, demokracijuop}enito.
Ista ta televizija (dok nije bila dr`avna,nego javna stvar), odlukom ve}ine poslanika uSkup{tini Srbije godinama je iz dana u dan,odnosno iz no}i u no}, emitirala sirove, surove„nedestilirane“ snimke sa su|enja [e{elju uHaagu. I tu se mo`e testirati, dokazivati utjecajmedija, odnosno utjecaj na medije: {ta je uinteresu javnosti u Srbiji, da se zna, ili da se nezna, kakav je [e{elj nepopravljivi „ludak kojihoda beogradskim ulicama“, kako je danasinteligentno kazala hrvatska ministrica vanj-skih poslova VESNA PUSI].
NEDJELJA,16 NOVEMBAR
Nisam u pro{lom broju htio baksuzirati,na jedvite jade, uz ogromno samodiscipli-niranje i ni{ta manju `rtvu, presko~io samda bilo {ta napi{em o nogometnoj reprezen-taciji BiH i njenom selektoru SAFETUSU[I]U uo~i utakmice protiv Izraela uHaifi. A mislio sam licitirati prili~no here-ti~ku hipotezu: da su svi na{i nogometniuspjesi, pobjede u Su{i}evoj epohi uglav-nom bili slu~ajni, spontani, neo bja{njivi,„plod nadahnu}a pojedinaca“, a svineuspjesi vrlo sistemski, predvidivi, o~eki-vani i logi~ni. Slu~ajno smo, recimo,odigrali nerije{eno u Parizu protivFrancuske (jedino bi slu~ajnije bilo da smotu gotovo dobijenu utakmicu dobili!), pravarazumna, racionalna mjera stvari bio je
prethodni susret ovih selekcija na Ko{evukada su nas izabranici Lauranta Blanca hem
pobijedili, hem ponizili. Nerealan i slu~ajan je bio nerije{en
rezultat u bara`u protiv Portugala u Zenici, prava istina stigla je nekoliko dana kasnije potpunim potopom (6:2) u Lisabonu.Slu~ajno je sudija iz Novog Zelenda Peter
O’Leary u Brazilu poni{tio regularan golD`eke Nigeriji, a, isto tako sat vremenakasnije, nenamjerno je previdio kako Edinsam sebi rukom namje{ta loptu na volej i sa
pola metra od gola slu~ajno proma{i...Sve sam to mislio napisati, ali se nisam
usudio, jer bih bio lin~ovan, razapet kaoono prije Svjetskog prvenstva kada sam
blago i dobronamjerno sugerirao izbornikuSu{i}u da, ukoliko ve} mora ne~ijeg
brati}a, sestri}a, ro|aka zvati u reprezenta-ciju, neka se potrudi da to ne bude njegovarodbina, Sven Tino, prosje~an igra~ ispot-
prosje~nog hrvatskog prvoliga{a.„Ne}u pozivati igra~e koji nisu
standardni u svojim timovima“, mantra jekoju Su{i} kroz cijeli svoj mandat, kao
principijelno, provla~i. Odli~no. To bitrebalo zna~iti da VEDAD IBI[EVI] iEDIN D@EKO, i da nisu povrije|eni, ne bi
bili pozvani na okupljanje za dana{njutekmu u Haifi: Ibi{evi} je posljednji gol zasvoj Stuttgart dao, ~ini mi se, prije
ujedinjenja dvije Njema~ke; a D`eko imavi{e vremena na klupi Manchester Cityja nego njegova zlosretna zamjena Zoran
Kvr`i}, kojeg trener Rijeke Matia` Kek
ubaci tek kada Andrej Kramari} utrpa pet-{est golova Marsoniji, Lokomotivi i sli~nimnogometnim gigantima. Da je Su{i} namegdan Izraelcima izveo samo one igra~ekoji su standardni u svojim klubovima,danas bi na{a reprezentacija nastupila u„standardnoj {estorci“: Begovi}, Luli},
Spahi}, Pjani}, Medunjanin i Cimirot.Su{i} je prije dana{nje utakmice
strahovao zbog odsustva dvojice klju~nih (i jedinih) napada~a koje on poznaje, D`eke iIbi{evi}a, me|utim se ispostavilo da je napadna{e reprezentacije bio mila majka, ne{to setu de{avalo, neke su {anse stvorene i prosute,u pore|enju sa haoti~nim, posva|animsrednjim redom i ru{evnom odbranom.
Mo`da je prava metafora Su{i}evenogometne „filozofije slu~ajnosti“ zlosretnidana{nji vo|a napada IZET HAJROVI],svojevrsni Bogi} Bogi}evi} bh. nogometnereprezentacije; i jednom i drugom se desilo,
potrefilo da poentiraju u va nom trenutku na pravom mjestu, Hajrovi} u @ilini protivSlova~ke, Bogi}evi} u Beogradu protiv (velike)Srbije; od tada, ni krivi ni du`ni, u`ivaju „nalovorikama“ slu~ajno ste~ene slave...
PONEDJELJAK,17. NOVEMBAR
Ministar policije Sarajevskog kantona NERMIN PE]ANAC izveo je na sara- jevske ulice stotine pri~uvnih policajaca daspasu pje{ake od pomahnitalih voza~a iobratno. Prerano je ocjenjivati efekte teinterventne odluke, ali je treba ohrabriti.Jutros, umalo ne poginuh, svjedok mi jekvartovski policajac koji je zapisao regis-tarske tablice mahnitog voza~a koji je pro-furao kroz “crveno” i sre}om nikog nijeubio, unakazio.
“Gospodine”, obra}a se policajac jed-nom auto-huliganu, “upravo ste pokosili
~etiri osobe.” “A koliko je dozvoljeno?”, pita lola-{ofer.
UTORAK,18. NOVEMBAR
Na svim hrvatskim televizijama (i na jednoj srpskoj!!!) prigodnim programima,izravnim uklju~enjima, reporta`ama, bolnimsje}anjima pre`ivjelih... obilje`ava se danasgodi{njica pada Vukovara, odnosno ulaskazlo~ina~kih srpskih hordi u prethodnospr`eni, u Hercegovini se to zvalo „spa-
punjani“, razoreni, opusto{eni grad na istokuHrvatske. Jedan bosanski kolumnista, fri{kokanonizirani „srpski pesnik pesnik i esejista“,danas u sarajevskom dnevnom listuneprikladno serucka o identitetima, jugo-slovenskim, hrvatskim, srpskim.Vukovar jeosaka}en, njegovi stanovnici pobijeni,
protjerani, obogaljeni pod jugoslovenskom„agendom“ i (veliko)dr`avnom ikonogra-fijom. Nedavno krepali general VELJKO
KADIJEVI] tvrdio je da je uni{tavaju}i
Vukovar njegova vojska spa{avala Jugoslav ju, a pro{le nedjelje otpu{teni ha{optu`enik-karcinoma{ VOJISLAV [E[EL
prije 23 godine tvrdio je to isto, samo sa ne{manje obzira i „biranih rije~i“ i tu pri~a „identitetima“ mora prestati, zavr{iti zasvagda, zapravo.
Znam da nije korektno na dana{nji tu`vukovarski dan ni pisati }irilicom, a kamo~itati, ali ipak }u rizikovati, pa citira
pjesmu TRUBA, }irilicom pisanu, antmilitaristi~ki pjesni~ki vrhunac velikosrpskog pjesnika MOM^ILA NASTASIJEVI]A
TRUBA
[ta vredi plavetno nebo
I zumbul i devoj~e i laste let.
Negde zapeva truba.
To iza gora i voda
Lelek je ru{ne seljanke
Rod smo.
Kad umre ~ovek,
I moje srce ru{no je.
Otkini zumbul s grudi,
Pogni glavu;
Vojnika ho}e da zakopaju,
A njemu se tako `ivelo.
[to vredi pop {to moli
Pa krsta~a, pa ime,
Ne}e se vojnik vratiti u selo,
Ne}e poljubiti koju voli.
Otkini zumbul s grudi,
pogni glavu.
Negde zapeva truba.
SRIJEDA,19. NOVEMBAR
Dogovor o formiranju vlasti, pvertikali i po horizontali, uzdu` i poprijekkoji su danas potpisali ~elni ljudi Strankdemokratske akcije, BAKIR IZETBEGOVI], Demokratske fronte @ELJKKOM[I] i DRAGAN ^OVI], {ef HDZBiH, ako ni{ta drugo, dobar je i va`an jdaje ~vrste nade da je kakva-takva vlaizvjesna i mogu}a, i to vrlo brzo. Cije
protokolarni ugo|aj, mizanscen, maremeti, kvari izraz lica Dragana ^ovi}
koji, vidi se, u ovaj aran`man ne ulazi entuzijazmom, jer je, ~ini se ne svojovoljom, morao raskinuti ~vrsti „ruka-rucneformalni, navodno trajni i strate{dogovor sa Miloradom Dodikom.
Prenosim tu svoju impresiju prijatelju Zagreba koji o hrvatskoj politici sve zna, n~emu nebo i zemlja stoje, veli on k’o zape
pu{ka: „Izgleda da je Doris Pack dobr
naru`ila Tomislava Karamarka, ~im je o
ovako pritisnuo ^ovi}a da se distancira o
Dodika.“
Ima ona stara kafansko-politi~kdosko~ica: „ne}u pi}e/funkciju, pru`at }otpor, ako me jo{ samo malo ne budnagovarao“...
20.11.2014. I SLOBODN BOSN
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 8/68SLOBODN BOSN I 20.11.2018
BOSS ILI BOSSI]
Ako ne budepremijer RS-a,Mladen Bosi} bi
mogao biti novi{ef diplomatijeBiH
Ukoliko Dragan ^ovi},predsjednik HDZ-a, prilikomformiranja vlasti na nivou BiHodustane od ranijih najava da }etra`iti mjesto {efa diplomatije, natom mjestu }e se po svemu sude}i
na}i Mladen Bosi}, predsjednikSDS-a. Naime, novi predsjedava}iVije}a ministara dolazi izFederacije, pa }e partneri iz RS-abirati drugu najva`niju poziciju uVije}u ministara, a to je nesumnjvodiplomatija. Ina~e, kako «SB»saznaje, ova pozicija je Bosi}evadavna{nja `elja. Naime, Bosi} jenekoliko godina bio zaposlenik MIP-a:od 2000. do 2001. bio je zamjenikministra inostranih poslova, nakon~ega je bio ambasador BiH u
Sloveniji do 2004. godine.Naravno, prva opcija Mladena
Bosi}a i dalje ostaje mjestopremijera RS-a. No, u slu~aju davlast u manjem bh. entitetu formirablok okupljen oko SNSD-aMilorada Dodika, Bosi} }e se„zadovoljiti“ i mjestom {efadiplomatije. (M.D.)
MINI MARKET
Glasnogovornici Tu`iteljstva BiH pohvalili su se ovotjednim nastupom naRegionalnoj konferenciji u Crnoj Gori i
pozi tivnom ocjenom koju je, kakonavode, dobio njihov proaktivni modelkomuniciranja s medijima i gra|anima.
No, dok su predstavnici Tu`iteljstva BiHu crnogorskom ljetovali{tu Be~i}ikolegama iz regiona prezentirali model
uspje{ne suradnje s novinarima, glavni jedr`avni tu`itelj Goran Salihovi} uSarajevu prijetio novim tu`bama protiv„klevetni~kih“ medijskih ku}a. Nakonnovinara Slobodne Bosne , protiv kojih je{ef Tu`iteljstva BiH ve} podnio jednu inajavio drugu sudsku tu`bu, naSalihovi}evoj se „crnoj listi“ na{la iFederalna televizija . (S.M.)
KO SE S NAMA TUŽI, ŽIVOT MU JE DUŽI
Predsjednik Tužilaštva BiHGoran Salihović podnio jednu
i najavio drugu tužbu protivSlobodne Bosne i FTV-a
Predsjednik Kantonalnog odbora HDZ-aBiH i ministar za rad, socijalnu politiku iizbjeglice u Vladi Zeni~ko-dobojskogkantona Ivica ]uri}, s obzirom na rezultateop}ih izbora u BiH, s pravom o~ekuje dazadr`i ministarsku fotelju u Vladi ovogKantona. Me|utim, strana~ke kolege Ivice]uri}a, prije svega rukovodstvo stranke, nevide ga na mjestu ministra zbog njegovih
brojnih poslovnih “aferima”. Ivica ]uri}
prvi put “pomije{ao” je biznis sa politikomdavne 2006. godine kada je Izbornakomisija utvrdila da je kao izabranizvani~nik, vije}nik u Op}inskom vije}u@ep~e, i kao ovla{tena osoba NBI ]uri} d.o.o @ep~e , zaklju~ivao ugovore o
poslovanju sa organima vlasti, odnosnoVladom Zeni~ko-dobojskog kantona uiznosu od 370 hiljada KM, ~ime je prekr{ioZakon o sukobu interesa. Navodno,njegova firma NBI ]uri} uzela je kredit odHypo banke za ulazak u posao izgradnjeMetalurg City Centra u Zenici koji jeotvoren 2008. godine. Danas je vlasnik
Metalurga firma HETA, nasljednica Hypo Lizinga , a ]uri}eva firma je u bankrotu.Izudin Ali}, ste~ajni upravnik „NBI
]uri}a“, prilikom otvaranja ste~aja utvrd je potra`ivanja u ukupnom iznosu od 3miliona, a cjelokupnu imovinu firm
procijenio je na 23 miliona KM. Krajefebruara ]uri} je priveden u policiju radavanja iskaza nakon {to je Tu`ila{tvo ZDzatra`ilo istragu zbog sumnje da je prijetslu`benici Uprave za indirekto oporezivanjPrema objavljenim spiskovima Poreznuprave FBiH, „]uri}“ d. o. o. @ep~e dugu64 hiljade KM poreza. Na listi UIO firm
„NBI ]uri}“ duguje 5,9 miliona KM, Beton ]uri} 288 hiljada KM.
(M.F
IVICA ZA MARICU
Propalo preduzeće kantonal-nog ministra Ivice Ćurića
ostavilo dugove na sve strane
MladenBosi}
Ivica ]uri}
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 9/68
PRO ET CONTRA
20.11.2014. I SLOBODN BOSN
LIDERA KO [ODERA
Na konkurs zapredsjednikaSDP-a prijavit
}e se desetak kandidata
Na interni konkurs SDP-a zapopunu upra`njenog mjestastrana~kog lidera ve} se prijaviloosam kandidata, a taj bi se brojmogao ~ak udvostru~iti do istekakonkursnog roka, 20. novembra u12 sati.
Prema neslu`benim informacija-
ma, kandidature su podnijeliSvetozar Pudari}, Nermin Nik{i},Slavi{a [u}ur, Bogi} Bogi}evi},Denis Be}irovi}, Selim Be{lagi},Zukan Helez i Damir Had`i}, anjima }e se u fini{u najvjerovatnijepridru`iti i Jasmin Imamovi},Hamdija Lipova~a, MirzaKu{ljugi}…
Jo{ uvijek aktuelni strana~kilider Zlatko Lagumd`ija, naposljednjem, tako|er vanrednomkongresu SDP-a u prolje}e 2011.
godine izabran je bez i jednog pro-tukandidata.
Aktuelna poplava predsjedni~kihkandidata prvi je pouzdani znak da
je SDP zakora~io na putunutarstrana~ke demokratije. (S.B.)
MINI MARKET
ALMEDIN [I[I]
Novinar„Nezavisnihnovina“
DASafet Su{i} je ogledalo bh.dru{tva, klasi~ni primjerkorumpiranog i bahatogmo}nika. Od starta je
interese reprezentacije inacije podredio interesimavlastite porodice,poku{avaju}i da zaradi odprodaje igra~a iz bratoveagencije. Rezultat toga jesteda je gotovo sahranio bh.reprezentativni fudbal i uni{tiozlatnu generaciju. Pitanje jesamo ko je imao interes damu dopu{ta da to radi.
SMAJO KARA^I]
GeneralnisekretarRukometnogsaveza BiH
DAO~igledno je da su igra~i istru~ni {tab izgubilime|usobno potrebnuenergiju i hemiju koji supotrebni da bi timostvarivao vrhunskerezultate. Bez obzira nasve, gospodin Su{i} je u{ao
u historiju na{eg fudbala.
SENADHAD@IME[I]
DirektorTeniskogsaveza BiH
DAKao u svakom sportu,selektor treba da preuzme
odgovornost. U ove ~etiriutakmice nije skupljenzadovoljavaju}i broj bodovai to je red nekih poteza kojisu po hijerarhiji svakereprezentacije, da se prvoide na selektora pa odnjega ka dolje.
FUAD MUZUROVI]Nekada{njiselektorfudbalskereprezentacije
BiH
NESa obzirom na situaciju ukojoj se na{la na{areprezentacija, odnosnoselektor zajedno sa sarad-nicima, smatram da biSafet trebao do kraja daizdr`i i napravi preokret.Mi{ljenja sam da postojeteoretske {anse zaodlazak na Evropskoprvenstvo. Odluka je done-sena i ja mogu da ka`em
da je Su{i} zadu`io na{uzemlju i napravio punotoga.
HARUNMAHMUTOVI]
GeneralnisekretarKo{arka{kogsaveza BiH
NESmatram da je selektorSu{i} imao puno sportskogpeha i da nije imao dobrusituaciju oko nekih drugihstvari koje su se de{avale.Selektor Su{i} napravio jedobar rezultat.
BRANISLAVCRNOGORAC
Selektor
d`udoreprezentacijeBiH
DAProfesionalni sport imasvoje zakonitosti, asmatram da je bilo previ{elo{e odigranih utakmica,tako da selektor morasnositi dio odgovornosti, pai podnijeti ostavku. Mi{ljenjasam da mu je trebaloomogu}iti da je onpodnese, a ne da mu je
uru~e.
Smatrate li da je smjena
selektora Sušića opravdana?
Priredila: Ma{a ]osi}
Zlatko Lagumd`ija
F o t o : M a r i o I l i ~ i }
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 10/68
„Trojni pregovori strana~kih delegaci
SDA, DF-a i HDZ-a, oko uspostave vlas
uspje{no su okon~ani u utorak, 1
novembra, u poslijepodnevnim satima
SLOBODN BOSN I 20.11.20110
EKSPRESNO FORMIRANJE VLASTI
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Vlast u svim kantonima i u Federaciji BiH formirat će trojna koalicija sastavljenaod SDA, DF-a i HDZ-a, kojoj će se na razini države, uz prešutnu suglasnost
Dragana Čovića, pridružiti Savez za promjene
ODVAJANJEM OD DR@AVNE VLASTI
PO^INJE NEZAUSTAVLJIVADETRONIZACIJA MILORADA DODIKA
PUTINOVA BALKANSKA MARIONETA
Lider SNSD-a Milorad Dodik nalazise u potpunoj diplomatskoj izolaciji
PUTINOVA BALKANSKA MARIONETA
Lider SNSD-a Milorad Dodik nalazise u potpunoj diplomatskoj izolaciji
^VRST DOGOVOR “TROJKE”Budu}u vlast na svim razinamaformirat }e koalicijaSDA, DF-a i HDZ-a
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 11/68
posve je nebitno ho}e li se paraf na
usugla{eni sporazum staviti deset ili
dvadeset sati kasnije“, kazao je zaSlobodnu Bosnu jedan visoki strana~kidu`nosnik SDA, neposredno uklju~en utrojne pregovore.
„Prije ~etiri godine u isto vrijeme niko
nije znao ho}e li se vlast konstituirati na
prolje}e, ljeto ili jesen naredne godine, a
sada se postavlja pitanje ho}e li sporazum
biti potpisan u utorak, srijedu ili ~etvrtak“,ka`e na{ sagovornik, ponosan na ~injenicuda se samo desetak dana nakon slu`benog
progla{enja rezultata oktobarskih izbora jasno naziru konture nove vlasti na svimrazima. Nju }e u federalnom dijelu BiH, nasvim razinama formirati „trojka“ - SDA,HDZ i DF, koja }e na dr`avnoj razini
prerasti u „~etvroku“ priklju~ivanjem
Saveza za promjene, s kojim je jo{ prijedesetak dana potpisan sporazum.
PRE[UTNA SUGLASNOST
DRAGANA ^OVI]A
Istina, na sporazumu koji se ti~edr`avne razine vlasti nedostaje ~etvrti
potpis - Dragana ^ovi}a, lidera HDZ-a, alita ~injenica nema poseban zna~aj, budu}ida je ve} sada jasno da }e HDZ sigurno
participirati u dr`avnoj vlasti, bez obziraho}e li partner iz Republike Srpske bitiSavez za promjene, na ~emu institiraju~elnici SDA i DF-a, ili pak Dodikov SNSD,na ~emu je sve donedavno tvrdokornoinsistirao lider HDZ-a Dragan ^ovi}.
Posve je izvjesno da }e srpski partner udr`avnoj vlasti biti Savez za promjene.Usmeni dogovor - pru`ena ruka i data rije~
- ^ovi}a i Dodika nema ba{ nikakvu te`inu pore|enju s ~injenicom da je uspostavljevrlo sna`an i unutra{nji i me|unarod
politi~ki savez usmjeren protiv Dodikovdestruktivne politike. ^ovi}ev po`elj
partner iz RS-a, Milorad Dodik, definitivn je prekri`en na va`nim adresama BiHregije i Evropske unije, ~emu je, me|ostalim, lavovski doprinos dao i rusambasadror pri UN-u Vitalij ^urkin, koji
na posljednjoj sjednici Vije}a sigurnosUN-a otvoreno usprotivio euroatlantskorijentaciji BiH. ^urkin se usprotivio da „BiH gura u pravcu Evropske unije“, {to ju diplomatskim krugovima Evropske unidodatno u~vrstilo prili~no rasprostranjenuvjerenje da Rusija vi{e nije samo retori~„na srpskoj strani“ , nego je rije~ o novstrategiji Rusije prema Balkanu, koja
20.11.2014. I SLOBODN BOSN
FEDERALNU VLAST FORMIRA „TROJKA“ A DR@AVNU „^ETVORKA
Politi~ki utjecaj Milorada Dodika bit }e osjetno smanjen
i ograni~en na prostor RS-a
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 12/68
pored ostalog manifestira i kroz skoroneprikrivenu rusku podr{ku Dodikovimseparatisti~kim ambicijama i blokadamaeuroatlantskih integracija BiH.
RUSKI OSLONAC RS-u
O~igledno se ruski pogled na BiH ninajmanje ne razlikuje od ruskog pogleda naUkrajinu, a ta teza razvijena je i u onomtajnom dokumentu njema~kog Ministarstvainostranih poslova, ~ije je dijelove nedavnocitirao njema~ki magazin Der Spiegel .
„Vlada u Berlinu zabrinuta je zbog ruske
politike mo}i na Balkanu. Predsjednik Putin
o~ito poku{ava da Srbiju udalji od Evropske
unije... i da preko Republike Srpske uti~e na
cijelu BiH“, pi{e njema~ki Der Spiegel povla~e}i jasnu paralelu izme|u ruskestrategije na Balkanu i u Ukrajini.
U tom kontekstu treba posmatrati injema~ko-britansku inicijativu prema BiHkoju su zajedni~ki formulirali {efovidiplomatija ovih dr`ava Frank Walter
Steinmeier i Philip Hammond, a koja je ume|uvremenu dobila plebisticarnu podr{kusvih 28 ~lanica Evropske unije. Novastrategija EU-a prema BiH, zajedni~kioblikovana u Berlinu i Londonu, izravno je
suprotstavljena ruskim ambicijama naBalkanu. U najkra}em, Evropska unija }e utijesnoj suradnji s novim vlastima u BiHdogovoriti „mapu puta“ kako bi po ne{toubrzanijoj proceduri dodijelila BiH kandi-datski status i pokrenula pretpristupne
pregovore.
^ASTAN IZLAZ
Bez obzira na ~injenicu da je Dodik nakon parlamentarnih izbora osjetno
spustio ton i ubla`io retoriku, njegov politi~ka detronizacija tretira se kao nu`uvjet za ubrzano napredovanje BiH premEvropskoj uniji. Dodik se na va`nievropskim adresama ve} tretira kao bivmo}nik RS-a i te ~injenice napokon j
postao svjestan i lider HDZ-a Draga^ovi}, koji upravo poku{ava prona„~astan izlaz“ iz neugodne pozicije u kojga je doveo savez s Dodikom. ^ovi} nmo`e tek tako okrenuti le|a Dodikkome je dao rije~ i pru`io ruku, a
jednako tako ne mo`e ni insistirati nsavezu s Dodikom, na koji s izvjesnisimpatijama gleda jo{ samo PutinovRusija.
U takvim okolnostima ^ovi}u i ni preostalo ni{ta drugo nego da potpikoalicioni sporazum sa SDA i DF-om, i dizostavi svoj paraf na sporazum rani
potpisan izme|u SDA, DF-a i Saveza z promjene.
U najkra}em, HDZ }e participirati vlasti na svim razinama, ali zbog date rijei pru`ene ruke ne}e parafirati sporazum Savezom za promjene, s kojim }e dijelivlast na dr`avnoj razini.
Takvo rje{enje federalne kri`aljkvjerovatno }e doprinijeti da postizbornklackalica u RS-u pretegne na stranSaveza za promjene. Gotovo je izvjesno d}e politi~ki blok okupljen oko DodikovoSNSD-a izgubiti i onu minimalnu ve}in
od 42 glasa, budu}i da su naprednja[ukalo i \or|i} na pragu ulaska u Savez z
promjene. Istina, pronose se glasine da SNSD u me|uvremenu pridobio poslanikiz Bijeljine Vojina Mitrovi}a, koji je nizborima osvojio mandat kao ~la^avi}evog NDP-a, no i nakon totransfera, koji nije slu`beno potvr|eDodikovom SNSD-u nedostajat }e jedaglas za mininimalnu ve}inu u Skup{tiRS-a.
No, i u slu~aju da Dodik uspije formiravlast, njegova realna mo} i politi~ki utjec
bit }e neuporedovo manji i strog
ograni~eni na manji bh. entitet.
U isto vrijeme kada je u Sarajevuparafiran koalicioni sprazum izme|uSDA, DF-a i HDZ-a, i u Banjoj Luci jepotpisan sporazum izme|u SNSD-a,DNS-a i SP-a.
Milorad Dodik, lider SNSD-a, potvrdio je da ove tri partije imaju dovoljan brojposlanika za skup{tinsku ve}inu {to }ese, kako je rekao, potvrditi na konstitu-tivnoj sjednici NSRS-a zakazanoj za prvidan u narednoj sedmici.
Dodik je rekao da ve} imaju spremnarje{enja za predsjednika NSRS-a kao injegove zamjenike.
Nijedan od trojice lidera ovih stranakanije `elio precizirati koji poslanici i iz kojihstranaka su im osigurali tu ve}inu uNarodnoj skup{tini RS-a.
Nije jasno da li Dodik u tu ve}inura~una i dva poslanika iz NapredneSrpske, ~iji je lider Adam [ukalo, nakonsastanka s liderom SDS-a MladenomBosi}em rekao da }e kona~nu odlukudonijeti preko vikenda.
[ukalo je rekao da su na sastanku saSDS-om usagla{ena mnoga pitanja kojasu uslov za ulazak u politi~ki dogovor, alida je ostavljeno jo{ prostora za razgovor
o eventualnom zajedni~kom nastupu uNarodnoj skup{tini RS-a.
SLOBODN BOSN I 20.11.20112
EKSPRESNO FORMIRANJE VLASTI
POSTIZBORNA KLACKALICA
Ni jedan blok u RS-u nemasigurnu većinu
Na finalnim trojnim pregovorima uSarajevu, strana~ke delegacije SDA, DF-ai HDZ-a na~elno su dogovorile nacionalnuraspodjelu mandata u Vladi FederacijeBiH. HDZ-u }e pripasti svih petministarstava koja prema Ustavupripadaju hrvatskim ministrima, te jednood tri ministarstva koja su Ustavom
zagarantirana Srbima.Preostalih deset minstarstava, od kojih
osam pripadaju Bo{njacima i dva Srbima,podijelit }e SDA i DF u pribli`nom omjeru60:40 posto, pri ~emu }e premijerskapozicija pripasti SDA, dok }e zauzvratpredsjednika Federacije BiH imenovatiHDZ.
RASPODJELA IZBORNOG PLIJENA
HDZ-u pet hrvatskih i jedno srpskoministarstvo
SKUP[TINSKA VE]INA NADOHVATRUKELider SDS-a Mladen Bosi} vjeruje da }eSavez za promjene formirati vlast u RS-u
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 13/68
U poslenici Odjela za patologijuKlini~kog centra Univerzitetau Sarajevu od osnivanja ovogodjela rade u malom, sku~en-om i neadekvatnom prostoru,
koji je vi{estruko zaga|en toksi~nimkoncentracijama hemikalija i do 12 puta
ve}im od dozvoljenog maksimuma! Ni pro{li, ni sada{nji menad`ment KCUS-a dosada ni{ta nije poduzeo kako bi se rije{ilo
pitanje prostora i zaga|enosti iako ve}godinama postoji plan da Odjel patologije
bude premje{ten na ~etvrtu eta`uCentralnog medicinskog bloka.
Podsjetimo, za vrijeme biv{egmenad`menta kupljen je PET-CT aparatkoji je dvije godine stajao u ambala`ineotpakovan, dok su pacijenti i Zavodzdravstvenog osiguranja tro{ili novac posusjednim dr`avama za nalaze PET-CT-a.Tro{kovi nabavke aparata i ure|enja
prostorija su ko{tali oko devet i po milionaKM i na kraju je aparat smje{ten na dio~etvrte eta`e CMB-a. Me|utim, u svijetu ne
postoji ustanova u kojoj su Nuklearnamedicina, kojoj je pripao PET-CT aparat, iPatologija pod istim krovom, a kamoli naistoj eta`i, upravo zbog velikih koli~inahemikalija i zra~enja koje se nalaze utakvim prostorima.
Godinama izrabljivani i izlo`enitoksi~nim hemikalijama, ~ije je rezultatemjerenja biv{i menad`ment KCUS-a„uspje{no“ zata{kavao, uposlenici Klinike
patologije i citologije KCUS-a su u vi{enavrata od Uprave zahtijevali rje{avanjenavedenih problema, stavljaju}i interese
pacijenata ispred sopstvenog zdravlja. Ucijelu pri~u sada se uklju~io i SindikatKlini~kog centra, koji je 18. novembradonio odluku o privremenoj obustavi radaove Klinike dok se ne otklone nepravilnostikoje su ranije ustanovile Inspekcija rada iSanitarna inspekcija.
„Klinika za patologiju i citologiju je
formirana 2005. godine i nikada nije dobila
upotrebnu dozvolu gra|evinskih slu`bi, jer
ne zadovoljava nikakve uslove. Svake
godine, kada su nadle`ni organi vr{ili
mjerenja, slani su izvje{taji da su toksi~na
isparenja enormno pove}ana, ali menad`-
ment i {ef Klinike su to krili od radnika tako
da se oni nisu nikom mogli obratiti sve do
jula, kada su saznali za to. Tada su se
obratili Sindikatu i pokrenuli smo aktivnosti
i pregovore, ali ni{ta nismo uspjeli
dogovoriti. Menad`ment je izignorisao
svako na{e nastojanje da ne{to predlo`imo.
Zato se i{lo u obustavu rada prema ~lanu 50.
koji precizira da, ukoliko prijeti opasnost po
zdravlje radnika, radnik ima pravo
obustaviti rad i o tome obavijestiti Inspek-
ciju rada“, izjavio je Suad Ro`ajac, predsjednik Sindikata KCUS-a.
Opravdani zahtjev uposlenika Odjela patologije za nezaga|enim zrakom iadekvatnim prostorom po nalogu general-nog direktora KCUS-a Damira Aganovi}a
se privremeno rje{avao tako da selaborantima dodijele dvije ljekarske sobe ukojima rade ~etiri specijalista patologije ikrene u izvo|enje radova adaptacijelaboratorija. U me|uvremenu, savjetnik generalnog direktora Alden Prci} ljekarimaspecijalistima je na nedavno odr`anomsastanku rekao da rade u dvije ili tri smjeneu dvije preostale ljekarske sobe, a ako im tone odgovara, da uzmu svoje radne knji`ice
i krenu put Njema~ke, Danske, Norve{ke...
Prijetnja obustavom rada patologa ipak jkako saznajemo, urodila plodom. Uo
zaklju~enja ovog broja „Slobodne BosneUpravni odbor KCUS-a je u skladu svojim nadle`nostima donio odluku kojose generalnom direktoru Aganovi}u njegovim saradnicima nare|uje da u rokod 24 sata osiguraju dvije prostorije nOdjelu patologije koje moraju imaadekvatne ventilacione sisteme. Tako|enaredbom UO u roku od sedam danmoraju se osigurati jo{ dvije sobe lije~nike specijaliste patologije, koje }e bsmje{tene na Klinici za klini~ku hemiju
biohemiju. Savjetnici generalnog direkto
za tehni~ke i poslove javnih nabavki, Mire
Im{iriji, nalo`eno je da poduzme hitnmjere na projektovanju, nabavci i ugradnadekvatnog ventilacionog sistema.
U cijeloj ovoj pri~i, na`alost, najviispa{taju pacijenti, koji ionako moraju ~ekana patohistolo{ke nalaze na KCUS-u mnogdu`e nego {to bi to bilo u redovnim uvjetim^lanovi UO KCUS-a kojim predsjedava prodr. Mehmed Gribaj~evi} stoga su od {efiKlinike za patologiju i citologiju, kao i odirektorice dijagnosti~kih disciplina zatra`da naprave komparaciju u obradi nalaza domena patohistologije sa klinikama
regionu, sa ciljem smanjenja listi ~ekanja.
20.11.2014. I SLOBODN BOSN
S K A N D A L N E D J E L J
Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MARIO ILI^I]
SLUČAJ „ERIN BROCKOVICH“ NA BOSANSKI NAČIN
Uposlenici Patologije KCUS-a rade uprostoru u kojem je nivo toksičnih
hemikalija 12 puta veći od dozvoljenog
OBUSTAVA RADA URODILA PLODOMUpravni odbor naredio menad`mentu KCUS-a poduzimanje hitnih mjera
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 14/68
V
elika afera koja je krajem pro{lenedjelje otkrivena i u politi~kim
krugovima nazvana “`ekiliks”, akoja pokazuje korumpiranostSNSD-a, po svemu sude}i ko{ta-
}e @eljku Cvijanovi} premijerske pozici- je, koja joj je obe}ana. Cvijanovi}ka u presretnutom razgovoru govori da jeSNSD kupio dvojicu poslanika i danamjerava da ih kupi jo{, ukoliko to bude
bilo potrebno za ve}inu.U SNSD-u su svjesni da je nakon ove
blama`e Cvijanovi}ka izgubila svakiautoritet.
MUP RS-a POTVRDIO
AUTENTI^NOST SNIMKA
@eljka Cvijanovi} i njen strana~ki {ef jo{ nisu stali pred kamere kako bi javnosti ponudili svoju verziju pri~e. Premijerka iSNSD oglasili su samo putem saop{tenjau kojem tvrde da im je sve smje{teno.Ministarstvo unutra{njih poslova RS-azaklju~ilo je da je predsjednica Vlade RS-adu`e vrijeme pra}ena i prislu{kivana, nespore}i da se radi o premijerkinimrije~ima o kupovini poslanika. ^elniciMUP-a, pri tome, nisu objasnili kako jemogu}e da predsjednica Vlade RS-a bude
pra}ena sofis ticiranim ure|ajima bezikakvih policijskih saznanja. Nakonobjavljivanja spornog snimka, o kojem sei dalje govori, u politi~kim krugovima sekalkuli{e koliko ko{ta jedan poslanik.
Jedno poslani~ko mjestu u susjednojSrbiji pla}a se od 50 do 100 hiljada eura,me|utim Dodikov SNSD ima drugutarifu.
Lider SNSD-a Milorad Dodik ubije-|en je da }e 24. novembra, kada jezakazana konstitutivna sjednica Skup{tineRS-a, i zvani~no potvrditi ve}inu i to bezAdama [ukala i Gorana \or|i}a iz SNS-aRS-a. Nakon toga bi uslijedilo i formi-
ranje nove Vlade RS-a.“Koalicija SNSD, DNS i SP }e 24.
novembra imati dovoljno glasova da
izabere skup{tinsko rukovodstvo i to
}emo zavr{iti, {ta god ko mislio”, ka`eDodik.
On na sve na~ine poku{ava obez bije-diti stabilnu skup{tinsku ve}inu ne
pre`u}i od politi~ke trgovine. Jedan odonih koji bi se mogao vratiti u staro jato jeVojin Mitrovi}, koji je poslani~ko mjestou Narodnoj skup{tini RS-a dobio na listi
NDP-a Dragana ^avi}a. On je ponudio
ostavku u NDP-u i svoj mandat ponudioSNSD-u. Milorad Dodik se nedavno sreos njim u Bijaljini i njegov prelazak je,navodno, u potpunosti dogovoren.Mitrovi}, navodno, ima vi{e zahtjeva.Prvi je da njegovom bratu doktoruMiroslavu Mitrovi}u, nekada{njemdirektoru bolnice “Sveti vra~evi” uBijeljini, ponovo pripadne direktorkomjesto u ovoj ustanovi nakon {to sa njegaodstupi Sini{a Maksimovi}, koji je postaoSNSD-ov poslanik u Narodnoj skup{tiniRS-a. Mitrovi} je pokazao i interes za
pozicije u Elektrobijeljini , a `eli i da
ponovo bude izabran za predsjednikaGradskog odbora SNSD-a Bijeljine (natoj funkciji je bio prije nego {to jenapustio SNSD 2004. godine).
Mitrovi} je nakon poplava, u kojima jestradalo i njegovo rodno selo Jelaz, bio
jedan od vode}ih kriti~ara MiloradaDodika nazivaju}i ga glavnim krivcem zastanje u RS-u. No, svoje mi{ljenje je
izgleda u zna~ajnoj mjeri korigovaMitrovi} je bio nezadovoljan jer mSavez za promjene nije obe}ao mjesministra industrije, {to mu ja davna{n`elja zbog ~ijeg neispunjenja svojevremeno napustio SNSD. Kada m
Savez za promjene nije ponudio ovo minstarsko mjesto, Mitrovi} je promijenstranu i Bijeljinu oblijepio postizborni
plakatima na kojima pi{e - „Guradalje“. Na plakatima nije istaknuta njegva strana~ka pripadnost. Nakon sastanksa Draganom ^avi}em, ni jedan ni drunisu htjeli da potvrde ili demantuju dMitrovi} istupa iz NDP-a.
“U SNSD-u otvoreno ka`u kako su o
kupili dva poslanika, kao da su poslani
na sto~noj pijaci. Ja nemam dileme da s
oni sigurno to poku{avali jer znam da s
kucali na mnoga vrata u poku{aju da nek
od poslanika iza|e iz bloka Saveza z
promjene i pre|e na njihovu stran
Ukoliko je to Mitrovi}eva odluka, onda
samo njegova, a ne Narodnog demokra
skog pokreta i mene. Ja sam s njim ima
prijateljski odnos i u njega imao maks
malno povjerenje”, ka`e Dragan ^avi predsjednik NDP-a.
On ka`e da kupovina glasova imkarakter korupcije i davanja i primanmita, {to predstavlja krivi~no djelo, i trada se utvrdi ko je podmi}ivao, a k
primao mito.
[UKALO IDE NA SVE ILI NI[TA
U Naprednoj stranci RS-a Adam[ukala i bez spornog snimka taktizirajuto vrlo vje{to. Iako je malo ko mogao dzamisli da }e [ukalo biti glavni igra~formiranju vlasti sa osvojenih 26glasova, on je u posljednjoj sedmici prezasjedanja Parlamenta RS-a odigrao n
SLOBODN BOSN I 20.11.20114
AFERA “@EKILIKS”
Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
“Stranački preleti” radi obezbjeđivanja skupštinske većine u Republici Srpskojizazvali su veliku pažnju javnosti. U posljednjih nekoliko dana trguje i aktuelnavlast i opozicija u RS-u, a naša novinarka piše koliko košta jedan poslanik i da li
će iko snositi odgovornost za ovu vrstu korupcije
@ELJKO MOJA, TUGO MOJA
Zbog presretnutog snimka telefonskog razgovora, @eljka
Cvijanovi} izgubi}e funkciju u Vladi Republike Srpske
P O [ T O - P O T O
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 15/6820.11.2014. I SLOBODN BOSN
PRI^AJ SA NJOM
PRA]ENA I PRISLU[KIVANANakon objavljivanja skandaloznog
telefonskog razgovora @eljkaCvijanovi} je izgubila svaki autoritet
kao premijerka RS-a
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 16/68
sve ili ni{ta. Zahtjev za mjesto delegata u Domu naroda BiHgotovo je doveo do raskida koalicije sa DNS-om. [ukalo je, kakosaznaje SB, ispostavio svoje zahtjeve. Pored jednog mjesta uDomu naroda i jedne ministarske pozicije, [ukalo je tra`io tridirektorska mjesta u javnim preduze}ima - Vodama Srpske,Institutu za javno zdravstvo RS-a i Agenciji za igre na sre}u.Dobro upu}eni izvori tvrde da Pavi} ne}e ni da ~uje da Vode RS-a, ~ije je sjedi{te u Bijeljini, prepusti [ukalu. Isklju~iv je i kada
je rije~ o jednoj stolici u Domu naroda BiH.U Domu naroda BiH ima mjesta za pet delegata iz Republike
Srpske. Po dva mandata trebalo bi da pripadnu SNSD-u i SDS-u,a jedan koaliciji DNS-NS. Upravo taj glas koji tra`i NS RS-amogao bi da bude klju~ni prilikom glasanja o zakonima va`nimza Republiku Srpsku. Kako doznajemo, [ukalo ne odustaje odsvog zahtjeva. U vrijeme pisanja ovog teksta sjeo je za sto sa~elnicima SDS-a.
“Ukoliko podr`i eventualnu Vladu Saveza za promjene,
[ukalo i njegovi naprednjaci dobi}e sve {to po`ele, pa i
ministarsko mjesto u toj vladi. Za nas je potpuno razumljivo da
ako neko ko ho}e da podr`i vladu u njoj i participira, i spremni
smo da mu to ponudimo. Razgovara}emo i o delegatskom mjestu
koje [ukalo pominje”, ka`e Mirko [arovi}, potpredsjednik SDS-a.
Analiti~ari s pa`njom posmatraju komplikovanu politi~kusituaciju. Mnogi priznaju da nisu o~ekivali da }e male strankedo}i u situaciju da budu odlu~uju}a prevaga i nazaobilazan faktor u formiranju vlasti u RS-u.
Sredinom nedjelje SNSD, DNS i SP potpisali su sporazum ozajedni~kom djelovanju vlasti na nivou RS-a. Uvjereni su da suosigurali ve}inu u Skup{tini RS-a.
Demokratski narodni savez bi, prema dosada{njimdogovorom sa koalicionim partnerima SNSD-om i SP-om,mogao dobiti tri ministarstva u budu}oj Vladi RS-a. Zahtjevi ovestranke su, kako tvrde na{i izvori, usmjereni na Ministarstvosaobra}aja i veza, Ministarstvo pravde i Ministarstvo lokalneuprave i samouprave. Na ~elu Ministarstva pravde trebalo bi da
bude postavljen dosada{nji pomo}nik ministra Slobodan Zec. U
resoru lokalne uprave i samouprave osta}e Lejla Re{i}.Kao stranka koja je imala pravo da prva bira u koaliciji, DNSse odrekao premijerskog mjesta u korist SNSD-a u zamjenu zafunkciju predsjednika Narodne skup{tine RS-a, na ~ijem bi ~eluu novom sazivu trebao da sjedi Nedeljko ^ubrilovi}.
Direktorska mjesta u javnim preduze}ima jo{ nisu podijeljena, a Pavi} insistira da kadar DNS-a do|e na ~eloGeodetske upave za imovinsko-pravne odnose RS-a. Razloga zato Pavi} ima vi{e, a jedan od njih je dugogodi{nji spor koji vodi
protiv Dodikovog kuma Budimira Stankovi}a. Naime gradPrijedor, ~iji je Pavi} gradona~elnik, tu`io je Stankovi}a koji je uPrijedoru uzrpirao imovinu Trgoprometa . Pavi} je od Dodikatra`io i mjesto generalnog direktora RTRS-a.
Iako je nakon posljednje sjednice Glavnog odbora SP-a Petar
\oki} rekao da Socijalisti ostaju u savezu sa SNSD-om i DNS-om, ipak je ostavljena mogu}nost da se to mo`e i promijeniti.Glavni odbor je ovlastio Izvr{ni odbor stranke da po potrebidonese kona~nu odluku o u~e{}u u vlasti. To zna~i da }e zahtjevisocijalista morati biti u potpunosti uva`eni ili izostaje njihova
podr{ka u formiranju vlade. Odranije je poznato da \oki} tra`iministarstvo unutra{njih poslova RS-a i da je to jedan od klju~nihrazloga zbog kojih je \oki} u{ao u pregovore sa SDS-om, kojimu je ponudio ulogu mandatara.
Na mjestu ministra unutra{njih poslova mogao bi se na}i Petar \oki} ili Goran Selak, zamjenik direktora KPZ Tunjice. Kao {tomu je bilo te{ko da MUP ispusti iz ruku, isto tako je Dodiku te{koda ispuni \oki}ev drugi zahtjev i prepusti mu Ministarstvo
industrije, energetike i rudarstva.
SLOBODN BOSN I 20.11.20116
AFERA “@EKILIKS”
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 17/68
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 18/68
Samoprogla{enom vo|i selefijskog
pokreta u BiH Huseinu Bilalu
Bosni}u, koji je uhap{en po~et-kom septembra, pro{log su setjedna u pritvoru pridru`ila jo{
~etvorica „bra}e“, sve sami povratnici sasirijskog rati{ta. U nastavku opse`ne
policijsko-obavje{tajne operacije pod kod-
nim nazivom Damask, koja je po naloguTu`iteljstva BiH zapo~ela u ~etvrtak, 13.novembra, privedeno je desetak bosanskihmud`ahedina, pod sumnjom da su kao
pripadnici formacija Islamske dr`ave iodreda Al-Nusre , vojnog ogranka Al- Qaide, boravili na podru~ju Iraka i Sirije.Odlukom Suda BiH, ~etvorica }e sirijskihdobrovoljaca, Salko Imamovi}, Mehmed
Tutmi}, Fikret Had`i} i Enver Lili},
provesti iza re{etaka najmanje mjesec dan
dok su R amizu Ibrahimovi}u i Sami
Had`ali}u odre|ene mjere zabrane. Suhap{eni se sumnji~e za vrbovanjorganiziranje i financiranje odlaskdr`avljana BiH u Siriju i Irak, gdje su i samratovali na strani radikalnih teroristi~kskupina.
I mada su na ro~i{tu o odre|ivanj pritvora sami potvrdili da su proteklgodina boravili u Siriji, Imamovi}, Tutmi
SLOBODN BOSN I 20.11.20118
DAMASK U SARAJEVU
U nastavku opsežne policijsko-obavještajne operacije „DAMASK“ prošlog je tjed-na po nalogu Tužiteljstva BiH uhapšeno desetak radikalnih pripadnika selefijskog
pokreta, uglavnom povratnika sa ratišta u Siriji i Iraku; šestorica bosanskihmudžahedina, za koje je Tužiteljstvo zatražilo određivanje pritvora, tvrde da su u
ratnoj zoni boravili kao humanitarci, sezonski radnici, turisti...
O SIRIJI, D@IHADU,O^EVIMA I MU@EVIMA
@ E N S K E P R I ^ E D A M E O D D A MA S K A
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
OPERACIJA DAMASK, DRUGI DIOHap{enje sirijskih veterana zapo~elo jepo~etkom septembra, a nastavljeno pro{log
tjedna
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 19/68
Had i} i Lili} su negirali sudjelovanje oru`anim sukobima, brane}i se kako njihova misija bila uglavnom humanitarn
OPRO[TAJNO PISMO
NESU\ENOG [EHIDA
Fikret Had`i} je kazao da je samo vozcisternu, Ramiz Ibrahimovi} je tvrdio da
bio kuhar (?), a neki su odvjetnici ~aizjavili da su njihovi branjenici u Sirij
putovali kao turisti?! S druge strane, dokakojima raspola`e Tu`iteljstvo BiH upu}ukako je vi{egodi{nja istraga agenata Obavj
{tajno-sigurnosne agencije i inspektoDr`avne agencije za istrage i za{titu imakonkretne rezultate. Osim inkriminiraju}telefonskih razgovora i informacija dkojih su istra`itelji do{li pra}enje
bosanskih ratnika-povratnika, Tu`iteljstvBiH raspola`e i iskazima nekolicinnjihovih bliskih suradnika, koji ssvjedo~ili o zajedni~kom boravku u SirijU tom je smislu nedvojbeno utvr|eno da jFikret Had`i} prvi put u Siriju oti{ao jo{ljeto 2012., i da je na rati{tu proveo vi{e o
pola godine, prije nego {to se vratio u BiH Nakon nekoliko mjeseci odmora, koje
proveo u obiteljskoj ku}i u mjestu Obre koKaknja, potkraj augusta pro{le godin
ponovno je oti{ao u „humanitarnu misijuostav{i u Siriji sve do maja.
Mehmed Tutmi} iz okolice Zenikrenuo je u „sveti rat“ u julu pro{le godin
preko Srbije, Bugarske i Turske, a vratio tek u augustu ove godine, pretpostavlja nakon te`eg ranjavanja. Enver Lili} zvaEbu Muslim iz sarajevskog naselja Vogo{}
je, opet, u rat krenuo sa AerodromSarajevo, letom za Istanbul u aprilu pro{godine, zajedno sa suborcima Hariso
Sivcem, Abdullahom Ibrad`i}em, Aldino
Aliba{i}em, Advanom Mijatovi}em
Mevludinom Cicvarom. Kako bi zavaratrag, vratio se preko Srbije, u junu 201Lili} je, tako|er, u borbama u Siriji dv
puta ranjen, ali nije odustajao od povratk Neposredno prije hap{enja, zajedno trojicom „bra}e“ iz arapskih zemalj
poku{ao je u d`amiji na Kobiljoj Glavrbovati nove pristalice. Iz Sirije se, mjesedana prije hap{enja, vratio i SalkImamovi} iz Sarajeva, premda mu to ni
bila namjera. Imamovi} je prije odlask(po~etkom septembra ove godine) supru
ostavio opro{tajno pismo, pravdaju}i se d
20.11.2014. I SLOBODN BOSN
SIRIJSKI VETERANI U PRITVORU
Fikreta Had`i}a i Mehmeda Tutmi}a “odala“
najbli a rodbina, sve {to su njih dvojica kriliod policijskih istra`itelja, k}erka i supruga otkrile
u telefonskim razgovorima
ZAJEDNO I U DOBRU I U ZLUEnes Iri{ki} je oti{ao u Siriju ljetos, sa sobomje poveo suprugu i dvije maloljetne k}erke
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 20/68
je ostavlja „radi d`ihada“, da u Siriju odlazikako bi postao {ehid, i da }e se vidjeti ud`enetu. Nakon {to se vratio u Sarajevo,znancima je govorio da je bio u Turskoj.Ramiz Ibrahimovi} iz Maglaja i Samir Had`ali} iz op}ine Doboj-Jug na sirijskomsu rati{tu boravili pro{le godine, ali su
poslije dolaska u BiH nastavil i sregrutiranjem drugih dobrovoljaca. Izizvora bliskih istrazi neslu`beno doznajemokako bi, nakon pro{lotjednog nastavkaoperacije Damask i pronalaska novihdokaza, optu`nica protiv desetak osobauskoro mogla biti podignuta.
MALO NA LINIJI, PA LEZI I PIJ
Iako su, nakon {to je izmjenamaKaznenog zakona BiH dobrovoljcima kojisudjeluju u vojnim i paravojnim forma-cijama u drugim dr`avama zaprije}enedugogodi{nje zatvorske kazne, bosanskiratnici postali znatno oprezniji, informacijedo kojih je do{la Slobodna Bosna upu}uju
da su ih, unato~ strogoj konspiraciji, odali~lanovi njihovih obitelji. Tako je FikretaHad`i}a „razotkrila“ ro|ena k}erka,
premda se on, suo~en s dokazima Tu`itelj-stva BiH, po~etkom ovog tjedna branio da
je novac iz Kanade dobijao za stipendiranjedjece, a ne mud`ahedina. Transkripti
prislu{kivanih telefonskih razgovoraotkrivaju da je Had`i} imao tajanstvenog„donatora“ iz Kanade, koji ne govori
bosanski jezik, zbog ~ega su komuniciraliuz pomo} njegove k}erke Emine Had`i} i„prevoditelja“, osobe s nadimkom R o|o.Had`i}ev bi financijer nazvao iz Kanade,
novac je slao preko Western Uniona , ali sutransfere poku{ali sakriti otvaranjem bankovnog ra~una na ime k}erke Emine.Po~etkom marta pro{le godine EminaHad`i} je pozvala oca i pitala ga {to }e re}iako je bankovni slu`benik bude pitao tko
joj {alje novac. Had`i} joj je savjetovao daka`e da je po{iljatelj o~ev prijatelj, a ako
budu inzistirali na imenu i svrsi doznake, daodgovori da se zove Abu Emran i da jenovac namijenjen za njezinu stipendiju.Emina potom obavje{tava oca da je stigladoznaka, ali i da je Abu Emran ostavio
poruku kako }e i kome novac biti podijeljen. O stipendiji, dakako, nije bilo nigovora.
„Znam koliko kome ide, mi smo se
tamo dogovorili“, poja{njava Fikret Ha-d`i}, nakon ~ega ga k}erka upozorava da sevi{e ne `eli petljati u njihove poslove, jer ona nema ni{ta sa tim. Otac je umiruje da
pare ne}e slati na njezino ime, nakon ~egak}erka zove majku i govori joj koliko jenovca podigla. Kako bi, ipak, ponovnosakrili „izvore financiranja“, Had`i} injegovi suborci su prije narednog pozivaAbu Emrana dogovorili da im novac {alje
na ra~un Ro|ine k}erke. Premda su se u
telefonskim razgovorima Had`i} i njegovisugovornici naj~e{}e koristili {ifriranim
porukama, nema dvojbe da je nepoznatifinancijer iz Kanade, prije nego {to je
poslao novac u BiH, precizno utvrdiokoliko }e koji „brat“ dobiti sredstava, kao ida su njegove upute po{tovane. Pare su
potom stavljali u koverte i konspirativnome|usobno dijelili, ugovaraju}i sastanke naulici, ispred prodavnica, ili su ih slali podjeci, ~ak i najmanje sumnjivimsusjetkama?! Fikret Had i} i ostali sirijskiveterani dobijali su razli~ite iznose novca,od sto do tri-~etiri tisu}e maraka,
pretpostavlja se svakom prema zaslugama. Nije, me|utim, Fikret Had`i} jedini
radikalni selefija kojeg je „prokazala“najbli`a rodbina. Jo{ je gore pro{ao
Mehmed Tutmi} o kojem je, mada se silnotrudio da umakne policijskim i sigurnosnimslu`bama, najkorisnije informacije dalasupruga Fikreta, dakako i ne slute}i da senjihov telefon prislu{kuje. Odmah nakon
{to se u augustu Tutmi} vratio iz Sirijnazvao je njegov prijatelj, ali ga nijzatekao u ku}i. @ena Fikreta, uvijeraspolo`ena za razgovor, pojasnila je da
Mehmed pokajao {to se vratio u Zenic„Tamo mu je bilo lak{e, u Siriji je bio ka
na odmoru. Malo na liniji, pa lezi, pij
neoprezno je govorila Mehmedovsupruga. Kada je isti prijatelj ponovn
pozvao i pitao Tutmi}a kako je bilo nterenu, dobio je kratki odgovor: „N
mo`emo pri~ati ovako telefonom.“
@IVOT JE JEDAN, @IVI GA, FIKRETA
Zahvaljuju}i `eninoj govorljivostistra`itelji su doznali i da su u ku}Mehmeda Tutmi}a, poslije povratka rati{ta, stalno dolazili njegovi suborci, nj
oko ~etrdesetak, uglavnom iz okolicMaglaja, za koje je Fikreta vrijednspremala obroke. Prijateljici (ili ro|akkoja je pitala da li je mu` iz Sirije don
para, Tutmi}eva `ena je priznala kako
SLOBODN BOSN I 20.11.20120
DAMASK U SARAJEVU
Iako je Salko Imamovi}, poslije povrat-ka iz Sirije, tvrdio da je mjesec i pol danaboravio u Turskoj, policijskim ga je istra`ite-ljima prijavio otac ]amil Imamovi}, koji jeispri~ao pravu istinu o sinovoj ratnojavanturi. Nakon {to je po~etkom septembrauhap{en Ibro Deli}, zbog sumnje da se u
Siriji borio pro{le godine, on je inspektorimvrlo brzo priznao da je ratovao zajedno sRamizom Ibrahimovi}em, ali i sa svojimzetom Samirom Had`ali}em. Ibrahimovi} iHad`ali} su uhap{eni pro{log tjedna, madse Had`ali} branio da nije ratovao, nego d
je u Siriji samo kuhao.
SUMNJIVO LICE
Ćamil Imamović prijavio sinaSalku, Ibro Delić svjedočio protivzeta Samira Hadžalića
DO SIRIJEPREKO SRBIJE
Bosanski smud`ahedini u Sirijuodlazili preko Srbije
Bugarske i Turske
kako bi zavarali trag
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 21/68
Mehmed vratio sa 20 eura u d`epu.„Pokralo mu 1.200 eura ~im je oti{ao na
liniju“, jadala se o~ajna supruga. FikretaTutmi} je u razgovoru s k}erkom koja `iviu inozemstvu otkrila da se Tutmi} ponovnosprema za odlazak na rati{te. Kada jek}erka upozorila da je pri~ala sa nekimljudima koji osu|uju njegovu grupu i pitala
majku da li otac ratuje za Islamsku dr`avu,Tutmi}eva je `ena odgovara da to svigovore, ali da Mehmed to ne priznaje. „A
mo`da to sve narod la`e“ naivno je tje{ilak}erku. I u razgovorima s drugim prijate-ljicama, Fikreta Tutmi} se `alila da senjezin mu` promijenio nakon {to je u Siriji
proveo vi{e od godinu dana, da je ostao bez
snage i da vi{e ne mo`e raditi kao prije. „oti{ao je tamo kao vila“, konstatirala nesretna `ena, obja{njava ju}i da je njezmu` du`e od godinu dana u Siriji spavao nzemlji, da nikada nije imao kau~, da mu sistrulili bubrezi. Jednom je sestri}
ponovno se `ale}i na mu`evo zdravljkazala kako je Mehmed obolio u Sirijnakon ~ega je mladi} upozorio da o tome ngovori preko telefona.
Fikreta Tutmi} je naglo postala oprezntek kada je po~etkom septembra zapo~eakcija masovnog hap{enja pripadnikvehabijskog pokreta. Prijateljicima koje s
je zvale telefonom poru~ivala je da mogsamo „u`ivo pri~ati“, upozoravaju}i ih d„hodaju urnebesi“, odnosno, da traj
policijska akcija. Jednako je tako umirivak}erku i ro|ake da Mehmed Tutmi} nime|u uhap{enima, iako je cijela familij
bez sumnje, jo{ prije mjesec i pol dano~ekivala da }e i na njihova vra
pokucati polic ija . Prema do sad
prikupljenim informacijama, MehmeTutmi} i Salko Imamovi} jedini su, me|desetak sirijskih veterana, koji se nisvratili nakon {to su na snagu stupiizmjene Kaznenog zakona BiH i gotovo
posve izvjesno da }e biti prvi optu`enikojima }e se suditi zbog ratovanja drugim dr`avama.
20.11.2014. I SLOBODN BOSN
SIRIJSKI VETERANI U PRITVORU
OTAC NA SLU@BENOM PUTUFikret Had`i} (desno) snimljen na sirijskom rati{tu
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 22/68
Sude}i prema posljednjim informa-cijama iz Tu`iteljstva BiH,federalni ministar pravde Zoran
Mikuli} „zaradit“ }e jo{ jednukaznenu prijavu, ~etvrtu po redu u
~etiri godine mandata?! Dr`avni su tu`itelji protiv priu~enog SDP-ovog pravnika iz
Mostara (ni`erazrednog ~inovnika uGradskoj upravi) sredinom tjedna otvorilinovu istragu, i to zbog ometanja rada
pravosu|a, nakon {to se ispostavilo da je na privremenu slobodu pustio ubojicu Du{ka
Zori}a. Ministar Mikuli} je, podsjetimo,zbog ometanja rada pravosu|a prijavljen i
prije godinu dana, kada je najva`nijegsvjedoka Tu`iteljstva BiH u predmetu„Lutka“ An|elka Veljan~i}a, ~iji jeidentitet u to vrijeme jo{ bio za{ti}en,samovoljno premjestio iz sarajevskog uzeni~ki zatvor. Iako je tada bio upozoren da
je Veljan~i}eva sigurnost ugro`ena, Mikuli}
je odluku donio na svoju ruku, ba{ kao i prije desetak dana, kada je Zori}u dozvoliokori{tenje godi{njeg odmora.
Prema navodima Tu`iteljstva BiH,Du{ko Zori} je jedan od sedamnaest biv{ih
pripadnika Vojske i MUP-a RepublikeSrpske koji se sumnji~e za stravi~an zlo~in
u prijedorskom selu Zecovi. U dosada{njoj je istrazi, koju vodi dr`avni tu`itelj Izet
Odoba{i}, utvr|eno da je u ljeto 1992. u tomselu mu~ki ubijeno vi{e od 150 bo{nja~kihstanovnika, me|u njima 29 `ena i djece, dasu `rtve prije smrti bile izlo`ene najgorimfizi~kim torturama, mu~enju, silovanju...
NESTRU^NI, NEPISMENI I
PRIGLUPI TU@ITELJI
Po nalogu Suda i Tu`iteljstva BiH u ponedjeljak su uhap{eni Du{an Miluni},
Radomir Stojni}, Radovan ^eti}, Zoran
Stojni}, @eljko Grbi}, Ilija Zori}, Zoran
Miluni}, Bo{ko,Uro{ i R ade Gruj~i}, Rajk
Grbi} i R ajko Gnjatovi}. Trinaesti osumnj~eni Ljubi{a ^eti}, koji se nalazi nizdr`avanju druge kazne u Kaznen
popravnom zavodu u Fo~i tako|er saslu{an u istrazi, dok }e za preostalotrojicom prijedorskih zlo~inaca biraspisane me|unarodne tjeralice, budu}i dve} du`e vrijeme `ive izvan BiH. No, ntreba isklju~iti mogu}nost da se n
policijskoj tjeralici, u me|uvremenu, na|eime Du{ka Zori}a, jer mu se „na godi{njeodmoru“ izgubio svaki trag.
Tu itelj Izet Odoba{i} je saslu{an
SLOBODN BOSN I 20.11.20122
ZLO^INCI NA ODMORU
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Nakon što je federalni ministar pravde ZORAN MIKULIĆ prije desetak dana poslana godišnji odmor osuđenika DUŠKA ZORIĆA, iako je znao da mu se spremahapšenje zbog stravičnog zločina nad stanovnicima sela Zecovi kod Prijedora,Tužiteljstvo BiH otvorilo je novu istragu protiv Mikulića četvrtu po redu uposljednje četiri godine; naša novinarka otkriva kako je ministar Mikulić
opstruirao istrage protiv organiziranog kriminala i, istovremeno, osuđenekriminalce „vadio“ iz zatvora
MINISTAR PRAVDE
U RATU S PRAVOSU\EM
Zoran Mikuli} zabranio saslu{avanje svjedoka protivNasera Kelmendija, ostavio bez za{tite An|elka
Veljan~i}a, pomilovao Mirsu [vicarca...
Z O R A N M I K U L I ]
ZA[TI]ENI SVJEDOK BEZ ZA[TITEAn|elko Veljan~i} je prijegodinu dana preba~en izsarajevskog u zeni~kizatvor
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 23/68
Du{ka Zori}a zatra`io jo{ po~etkonovembra, kada je od federalnog minist
pravde zahitijevao da se osu|enik, u pratnsudske policije, dovede u Tu`iteljstvo BiHkako bi dao iskaz. ^injenica da je ZoraMikuli} znao da je posrijedi istraga
jednom od najte`ih ratnih zlo~ina i da se sosumnji~eni terete za udru`eni zlo~ina~
poduhvat nije, ipak, nimalo utjecala nfederalnog ministra pravde koji, posv
sigurno, ima ozbiljnih problema komunikaciji s tu`iteljima. Mikuli}najprije odbio Odoba{i}a, uz skandaloznobja{njenje da u~estali zahtjevi tu`itelja
policijskih istra`itelja za razgovore osu|enicima me|u zatvorenike unonemir (???), a potom je povukao jo{ go
potez. Sedam dana kasnije pustio je Du{kZori}a na godi{nji odmor, premda je upitnda li je taj osu|enik uop}e stekao zakonsk
pravo na kori{tenje izvanzatvorsk pogodnosti.
U odgovoru novinarima Federaln
televizije , koji su tra`ili njegov komenta
ministar Mikuli} je poku{ao odr`ati pravnlekciju tu`iteljima (i jo{ jednom potvrdio d
je pravna neznalica), nastavljaju}i sv privatni rat sa njima.
„Ako je neko nezadovoljan odlukom
nema pravo da prijeti zloupotrebom svoj
ovla{tenja. Zastra{uju}e je to {to pojedi
tu`itelji poput Olega ^avke, Dubravk
^ampare, Gorana Salihovi}a i ovo
postupaju}eg Odoba{i}a svakodnevn
demonstriraju evidentnu pravnu nepism
nost. Ta nestru~nost, u kombinaciji sa n
ba{ pretjeranom inteligencijom i ogromni
ovlastima koje im zakon omogu}ava,
kona~nici proizvodi stra{nu bahatost, ko
VSTV uporno ne `eli sankcionisati
poru~io je Zoran Mikuli}.
ME\UNARODNI
PRAVOSUDNI SKANDAL
Pravi je problem bh. pravosu|a, me|utim{to je Zoran Mikuli}, nakon svih afera koje obilje`ile njegov dosada{nji mandat, jouvijek na ministarskoj funkciji i {to, i pore
20.11.2014. I SLOBODN BOSN 2
HAP[ENJA NA ^EKANJ
MINISTAR NEPRAVDE:Pravi je problem bh.pravosuđa što je ZoranMikulić, nakon svih aferakoje su obilježile njegovdosadašnji mandat, jošuvijek na ministarskojfunkciji i što nikada nijeprocesuiran
OD GRADSKOG ^INOVNIKA DOFEDERALNOG MINISTRA PRAVDE
Zoran Mikuli} je za ~etiri godine mandata“zaradio” ~etiri kaznene prijave,na njegovu sukobu s tu`iteljima
profitirali su samo kriminalci
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 24/68
~vrstih dokaza, nikada nije procesuiran. Prvakaznena prijava protiv ministra Mikuli}a
podnesena je u junu pro{le godine, nakon {to je Federalna uprava policije zavr{ila istragu osumnjivoj nabavci sustava za elektronskinadzor osu|enika od mostarke tvrtke Unis telekomunikacije . Policijsko izvje{}e premakojem se Zoran Mikuli} tereti da je federalni
prora~un o{tetio za blizu 700.000 KM podneseno je Kantonalnom tu`iteljstvu uSarajevu, ali optu`nica ni do danas nije
podignuta. Pet mjeseci kasnije istom jetu`iteljstvu dostavljena ve} napisanaoptu`nica protiv ministra Mikuli}a, ovoga
puta zbog nezakonitog pomilovanjatuzlanskog kriminalca Merseda Had`i}a,zvanog Mirso [vicarac koja, opet, nasarajevskom Op}inskom sudu nikada nije
potvr|ena. U me|uvremenu je Zoran Mikuli}u jesen pro{le godine saslu{an u Dr`avnojagenciji za istrage i za{titu (SIPA) iTu`iteljstvu BiH o premje{tanju An|elkaVeljan~i}a u zeni~ki zatvor i bijegu osu|enog
ratnog zlo~inca Dominika Ilija{evi}a Come izzatvora u Mostaru. No, kako ni u ovomslu~aju optu`nica nije podignuta, federalni jeministar pravde nastavio obra~un stu`iteljima, iz kojeg su, dakako, profitiralisamo kriminalci.
Nakon {to je An|elka Veljan~i}a ostaviou zatvoru u Zenici, iako je upozoren da suklju~nom svjedoku protiv zlo~ina~ke
organizacije Darka Eleza upu}ene ozbiljne prijetnje, Zoran Mikuli} je nastavio sopstruiranjem sudskog procesa u predmetu„Lutka“. Tako je prije mjesec dana odbio
zahtjev dr`avnog tu`itelja Dubravka^ampare da se Veljan~i}, dva dana prije po~etka svjedo~enja, prebaci u pritvorsku jedinicu Suda BiH, pa je svjedok na su|enjedoveden ravno iz zatvora. No, jo{ je ranijeministar Zoran Mikuli} izazvao pravidiplomatski skandal, jer me|unarodnimtu`iteljima EULEX-a sa Kosova nijedozvolio razgovor s nekolicinom osu|enika
koji se nalaze u federalnim zatvorimPremda su strani tu`itelji s Kosova, kovode istragu protiv optu`enog narko-bosiz Pe}i Nasera Kelmendija, sukladn
institutu me|unarodne pravne pomo}tra`ili saslu{anje zatvorenika-potencijalnsvjedoka, federalni je ministar pravdodbio njihove zahtjeve. Jednako sokon~ani i svi poku{aji stranih istra`itelda uzmu iskaze od osu|enika u istra
protiv Mikuli}evog „{ti}enika“ Mirs[vircarca, budu}i da je ministar zabransvaki kontakt i s njima.
SLOBODN BOSN I 20.11.20124
ZLO^INCI NA ODMORU
MINISTROV [TI]ENIK Mirso [vicarac je pomilovanposlije Mikuli}eve intervencije
Povjerenje stvarano decenijama!
estitamo 25. novembarDan dr avnosti BiH
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 25/68
Svim gra|anima Bosne i Hercegovine ~estitamo
25. novembar
Dan dr`avnosti
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 26/68
U posljednje ~etiri godine Vlada
RS-a sklopila je nekolikome|unarodnih ugovora o izgrad-nji desetak hidroelektrana ~ijavrijednost prelazi nekoliko mili-
jardi eura. Ve}ina njih je me|utim propala.Projekat „Gornja Drina“ obustavljen je
nakon raskida ugovora od strane partnerskenjema~ke kompanije RWE, dok je projekat„Srednja Drina“ u zastoju ve} mjesecima inejasno je da li }e i kada uop{te otpo~etinjegova realizacija. Projekat „Gacko“,nakon {to je do`ivio debakl u poku{aju pri-vatizacije sa firmom ^EZ u prethodnommandatu Vlade RS-a, vi{e nije ni pokretan
u aktuelnom mandatu.Posljednji Dodikov energetski poduh-
vat, ~ijom realizacijom bi Republika Srpska postala najve}i izvoznik struje u regiji, je projekat „Gornji horizonti“ kojim je plani-rana izgradnja ~etiri hidroelektrane - HE”Dabar”, HE ”Nevesinje”, HE ”Bile}a” i”Dubrovnik II”. Prema ranijim najavama,HE “Dabar” na mre`i }e biti po~etkom2017. godine. Pripremni radovi za HEDabar uveliko se izvode, zbog ~ega su
pro{le nedjelje u Hrvatskom saboru burnoreagovali hrvatski politi~ari.
HRVATSKA IMA MEHANIZME
DA ZAUSTAVI PROJEKAT
Klub zastupnika HDZ-a zatra`io je odVlade Hrvatske da hitno obustavi projekatGornji horizonti, jer bi se prevo|enjemvoda iz sliva Neretve u sliv Trebi{njicedolina Neretve mogla pretvoriti u pustinju.
Branko Ba~i}, zastupnik HDZ-a, tvrdi
da bi se izgradnjom hidrocentrale uTrebinju iz sliva Neretve u sliv Trebi{njice
preusmjeravala ogromna koli~ina vode,ve}a nego {to je cijeli protok Neretve uMostaru.
„Projekt Gornji horizonti RepublikaSrpska provodi na prostoru Nevesinja,Gacka i Bile}e, a izgradnjom najva`nijegobjekta u tom sustavu, hidroelektraneDabar i tunela Dabar, ogromne koli~inevode }e se iz gornjeg sliva rijeke Neretve
preusmjeriti na rijeku Trebi{njicu i na tajna~in smanjiti dotok vode u donji sliv rijeke
Neretve, {to mo`e svakako prouzro~itizaslanjivanje cijele doline, s jedne strane, as druge strane naru{iti ravnote`u slatke islane vode u Malostonskom zaljevu“,obja{njava Branko Ba~i} i dodaje kakoVlada Hrvatske ima dva pravna instrumen-
ta kojima bi mogla zaustaviti ovaj projekoji je Republika Srpska ovih danzapo~ela.
„Prvi pravni instrument kojim se VladHrvatske mo`e poslu`iti, a prema na{isaznanjima do sada nije ni{ta pokrenul
jest temeljem me|unarodnog ugovora upravljanju vodama izme|u Hrvatske i Bistopirati aktivnosti na projektu. Temeljetog ugovora je osnovano zajedni~k
povjerenstvo ~iji je zaklju~ak da se n provode nikakve aktivnosti na projekGornji horizonti dok se ne uspostavi s jednstrane monitoring, a s druge strane ndonese studija utjecaja na okoli{ koja odgovoriti na sva ova pitanja i zabrinutoskoji se javlja ju oko zaslanjivanja dolin
Neretve. Prema na{im saznanjima, studiutjecaja na okoli{, u ~ijoj su izradi sudjel
SLOBODN BOSN I 20.11.20126
UDAR NA DODIKOVO STRUJNO KOLO
Pi{e: MIRHA DEDI]
Polemika oko gotovo milijardu dolara vrijednog hidroenergetskog projekta Gornjihorizonti, koji je počeo sa realizacijom u istočnoj Hercegovini, u Hrvatskom
saboru je ovih dana ušla u eruptivnu fazu. Zastupnik HDZ-a BRANKO BAČIĆ odVlade Hrvatske traži da se hitno zaustavi ovaj Dodikov megaprojekat i objašnjava
zbog čega će njegova izgradnja imati katastrofalne posljedice u dolini Neretve
DODIK PRETVARA DOLINUNERETVE U PUSTINJU
“Zaustavite Republiku Srpsku u realizaciji projekta
Gornji horizonti koji }e presu{iti donji dio toka Neretve!“
ZAUSTAVITE “GORNJE HORIZONTE”Branko Ba~i}, zastupnik HDZ u Hrvatskom
saboru, hitno tra`i od Vlade da zaustaviprojekat Gornji horizonti
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 27/68
vali i predstavnici Hrvatske, od stranRepublike Srpske je usvojena, a na prim
jedbe koje su dali hrvatski stru~njaci ni~ak niti odgovoreno. Sukladno tom bilatealnom ugovoru, Republika Hrvatska im
pravo stopirati i obustaviti aktivnosti nrealizaciji projekta”, ka`e Ba~i}.
S druge strane, BiH i Hrvatska su po pisnice Espoo konvencije o uticaju nokoli{ prekodr avnih granica i prema t
konvenciji Hrvatska ima pravo i u~estvvati u izradi svih dokumenata koji odnose na za{titi okoli{a.
Vlada Federacije BiH tako|er je pridvije godine ulo`ila prigovore RepubliSrpskoj i zatra`ila odgodu projekta sve dzavr{etka {iroke javne rasprave.
Krajem maja 2013. godine, federalnMinistarstvo ekologije i turizma pokrenu
je sudski spor kod Okru`nog suda BanLuka, radi poni{tenja Rje{enja nadle`noMinistarstva kojim se odobrava Studija utcaja na `ivotnu sredinu projekta H“Dabar”. Aktivnosti na izgradnji ov
hidroelektrane nastavljene su i pore pokrenutog sudskog spora, a u gra|evinskoj sezoni 2013. godine radilo se nizgradnji pristupnih puteva.
Prije nekoliko mjeseci Sud u BanjLuci odbio je tu`bu federalnog Ministarstvekologije, {to je bio okida~ na temelkojeg je resorno ministarstvo u RS-u dagra|evinsku dozvolu za ovaj projekat.
Sredinom 2012. godine tada{nji pr potpredsjednik hrvatske Vlade R adim
^a~i} potpisao je s tada{njim premijeroRS-a Aleksandrom D`ombi}em Sporazuo zajedni~koj izgradnji HE Dubrovnik 2
okviru projekta Gornji horizonti. Ov
20.11.2014. I SLOBODN BOSN
HRVATSKA PROTIV “GORNJIH HORIZONATA
LAK POS’O, A PARALI
Izgradnjom hidroelektrana u Hercegovini,Dodik nastoji od Republike Srpske napravitnajve}eg izvoznika struje u regiji
F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e
v i }
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 28/68
zajedni~ki projekat vrijedan 175 milionaeura gradi}e se uz postoje}u Dubrovnik 1 uPlatu i ima}e kapacitet od 300 megavata ili2.000 gigavat-sati elektri~ne energijegodi{nje. Voda }e do tog postrojenjadolaziti iz HE “Trebi{njica” novim tunelomdugim 16 kilometara.
PROJEKAT POGUBAN ZA PTICE,
RIBE I POLJOPRIVREDU
Bakir Izetbegovi}, tada{nji predsjedava- ju}i Predsjedni{tva BiH, projekat Gornji
horizonti ocijenio je protuustavnim i upo-
zorio zvani~ni Zagreb da se takvi sporazu-mi ne mogu potpisivati s entitetskimvladama.
Stru~njaci i ekolozi alarmiraju da bi se prvom dovr{enom fazom ovog projektaneretvanskom slivu oduzelo oko ~etirimilijarde kubika vode godi{nje koje se ve}“prevode” u slivno podru~je rijekeTrebi{njice. Ostvari li se naum o izgradnjiHE Dubrovnik 2, Neretva }e ostati bezdodatne dvije milijarde kubika vodegodi{nje.
“Dovr{ene hidroelektrane omogu}ile bi
RS-u da postane najve}i izvoznik struje regiji. Me|utim, taj bi plan mogao prestavljati katastrofu za dolinu Neretve, te ~adovesti i do ekolo{kog uni{tenja. Proble}e se pojaviti kada se tok velikih koli~in
podzemnih voda iz malenih rijeka kouti~u u Neretvu skrene u novosagra|enakumulacije”, ka`e Mario [iljeg, bivdirektor hrvatske Agencije za za{tiokoli{a.
“Vlada Federacije BiH zainteresirana za zaustavljanje ovog projekta, s obziro
da je izravno ugro`en park prirode Hutov
SLOBODN BOSN I 20.11.20128
UDAR NA DODIKOVO STRUJNO KOLO
Milorad Dodik je na krajusvog premijerskog mandatau{ao u ozbiljne pregovore saitalijanskim, njema~kim ihrvatskim partnerima koji subili spremni da ula`u u izgrad-nju hidroelektrana na podru~juRS-a, a sve sa ciljem da RSpostane najve}i izvoznik strujeu regiji.
Sredinom 2012. godineVlada RS-a donijela je odluku,u okviru projekta Gornji hori-zonti, o izgradnju hidroelek-trane “Dabar” na Trebi{njici.Formirano je i preduze}e “HEDabar”. Investicija za “HEDabar” vrijedna je oko 360 mili-ona KM, od ~ega }e”Elektroprivreda RS” i ”HE naTrebi{njici” izdvojiti oko 40 mili-ona KM, dok }e preostalasredstva biti obezbije|ena izkreditnih aran`mana.
Vlada RS-a je 2012.godine potpisala ugovor, ukup-ne vrijednosti 500 miliona eura,o izgradnji i kori{tenjuhidroenergetskog potencijala
gornjeg sliva rijeke Drine, sastrate{kim partnerom RWE izNjema~ke. Projekat HES
gornja Drina obuhvatao jeizgradnju ~etiri hidroelektrane:Buk Bijela, Fo~a, Sutjeska iPaunci. Me|utim, po~etkom
juna 2013. godine, njema~kakompanija “RWE Innogy”odustala je od izgradnjehidroenergetskog sistemaGornja Drina, jer su njihovestudije pokazale da je ekonom-ski isplativa samo HE “Buk
Bijela”, zbog ~ega su tra`ili dapla}aju koncesionu naknaduod jedan posto na ostvarenipromet. U Vladi RS-a su, pak,ocijenili da je to niska konce-siona naknada, te su poslijeneuspjelih pregovora odlu~ilida raskinu ugovor s ovomkompanijom.
Krajem septembra 2011.godine potpisan je preliminarnisporazum o strate{kom part-nerstvu u izgradnji trihidroelektrane u okviru projek-
ta “Srednja Drina” izme|upredstavnika “ElektroprivredeRS”, “Elektroprivrede Srbije” iitalijanske kompanije “SeciEnergia”. Procijenjena vrijed-nost projekta “Srednja Drina” jeoko 870 miliona eura, a pred-vi|a gradnju tri hidroelektrane:Dubrave, Tegare i Roga~ice,instalirane snage od 320megavata. Izgradnja hidroelek-trana u projektu “SrednjaDrina” trebala je po~eti 2013.godine. Dogovoreno je da itali-
janska kompanija “SeciEnergia” ima 51 odstovlasni~kog udjela, a elektro-privrede RS-a i Srbije po 24,5odsto, dok bi proizvedenu elek-tri~nu energiju otkupljivalaItalija po cijeni od 155 eura pomegavatu. Do potpisivanjasporazuma nije do{lo u pred-
vi|enom roku, a Milorad Dodik je po~etkom decembra 2013.godine izjavio da projekatzapravo nije dogovoren i da se~eka na kona~nu odluku part-nera iz Italije i Srbije.
Za projekat TE Ugljevik II,Vlada Republike Srpske usvojila
je 2011. godine pismo namjereinvestitora, firme „ComsarEnergy Limited“ sa sjedi{tem naKipru, u vlasni{tvu kon-traverznog biznismena Ra{idaSerdarova. Tada{nji premijer
D`ombi} rekao je da ukupnainvesticija za izgradnju TE„Ugljevik 2“ iznosi 400 milionaeura, te da }e poslove izvoditizajedni~ko preduze}e „ComsarEnergy Republika Srpska“, gdje}e TE „Ugljevik 1“ imati 10posto vlasni~kog udjela, a„Comsar Energy“ 90 posto. Ovaodluka izazvala je protestzaposlenih u TE „Ugljevik“.Direktor RITE “Ugljevik” AntoGaji} prije nekoliko mjeseci jeizjavio da se Ugljevik II, zbog
nerije{enih imovinskih pitanja,ne}e graditi, ve} }e se sa stran-im partnerom u}i u izgradnjuUgljevika III. Pripremni radovi naizgradnji bloka III ove termoelek-trane po~eli su u septembru2013. godine, a nastavak rado-va najavljen je za prolje}e 2014.godine, no do sada su ura|enisamo pripremni radovi.
Ukupno gledano, ni jedanod najavljenih velikih energet-skih projekata Vlade RS-a nijerealizovan.
ENERGETSKE OBMANE I PREVARE
Većina Dodikovih megaenergetskihzahvata u RS-u je propala
STRUJNO KOLO
Megalomanskienergetski Dodikovi
projekti do`ivjeli krah
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 29/68
Blato koji se nalazi na na{em podru~ju. To je najve}e evropsko stani{te ptica, ~iji cijeliekosustav u potpunosti ovisi o toku
Neretve”, obja{njava [iljeg.Poljoprivrednici oko donjeg toka
Neretve godi{nje na 12.000 hektara proizvedu preko 80.000 tona vo}a i povr}a.Lokalno stanovni{tvo strahuje da }esalinizacija rijeke zna~iti i kraj za
poljoprivredu na tom podru~ju.
“Plodna dolina Neretve, koja vo}em i povr}em opskrbljuje dobar dio biv{eJugoslavije, navodnjava se iz te rijeke.Procjenjuje se da }e godi{nje, nakon
provedbe ovog projekta, dvije milijarde prostornih metara vode biti skrenuto iz Neretve, {to zna~i da }e u velikoj mjeri bitiugro`en biolo{ki minimum rijeke, kao i sus-tav navodnjavanja za poljoprivredna
podru~ja u ovoj regiji”, ka`e Ana Musa, predsjednica udru`enja Lijepa na{a Neretva .
U Neretvi i njenim pritokama, podsje}aju borci za za{titu okoli{a, `ivi 75vrsta riba, od kojih je 30 autohtonih.
Najvi{e je ugro`eno 12 endemskih vrstariba. Stru~njaci upozoravaju da branespre~avaju neophodne migracije riba iuzrokuju potpunu promjenu stani{ta.
Naglim i velikim promjenama temperaturai razina voda dodatno se ugro`ava opstanak
endemskih vrsta riba.Svojevremeno je na zastra{uju}e poslje-
dice projekta Gornji horizonti upozoravao i prof. dr. Nijaz Durakovi}, ina~e porijeklomiz Stoca. Durakovi} je nedvosmisleno tvr-dio da }e projekt Gornji horizontidugoro~no voditi tome da Hercegovina bu-de pretvorena u pustinju.
Ve}ina ekologa i ekolo{kih udru`enjakoji se bave ovim podru~jem smatra da jeovo jako ozbiljan problem kojem je potreb-no ozbiljno pristupiti, te da nikako ne bi tre-
balo i}i u investicije bez detaljnijih
istra`ivanja.
U za{titu doline Neretve uklju~ila se
Svjetska nevladina organizacija za za{ti prirode (WWF) sa sjedi{tem u SAD-koja je pozvala vlade Hrvatske Republike Srpske da zaustave realizacij
projekata sve dok se ne izradi zajedni~kstrate{ka studija mogu}eg uticaja nokoli{. WWF, kao i organizacije za za{tiokoli{a iz BiH i Evrope, upozoravaju nzastra{uju}e posljedice projekta Gornhorizonti, isti~u}i da on ugro`avendemske vrste riba u rijekama BunBunici i Bregavi.
Ova svjetska nevladina organizaciupozorila je sve me|unarodne finanansi
ske institucije na negativne posljedice pro jekta Gornji horizonti kako bi sprije~iodobravanje kredita za njegovu realizac
ju.
20.11.2014. I SLOBODN BOSN 2
HRVATSKA PROTIV “GORNJIH HORIZONATA
TUNEL FATNI^KO POLJEI pored osuda politi~ara i ekologa,radovi na izgadnji hidroelektraneDabar uveliko se izvode
BITKA NA NERETVZbog zaslanjivanja vode zemlji{te u
dolini Neretve posta}e besplodno
F o t o : M a r i o I l i ~ i }
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 30/68
U
susjednoj Hrvatskoj, Dejana
Jovi}a, politologa i biv{egsavjetnika za vanjsku politiku
predsjednika Ive Jospovi}a,smatraju kontroverznimuglavnom jer je nerijetko spreman neke odsvojih nepopularnih stavova izre}i javno.Tako se “usudio” u jednom akademskom~lanku, objavljenom u ~asopisu Politi~ka misao , napisati kako nije istina da svakinarod `eli svoju samostalnu dr`avudovode}i u pitanje referendume o samostal-nosti odr`ane u nekada{njim jugosloven-skim republikama. On pi{e kako su svireferendumu “osim crnogorskog 2006.godine” bili “neliberalni”, odnosno produktstraha. Nakon ovog teksta, Jovi} je izgubio
posao savjetnika u uredu hrvatskog pred-sjednika, a dio tamo{nje javnosti ponovo ga
je javno nazivao velikosrbinom i jugonos-talgi~arem.
“U Hrvatskoj se vodi bitka izme|umitova i slobode. O~igledno je da postojisloboda za vrije|anje i la`i, ali ne i zadruk~ija gledanja na klju~na pitanja nastan-ka suvremene Hrvatske. Glasna i sve agre-sivnija nacionalisti~ka desnica nam poku{a-va zabraniti slobodan govor, naro~ito otemama kao {to su rat i raspad Jugoslavije,i uop}e - karakter Hrvatske kao dr`ave.
Najavljuju da }e se, ako oni do|u na vlast,
stavove koji su suprotni njihovima mo}iiznositi samo privatno, ali ne u javnosti. [toto zna~i? To zna~i da }e mijenjati zakonekako bi ka`njavali slobodan govor. Tome setreba suprotstaviti, i ja sam to u~inio. @alim{to to predsjednik Josipovi} nije takovidio”, ka`e Jovi}.
TE[KA PITANJA
Europa, ~ini se, ponovo ima ideju
kako rije{iti situaciju u BiH. Mislite li da su
stvarno promjene mogu}e ovaj put?
Inicijativa je sama po sebi ohrabruju}a, jer dolazi od dviju velikih ~lanica EU-a, ali
je ipak manjkava i parcijalna. Ne otvara onskrivena, najdublja pitanja koja su u Bosi Hercegovini i oko nje i dalje tabui. Np
pitanje — misli li „me|unarodna zajednica prepustiti BiH svu suverenost ili ne? Jesad je suverenost ograni~ena institucijam„me|unarodne zajednice“. Taj suverenit
je namjerno ograni~en jer se smatralo propasnim dopustiti da BiH sama o seodlu~uje. To je isto u~injeno, primjerice,cijelom Europom nakon Drugog svjetskorata i u tom slu~aju trajalo je 45 godinOva inicijativa ne otvara ni ozbiljna pitanunutarnjih odnosa u BiH, gdje jo{ uvijenema nekog trajnog kompromisa. Aknema kompromisa, ima li alternative zBiH? Ta se pitanja, koliko god bila osjetljva, moraju postaviti, jer ina~e }e ostaatmosfera visoke napetosti, koja se gradi n
pre{utkivanju ozbiljnih pitanja.Kad spominjem te{ka pitanja, misli
naro~ito na dva: za bo{nja~ke politi~are, tako|er i za narod — pitanje koje se ne btrebalo ignorirati jest: kako posti}i balanizme|u vrlo razli~itih pozicija unutar BiH{to ako se to ne uspije? Kako se odnos
prema bojaznima drugih u BiH, onih koji u socijalizmu imali status naroda, a sada s- naro~ito ako se zemlja demokratizira smislu majoritarne demokracije, tj. odlu~vanja ve}inom - na putu da postanu, ako nve} de jure, a onda de facto, manjina? Zvo|e Srba i Hrvata u BiH, pitanje je: jesuspremni razumjeti da jedino Bo{nja
nemaju neku drugu domovinu? Za{to
SLOBODN BOSN I 20.11.20130
DEJAN JOVI], POLITOLOG
Razgovarala: NID@ARA AHMETA[EVI]
donedavni savjetnik hrvatskog predsjednika IVE JOSIPOVIĆA, profesor na
Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, za Slobodnu Bosnu govori o putu ka EU,novoj njemačko-britanskoj inicijativi za Bosnu, slobodi govora, ruskom i turskom
uticaju na Balkanu…
INTERVIEW
PROF. DR DEJAN JOVIĆ ekspert za Balkan
Ako Evropska unija bude
neodlu~na oko BiH, otvorit }ese prostor za Rusiju i Tursku
VAŽNA PITANJA: “Kakose odnositi prema bojazni-ma drugih u BiH – onih
koji su u socijalizmu imalistatus naroda, a sada su –naročito ako se zemljademokratizira u smislumajoritarne demokracije,tj. odlučivanja većinom -na putu da postanu, akone već de jure, a onda de
facto, manjina?”
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 31/6820.11.2014. I SLOBODN BOSN
NE ZNAMO [TA EUROPA SADA @EL
DEJAN JOVIBiv{i novinar, danas profes
na Fakultetu politi~kih znanosu Zagrebu, ~esto u Hrvatskjavnosti izaziva kontrover
svojim izjavama i djelovanje
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 32/68
bilo prirodno da Srbi i Hrvati imaju dr`avui tre}inu, a Bo{njaci samo tre}inu dr`ave?Ta pitanja su klju~na za budu}nost BiH isvatko tko toj zemlji `eli dobro morao biimati dovoljno odgovornosti i hrabrosti daih izvu~e na svjetlo dana. Ako se to nedogodi, pitanja ne}e nestati nego }e biti
potisnuta, a to }e razvijati frustracije. Nezadovoljstvo }e tinjati, a ne}e biti ventila- kao {to je razgovor — da se ono ispu{e.
Jedni }e prema drugima biti na prvi pogledfini, ali }e u sebi nositi te{ka i neodgovore-na, neraspravljena pitanja. Ta situacija je uJugoslaviji dovela do implozije, a potom ieksplozije. Treba je izbje}i.
Otkud ovaj obnovljeni, jak interes
Zapada za BiH? Da li je uzrok samo briga
za nas ili postoje i drugi razlozi?
Zapad {alje kontroverzne i zbunjuju}esignale. S jedne strane, njema~ka kancelar-ka, a i slovenski i hrvatski predsjednik, sazi-vaju lidere zemalja smanjenog Zapadnog
Balkana i daju im nadu da }e se nastaviti proces pro{irivanja Europske unije. S druge,me|utim, EU vi{e nema povjerenika za
pro{irenje. Ne znamo, zapravo, {to Europatrenutno `eli. Ona nema viziju, a ~esto sezanosi iluzijom da i dalje traju devedesete,kad je ona bila mo}na i ambiciozna, i kad semogla {iriti koliko ho}e i dokle ho}e. Tada
je proglasila pobjedu liberalne demokracijenad svim alternativama. Ali, danas se
pojavljuju izravni i otvoreni napadi naliberalizam, pa i demokraciju, ~ak i unutar same EU. Obnavljaju se autoritarne, aliekonomski i vojno prili~no uspje{ne sile u
susjedstvu, a Evropa kao da nastavlja „vrti-ti staru plo~u“. Europi treba novo strate{komi{ljenje, jer su se okolnosti zna~ajno
promijenile. Moj je dojam da bi se morala pona{ati daleko realisti~nije - a to zna~i{iriti svoj utjecaj i mo} tamo gdje mo`e, {to
prije mo`e i dokle mo`e. To se odnosi i naBiH, kao i druge zemlje smanjenogZapadnog Balkana. Dakle, te{ko pitanje zaEuropu, koje i ona uporno izbjegava jesljede}e: mo`ete li dati ~vrsto obe}anje da}ete ikad primiti sve te zemlje? Europa {aljeneka poluobe}anja, ali istodobno neke njene~lanice blokiraju Makedoniju, druge
najavljuju obavezne referendume o pro{irenju, a ve}ina ih smatra da pro{irenjane}e biti u doglednoj budu}nosti. To je
pogre{na politika.
RUSKA PRI^A
Pro{le sedmice je Rusija odbila dati
podr{ku za produ`enje mandata trupama
EUFOR-a. Mandat je ipak produ`en, ali je
takav potez Rusije mnoge uznemirio.
Koliko je uticaj Rusije u BiH, i na Balkanu,
u ovom trenutku jak?
Rusija se pona{a realpoliti~ki: {iri svoj
utjecaj gdje, dokle i kad mo`e. Ako Europa
ne popuni prostor Zapadnog Balkana, akose SAD izvla~e iz Europe op}enito, taj pros-tor ne}e ostati „prazan“. Nakon ukrajinskekrize, Rusija se pojavljuje kao sila kojaodre|uje isto~ne granice EU. Na rubovimaEurope, u regijama koje sad nisu u EU,stvara se nova, bipolarna ili multipolarnasituacija - s Rusijom, ali i Turskom, SAD-
om i Kinom kao potencijalnim regionalnimsilama. Europa je u 1990-ima imala ambici-
ju protegnuti podru~je unipolarnosti prak-
ti~ki na cijeli svijet, a svakako na susjednregije, kao {to su postsovjetski prosto
ju`ni Mediteran i Bliski istok, a zajedno SAD i na Golfski prostor. No, sad se doga|obrnuti proces - Europa je zastala, jer ne}e ili ne mo`e dalje, a dolazi do pentracije Rusije na Balkan, pa i u BiH. Rusij
je tu u prednosti jer se pona{a realpoliti~k
pa je ne zanima je li joj saveznik ovakav ionakav. Europa tra`i od svojih saveznika dse promijene, tj. da se „europeiziraju“ — a
SLOBODN BOSN I 20.11.20132
DEJAN JOVI], POLITOLOG
Nedavno ste pisali o tome kolikozemlje u regionu koje `ele u}i u EUmogu u~iti iz hrvatskog primjera. Kojelekcije se mogu prenijeti na Bosnu?
Male zemlje, kao {to je BiH, ne mogumnogo posti}i same. U literaturi kojaanalizira vanjske politike, me|utim, postojestrategije koje male zemlje mogu primijenitida ipak ne{to postignu. Jedna od njih je dase blisko pove`u - u sponzorsko-klijentskiodnos - s nekom mo}nom zemljom, npr.Njema~kom ili SAD-om, ili Britanijom.Hrvatska je to ~inila s Njema~kom, dijelomi sa SAD-om, a Britaniju je identificirala -po mom mi{ljenju pogre{no - kao eventu-alnog protivnika, pa je sve ~inila da je„izolira“ time {to }e sprije~iti da se uz njupojavi jo{ neka zemlja koja bi inzistirala na
dodatnim kriterijima. Me|utim, da bi sevodila ikakva vanjska politika, osim politika{utljivosti, odnosno dobrovoljnogisklju~ivanja iz odlu~ivanja, treba posti}i
neki temeljni konsenzus o tim pitanjimaunutar zemlje. Da se odmah razumijemo,{utljivost (quietism) je potpuno legitimnastrategija vo|enja vanjske politike, a zaneke zemlje je mo`da i jedina mogu}a. Zaneke zemlje, npr. Ukrajinu, opasno je imativanjsku politiku, jer upravo smjer vanjskepolitike mo`e dovesti do velikih unutarnjihpodjela u zemlji. BiH je, koliko vidim, usli~noj situaciji. Male dr`ave, ina~e, nemoraju imati veliku vanjsku politiku.Zapravo, ponekad ambiciozna vanjskapolitika stvara zemljama, a i svijetu, vi{eproblema nego {to ih rje{ava.
LEKCIJE IZ HRVATSKE
BiH treba saveznike na putu ka EU
JOVI] I JOSIPOVI]„U Hrvatskoj se vodi bitka izme|u mitova i slobode”
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 33/68
je dugotrajan proces, koji u kandidatskimzemljama izaziva otpore.
Rekao bih da je utjecaj Rusije u BiH usimboli~kom smislu velik, i to naro~ito zato{to s pa`njom i odre|enom zabrinuto{}ugledaju na sada{nje vodstvo u Srbiji, kojesmatra suvi{e prozapadnim. U tom smislu,~ini mi se da je Republika Srpska potenci-
jalno bli`i saveznik Rusiji nego {to je tosama Srbija.
Tako|er se osjeti sve ja~i uticaj
Turske. Kakve tu interese vidimo i {ta mo`e
biti eventualni rezultat tog interesa?
Turska je svakako jedan od kandidatakoji bi mogli, ako `ele, popuniti prostor kojiostaje prazan zbog europskog oklijevanja.Uostalom, Turska dobro zna da put premaEuropi mo`e biti beskona~no dug, a iobnovila je samopouzdanje, postigla dobar ekonomski razvoj, a tako|er je i postalazna~ajnija nakon kraja Hladnog rata nego{to je bila u njemu. To je paradoksalno i bilo
je neo~ekivano - ali dogodilo se. Turska }esvakako biti faktor odnosa na Balkanu, ali
koliko }e biti u tome samostalna ovisi prijesvega o odnosima sa SAD-om i Europom.
Sa SAD-om su ti odnosi jedno vrijeme bili zategnuti, prije svega u vezi s izraelsko-turskim sporovima, koji su relativno novogvijeka. No, sirijska kriza je pribli`ilaAnkaru i Washington, ali je zato udaljilaAnkaru od Moskve, {to smo nedavno vid-
jeli. U samoj Bosni, postoji mogu}nost i zakonfrontiranje i za suradnju. Npr. ve} dugomi se ~ini da bi suradnja u trokutuWashington-Ankara-Moskva mogla bitidobro alternativno rje{enje za BiH, naro~ito
ako Brisel ostane nezainteresiran. Pitanje je,me|utim, gdje se Balkan nalazi na listiturskih prioriteta? ^ini mi se da Turska imave}e probleme i ve}e ambicije u svimdrugim njoj susjednim regijama nego naBalkanu, tako da ne znam ho}e li htjeti„iskoristiti priliku“ i ovdje.
NI FAIR NI REALNO
Va{ stav je da zemljama biv{e
Jugoslavije moraju biti olak{ani kriteriji za
ulazak u EU. Mo`ete li pojasniti ovo, {ta
zna~e olak{ani kriteriji i kakve promjene bi
to donijelo u regionu?
Da pojasnim: ne moraju u}i, ali bi bilo
korisno, i za njih i za EU da u|u. Kad se rao kriterijima, oni se stalno zao{travaju, takda vi{e nemamo izvorne kopenhagen{ke krterije, nego modificirane i nadopunjene. Nzemlje koje su u sve lo{ijem stanju primjnjuju se sve o{triji kriteriji, od kojih neke n
bi mogle ispuniti ni sada{nje ~lanice EU. T je pogre{no. Drugo, neke od kandidatkinne}e nikada mo}i ispuniti kriterije koji
pred njih postavljaju. Ne zato {to to ne htjele, nego zato {to ne mogu. O~ekivati oBosne da postane Finska i ispuni uvjete kone mo`e, nije ni fair ni realno.
Nije, tako|er, ni fair da se BiH napiustav izvan nje same, postavi vanjski „kontrolor“ u liku visokog predstavnika, a ondka`e - vi ste sami odgovorni za to {to sdoga|a. Bosanci i Hercegovci ne mogu, ~ai kad bi svi jedinstveno to htjeli, promijenti prirodu sistema koji im je skrojen izvazemlje. [to se doga|a kao rezultat tog stan
ja? Ili gubitak volje da se uop}e krene na t put, ili poku{aj da se Europu prevari i tako da se reforme odglume. Ovo prvstvara potpunu nezainteresiranost gra|anza EU. Dominantan stav je — ravnodu{nos
U Hrvatskoj je to isto bio slu~aj: 56,5 postgra|ana uop}e nije iza{lo na referendum ~lanstvu u EU. Kod politi~ke elite, to stvaosje}aj da moraju varati Europu, pa to ~ine. Osim toga, politi~ari razmi{ljaju samo razdoblju dok su oni na vlasti, a to zna~etiri godine, najvi{e osam — osim ako nisdiktatori, jer jedino diktatori ra~unaju na 2i vi{e godina vlasti. Ako se ~lanstvo u EU ndogodi u okviru njihova mandata, nismotivirani raditi na tome. Prema tome, E
bi trebala spustiti kriterije, u~initi ih reaisti~nima i {to prije primiti sve zemlBalkana, naro~ito zbog konkurencije
kojoj sam ve} govorio.
20.11.2014. I SLOBODN BOSN 3
NE ZNAMO [TA EUROPA SADA @EL
Nedavno ste napisali “reformi{ite
se ili nau~ite kako se glume reforme”.Mo`ete li ovo pojasniti?Kod nas se ve} desetlje}ima govori o
reformama, kao i o krizi. Ali, da li sereforme doista `ele? Ovaj britansko-njema~ki prijedlog polazi od pretpostavkeda gra|ani `ele reforme, a politi~ari ne. Ali,
ja sam prema tome vrlo skepti~an. UHrvatskoj je strah od gubljenja privilegija isubvencija, od otvaranja tr`i{ta, od dolaskastranih radnika, od ukidanja dr`avnog pro-tekcionizma, bio jedan od glavnih kreatoraeuroskepticizma. Ljudi su se vi{e bojali da
}e nakon ulaska u EU `ivjeti lo{ije nego
{to su se pla{ili „gubitka suvereniteta“. Da`ele reforme, ve} bi na{li na~ina daizaberu lidere koji bi reformirali dru{tvo. I
jednima i drugima ostaje da odglumereforme, jer se „tako mora“. Da parafrazi-ram onog vojnika s po~etka rata uSloveniji, pa da ka`em da reforme kod nasizgledaju ovako: „Mi se kao ne{to refor-mi{emo, a oni se pretvaraju kao da to nevide.“ I onda se dogodi, kao u Bugarskoj,Rumunjskoj i Hrvatskoj, da se po ulasku tihzemalja u EU, svi ne{to ~ude kako to dase nisu dovoljno reformirale.
MUKA SA REFORMAMA
Opasna je zabluda da građani želereforme
UTJECAJ RUSIJE: “Rekao bih da je utjecaj Rusije uBiH u simboličkom smislu velik, i to naročito zato što spažnjom i određenom zabrinutošću gledaju na sadašnjevodstvo u Srbiji, koje smatra suviše prozapadnim. Utom smislu, čini mi se da je Republika Srpska potenci-jalno bliži saveznik Rusiji nego što je to sama Srbija”
F o t o : M
a r i o I l i ~ i }
SAVEZNICIRS potencijalnobli`i saveznik Rusiji od Srbije
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 34/68www.slobodna bosna.ba
portal slobodne bosne
najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 35/68
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 36/68
Bosna i Hercegovina je u proteklimgodinama bila 12. na svjetskojlisti po izvozu maline, ali se otome ne pri~a dovoljno. „Mi
kona~no moramo shvatiti da nam
je jedino rje{enje, ne da pravimo ~ipove i
automobile, nego da iskoristimo prirodne
resurse. Ne}emo se obogatiti na poljo-
privredi, ali u tom segmentu mo`emo
ostvariti zna~ajne rezultate“, rekao je na po~etku na{eg razgovora Adnan Mali~evi},upravnik Oglednog poligona za istra`ivanjesarajevskog Poljoprivredno-prehrambenogfakulteta, s kojim smo razgovarali oekspanziji proizvodnje jagodi~astog vo}a uBiH.
OGLEDNI POLIGON
Na samom po~etku razgovora Mali-~evi} nam je naveo jedan od najpozitivnih
primjera u ~ijem epicentru se na{lo@eljezno Polje, kraj koji je katastrofalno bio
pogo|en ovogodi{njim poplavama. „Oni su
ubrali 600 tona malina, a otkupna cijena
bila je tri marke po kilogramu. Dakle, od
prodaje malina u taj kraj „slilo“ se oko 1,8
miliona KM“, ka`e Mali~evi} navode}ikako je poslije poplava ameri~ka vladinaorganizacija USAID investirala preko dvamiliona ameri~kih dolara u revitalizaciju
poljoprivredne proizvodnje u tom kraju.Adnan Mali~evi} upravnik je Oglednog
poligona koji, izme|u ostalog, raspola`e
najsavremenijom kolekcijom jagodi~astogvo}a u ovom regionu. „Primjerice, mi
ovdje, na jednom mjestu, imamo 70
razli~itih vrsta malina. Zahvaljuju}i
me|unarodnim organizacijama, prven-
stveno projektu ‘Farma’ USAID-a, SIDA-e
i kasnije ^e{koj agenciji za razvoj, mi smo
na toj povr{ini posadili sve atraktivne vrste,
sorte i tipove jagodi~astog vo}a kako bi
utvrdili koje su to vrste, sorte i tipovi
najbolji i najunosniji za uzgoj u BiH“,obja{njava Mali~evi} novode}i da se naOglednom poligonu nalazi i gen banka gdjese ~uvaju sva doma}a, autohtona sjemena
biljaka koje postoje samo na podru~ju BiHPored toga, u planu je da se dio kapaciteiskoristi za otvaranje laboratorije zrazmno`avanje biljaka iz epruvetodnosno pravljenje sadnog materijala zrasadnike koji }e proizvoditi sadnice zuzgajiva~e.
Prema Mali~evi}evim navodima, d2000. godine u BiH se praktikovatakozvano tradicionalno vo}arstvo. Drugirije~ima, farmeri su samoinicijativnuzgajali {ljive, jabuke, jagode, maline... nvode}i ra~una o tome kako }e, kome i gdj
plasirati svoje proizvode. Me|utim, 200
SLOBODN BOSN I 20.11.20136
POZITIVNA GEOGRAFIJA
Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILI^I]
Bosna i Hercegovina je u proteklim godinama bila 12. na svjetskoj listi po izvozumaline, a po proizvodnji malina u tehnološkom smislu je ispred Srbije koja važi z„svjetskog proizvođača maline“. O svojevrsnom bumu u uzgoju jagodičastog voćau BiH i stalnom rastu proizvodnje razgovarali smo sa ADNANOM MALIČEVIĆEM
upravnikom Oglednog poligona za istraživanje sarajevskog
Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta
NE PADAJ MI NA MALINE
“Poku{avamo osavremeniti proizvodnju, da je prilagodimoi uvedemo novitete, da ubijedimo farmera, ako ve} ima
Audija , da mu je bolje da ima najnoviji model“
R A Z V O J N A [ A N S A
Ekspanzijom proizvodnje jagodi~astogvo}a u BiH impresionirana je i njema~kafirma Eliza Beri , koja se bavi otkupomvo}a i povr}a, a jedna je od najve}ih firmite vrste u Evropi. Na podru~ju Op}ine@ivinice ova firma zasadila je 250 dunumasadnicama brusnice i borovnice, aspremna je pru`iti svu tehni~ku i stru~nu
pomo} budu}im kooperantima uproizvodnji vo}a i povr}a. „Imamonezaga|enu vodu, nezaga|en zrak,jeftinu radnu snagu. Imamo sve {totreba firmi Liza Beri, {to kod nas
skromno pla}a, a Njema~koj bi je toskupo do{lo“, obja{njava AdnanMali~evi}, te dodaje kako su u posljednjevrijeme za uzgoj jagodi~astog vo}a velikiinteres pokazali i investitori iz arapskihzemalja. „Oni imaju kapital, ho}e daprave pogone, ali im ne}emo dozvolitida naru{e tr`i{te. Mi smo spremni da
im pomognemo, ali im ne}emodozvoliti da naprave nered“, ka`eMali~evi} navode}i kako se BiH, poredevropskog, probija i na arapsko i turskotr`i{te jagodi~astog vo}a.
ARAPSKO PROLJE]E NA MOJE RAME SLIJE]E
Arapi spremni investirati u pro-izvodnju jagodičastog voća u BiH
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 37/68
godine tri-~etiri privrednika shvatila s potencijal, odnosno da bi se sa „bobamamogao napraviti uspje{an biznis, samo sse pitali kako i koje “bobe“ treba uzgaja„Institucija kojom upravljam daje odgovo
na to pitanje, odnosno na pitanje mo`e
dunum zemlje biti ‘fabrika’ za farmer
gdje je on i direktor i radnik i komercij
lista...“, obja{njava Mali~evi}, ~iji Ogledni poligon finansira iz donacija okviru projekata razli~itih me|unarodnorganizacija. Rast uzgoja jagodi~astog vo
podr`ala je i doma}a privreda pa je Visokom otvorena fabrika za proizvodnjopreme za navodnjavanje, koja se prije toguvozila iz Gr~ke. Otvorena je i firma koizra|uje plasti~ne kop~e za maline i firmkoja pravi plasti~nu i drvenu ambala`u z
pakovanje plodova koji se prodaju {iroEurope.
AKO GAJI[, GAJI NAJBOLJEU BiH se dominantno uzgaja malinagodi{nje se proizvede vi{e od 5.000 tonStru~njaci navode da je mnogo bvo}njaka koji slijede prakse naprednevropskih vo}njaka na kojima se proizvodmaline, a da su neki ~ak i napredniji oevropskih koji imaju nadzor, pomo}
podr{ku stru~njaka i dr`ave. Me|utim, bliskoj budu}nosti problem bi mog predstavljati nekontrolisana proizvodn jagodi~astog vo}a. „U BiH }e se sad
posaditi sadnica koliko nije u posljednj
40 godina jer su farmeri vidjeli da se mo`
zaraditi. ^ovjek na dva dunuma malin
20.11.2014. I SLOBODN BOSN
MALO JE, MALO MALIN
UPRAVNIK S CILJEMAdnan Mali~evi}, upravnik Oglednog poligonaPoljoprivredno -prehrambenog fakulteta
KASNA MALINA
Sorta malina ~iji plodovi sazrijevaju u novembru
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 38/68
zaradi 9 hiljada KM. Ne mo`e{ mu
zabraniti da od dva napravi, odnosno zasadi
pet dunuma“, obja{njava Mali~evi} navo-de}i da se kod nas vo}arstvo ne bazira nasistemu koji prati i podr`ava dr`ava iinstitucije nego na privrednicima kojima je
profit jedina vodilja. „Mi poku{avamo da
osavremenimo proizvodnju, da je prilago-
dimo i uvedemo novitete, da ubijedimo
farmera da ako ve} ima ‘Audija’, da mu je
bolje da ima najnoviji model“, obja{njavaMali~evi} navode}i kako su na Oglednom
poligonu uzgojene sorte i kulture za koje sezna da imaju trend rasta u svijetu. Dakle,
pored maline, doma}i proizvo|a~i moraju po~eti uzgajati i kuture koje su perspektivne i tra`ene u svijetu. Kaoinstitucija Ogledni poligon prati te trendovei poznato im je koje su to kulture i novesorte.
„Mi smo napravili projekat kojim smo
definisali {ta bi se u kojem podru~ju BiH
moglo uzgajati u zavisnosti od klime,
zemlji{ta, ali i otkupa i tr`i{ta. Dakle,
definisali smo perspektivne kulture u
jagodi~astom vo}u. Ameri~ku visoko-
`bunastu borovnicu treba masovno saditi,
ali ona tra`i specifi~nu tehnologiju uzgoja.
Interes postoji i za crvenu ribizlu, sibirsku
borovnicu...“, ka`e Mali~evi} i dodaje da je jedan od faktora koji ograni~avafarmere da po~nu sa uzgojem ovih sorti
njihova cijena. Naime, nove sadnice su
skuplje jer njihovim vlasnicima mora bi pla}ena licenca. „Mi ovdje imam
kolekciju patentiranih sadnica. Dakle,
sadnice ne mogu napustiti na{ rasadn
dok se ne plati licenca za njihov
komercijalnu upotrebu“, ka`e Mali~evi}dodaje da je Holandija na tr`i{te izbacitri nove sorte maline. „Holandsko tr`i{
tra`i samo te maline, a i evropsko tr`i{te
tra`i. A da bismo bilo konkuretni, na{im
farmerima moramo osigurati ono {to ima
i holandski farmeri, samo je pitanje ko }
to platiti“, ka`e Mali~evi} koji i pore
svega smatra da je BiH ostvarila „bum“ uzgoju jagodi~astog vo}a, u ~emu vi
perspektivu razvoja vo}arstva u Biuop}e.
SLOBODN BOSN I 20.11.20138
POZITIVNA GEOGRAFIJA
Svim gra|anima
Bosne i Hercegovine
upu}ujem najiskrenije
~estitke povodom 25.11., Dana dr`avnosti
Bosne i Hercegovine
P R E D S J E D N I K@ i v k o B u d i m i r
U BiH ljudi su vijekovima brali {umskovo}e i povr}e, jagode, borovnice,gljive...“U najpoznatijim picerijama uBelgiji, Francuskoj itd. jedete picu sana{im gljivama. Vrganj, blagva, crnatruba, smr~ak... sve se to ovdje bere,otkupljuje i pakuje. Ove sezoneotkupna cijena {umskih jagoda bila jesedam maraka po kilogramu. Ljudidnevno beru po 50 kilograma i zaradednevnicu od 350 KM“, ka`e Mali~evi} idodaje kako se to mora o~uvati. Sljede}i
korak bit }e pravljenje oplemenjiva~kogcentra. „Mi nemamo malinu koja sezove Fatima. Amerikanci imaju Anu,Jozefinu, Karolinu, a da bismonapravili Fatimu koja ima krupne islatke plodove kao Karolina, a da budeadaptirana na na{e uslove, moramokombinovati ameri~ke sa na{imautohtonim vrstama. To je skup,mukotrpan i dugotrajan proces“,obja{njava Mali~evi}.
MALINA FATIMA
Sljedeći projekat Oglednog poligonabit će oplemenjivački centar za jagodičasto voće
ISPLATIVO:„Žitelji Željeznog Polja suubrali 600 tona malina, aotkupna cijena bila je trimarke po kilogramu.Dakle, od prodaje malinau taj kraj „slilo“ se oko1,8 miliona KM“
VO]E, JAGOI^ASTOMaline i ribizle raznih boja iameri!~ka visoko`bunastaborovnica
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 39/68
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 40/68
Bili smo, naravno, sretni, veseli,debeli, zadovoljni i eufori~nikada je 15. oktobra pro{le godinefudbalska reprezentacija Bosne iHercegovine pobijedila Litvaniju
u gostima i plasirala se na Svjetsko prvenstvo koje je ove godine odr`ano u
Brazilu. Bio je utorak, a ve} u srijedu, e da bi sre}a bila potpuna, {lag na tortu iscijedio je direktno iz Göteborga Mario Brancagli-
oni... Branka smo ga zvali. Karikaturalobanje selektora Safeta Su{i}a Papeta
“nakalemljena” na ostatak tijela-kipa Isusa
Krista, neuzubillah!, u Rio De Janeiru.Zavr{ila je ilustracija, kao {to i jeste red, nanaslovnoj stranici Slobodne Bosne , sadatumom: 17. oktobar 2013. Sada, kada sePape sprema na put ku}i, u Pariz, jer jezavr{io sve obaveze prema reprezentaciji,Branka je na putu ka vje~nim lovi{tima.Iako je imao jo{ puno obaveza koje nijestigao zavr{iti. Preminuo je 12. novembra,od posljedica te{ke bolesti koja se zoveleukemija. Kakva nepravda!
BALKANSKA RAPSODIJA
Prije nekih osam godina, odlu~ili smoda ispod imena autora tekstova objavlju-
jemo i na{e e-mail adrese. Tek toliko da seneko sjeti da nam po{alje elektronsko
pismo. A, tu je negdje, ne sje}am se vi{egdje, bila i adresa na{eg grafi~kog urednikaEdina Spahi}a zvanog Spaha. To je Brankauo~io, pa mu je poslao e-mail kako bi se
“upoznali” i, eventualno, ostvarili saradnju.Spaha je tu poruku ignorisao, vjerovatno jetrebao odgovoriti na barem osamdeset“va`nijih” imejlova . Za dvije hefte uSpahinom inboxu zacrnila se nova poruka:“Pa, jebemu majku, meni iz Timea odgovaraju na mejlove...” Sve ostalo je,kazali bi oni {to `ele skratiti opisivanja i
poja{njavanja, istorija. Branka je postao na{saradnik. U po~etku su to bile karikature irazne druge ilustracije, koje su uljep{avalerubriku Mini market , pa su se onda,
ponekad na{le i u ve}im tekstovima, nanaslovnim stranicama, da bi na Brankin
prijedlog, njegova djela bila sastavni dio
izuzetno ~itane i komentarisane kolumneovog magazina Balkanska rapsodija , autoraAndreja Nikoladisa. A potom su karikaturezavr{avale u rubrici Pro et contra kaoSedmi~ni pogled u krivo ogledalo , a strip
Zijan, koji je on svake sedmice slao u{lajfnama , u Patinastoj kutiji .Vi{e od godinu smo njegovo prezime u
redakciji izgovarali kao pravi primitivci i ba{ onako kao {to se i pi{e - Brancaglioni.Dok nam na{ kolega i aktuelni, a mislim itada{nji, urednik na Federalnoj televizijiAmarildo Guti}, Zeni~anin kao i Branka,nije rekao da se on, ustvari, preziva -Brankaljoni. Bilo je to 20. marta 2008.,neposredno uo~i otvaranja BrankineIzlo`be karikatura i ilustracija u foajeuBosanskog narodnog pozori{ta u Zenici, uokviru 13. me|unarodne kulturne manife-
stacije Zeni~ko prolje}e . Zamolio sam ga
tada da mi u diktafon izbaci koju re~enicuIzlo`bi , tek da obilje`imo taj doga|aj, a nda se hvalimo kako imamo uspje{nsaradnike. “U Zenici sam predstav~etrdeset karikatura i ilustracija koje s
objavljene u skandinavskoj {tampi i Slobodnoj Bosni . Crte`i su op{te tematikerazumljivi su ljudima u Bosni i Hercegovni. Nisu toliko direktni kao {to imam obi~raditi u skandinavskoj {tampi. Jer, tamo n
postoji cenzura, a novine su uglavnoliberalnog tipa. Skandinavcima je slobod{tampe - zakon. Ovo je moja prva izlo`baBiH, a ukupno peta. Nadam se da }sljede}a biti u Sarajevu. Za godindvije...”, rekao mi je te ve~eri. I bila Izlo`ba u Sarajevu, za manje od godinu: 2februara 2009. godine.
Mario Brancaglioni ro|en je u Zeni
4. decembra 1965. godine. Studirao je n
SLOBODN BOSN I 20.11.20140
SUDBA KLETA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
U Göteborgu je 12. novembra preminuo naš dugogodišnji saradnik - ilustratorMARIO BRANCAGLIONI; njegov vanserijski talenat za karikaturu i strip bio je
prepoznat i daleko van granica naše države
HRONIKA NENAJAVLJENE SMRTI
Na{ Branka bio je sna`nog duha,inteligentan, {armantan, duhovit,beskompromisan, ogor~en
i tu`an ~ovjek
M A R I O BR A N C A G L I ON I
JEDAN POGLED...Mario Brancaglionisnimljen u svomrodnom gradu, Zenici,2008. godine
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 41/68
Odsjeku za produkt dizajn Akademijelikovnih umjetnosti u Sarajevu. “Prvugodinu rata bio sam raspore|enna du`nost kabl-montera priPTT-u u Zenici. Poslijegodinu dana sve mi je
bilo jasno, pa sam sena{ao u [vedskoj, gdjemi jedno vrijeme ni{ta
nije bilo jasno. UGöte borgu sam radiorazli~ite poslove. Dok se, da tako ka`em,nisam izborio da radimovo {to sad radim i dau`ivam u svom po-slu. Kao freelance karikat-urista, ilustrator, strip crta~...Izme|u ostalog i u drugim, pozna~aju i tira`u, dnevnim novinama u
Skandinaviji Göteborgs - Posten”, napisaomi je jednom prilikom kratku auto- biografiju. Nagra|ivan je na festivalima{irom svijeta. Jo{ jedan na{ kolega, itako|e Zeni~anin Selvedin Avdi} tvrdi da
je Mario Brancaglioni bio jedan odnajboljih karikaturista na svijetu!
A ne samo me|u najboljim uBosni i Hercegovini, jer
to je isuvi{e malateritorija. S tim da od
1993. nije ni `ivio unjoj, onakonesretnoj.
Izuzetan lik je bio Mario Bran-caglioni. Ponekad
je znao staviti naglavu {e{ir u stilu
Rocky Balboa . Volio je tetova`e. Sve koje
je imao, bile su vrlointimne, duboko o njemu i
samo njegove. Recimo, jedna je predstavljala {utljivog kapetana
Corto Maltesea, kojeg je volio iz dva vr jednostavna razloga: Corto je bio ~ovjekoji je sam sebi urezao liniju sudbino~evim `iletom, a drugi razlog je bilo taj {se divio djelu velikog kolege Huge Pratt
Branka je bio sna`nog duha, inteligenta{armantan, duhovit, beskompromisaogor~en i tu`an ~ovjek.
BLISTAVI TRENUCI
Duboko ga je vrije|alo to {to je nakonestanka zemlje u kojoj je ro|en nastuphaos u kojem su napredovali jedin
primitivizam, mr`nja, dogma i praznideologije. Njegova borba s bolosastojala se od kritike dru{tva krokarikaturu. Protiv ru{enja se borstvaranjem. Neizmjerno je volio svok}erke, Nadin i Nikitu. Usmjeravao ih da cijene velike tekovine civilizacije, d
budu rockerice, da sutra budu pametn`ene. Zapravo, jedna od njegovih najve}
pobjeda i blistavi trenutak ogromne sre}
je bio trenutak kada je sa k}erkama i{aokupovinu vinilnih LP plo~a, a jedna mu pokazala na album Low Davida Bowieja
rekla: “Tata, hajde da kupimo ovu, vidba{ je li jep ~iko.” Taj trenutak j
ponosno, u dvije rije~i, podijelio sa svisvojim prijateljima na Facebooku : “Mojk}i!”
Volio je Lou Reeda, Neila Younga, ThSmiths , Davida Bowieja, [tuli}a, i Stonei Beatlese . Volio je filmove VeliLebowski , Taksista , Rocky , crtaDespicable me , Woodyja Allena, K eith
Haringa, lijepe `ene u visokim {tiklam
Apple , volio je kuhati. Hvalio se maminireceptom za knedle sa {ljivama... ^etimjeseca uporno sam ga poku{avakontaktirati, na razne na~ine. Na mobitena fiksni , SMS, Viber , e-mail . Nisam uspiAli, Branka nam je slao Sedmi~ni pogledkrivo ogledalo . Posljednji za broj od 2oktobra. U pretpro{li utorak poslao sam me-mail sa pitanjem: Mogu li za ovaj brra~unati na Tebe? Odgovor jo{ uvije~ekam...
20.11.2014. I SLOBODN BOSN
PRERANI ODLAZAK SUPERMARIJ
b y M A R I O B R A N C A G L I O N I
by MARIO BRANCAGLIONI
Safet Su{i}
Silvester Stalone
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 42/68SLOBODN BOSN I 20.11.20142
PREDSTAVE BEZ PUBLIKE
Poluprazne pozorišne sale sve su češći prizor u sarajevskim teatrima, a glumci,reditelji, dramski pisci, konačno su počeli javno i otvoreno govoriti o ovom i
brojnim drugim problemima u svojim matičnim kućama; dramski pisac ALMIRIMŠIREVIĆ, glumac Pozorišta mladih Sarajevo SANIN MILAVIĆ i reditelj idirektor nezavisne teatarske kompanije East West Centar HARIS PAŠOVIĆ
za „SB“ govore o tome ima li u Sarajevu publike za pozorište ili nema pozorištaza publiku, zbog čega je pasivnost glavna odlika menadžmenta našihteatarskih kuća i kakva im se budućnost „smiješi“...
P O B U N A N A D R U [ T V E N I M M R E @ A M A
ZAŠTO UMIRUSARAJEVSKA
POZORIŠTA
Na{i teatri izgubili su raznolikost koju su nekada imali i
stihijski prave repertoare po principu“daj {ta da{
“
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 43/68
Ima tome i tri-~etiri godine kada smokolegica, koja redovno i marljivo pratiteatarska zbivanja u gradu, i ja odlu~ileda vi{e ne}emo i}i na pozori{ne
premijere. Na premijeri je sala uvijek dupke puna, obavezno do|u svi prijatelji,
bli`a i dalja rodbina ~lanova pozori{nogansambla, kolege iz drugih pozori{ta inekolicina istinskih ljubitelja teatra kojinisu ni u kakvim familijarnim/drugarskimvezama sa glumcima i re`iserom, redom se~uju ~estitke i nakon {to se zavjesa spusti,obavezno slijedi aplauz i ovacije - bez
obzira na to o kakvoj se predstavi radilo.Izrevoltirane onim {to nam se ~inilo kaohroni~no odsustvo kriti~kog mi{ljenja kod„premijerne“ publike, kolegica i ja smo,dakle, odlu~ile da }emo od tada, pa nadaljei ubudu}e gledati drugu ili tre}u reprizu
predstave, kako bismo „provjerile“ stvarnostanje stvari.
MAGI^NI BROJ 20
Od ~etiri reprizne izvedbe na koje smooti{le, na tri je sala bila poluprazna, a u
jednom slu~aju karte su se ~ak dijelile besplatno „slu~ajnim prolaznicima“ samokako predstava ne bi bila otkazana. Ne bi
bilo korektno ovdje navoditi o kojim je predstavama rije~, pa }emo to presko~iti.^injenica je, me|utim, da sarajevska
pozori{ta polako, ali sigurno umiru.Paradoksalno, Sarajevo ima Internacionalni
teatarski festival MESS , jedan od ponajboljih pozori{nih festivala u regionu.U vrijeme kada se odr`ava MESS, za svaku
predstavu se tra`i „karta vi{e“. Izuzmemo lirijetke repertoarske uspjehe, koje su
posljednjih godina najvi{e imali Kamerniteatar 55 i SARTR, ostatak pozori{nesezone u gradu je neinventivan, pasivan i
poprili~no dosadan.Prazna pozori{na sala najgora je no}na
mora svakog glumca. O tome je nedavno nasvom Facebook profilu vrlo otvoreno iiskreno pisao Sanin Milavi}, glumacsarajevskog Pozori{ta mladih.
„Ju~e, na Termalnoj rivijeri, izsusjednog bazena ma{e mi bra~ni par srednjih godina. Ne prepoznajem ih, ali imsrda~no odmahnem. Naposlijetku mi pri|ui ka`u mi da su me gledali u petak na scenii da im je predstava bila odli~na. Njima i jo{14 ljudi koji su nas tu no} gledali. Prema
pravilima pozori{ta, predstava se otkazujeukoliko je broj gledalaca ispod 20. Bra~ni
par koji mi je pri{ao i koji su me zamolili da prenesem ~estitke kolegama bio je isti par koji je zamolio blagajnicu da kupe
preostale ~etiri karte ne bi li broj prodatih
ulaznica bio dovoljan da se predstava odr`i.
Naravno, predstavu smo odigrali ndopustiv{i im da to u~ine. Ovo je drugi pove godine da se ovakvo ne{to dogod
Neobi~no je to osje}anje istovremeno ponosa i stida. Ponosan sam na nas ko predstave igramo kao da smo pred puno
salom. Ponosan sam na ~injenicu da je nekko nas ionako ve} pla}a kroz bud`etskizdvajanja voljan da potro{i jo{ novca samda bi nas gledao to ve~e. Stid me je, pak, {
je nerad osobe uposlene da bi promovisana{e pozori{te ve} godinama nagra|ivaredovnom platom obezbije|enom od istonih ljudi koje sve ~e{}e ispra}amo na{eg tetra jer je ‘ve~era{nja predstavotkazana‘. Redovnom platom i bonusom o4, 5 ulaznica koje neko `eli da dokupinapisao je Milavi}, uz zaklju~ak: „^es
~ujem univerzalno obrazlo`enje -
Sarajevu nema publike za pozori{te. Boji
se da je stvar obrnuta. Nema pozori{ta z
publiku.“
U ~emu je, zapravo, glavni problemnedostatku novca za produkcije, lo{eizboru tekstova, nepostojanju (ineedukovanju) pozori{ne publiknedovoljnom radu na promociji prestava...?
„Sve navedeno“, ka`e Sanin Milavi„Ja bih to zajedni~ki imenovao nedo
statkom kulturne strategije. Na{i teatri s
izgubili svaku vrstu diverzifikacije koju s
nekada imali i stihijski prave repertoare p
principu ‘daj {ta da{‘. Time polako, a
sigurno, gube svoju nekada{nju staln
publiku koja je bila vezana za odre|en
ku}u i u`ivala u sigurnosti da }e ba{ na t
sceni gledati, uslovno re~eno, odre|en
vrstu predstave. Kriteriji su se potpun
izgubili, a samim time opada i kvalit
ponude. Tome dodajmo i sramne bud`e
za produkciju. Na{a godi{nja sredstva s
manja od tro{kova reprezentacije nek
javnih firmi. Onda, kao {lag na torti, ima
~injenicu da o nama odlu~uju ljudi ko
nerijetko ili nikada nisu kro~ili u pozori{t
Kad sve to saberemo, dobro je da uop{
postojimo. Publika je u svemu tom
20.11.2014. I SLOBODN BOSN 4
SUMORNI DANI BH. TEATR
Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
BEZ DLAKENA JEZIKU„^esto ~ujemuniverzalnoobrazlo`enje - Sarajevu nemapublike zapozori{te. Bojise da je stvarobrnuta. Nemapozori{ta za
publiku“, ka`eglumac SaninMilavi}
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 44/68
najmanje kriva. Tretiramo je kao nemirno
dijete koje silimo da popije riblje ulje.
Publika postoji, a do nje mo`emo doprijeti
jedino kvalitetom i raznovrsno{}u.“
Sanin ka`e da su reakcije kolega nanjegov Facebook status, koji je izazvaomnogo pa`nje u javnosti, ve}inom bile
pozitivne, {to zapravo i ne ~udi: „Ono {to
sam javno rekao je ne{to o ~emu svi mi
privatno ~esto razgovaramo. To {to sam
u~inio je moja li~na odluka da prekinem
neki svoj zid {utnje. Ukoliko se u
budu}nosti ispune moje najcrnje slutnje
vezane za moju mati~nu ku}u i za teatar
uop{te, bar }u imati ~istu savjest jer nisam
{utio“, ka`e Milavi} i dodaje: „U na{oj
sredini uvijek je te{ko govoriti otvoreno jer
ljudi sve shvataju vrlo li~no. To se mora
promijeniti, jer ono {to je teatarska ku}a sa
tradicijom i teatar sam po sebi daleko je
va`nije od mene ili od bilo kog radnika u
pozori{tu.“
Menad`mente na{ih pozori{ta koji,
kako je kazao, „dovode tre}erazredne redi-telje“ iz inostranstva, a pri tome ne daju pri-liku na{im mladim re`iserima, glumcima,
piscima da poka`u {ta znaju i mogu,nedavno je javno kritizirao i reditelj i direk-tor nezavisne teatarske kompanije East West Centar Haris Pa{ovi}. Kada je ovogljeta na Latinskoj }upriji, u njegovoj re`iji,obilje`ena stogodi{njica Sarajevskog aten-tata, a me|u „zvijezdama ve~eri“ bio je i[aban [auli}, Pa{ovi} je na na{e pitanje dali je ta~no da je za tu manifestaciju iz evrop-skih fondova dobio dva miliona eura,odgovorio: „Nisam, dobio sam 250.000, ali
volio bih da sam dobio dva miliona.“Svi|alo se nekome to {to radi ili ne, HarisPa{ovi} jedan je od rijetkih ljudi u Bosni iHercegovini koji je na vrijeme shvatio kako
jedino mo`e da funkcioni{e teatar u„(n)ovom vremenu“ - a to zna~i ne oslanjatise isklju~ivo na dr`avne bud`ete za kulturu,koji su iz godine u godinu sve skromniji,nego aplicirati sa razli~itim projektima nasve mogu}e evropske fondove i na taj na~infinansirati (ko)produkcije. Pri tome, kval-itetan marketing i PR su me|u klju~nimsegmentima za uspjeh, to jest gledanost
jedne predstave (me|u svijetlim primjerimau tom kontekstu je i mladi, agilni direktor Bosanskog narodnog pozori{ta ZenicaHazim Begagi}).
Na pitanje kako ocjenjuje sada{nje stanjeu na{im pozori{tima, Haris Pa{ovi} ka`e:„Najprije da vidimo {ta je dobro: imamo
odli~ne glumce, sva pozori{ta imaju
pristojne uslove za rad, plate su redovne.
To je izvrsna osnova da se pravi uzbudljiv
teatar i da pozori{ta postanu vulkan
preobra`aja dru{tva. Umjesto da imaju
klju~nu ulogu, na{a pozori{ta su sama sebe
dovela na marginu kulturnog, edukativnog i
socijalnog `ivota u zemlji. Na{a pozori{ta
nemaju ni misiju, ni viziju, ni strategiju. U
brzom vremenu u kojem `ivimo, kada
gledalac ima mnogo drugih interesantnih
izbora, pozori{te mora biti ispred vremena -
tematski, zanimljivom formom, politi~kim i
dru{tvenim anga`manom, na~inima na koje
privla~i publiku. Na{a pozori{ta ne koriste
izvanredan talenat na{ih umjetnika i ne
povezuju se sa svijetom. U sarajevskim
pozori{tima stalno je zaposleno blizu 70
glumaca, a nije zaposlen niti jedan reditelj.
Mladi dramaturzi i pisci se anga`iraju samo
sporadi~no. Na{a pozori{ta samo ne{to
malo sara|uju sa Beogradom, a nikada ne
prave koprodukcije sa evropskim
svjetskim teatrima. Me|unarodne kopro
ukcije su danas standard u evropsk
kulturnoj praksi. Najbolji primjer je kako
Dubravka Vrgo~ od Zagreba~kog kazali{
mladih koje je bilo u raspadanju napravi
evropski teatar, a sada to isto radi sa HN
Zagreb.“
Za ono {to se NE de{ava u na{iteatrima, najodgovorniji su glumci, smatPa{ovi}: “Glumci su jedini koji ima
mogu}nost da spasu na{a pozori{ta o
propasti. Jer, ako to ne urade, pozori{ta }
se po~eti zatvarati. Glumci su
SLOBODN BOSN I 20.11.20144
PREDSTAVE BEZ PUBLIKE
„[to je SDP me|u strankama, to je Pozori{te mladih me|u teatrima“ -napisao je na svom FB profilu AlmirIm{irevi}, a u razgovoru za na{ magazinpoja{njava: „Mislim da je moja izjava,moj FB status, posve jednostavan ijasan. O politici i fudbalu govorimnogo vi{e ljudi, puno ih je koji misleda se u te oblasti razumiju i imajupotrebu podijeliti svoje ’znanje iiskustvo’, ~ak kada od njih to i netra`imo. O pozori{tu, uglavnom, {ute ioni koji ga poznaju i vole. Zato sam’zloupotrijebio’ politiku da bihprogovorio o pozori{tu. Dobronamjerni}e u mojoj izjavi, nadam se, prepoznatii moju naklonost Pozori{tu mladih, ali ikritiku.“
Im{irevi} dodaje da se njegov stav neodnosi samo na Pozori{te mladih, ve} dai ve}ina ostalih pozori{ta boluje od „sli~nihbolesti“: „Uljuljkani su groznicomsamodopadnosti. Od politi~ara su sezarazili drsko{}u i bezobrazlukom, neosje}aju nikakvu odgovornost, nipotrebu za razgovorom sa ’drugomstranom’. E, tu se pojavljuju mediji.Trebali bi prepoznati va`nost ovoga o~emu govorimo, ostaviti prostor zaredovno bavljenje pozori{tem. Kritikabi tada upozoravala, analizirala, bila’politi~ka opozicija’. Tada bi osvijestilisvoju ’mr`nju’ spram Mahalu{e iSidranovih ve~eri poezije, ali i ’ljubav’prema Levyju i Handkeu, ~iju smoovogodi{nju nagradu u Norve{kojsramno pre}utali i pokazali koliko jena{ teatar neodgovoran i nezreo.“
Jurislav Koreni} je prije nekolikodecenija, u ovom istom gradu, u vrijemekoje sad nazivamo vremenom„jednoumlja“, napravio (ili pokrenuo) sve
ono na {ta mislimo kad ka`emo -sarajevsko pozori{te. Bez njega ne bi biloPozori{ta mladih, Kamernog teatra 55,MESS-a, podsje}a Im{irevi} i zaklju~uje:„Ne zaboravimo da tada u na{empozori{nom rje~niku jo{ uvijek nije bilorije~i poput PR, menad`er, marketing.A sve je to gospodin Koreni} znaobolje od nas. Novac, tekstovi, publika,ni tada, pa ni sada, nisu bili problem.Nedostaju nam ljudi koji pokre}u, ljudikojima problem nije ko~nica, ve}izazov. I ba{ kao {to sam siguran da upolitici uvijek imamo za koga glasati,siguran sam i da postoje ljudi kojiumiju voditi teatar.“
ALMIR IM[IREVI] O POLITICI I POZORI[TU
„Uljuljkani su groznicomsamodopadnosti“
KONSTRUKTIVNA KRITIKA Od politi~ara su se zarazili drsko{}u ibezobrazlukom, ne osje}aju nikakvuodgovornost, ni potrebu zarazgovorom sa ’drugom stranom’
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 45/68
menad`mentima i upravnim odborima.
Glumci su najbrojniji umjetnici u na{im
pozori{tima, dakle, imaju najvi{e mo}i.
Ta~no je da bez reditelja i pisaca na{ teatar
ne mo`e ‘ozdraviti’ i glumci mogu dovesti
njih u na{ teatar. ^injenica je da se politika
kod nas ne mije{a u pozori{ta na neki bitan
na~in, mediji su naklonjeni pozori{tima...
Dakle, nema opravdanja u izvanjskim
uticajima. Sve je u rukama uposlenih u
teatrima. Glumci su odgovorni za veoma
lo{e stanje u na{im pozori{tima i bi}e
odgovorni ako pozori{ta po~nu nestajati.“
Ima i dobrih primjera koji mogu bitiuzori promjene, navodi Pa{ovi}, poputSarajevskog ratnog teatra, u kojem je
pozitivna promjena zapo~ela dolaskomNihada Kre{evljakovi}a za direktora: „I
tamo ima jo{ mnogo toga da se uradi, ali je
dinamika tog pozori{ta neusporedivo bolja
od onog {to je bilo prije Nihadovog
dolaska. Tako|er, Tanja Mileti}-Oru~evi}
se herojski bori u nemogu}im okolnostima
u Mostarskom teatru mladih. Sa{a Oru~evi}
je pokrenuo promjenu u mostarskom
Narodnom pozori{tu. Dragan Komadina je
po~eo o`ivljavati HNK Mostar. Ima dobrih
pomaka i u Narodnom pozori{tu Republike
Srpske. To su sve mali, ali veoma zna~ajni
pokazatelji mogu}nosti reforme bh. teatr
Ali, prava promjena }e nastati tek ka
zaposleni glumci postanu subjekti u teatr
kad prihvate odgovornost, kad pozov
mlade reditelje i dramaturge da im s
pridru`e. Na{a pozori{ta moraju napravi
revoluciju protiv sebe. Pozori{ta u Isto~n
Evropi su bila klju~ dru{tvene promjene.“
NEK
,
NESTANE, NIJE [TETA
Sanin Milavi}, pak, smatra da mlaglumci, re`iseri, pisci, u ovom trenutknemaju previ{e dobrobiti od ulaska
pozori{ne institucije: „Bi}u brutalno iskre
Kakve koristi bi imali mladi autori o
ulaska u institucije ovakve kakve jesu? D
re`iraju, dizajniraju scenografiju i kostim
glume u predstavama koje }e nakon sam
par igranja biti skinute sa repertoara
Pitajte mlade umjetnike koji rade na kakv
stra{ne i frustriraju}e kompromise prista
samo da bi radili. Sistem treba mijenjati,
to moramo uraditi svi mi koji tvrdimo d
volimo teatar i ovaj grad.“Dramskog pisca Almira Im{irevi} pitamo ima li pozori{te u Sarajevu budu}noi kakva mu se budu}nost „smije{i“?
„Nekad davno razgovarao sam s
Dejanom Dukovskim, piscem iz Makedonij
o ulozi dramskog pisca u savremeno
pozori{tu. U to vrijeme, mlad i naivan, ka
doma}ica zabrinuta nad sudbinom omiljen
junakinje iz sapunice, strahovao sam na
sudbinom dramskih pisaca. Pla{ili su nas, ka
i danas, nestankom. I sje}am se, utje{io m
Dukovski re~enicom: ‘Ako i nestanemo, bi}
to NA[A odluka, a ne odluka reditelj
glumaca ili direktora.’ Isto, ili sli~no je i s
sudbinom sarajevskih pozori{ta. Va`no je d
odluka bude NA[A. Pa, neka i nestane... ni
{teta? “, ka`e Im{irevi}.
20.11.2014. I SLOBODN BOSN 4
SUMORNI DANI BH. TEATR
Naslije|e socijalizma i ljudi koji su ve}godinama „ukorijenjeni“ u na{im teatrima i
uredno primaju pla}e svakog mjeseca, aponekad mjesecima ne odigraju nijednupredstavu, pri~a su za sebe. Taj „sindrom“od kojeg pati gotovo svaka javna firma iliustanova, nije zaobi{ao nibosanskohercegova~ka pozori{ta. „Radioili ne, ve}e su ti {anse da dobije{ ebolunego otkaz u javnom sektoru“, ka`eSanin. „Kod nas vlada ta vrstamentaliteta da }emo re}i: ’nemojnekome otimat’ hljeb’, a niko nespominje da bi mo`da mogli taj isti hljebdati u ruke nekome ko }e ga krvavo
zaraditi. Bojim se da vrijeme otkazadolazi, ali da }e o njima odlu~ivati ljudi
koji nemaju pojma o teatru, ili o kulturiuop{te. S druge strane, nekima od ljudikoji ne rade, rad je svjesnoonemogu}en. Neki jednostavno nedobivaju priliku. Sa tako malimbud`etima, sa kojima jedva mo`etenapraviti jednu po{tenu predstavugodi{nje, nemogu}e je da svi glumci iredatelji stalno rade. Samo sna`niji iraznovrsniji repertoar na{ih pozori{tajasno bi pokazao ko zaista `eli da radi, ako je tu samo da pokupi GRAS-ovkupon. Za to se moramo izboriti.“
^UVANJE FOTELJA KAO PRIORITET
„Veće su šanse da dobiješ ebolunego otkaz u javnom sektoru“
NEMA OPRAVDANJA “Glumci su odgovorni za veoma lo{e stanjeu na{im pozori{tima i bi}e odgovorni akopozori{ta po~nu nestajati“, smatra HarisPa{ovi}
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 46/68
Poku{ajte nekada, ako budete u
prilici, sa ceste kojom se od@ivinica vozite prema Banovi}i-ma skrenuti lijevo, pro}i ispodnadvo`njaka i “upraviti” ~etiri,
pet kilometara uz rje~icu Zla}u. U{umovitim, idili~nim predjelima, istinskiokrepljuju}im i relaksiraju}im, pogotovoako `ivite negdje u blizini Rudnika mrkog
uglja Banovi}i , ili jo{ gore , ako steuposlenik te firme, “krile” su se lokacije zasnimanje filma Hiljadarka , ali i smje{tajaekipe drugog dugometra`nog igranogostvarenja bosanskohercegova~kog redi-telja Nenada \uri}a. Naravno, kakav bi seto film snimao u Banovi}ima a da u kadrunije i Rudnik mrkog uglja , ali o tome }emone{to kasnije. Rije~, na samom po~etku,dajemo Zilhadu Klju~aninu, autoru scenari-
ja Hiljadarka .
JO[ JEDAN TITO
“Sadr`aj scenarija Hiljadarka zasniva se
na istinitom doga|aju: liku rudara nanekada{njoj nov~anici od hiljadu dinara.Mnogi i danas misle da je to bio A lija
Sirotanovi}, ali ne, to je bio Arif Burdali},metalac iz Zenice, kojemu sam ja‘promijenio identitet‘ u Atifa Kurtovi}a”,obja{njava Zilhad Klju~anin: “Titovidizajneri nov~anica dolaze u jedan bosanskirudnik i tu nalaze lik za socijalisti~kunov~anicu, rudara Atifa Kurtovi}a, koji je,gle apsurda!, prvi put si{ao u rudarsku
jamu, i ve} odlu~io da nikad vi{e u nju nesi|e. Ali, to dizajnerima nije bitno: Atif je
lijep, pravi prototip pregaoca, ~ovjeka za
nov~anicu (a, uostalom, i ne znaju zanjegovu odluku!)... I tu sve po~inje, savnesporazum i apsurd. Atif izlazi na ‘hiljada-rki‘, ali se u njemu tada ne{to lomi: ne}eni{ta da radi, samo pokazuje nov~anicu sasvojim likom, koja proizvodi `eljeni efekat:konobari mu ne napla}uju ra~une, bolni~arine tra`e zdravstvenu knji`icu, policijazazire od hap{enja itd. Atif, me|utim, svevi{e tone: oduzimaju mu ku}u koju su mudali, pije i prati, ustvari, devalvacijuhiljadarke. Na kraju propasti, ipak, uka`e setra~ak svjetla, u liku stani~ne kurve, koja
se, ironije li, zove - Hiljadarka (razlo podavala se za hiljadu dinara). Po~inj
`ivjeti skupa, u napu{tenom `eljezni~kovagonu ukinute uskotra~ne pruge, `ivjesretno, i u ljubavi... A ostatak }e se movidjeti u gotovom filmu Hiljadarka , akre`iser {ta ne promijeni.”
Kada smo do{li na set, 15. novembra,ranim poslijepodnevnim satima, ekipa upravo spremala za snimanje scenhap{enja u Radni~kom domu kultuUdarnik . Zapravo, u filmu je to Dokulture , pedesetih godina, a u realno`ivotu napu{tena baraka koja je preure|enza potrebe snimanja. “Policija hap
potencijalne defetiste uo~i Titovog dolask
SLOBODN BOSN I 20.11.20146
E, TO JE BILA NOV^ANICA...
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILI^I], ADNAN RE[I]
Početkom ove sedmice okončano je snimanje filma“HILJADARKA”, koji je po scenariju ZILHADA
KLJUČANINA režirao NENAD ÐURIĆ; o novom,velikom bosanskohercegovačkom filmskom projektu
za naš magazin govore scenarista, reditelj,
producent i glumci u ovom ostvarenju
MARKA POMARKA -
HILJADARKA
NAPORNI DANIReditelj Nenad \uri}
KAFANA U “UDARNIKU”Dra`en Pavlovi} i Vlado Kero{evi} (zastolom) i Goran Kosti} (stoji pored njih)
KAFANA U “UDARNIKU”Dra`en Pavlovi} i Vlado Kero{evi} (zastolom) i Goran Kosti} (stoji pored njih)
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 47/68
To je ono op{te mjesto, zna{. A glavni lik,Atif Kurtovi}, malo kasnije }e u}i u }eliju...
Na scenariju smo radili godinama. Zilhad jemene, prije pet, {est godina, vi{e se i nesje}am ta~no, prvo pitao da li `elim re`iratifilm po njegovom scenariju. Pristao sam,ali uz dogovor da puno radimo nanjegovom tekstu. On je pristao na mojeuvjete, a onda smo producenta Almira
[ahinovi}a uvukli u ovu pri~u. Trajalo je,dakle, godinama. Nije to bio nikakav tok,ve} vrludanje rijeke, ponornice, koja sesvake godine pojavi na povr{ini. Tako smoi mi svake godine najavljivali po~etak snimanja, ali uvijek nas je ne{to spre~avalo.
A spre~avala nas je, zapravo, na{a
principijelna odluka da u snimanje ne}emou}i dok ne budemo imali mogu}nost da
film realizujemo, makar dobrim dijelom,onako kako smo nama{tali , ali i da
produkcijski nivo bude pristojan. A, pristojan nivo ovdje je - golem”, veli Nenad\uri}.
Anga`manom i profesionalno{}u glav-nog glumca i glavne glumice Branislava
Baneta Trifunovi}a i Aide Bukve, ali i“novog filmskog Tita” Nikole Koje,itekako je zadovoljan. “Bane je jo{ u startu
bio jedina opcija za tuma~enje glavnog lika.Lojalan nam je od po~etka do kraja. Poredgluma~kog talenta i profesionalnosti
Baneta krasi i ljepota, koju }e Balkan tek
sada otkriti. Obratite pa`nju koliko je oAtif Kurtovi}, i u `ivotu i u kinu. Njegov
partnerica u filmu, Aida Bukva, tako|e } biti veliko otkri}e. Pipa iz TV serije Sexselo nije tako jednostavna i jedna je onajdarovitijih glumica na Balkanu, sigurn
Nikola Kojo je odigrao Tita... Savr{enotvrdi Nenad \uri}. Tita su u jugosloveskom filmu igrali R ichard Bur on, Laz
Ristovski, Marko Todorovi}, to je trojakoji nam odmah pada na pamet, a sad~ekamo Koju, u bosanskohercegova~kofilmu.
Razgovor sa Banetom Trifunovi}em pak, pro~itajte u “okviru”, a za potreb
osnovnog teksta s nama razgovara i Aid
20.11.2014. I SLOBODN BOSN
KAKO JE ATIF POSTAO POPULARA
Almir [ahinovi}: “Podru~je op{tine Banovi}i,uklju~uju}i i ‘Rudnik mrkog uglja
‘, raj su
za snimanje filmova!”
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 48/68
Bukva, koja igra Hiljadarku: “Svimglumcima, razgovarali smo o tome, odmahse dopala pri~a Hiljadarka , ljudi u njoj ina~in na koji je ona napisana. Lik koji jaigram tako|e se zove Hiljadarka. Ona jeostala bez oca i bez majke sa {esnaestgodina; oca su joj odveli na Goli otok,mada to niko nije znao, a majka joj je umrlaod tog neznanja. Pa su ljudi iz partije do{lida Hiljadarki pomognu na jedan hinjskina~in. Ustvari je ona neko ko se zovePravda. Otac, koji se kasnije vratio saGolog otoka, dao joj je to ime, ali ona krozcijeli film, na svaki mogu}i na~in i usvakom obliku, pro`ivljava nepravdu.
Nepravdu od dru{tva i nepravdu od pojedinaca. Gledamo, zapravo, kako kolamogu da se slome na jednoj neza{ti}enoj`eni.”
USLUGE KOJE NEMAJU CIJENU
Nosilac realizacije Hiljadarke je sarajev-ska Heft produkcija , u saradnji sa part-
nerima i koproducentima Cine Planetom izBeograda, Jadran filmom iz Zagreba,Filmskim centrom iz Sarajeva, RTVFBiH iRMU Banovi}i. Film je podr`an od straneFondacije za kinematografiju Federacije Bosne i Hercegovine , Ministarstva kultureFBiH na ~elu sa ministrom Salmirom
Kaplanom, Kantona Sarajevo, i uz veliku pomo} Op{tine Banovi}i te lokalnezajednice na svim nivoima. Ako bi seizra~unale usluge Banovi}ana, koje oni nina jednom nivou nisu naplatili, pred/post iosnovna produkcija, zna~i snimanje,Hiljadarke ko{ta vi{e od dva i po miliona
maraka! Pri~a nam to, i jo{ mnogo drugihinteresantnih detalja, direktor Heft produkcije Almir [ahinovi} dok {etamo pored Zla}e, ali i kada smo ne{to kasnijesjedili u prekrasnom ambijentu Etno avlije Ma~kovac , sastavnom dijelu Etno sela kojeovaj krajolik - podsjetimo, prvi film Nenada\uri}a zove se Nebo iznad krajolika - ~inimjestom druga~ijim od drugih, {to i pi{e udefiniciji rije~i krajolik: “Ono {to smo miotkrili, a nismo ba{ ne{to ni znali, jeste da
Banovi}i nastaju po~etkom pedesetihgodina. Rudnik je zvani~no otvoren 1948.,kad grad nije uop{te ni postojao. A zaispravno funkcionisanje Rudnika dovedenisu stru~ni kadrovi iz raznih dijelovaJugoslavije. Tako da se i nama de{ava da je,recimo, predsjednik Op{tine Stipe izHercegovine, dok je direktor Rudnika Crnogorac.”
U Banovi}ima je ekipa filma radila od
20. oktobra, pa do pro{le nedjelje, 16.novembra. “Imao sam opcije da ovonapravimo puno jednostavnije, mada ovdjeni sada nema rasko{i. Ovdje je pitanjestandarda, od glumaca do tehnike. Jo{, minismo u svom gradu, ve} na terenu, a svakidan je na setu bilo minimalno pedeset ljudi,ne ra~unaju}i glumce ve} samo tehni~koosoblje i lokalne asistente raznihzanimanja. Veliki su to tro{kovi, po~ev{i odonih banalnih, kao {to su kafa i sokovi.
Ali... Nedavno sam izjavio da }u ljudimkoji u na{oj dr`avi odlu~uju {ta }e biti fila {ta ne}e, rado preporu~iti da do|u u RMBanovi}i i da prvo nau~e kako se voli filma onda i kako se o filmu razmi{lja, da takka`em, s jedne poslovne strane. Za{to vama sve to govorim? Kada sam dobscenarij, odlu~io sam da posjetiBanovi}e, koji su za mene bili sinonim zrudnik. Sa rediteljem \uri}em obilazio sa
mogu}e lokacije za snimanje, a onda smshvatili da se ova pri~a bez rudnika nmo`e ba{ tako lako realizovati. A RMBanovi}i ima jako veliku infrastrukturtehni~ka sredstva i ljude. I otkrili smo da jto raj za snimanje filma. Da smo se rukuvodstvom Rudnika dogovarali oknapla}ivanja njihovih usluga, dobili bismcijenu od koje glava boli. Ma, to i nemcijenu! Hvala direktoru Muneveru ^ergi}
i njegovoj ekipi, kao i na~elniku Op}in
SLOBODN BOSN I 20.11.20148
E, TO JE BILA NOV^ANICA...
Edhem Husi}Aida Bukva
SCENARISTA I PRODUCENTZilhad Klju~anin i Almir [ahinovi}
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 49/68
Banovi}i Midhatu Husi}u. Oni su naveli,zajedni~ki, imam taj dokument, da je
snimanje filma Hiljadarka od zna~aja zakompletno podru~je ove op}ine, te da }eoni sa svim svojim resursima podr`ati na{u
produkciju. Hvala im, zaista, odu`i}emo imse”, govori Almir [ahinovi}.
KLAPA U
“TITOVOM BUNKERU
”ZA KRAJ
Ekipa filma je, da prebacimo loptu nafudbalski teren, minimalno za ~etvrtfinaleLige prvaka . Neke umjetnike smo ve}spomenuli, a u nastavku ka`imo i da jedirektor fotografije cijenjeni beogradski
filmski radnik Du{an Joksimovi}, Narcis
Babi} Neno je scenograf, Marijela Marge
kostimograf, za masku i {minku bila zadu`ena Vesna Trogran~i}, dok garderoberka legendarna Nevzeta Musab
govi}. U gluma~koj podjeli su i Irin
Dobnik, Mima Karad`i}, Vanesa Glo|
Moamer Kasumovi}, @eljko Pervan, Nena
Tomi}, Armin Omerovi}, Damir Mahm
tovi}, @eljko Pavlovi}, Nikolina Jelisava
Irfan Kasumovi}, Vlado Kero{evi}, Gora
Kosti}, Edhem Husi}, Slaven Knezovi}
Potonja ~etvorica govore za SlobodnBosnu . “Zilhadov scenarij ~ovjeka naprosopsjedne prvim utiskom i, moram priznadr`i svo vrijeme u nekom kreativnonaponu, u nekoj interakciji i sa piscem i realizatorima filma. Odavno nisam pro~itascenarij koji tako di`e atomosferu. Igralik prvoborca, oca od Hiljadarke. Usvjetskom ratu zaradio sam sva ordenjaspomenice, me|utim zaglavio sam 1948. zvrijeme Informbiroa i bio na Golom otokosam godina. Vratio sam se u svoje mal
rodno mjesto, da podvu~em ra~une”, isti~doajen bosanskohercegova~kog glumi{Vlado Kero{evi}.
Na{ sagovornik je i Goran Kosti}, kojda podsjetimo, igra glavnu mu{ku ulogu filmu U zemlji krvi i meda Angeline Joli
“Sada tuma~im lik Stojana, rudarzafrkanta, ukratko - klauna, seoske ludKoji u ovom filmu ima fini put, ali sve tlo{e zavr{i. Na sav svoj ulo`eni trud i rad ndobije ni{ta. Atif pokupi sve te stvari koje Stojan trebao da dobije. Ovdje radimo vedvadeset i ~etiri dana, vrlo intenzivnEkipa i ispred i iza kamere istinski je dob
i profesionalna, a i svakodnevno se osjeti pozitivna energija. Nadam se odli~nofilmu.” Edhem Husi}, glumac sarajevskoPozori{ta mladih, igra lik partijskosekretara Hamdije. “Imam najdeblji brk osvih ~inovnika. A sa Atifom Kurtovi}esam u relativnom odnosu. Ma, zna{ da
partijski sekretari bili Bog i batina u vrijeme. Bile su petoljetke i moralo se radi zavr{iti predvi|eno pod svaku cijenEkipa je fantasti~na, mislim da su vam
prethodni sagovornici govorili ne{to tome... Sve je uhodano i na visokonivou”, ka`e Husi}, a zagreba~ki glumac
Mostara Slaven Knezovi} se nadovezuj“O Hiljadarki slu{am godinama, od svodruga Almira [ahinovi}a. Igram presjednika Op}ine Banovi}i, koji jnaravno, Hercegovac. Blago njima, hha, ha... I doveden je u Banovi}e prvi pkao i ja sada. Poslijeratna izgradnBanovi}a nikako nije mogla pro}i bemakar jednog Hercegovca. A ne bi mogni danas.”
U Konjicu, u Titovom bunkeru , 1novembra zavr{eno je snimanje filmHiljadarka. Mada Nikole Koje, “
njegovom bunkeru”, nije bilo...
20.11.2014. I SLOBODN BOSN 4
KAKO JE ATIF POSTAO POPULARA
Glavnog junaka, Atifa Kurtovi}a, u filmuHiljadarka, dakle, igra Branislav Trifunovi},
jedan od najdarovitijih srbijanskih glumacamla|e generacije: “Se}am se, kada mi jeNenad \uri} dao scenario, sad ve} neznam koja je to ruka bila, da sam imaoutisak nekog Amarcorda. A to je jedan odmojih omiljenih filmova. Mada Hiljadarkanije ba{ na tragu Amarcorda, ali ima tajneki duh. Tako da jesam, rekao sam da }uigrati Atifa Kurtovi}a, nisam punorazmi{ljao. Jer mi je, mo`da, u ovomtrenutku moje karijere takva uloga i bila
potrebna. I sa poslovne, ali i sa emotivnestrane. Naprosto, `eleo sam da budemdeo ovog filma. A Atif Kurtovi} je
jednostavan u svojoj kompleksnosti, ako totako mo`e da se ka`e. Zna{ {ta, ja samrazmi{ljao o tome {ta se de{ava sa malim,obi~nim ~ovekom kada preko no}i postaneneko va`an i koja se to vrsta narcisoidnostibudi u njemu. I {ta se de{ava kada vi{e nebude onako kao {to je ~ovek bio navikao. Iprednost ovog filma je {to su u njemuanga`ovani glumci iz Crne Gore, Bosne iHercegovine, Srbije i iz Hrvatske. A,stvarno je lepo kada do`ivi{ takvu vrstugostoprimstva kakvu smo mi do`iveli uBanovi}ima. Ljudima ovde je bilo drago
{to smo mi radili ne{to {to je bitno zanjihov kraj, a mi se u skladu s tim ipona{ali.”
BRANISLAV TRIFUNOVI], GLUMAC
“Razmišljao sam o tome šta sedešava sa malim, običnim čovekomkada preko noći postane neko važan”
ATIF IZ BANOVI]A Branislav Trifunovi}, zvijezda Hiljadarke
Slaven Knezovi}
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 50/68
„Fondacija
Gorica Goran Bregovi}
je
pionirski i jedinstven projekat u cijelom
svijetu. Ima mnogo vladinih i nevladinih
organizacija koje na razne na~ine poma`u
romsku populaciju, ali niti jedna u oblasti
muzi~kog obrazovanja. Romi su svjetski
narod i zna~ajno naseljen u BiH, prema
procjeni upu}enih, oko 100.000 Roma su
dr`avljani BiH. Sastavni dio njihovog
`ivota je muzika, i nema tog Roma koji nije
u toj oblasti na neki na~in nadaren, kao
pjeva~ ili svira~. Sve to uglavnom po~inje i
zavr{ava se na ‘sirovom’ talentu, tj. bez
odgovaraju}eg obrazovanja. To je svjetski
proslavljenog Sarajliju, kompozitora i
muzi~ara Gorana Bregovi}a inspirisalo da
osnuje Fondaciju koja }e pru`ati podr{ku i
pomo} osobama romske nacionalnosti,
dr`avljanima BiH, da se muzi~ki obrazuju i
tako postanu korisni sebi a i dru{tvenoj
zajednici. Pomo} se ogleda i u materijalnoj
podr{ci, u vidu stipendiranja |aka i
studenata.“ Ovako nam je u oktobru pro{legodine govorio Faruk Drina, menad`er idirektor Fondacije Gorica , koju je osnovaoGoran Bregovi} sa ciljem muzi~kogobrazovanja mladih Roma.
NE)POSTOJE]I KONKURS
Nakon {to su rije{ena sva administrati-vno-pravna pitanja, usvojen Statut Fondaci-
je i izabrani ~lanovi Upravnog odbora iSenata, pompezno najavljivani projekatsvoje je zvani~no predstavljanje i kulmina-ciju do`ivio spektakularnim, humanitarnim
koncertom u sarajevskoj Zetri odr`anom19. decembra 2013. na kojem su, poredBregovi}a, nastupile neke od najve}ihmuzi~kih zvijezda regiona: Branko \uri} iBombaj {tampa , Sa{a Lo{i}, Gibonni,
Severina, Petar Gra{o, Jelena Rozga, Lepa
Brena, Jelena Karleu{a... Niko ne znakoliko je ta~no novca navodnonamijenjenog stipendiranju talentiranihRoma prikupljeno na tom koncertu. Ali zato
je (tako|er navodno, jer nam niko od ljudikoji su formalno ~lanovi UO i SenataFondacije to nije mogao potvrditi), od 1.
januara 2014. objavljen konkurs zakandidate - budu}e stipendiste Fondacije.
„Iznos stipendija se razlikuje zavisno od
obrazovnog nivoa - ni`i, srednji ili visoki -
koji budu}i stipendisti poha|aju ili na koji
se odlu~e, da li trebaju smje{taj ili ne,
obzirom da svi |aci/studenti nemaju iste
potrebe. Mjese~na stipendija iznosi 100
KM za one koji se {koluju u ni`im
muzi~kim {kolama, 200 KM za srednjo-
{kolce i 300 KM za studente Muzi~ke
akademije. Podrazumijeva se da }e stipen-
dije biti odobrene samo onim kandidatima
koji ispunjavaju uslove konkursa, a
konkurs }e biti objavljen 1. januara 2014. i
bit }e stalno otvoren. [to se ti~e mjese~ne
stipendije, |aci/studenti je primaju u toku
~itave godine, ukoliko redovno poha|aju
SLOBODN BOSN I 20.11.20150
ROMI NA ^EKANJU
Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MARIO ILI^I]
Pompezno najavljivani projekat koji je svoje zvanično predstavljanje imao 19.decembra prošle godine na velikom humanitarnom koncertu u „Zetri“, na kojemsu nastupile neke od najvećih muzičkih zvijezda regiona, za sada je, po svemusudeći, još „na čekanju“; menadžer i direktor FARUK DRINA ne odgovara na
telefonske pozive, a čak ni članovi Upravnog odbora i Senata Fondacije
nemaju pojma šta se dešava...
NEPOSTOJE]E ROMSKE ST IPENDI JE
ÐURÐEVDAN JE, A JA...
Fondacija “Gorica“, koju je udecembru 2013. osnovao Goran
Bregovi}, do sada nije upisala nijednog
stipendistu Roma u muzi~ke {kole
MUZI^KA ZVIJEZDA I DOBROTVOMladi Romi uzalud ~ekaju na stipendije kojsu im obe}ane prije godinu dana
MUZI^KA ZVIJEZDA I DOBROTVOMladi Romi uzalud ~ekaju na stipendije kojsu im obe}ane prije godinu dana
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 51/68
nastavu, nad ~ime }e nadzor i kontro
vr{iti Fondacija“, ispri~ao nam je Drina pomenutom intervjuu.
Prvi stipendisti Fondacije Gorica Sarajeva i Isto~nog Sarajeva trebali su na}i u {kolskim klupama od po~etka ov{kolske/akademske godine. Od toga, me|tim, nema ni{ta. U Osnovnoj muzi~koj {kli Mladen Pozaji} ka`u nam da ove godinnisu upisali nijednog u~enika romsk
nacionalnosti stipendiranog preko Bregov}eve Fondacije. Isti odgovor dobili smo iOsnovnoj muzi~koj i baletskoj {koli NovSarajevo , kao i u JU Srednja muzi~ka {koSarajevo.
„Ranijih godina smo imali i po nekolik
u~enika romske nacionalnosti. Sad
nemamo nijednog, a kamoli da ih nek
stipendira“, ka`u na{i sagovornici
20.11.2014. I SLOBODN BOSN
GDJE JE NESTALA BREGOVI]EVA FONDACIJ
TANDEM ZA POBJEDEFaruk Drina i Goran Bregovi}
TANDEM ZA POBJEDEFaruk Drina i Goran Bregovi}
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 52/68
muzi~kih {kola. Na oficijelnoj web stranici Fondacije
(gorica.org ) u rubrici Aktuelno jo{ uvijek stoji probni tekst, objavljen u julu ovegodine. Na broj telefona Fondacije javilanam se `enska osoba koja, kako je kazala,radi u ra~unovodstvu, ali nam nije mogladati bilo kakve konkretne informacije oradu Fondacije. Ka`e da takve podatkemo`emo dobiti samo od direktora, FarukaDrine, koji je prezauzet poslovnimsastancima ali }e mu poruka svakako biti
prenesena. Drinu smo i sami poku{alitelefonski kontakrirati u nekoliko navrata,ali na na{e pozive nije odgovarao. Toliko o„transparentnom“ radu Fondacije, o kojemnam je menad`er Drina ponosno govorio u
pro{logodi{njem intervjuu: „Pored Statuta.
izradili smo i usvojili program rada za
2013./14. godinu, a zatim i Pravilnike, koji
obuhvataju i reguli{u sva postupanja u radu
Fondacije. Kako bi se steklo povjerenje
javnosti, rad Fondacije }e biti potpuno
transparentan, a o aktivnostima Fondacije
javnost }e biti redovno informirana
direktno putem portala -
www.gorica.org
, i
posredno, putem medijskih partnera
(printanih i elektronskih medija).“
O tome koliko je rad Fondacije„ozbiljan“, govori i ~injenica da ~ak ni~lanovi Senata ove organizacije nemaju
pojma {ta se de{ava. Me|u njima je i jo{aktuelni ministar kulture i sporta KantonaSarajevo Ivica [ari}, koji nam je priznao dazbog mnogobrojnih obaveza koje ima „nijeu toku“, ali i dodao da je tako|er u vi{enavrata, bezuspje{no, poku{ao kontaktiratiFaruka Drinu. Podsjetimo, za predsjednikaUpravnog odbora Fondacije izabran je
profesor muzike Eldin Ibrahimefendi}, ~lanovi UO su Arman [arki}, ina~
portparol JU Domovi zdravlja Sarajevo, profesor Davor Maraus sa Muzi~kakademije.
„Znam da je moje ime na web strani
Fondacije, ali ja od te organizacije nisa
ni{ta ~uo ve} godinu dana“, kratko nam rekao Davor Maraus.
IZVORI FINANSIRANJA
Pored Ivice [ari}a, ~lanovi SenaFondacije Gorica su Ismeta Dervoz, Mir
Purivatra, Damir Marjanovi}, Dam
Mahmi}, Elvir [vraki}, Ljubo Pavlovi
Edin Kulenovi} i Melina Halilovi}.Prilikom osnivanja Fondacije Faru
Drina najavio je da }e se „u po~etkkoristiti finansijska sredstva GoranBregovi}a, kojima je Fondacija i osnvana“, a pored toga izvori finansiranja bi}i prihodi ostvareni vlastitim aktivnostimsponzorstvima i donacijama. „Fondacija pdefiniciji nije dru{tvo jednog lica, islikovitije, nije pekarska radnja da finansira iz d`epa gazde, nego da sugledom Osniva~a i kvalitetnim rado
obezbijedi povjerenje potencijalndonatora i sponzora da }e njihov novaoti}i u prave ruke“, naglasio je direktDrina. Godinu kasnije, me|utim, cije
projekat je jo{ uvijek „na ~ekanju“, a da je problem u nedostatku novca ili ne~emdrugom, mo`emo samo naga|ati. Uglanom, mladim Romima sa kojima se GoraBregovi} u decembru pro{le godin
ponosno fotografirao u sarajevskom naseljGorica, za sada preostaje da se i daloslanjaju isklju~ivo na svoj uro|en„nebru{eni“ talenat za muziku, bemogu}nosti da dobiju i formalno obraz
vanje.
SLOBODN BOSN I 20.11.20152
ROMI NA ^EKANJU
„Ovo radim da pomognem, kaokom{ija kom{iji. Za po~etak }emostipendirati Rome koji bi i{li u muzi~ke{kole u Srpskom Sarajevu i ovomSarajevu, pa }emo vidjeti, ako ihnekoliko uspijemo od{kolovati, meni}e to biti uspjeh. Ja znam kako izgledaRom koji je obrazovan, i Rom koji nijeobrazovan, i tu nema nikakve razlikeizme|u njih i nas. Samo obrazovan~ovjek je slobodan ~ovjek“, izjavio je
Goran Bregovi} predstavljaju}i Fondacijuu decembru pro{le godine.
Bregovi} je dodao i kako je u planu dase Fondacija bavi prikupljanjem pisanegra|e o Romima, a na novinarsko pitanjeda li planira turneju po BiH na kojoj biprikupljao novac za Fondaciju, odgovorio
je: „Ako ba{ ’zapne’, mo`da uzmemgitaru pa krenem po restoranima ikafanama...“. E pa, izgleda da je„zapelo“...
TAKO JE GOVORIO BREGA
„Ako baš ‘zapne’, možda uzmemgitaru pa krenem po restoranima ikafanama...“
NIGDJE ROMA NA VIDIKU: Prvi stipendisti Fondacije“Gorica” trebali su se naći u školskim klupama odpočetka ove školske/akademske godine. “Ranijih godina
smo imali i po nekoliko učenika romske nacionalnosti.Sada nemamo nijednog, a kamoli da ih neko stipendira“,kažu naši sagovornici iz muzičkih škola
SPEKTAKL U ZETRINiko ne zna koliko jenovca prikupljenona “humanitarnom”
koncertu
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 53/68
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 54/68
Da bi se lak{e saznalo kako je
propao rock‘n‘roll na zapadnojobali SAD-a, i to prvenstvenotakozvani alternativni rock,trebalo je oti}i u ameri~ki grad
Seattle. Preciznije, treba posjetiti ~uveniMusic Museum u tom gradu. [etnja krozovaj neobi~ni muzej otkriva nam kako je
proslavljena grunge “revolucija” muzi~ko-modno-filozofske scene ovoga grada iz 90-ih godina, bukvalno oti{la u muzej, {to }ere}i, postala svoja suprotnost. I ne samogrunge. Ovaj muzej nudi daleko vi{e.
“RO[TILJANJE” U GROBU
Najprije malo o samom Muzeju . Njegova arhitektonska konstrukcijaodudara (blago re~eno) od svega ostalog uSeattleu. I dizajneri i projektanti dobro suse potrudili da u~ine zgradu upadljivom.Po{to je Muzej osnovan 2000. godine, sa`eljom da se bavi prezentacijom savremene
pop-kulture i subkulture op}enito, krozmodu, muziku, kinematografiju, zabavu,filozofiju i fantaziju, `elja arihtekata iinvestitora je bila da i sam oblik zgradeodaje alternativni sadr`aj unutar zgrade.Kompleks vi{e uvezanih gra|evina jenatkriven nekakvim ogromnim limom,aluminijem i pleksiglasom, {to ~ini damuzejska cjelina bude u obliku nekogd`inovskog organa, barem kada se gleda izdaljine. Podsje}a na gigantski metalik
bubreg sa crijevima, a mo`e i na nezgrapnisvemirski brod, sa ovalnim krovovima kojise presijavaju. U svakom slu~aju, formalnose vodi kao najoriginalnije dizajniranamuzejska zgrada na svijetu.
Kroz cijeli kompleks prolazi i gradskanadzemna `eljeznica. Muzej ima dvaslu`bena naziva u skra}enicama EMP iSFM, {to bi bilo Experience Music
Project i Science Fiction Museum.
SLOBODN BOSN I 20.11.20154
IZ SEATTLEA “U@IVO”
Tekst i foto: AMIR TELIBE]IROVI](Seattle)
Formalno, MUSIC MUSE-UM u Seattleu “vodi” sekao najoriginalniji muzejna svijetu, a njegov vlas-nik je PAUL ALLEN, suos-
nivač “Microsofta”; našsaradnik je boravio uovom muzeju i piše oonom što je tamo vidio ičuo
GR U N G E
R E VOL U CI J A
U M U Z E J U
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 55/68
Osniva~ Muzeja je Paul Allen, poznatijikao suosniva~ Microsofta skupa saBillom Gatesom. Po{to je Allen pedeset i
peta najbogatija osoba na planeti, to je
mo`da prvi znak da je alternativni rock barem ovdje izgubio bitku protivkapitalizma. Kako znamo, pobjednik pi{ehistorijate, pa je tako ostatke alternativnescene Seattlea, hippy, grunge, hard rock i
punk, Paul Allen smjestio u svoj muzej,
poput jedne zavr{ene historijske etape.Za nekih dvadeset dolara mo`e se u}i u
Muzej , te ve} na prvom spratu vidjetieksponate posve}ene najpoznatijem grunge
sastavu iz 90-ih godina, a to je naravno bilaNirvana . U vitrinama su izlo`eni dijeloviodje}e u kojima su nekad nastupali ~lanoviovog benda. Prugasta majica preminulog
pjeva~a K urta Cobaina iz proslavljenogspota hit pjesme Smells like teen spirit ,
njegov d`emper, pohabane pantole, prvgitara, druga gitara, tene... Pa onda staaudio kasete koje su basista K rist Novosel
i Kurt koristili na po~etku karijere, te ne
papiri sa njihovim rukopisima iz 80-godina. Uglavnom, Kurt je ovdje istaknna na~in na koji to on sam nije `elio z`ivota, {to je naglasio i u svojim izjavamau opro{tajnom pismu, uo~i kontroverznosamoubistva koje nikad nije razja{njeno, pse pomalo vjeruje da je ~ak bilo i ubistvo
pitanju. Sav komercijalizam i stvarankulta pop li~nosti od njega nakon smrti, svta idolatrija, vjerovatno svi po{tovaoNirvane , ili bar ve}ina, znaju da je protnjegovih `ivotnih stavova i pjesama.
“Nekad imam potrebu re}i kako se KuCobain zbog ovoga okre}e u grobu, ali s
onda sjetim da to ne mogu re}i jer on nemgrob po{to je kremiran, a pepeo mu pros
po rijeci Wishkah”, rije~i su Tom
Thurbera, aviomehani~ara koji je ro|enodrastao u Seattleu, a punk scenu rodnograda, kao i me|unarodnu, prati decnijama. Tom rado poma`e prijateljima
posjetiocima Muzeja u vezi sa jasno}oeksponata. Nagla{ava da je plasti~nmedicinska lutka-model, bez glave i ruksa otvorenim trbuhom i modelarni
prikazom unutra{njih ljudskih organa, kostoji izlo`ena na postolju, originalni modkoji su ~lanovi Nirvane fotografisali zomot svog zadnjeg albuma In Utero . Lutkima naknadno nalijepljena krila zboasocijacije na an|ela.
ROBOTIZACIJA MOZGOVA
U drugom dijelu Muzeja , koji se odnona pop i rock muziku i trendove, nalazi soba posve}ena Jimmyju Hendrixu, po{
je i on sahranjen u Seattleu. Ta prostorinema feti{, ve} samo uramljene fotografiiz Hendrixove karijere, stare novinsk~lanke o njemu i tekstove njegovih pjesamna zidu. Me|utim, ono zbog ~ega
mo`emo slo`iti sa Thurberom ok“okretanja u grobu” slavnih muzi~arnalazi se u prizemlju. Naime, tu se prodajlutke, modelirane po uzoru na Barlutkice, veli~inom i oblikom. Svaka lutk
predstavlja igra~ku, a svaka igra~ka pnekog slavnog rockera iz pro{losti. Tu s“Barbie izdanja” Boba Marleyja, HendrixCobaina, Iggy Popa (nisu samo mrtvaci ovakvom trendu), Courtney Love, Jim
Morrisona... Ipak, ne treba biti previkriti~an prema Allenovom komercijalizranju nekada{njih rock buntovnika. nekoliko prostorija se nalazi ono {to vrije
muzejskog spomena na razli~ite na~ine.
20.11.2014. I SLOBODN BOSN 5
KAKO JE ROCK IZGUBIO BITKU PROTIV KAPITALIZM
Kurt Cobain je u “Music Museumu“ istaknut na na~inna koji to on sam nije `elio za ivota
PTI^JA PERSPEKTIVA Impresivni Music Museum u Seattleu
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 56/68
nekoliko povezanih soba stoje impresivnevitrine sa stotinama razli~itih tipova gitara,uz prikaz historijata samog instrumenta,kao i razvoj gitare od akusti~ne doelektri~ne, pa od prve elektri~ne do onihdana{njih.
U podzemnim prostorijama Muzeja jene{to za kinematografske fanove, ali i zaljubitelje stripova i knji`evne fantazije. Ne,nisu to samo slike glumaca i re`isera uzgodine nastanka filmova, niti biografije
pisaca. Ovdje se vi{e mo`e saznati oizmi{ljenim likovima iz filmova, knjiga istripova, a o njihovim tvorcima skoro ni{ta.To je muzejski odjel posve}en nau~nojfantastici i epskoj fantastici. Epskafantastika je malo vi{e prilago|enadje~ijem do`ivljaju, gotovo na traguomanjeg Disneylanda . Radi se o
prostorijama sa vje{ta~kim “magi~nim”{umama, vilenjacima, vje{ticama izvukovima iz starih filmova takvetematike, animiranih ili igranih. Nau~na
fantastika je opet za razne uzraste. Tu su,naprimjer, lutke koje su kori{tene uklasi~nim SF filmovima i serijama izrazli~itih perioda, od prije nekolikodecenija do danas. Recimo, vremenskama{ina, Doctor Who , originalne igra~kelete}ih tanjira kori{tene za “primitivne”specijalne efekte ovakvih filmova iz 40-ih i50-ih godina. Potom, jedan od vi{e modela~uvenog metalik vanzemaljca izantologijskog filma Osmi putnik . Rije~ je oonome glavatom stvorenju slo`enogtjelesnog oblika, vanzemaljcu {to je poklaosve `ivo na svemirskom brodu sa glumicom
Sigourney Weaver. Danas je poznatiji samokao Alien. Tu su i brojni drugi filmski“vanzemaljci” kod nas popularniji kaosvemirci. Izlo`enih robota ima ponajvi{e.Ovo SF odjeljenje nudi i poneke pomalofilozofske, uslovno re~eno, citate, na tragunau~ne fantastike, a ponegdje nau~no-tehni~ke stavke. Npr., indirektno “upozo-renje” da se ~ovje~anstvo kre}e ka
pretjeranoj robotizaciji sli~noj u nekom od popularnih starih SF filmova ili pri~a. Ilinaprimjer, na vitrini u kojoj se nalazi robotiz stare TV serije Doctor Who , stoji sljede}itekst: “Izvorno kao ljudska bi}a, kiborzi su dodavali sve vi{e i vi{e implantata u svoja tijela, sve dok njihovo razmi{ljanje nije
postalo sasvim mehani~ko. Svojomvojskom koja se osvaja~ki {irila, uzimali su mozgove drugih vrsta pa ih usa|ivali u kiborge.”
Odmah uz nau~nu fantastiku,nakalemljena je serija prostorija posve}enamodernom fenomenu furke na horror filmove. U vitrinama su izlo`eni modelizombija, koji su kao horror tematika
posebno popularni u SAD-u posljednjihdecenija, i ne samo u toj zemlji. Zatim,
dronjave ko{ulje, kravate, mantili, iscjepani
kaputi koje su nosali glumci {to su igralizombije, skupa sa tragovima umjetne krvi.
BANALNI TURISTI^KI POPULIZAM
Klasi~ni vampiri, grof Drakula,vukodlaci, mumije i Franken{tajn se manje-vi{e smatraju isfuranim, pa su slabozastupljeni, osim na fotografijama. Zato sevi{e forsiraju poznati, ili ~ak popularnifilmski kolja~i iz 80-ih godina, kao {to suTeksa{ani {to su se klali motornomtesterom, a tu je i originalna sjekira iz
serijala Petak 13 . Ima svakako i banalnogturisti~kog populizma. Kao {to je pritisak na zidno dugme da bi se ~uo snimak nekog
poznatog `enskog vriska u`asa, kanaprimjer iz filma Psycho . Ili, boravak
jednoj komori gdje vas mo`e prepasnekakav lutak sa alatom za fa{iranje ljudili neka maloumna pojava koja “ko foho}e da vam satarom rascopa glavu. I poretih klasi~nih furki na adrenalinskmajmunluke, na|e se pone{to psihologij
Naime, po zidovima stoje natpisi sociolo{kim istra`ivanjima o temi ljudskopsjednutosti prepadanjem, ili ~ak `eljoza strahom, odnosno `eljom za vlastiti
pla{enjem i trzanjem. Tako na staklenozidu stoji definicija popularne strave i u`aod Guillerma del Toroa iz Meksika, koji
SLOBODN BOSN I 20.11.20156
IZ SEATTLEA “U@IVO”
“ODA” AROBNJAKUSoba posve}ena Jimmyju Hendrixu
PAMTI I SHVATIPoja~alo Marshall , gitara Fender Stratocaster i majica
koji su nekada bili u vlasni{tvu Kurta Cobeina
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 57/68
bavio i scenografijom i kostimografijom zhorrore. Del Toro ka`e: “Volim ~udovi{tAko bih i{ao u crkvu, vi{e bi me zanimagargojle nego sveci. One predstavljaju onstranu nas koju treba prigrliti i slaviti.”
Na sljede}em zidu, velikim naslovom postavlja jednostavno a mo da nikad do kraodgovoreno pitanje - Ako nas horror filmotoliko prepadaju, za{to nam se onda svi|ajuUsput su nabacane i kratke nau~ne definicije
pretpostavke, kao: “Horror je mra~no shvatanji odvratnost prema ~injenici da je svijet sad{okantno, fundamentalno i trajno izmijenjenPa onda recimo ova: “Strah nas ~ini `ivimtakmi~arski nastrojenim kao vrstu.”
Ili, naprimjer: “Unato~ svim neprijanostima, u`ivamo u filmu strave i u`aszato jer je podjednako i konformisti~kisubverzivan.” A tu je i jedna poma
propagandna: “Na ve}oj razini, strah n~uva od sloma dru{tva i kulture.” Krun
muzejskog enterijera nalazi se u velikcentralnoj sali, blizu ulaza i izlaza. To umjetni~ki rad napravljen od vi{e hiljadgitara, starih i novih, akusti~nih elektri~nih, te ponekog bubnja, bend`tamburice i harmonike, spojenih u jedaogromni vise}i kru`ni vrtlog, {to se prostiod poda do plafona. Ide nekih tridesetametara u visinu i desetak u {irinu. Svskupa djeluje kao neki d`inovski stusastavljen samo od muzi~kih instrumenatzarobljenih u vrtlogu koji se ne mi~e, i takozna~ava kraj jedne historijske epoh
bluesa i rock and rolla, uz mogu}i nastana
neke nove.
KAKO JE ROCK IZGUBIO BITKU PROTIV KAPITALIZM
Krist Novoselic, nekada{nji basistaNirvane , danas `ivi donekle povu~eno,pored Seattlea. Iako je jednim dijelompomogao izlo`bu ovog muzeja koja seodnosi na Nirvanu , samim tim i na njega,doniraju}i ili poklanjaju}i neke odeksponata, nije raspolo`en da javno govorio tome i navodno vrlo rijetko odlazi u ovajmuzej. On je danas povremeno politi~kiaktivan, najvi{e preko svojih novinskihkolumni objavljivanih u alternativnimnovinama i web portalima, ali nije prestaoda se bavi muzikom, makar ieksperimentalno. Dok su trajali ratovi ubiv{oj SFRJ devedesetih godina Krist, poroditeljima dalmatinskog porijekla,pomagao je nekim izbjeglicama iz BiH i izHrvatske koji su se tada zadesili uSeattleu. Tako je upoznao D`ibuHalilovi}a, koji od sredine 90-ih `ivi u tomgradu skupa sa svojom porodicom, nakon{to su izbjegli iz okru`enog Sarajeva
krajem 1995. godine. D`ibo je prije ratabio afirmisani i dosta tra`eni virtuoz naharmonici. Svirao je sa priznatim doma}imfolk imenima na tom muzi~kom polju, odOmera Pobri}a do kratke saradnje salegendarnim bendom Nervozni po{tar .Novoselic je u Americi upratio D`ibinosviranje, pa ga je pozvao da sara|uju.Naime, Krist je pravio nekakav artisti~ki,kola`ni film posve}en Kurtu Cobainu.D`ibo je pristao i o tome ka`e: “Trebalo jesamo da odsviram jednu dionicu naharmonici, za potrebe scene u kojojCobain ne{to kao ustaje iz mrtvih, ili takone{to. Zaista ne znam {ta je poslije bilo stim filmom.” Otkako je u ovom gradu,D`ibo je kao harmonika{ kratko sara|ivaoi sa Sr|anom Jev|evi}em, frontmenomodavno afirmisanog sastava Kultur Shock .Jev|evi} je za njega dao kratkikompliment: “Mrak harmonika{.”
D@IBO SARAJLIJA
Harmonika “diže” Kurta iz mrtvih
20.11.2014. I SLOBODN BOSN
D`ibo Halilovi}
MUZI^KI VRTLOGOd prvih akusti~nih dosavremenih elektri~nih gitara
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 58/68SLOBODN BOSN I 20.11.20158
KULT MARKETTONY BENNETT & LADYGAGA
Cheek To Cheek Nakonkatastrofalnolo{ih kritika i
pada popu-larnosti kodpublike
jedne odnajve}ihzvijezdadana{njice
Lady Gage, svi su nestrpljivo i{~ekivalinjezin sljede}i album. Svjesnanezavidne situacije Lady Gaga seodlu~ila za neo~ekivani potez. Snimila
je album sa legendarnim glazbenikomTonyjem Bennettom pod nazivomCheek To Cheek .
FOO FIGHTERS
Sonic HighwaysU prodaji jeosmistudijskialbumalternativnihrockera izSeattlea Foo Fightersa.Novi album
vode}egbenda grunge scene nosi naziv Sonic Highways , a na njemu se nalazi osamkompozicija. U svrhu promocije novogaalbuma snimili su i videouradak zapjesmu Something From Nothing koja iotvara album Sonic Highways .
ODPISANI
[ah matSlovenskaalternativnascena nemiruje.Pro{lo je 18godina odosnutkaslovenskoghardcore-punk benda
Odpisani . Istina, posljednjih ~etrnaestnisu bili diskografski aktivni, ali su zatonedavno objavili novi dugosviraju}ialbum pod nazivom [ah mat . Naalbumu se nalazi devet kompozicija, uznovog izdava~a God Bless This Mess Records .
Kao da je ju~er bilo kada je usarajevskoj Skenderiji , u predve~erje rata,na “^i~kovom” festivalu demo bendovaNove nade nove snage prvu nagradu odniomladi sarajevski pop-rock bend Konvoj .Bio je to najva`niji festival anonimnihglazbenika koji je afirmirao bendove poputMerlina , Gino Banane , Kongresa .
Od tog doba pro{lo je to~no ~etvrtstolje}a, mladi glazbenici postali su zreliljudi, a jedino {to je ostalo isto jeste njihovaljubav prema muziciranju. Nekako se stje~edojam kako je Konvoj jedan od rijetkih
bendova sa doma}e scene koji se nikadanije pretenciozno nudio. Najzaslu`niji zatakav imid` svakako je osniva~ benda,skromni i samozatajni gitarski virtuozHamdija Salihbegovi} Hamo.
Konvoj se upravo sprema promoviratisvoj peti studijski album pod nazivomMimosvijet , koji je sniman u Recording Studio MC Pavarotti u Mostaru, a koji jenastao kao odraz njihovog osobnog
pro`ivljavanja stvarnosti i svakodnevice.
Album, koji sadr i devet kompozicija,otvara troipolminutna pjesma Radost i veselje , za koju je snimljen i videouradak.Ve} nakon prvog slu{anja jasno je kako jeKonvoj krenuo novim pravcem, osobito utekstualnom segmentu. Ve} sada se mo`ere}i kako }e Radost i veselje biti veliki hit,i zbog tematike koju obra|uje, ali ponajvi{ezbog izvrsno slo`enih fraza iz kojih izranjasna`an vi{eglasni refren, “potkovan”`estokom ritam sekcijom. Ne{to mra~nijeali intimnije zvu~i pjesma O slobodi , kojanakon ulaska u refren poprima oblikemoderne kora~nice. Nakon zanimljivog,
narativnog uvoda, pjesma Tra`i se
refrenom nas vodi u doba grupe TimUpravo “timeovski” zvu~i i kompoziciNarativi . Konvoj se na novom albumvodio provjerenim formulama, ne biti duod tri i pol minute i svu energiju usmjerka refrenima, i to im je u potpunouspjelo. Na albumu Mimosvijet mjesto na{la i sasvim solidna pjesma Pred mojivratima , uz pohvale za intuitivne gitarskdionice.
Peti studijski album grupe Konvzatvara kompozicija Vanredna vo`njkojom Hamo, Ne}ko, Haris i Boja
neparnim ritmom metafori~ki putuzapu{tenom cestom u sporoj traci be{ofera i bez broja. Nakon punih desgodina, koliko je pro{lo od prethodnoalbuma Pun mjesec , mo`e se slobodno rekako je Konvoj , kako svira~ki tako
produkcijski, snimio najbolji album dosda{nje karijere. (M. Ili~i
MUZIKA
Album “Mimosvijet”, sarajevske grupe “Konvoj”
TOP LISTA
(iz “Top 40” BH radija 1)
1. The Asteroid Galaxy Tour: My club
2. Lulu Gainsbourg: Lady Luck
3. Jarekus Singleton: Purposely
4. Got A Girl: Did we live to fast
5. Royal Blood: Figure it out
6. Jasmine Kara: Imperfect
7. Nikki Yanofski: Little Secret
8. Teleman: Skeleton Dance
9. Sallie Ford: Coulda Been
10. Nickel Creek : Hayloft
KAO DA JE BILO JU^ER...Grupa Konvoj postoji ve} frtalj stolje}a
Najbolji “Konvoj” do sada
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 59/68
Ida je igrani film, umjetni~ko filmskodjelo nastalo u koprodukciji dvije zemlje, a tosu Poljska i Danska. Scenarij su napisaliPawel Pawlikowski i R ebecca Lenkiewicz.Ovo je prvi film na maternjem, poljskomjeziku velikog filma{a, Pawela Pawlikow-skog.
Ida se bavi veoma te{kim i bolnimpitanjem njegove, uglavnom, katoli~kedomovine. To je pitanje antisemitizma ina~ina na koji su se etni~ki Poljaci ophodiliprema @idovima u Drugom svjetskom ratu .Anna, koja je u fokusu ove pri~e,redovni~ka je pripravnica koja netom prijesamog zare|enja saznaje da se zove Ida i daje zapravo @idovka, te da su njeni roditeljibili @idovi koji su ubijeni u holokaustu.
Radnja filma se odvija 1962. godine.Jedina koju ima od pre`ivjele rodbine je tetakoja taji svoje idovsko podrijetlo i ne zanimaje kopanje po bolnoj pro{losti. Ona je nekad
bila komunisti~ka tu`iteljica odgovorna zamnoge smrti redovnika i sve}enika. Ipak, njihdvije }e zajedno krenuti na put, tijekomkojega }e se suo~iti s raznim tajnama izobiteljskog ivota, kao i s mra~nim dijelovimapoljske povijesti. Ovaj iznimno dobar filmpoljski je kandidat za Oscara .
Pawel Pawlikowski ro|en je u Var{avi1957. godine. Kada je imao ~etrnaestgodina, oti{ao je iz Poljske. Prvo je bio uNjema~koj, a nakon toga je oti{ao u VelikuBritaniju. Tamo je stekao reputaciju icijenjen je kao autor dokumentarnihfilmova. Re`irao je i nekoliko igranih
filmova. Mnogima je Pawlikowski
prvenstveno poznat po dokumentarnomfilmu koji je stvorio za BBC, a film se zvaoSrpski epovi . U tom filmu on prikazujeratni~ki ritual bosanskih Srba, R adovana
Karad`i}a i R atka Mladi}a.On je snimio ruskog pisca Eduarda
Limonova kako opu{teno prilazi mitraljezute puca po nevinim ljudima u Sarajevu.Godine 2004. re`irao je film My Summer of Love , a 2011. The Woman in the Fifty .
(D. Jane~ek)
KINO KRITIKA
Film “Ida” (Poljska, Danska, 2013.),reditelja Pawela Pawlikovskog
20.11.2014. I SLOBODN BOSN 5
KULT MARKETDRVENA KAMERA
NtshaveheniWa Luri
Drvena kamera je afri~kigrani film iz 2003.
godine. Rije~ je o filmuNtshavehenija WaLurija i dolazi izJu`noafri~ke Republike.Scenarij su napisali
Yves Buclet i Peter Speyer. Dvaprijatelja, Madiba i Sipho, u malomnaselju Kayelitsha igraju}i se pronalazemrtvaca u ~ijem je koferu pi{tolj ikamera. Sipha zanima pi{tolj. Madibauzima kameru. Ta mala odlukaobilje`ava njegov `ivot. Madiba kamerusakriva unutar drvene, la`ne kamere isnima i istra`uje. Divan film. Ocjena: 4
BULEVAR SUMRAKA
Billy WilderBulevar sumrakaigrani jefilm iz1950.
godine. Rije~ je o crno-bijelomostvarenju za koji su scenario napisaliCharles Brackett, Billy Wilder i D. M.Marshman Jr. Jedan, ne ba{ uspje{ni,
scenarist zavr{i u ru{evnoj vili naSunset Boulevardu . U njoj, s batlerom,`ivi zvijezda nijemog filma. Poziva gada odsjedne u vili da prepravi scenarijfilma kojim namjerava da se vrati. Ubijegu od utjeriva~a dugova nemadruge nego da se upusti u to. Ocjena: 4
^OVJEK SLON
David Lynch^ovjek slon igrani jecrno-bijeli film DavidaLyncha iz 1980.godine. Scenarij za filmnapisali su Christoph-er De Vore, Eric Ber-gren i David Lynch, aprema knjigama sir
Fredericka Trevesa i AshleyMontagua. Ovo je ekranizacija `ivotastvarne, povijesne osobe, JohnaMerricka, kojeg su pogrdno zvali“~ovjek slon”. Bio je `rtva neznanja ipredrasuda. Susret s doktoromTrevesom donijet }e mu slobodu ipo{tovanje, koje kao i svako drugo bi}ezaslu`uje.
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Dracula Untold (Gary Shore)2. Gone Girl (David Fincher)3. Annabelle (John L. Leonetti)4. The Judge (David Dobkin)5. Alexander and the Terrible, Horrible,
No Good, Very Bad Day (Miguel Arteta)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Let’s Be Cops (Luke Greenfield, Fox)
2. Maya the Bee Movie (Alexs Stadermann, Factory)
3. Fury (David Ayer, Sony/Columbia)4. Ouija (Stiles White, Universal)5. The Best of Me
(Michael Hoffman
, Relativity)
Mračni dijelovipoljske povijesti
ZAJEDNO NA PUTUIda se bavi bolnim i te{kim pitanjem, uglavnom, katoli~kedomovine Pawela Pawlikowskog
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 60/68SLOBODN BOSN I 20.11.20160
U ^ETIRI OKA Priredio: DINO BAJRAMOVI]
BH. INFOU ponedjeljak, 17. novembra, re`iser,pjesnik i aforisti~ar Ratko Orozovi}obilje`io je pedeset godinaumjetni~kog rada. Mjesto doga|aja bio
je AKCUS Seljo-Sloga. Te ve~eri,izme|u ostalog, obilje`ena je igodi{njica njegove prve knjigeaforizama i satiri~ne poezije Od `ivotasramota, koja je objavljena 1970.godine.
Isti dan smo, pak, od direktoraIzdava~ke ku}e Vrijeme iz ZeniceMuamera Spahi}a, dobili infonaslovljen: Njema~ki Aristofan moderne na bosanskom jeziku . Azapravo poziv za promociju knjigeFrank Wedekind - izabrane drame ,koja je bila najavljena za 19. novem-
bar, u Goethe-Institutu u Sarajevu u 19sati...
Ni toj promociji, niti specijalnojprojekciji filma Goli u sarajevskom kinuMeeting Point , tako|e 19. novembra,nismo mogli prisustvovati zbog na{ihrokova. Valjda su i promocija iprojekcija odr`ani... Uglavnom, filmGoli , rediteljice Tihe K. Gudac,ovogodi{nji je dobitnik Srca Sarajevaza najbolji dokumentarni film.
Do 23. novembra, u Historijskom muzeju BiH , odr`ava se drugi
Humanitarni festival balkanskeumjetnosti Spiritus progentium . Ovegodine, Festival je posve}en poezijipjesnika Balkana, ~ije stihove, od 16.novembra, publici predstavlja glumicaIrina Dobnik . Festival organizujeneformalno umjetni~ko dru{tvo Val .
“Udru`enje antifa{ista i boraca NOR -ai Dru{tvo Josip Broz Tito iz Tuzle, upovodu obilje`avanja 71. godi{njiceprvog zasjedanja ZAVNOBIH-a i Danadr`avnosti , organizuju odlazak uMrkonji} Grad. Polazak autobusa jeplaniran u nedjelju 23. novembra, u{est sati ujutro, ispred zgrade biv{eMuzi~ke {kole ”, pro~itasmo natuzlarijama.
Na Dan dr`avnosti , a na Memorijalnoj Sceni 2532 , Omladinski studio Mostarskog teatra mladih 1974pedeseti put }e izvesti predstavuMaslinova grana, koju je re`irala AmraPrutina. “Tim povodom bit }eposa|eno pedeset maslina i zapo~etproces stvaranja Parka mira uMostaru”, pi{e na bljesku .
U Sarajevskoj Vije}nici }e na Dandr`avnosti biti otvorena izlo`ba Sara je- vo 1914.-2014. Jo{ uvijek, dakle,
obilje`avamo stotu godi{njicu Sara jevs- kog atentata i po~etka Prvog svjetskog rata . Organizator Izlo`be je Muzej Sarajeva , u saradnji s Gradskom upra- vom Grada Sarajeva .
“Muzej Sarajeva, nakon {to je u junu
obilje`io mjesto atentata na prijesto o-
nasljednika Franca Ferdinanda i njegovu
suprugu Sofiju, te pobolj{ao ponudu u
ovoj instituciji i van nje, za kraj godine
pripremio je izlo`bu posve}enu Sarajevu
u posljednjih stotinu godina”, izjavila jeza Fenu direktorica Muzeja Sarajeva Amra Mad`arevi}: “Sarajevo je {irom
svijeta postalo poznato upravo nakon
atentata 1914. godine. Na`alost, devede-
sete godine pro{log stolje}a su ponovo
vratile na{ grad u fokus pa`nje svjetske
javnosti po najdu`oj ospadi jednog grada
i po agresiji na na{u dr`avu. Izme|u ta
dva doga|aja ovaj grad je `ivio, te
pokazao svijetu da mo`e organizovati
~ak i
Olimpijske igre
, i to izuzetno
uspje{no.”
Ma, mo`e Sarajevo {to{ta organi-zovati, ali mu je nekad mrsko...
AMRA MADŽAREVI , direktorica “Muzeja Sarajevo
Sarajevo zna...
GORDAN SIMI ,reditelj obnove opere “Ero s onoga svijeta”
GORDAN SIMI]“Ne mogu a da ne iska`em velikuzahvalnost Horu Opere naizuzetnoj predanosti i podr{ci “
F o t o : K l i x . b a
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 61/6820.11.2014. I SLOBODN BOSN
Va{ novi sarajevski koncert
odsvira}ete u ~etvrtak, 20. no-
vembra, u
City Pubu
. Odgovaraju
li vam ti intimniji i prisniji susreti
s publikom?
Mi volimo i male i velikekoncerte. Na malima imamo
prisniji odnos sa publikom i onisu uvek privilegija za manji brojljudi da zaista oseti kako bendzvu~i u`ivo.
Godine prolaze, a
Orgazam
decenijama opstaje, {to na Balka-
nu nije nimalo jednostavno.
Kako to uspijevate? Osim kval -
tetnim pjesmama i vrhunskim
profesionalizmom...
Pa, mi nikad nismo razmi-{ljali ni planirali koliko dugo }e
bend postojati, jednostavnoradimo to {to volimo da radimo,to jest sviramo, i sad kad seokrenemo unazad vidimo da totraje ve} trideset i pet godina.Manje-vi{e, to je uvek bilo oddanas do sutra, bez nekih
grandioznih planova za budu}nost.
Vi|ate li se Vi sa ostalim
~lanovima benda tokom “nerad-
nih dana”?
Uglavnom ne. Toliko dugogodina radimo... Mo`da je to jo{
jedna tajna dugog postojanja benda, trudimo se da nedosadimo jedni drugima. Ali, kadgod se vidimo, izgleda kao dasmo se videli ju~e. Ova postava
benda zaista dobro funkcioni{e isvira~ki i privatno, i meni je uvek zadovoljstvo kad se svi okupimoi krenemo negde na put, kaonekakva ekskurzija. I uvek seradujem probama, snimanjima ikoncertima sa bendom.
Koliko, zapravo, ~esto
nastupate?
Pa, mo`da odsviramo tridese-tak koncerata godi{nje, u proseku,zadnjih nekoliko godina. U prin-cipu, trudimo se da sviramo {tovi{e, ali ne po svaku cenu.
SRÐAN GOJKOVI GILE, frontmen “Električnog orgazma” iz Beograda
U ~etvrtak, 20. novembra, u Narodnom pozori{tu Sarajevo premijerno }e biti izvedenaobnovljena opera Ero s onoga svijeta Jakova
Gotovca, koju je 2004. re`irao K runoslav Cigoj,da bi sada Gordan Simi} bio u ulozi reditelja koji
je ponovo postavlja na scenu. Obnova nekada zna biti i te`a od prve postavke...
“Potpuno ste u pravu. Prije svega, tu je
autorski rad gospodina Cigoja, ~iju osnovnu liniju
sam i ja morao da pratim, naravno i sa nekim
malim mojim izmjenama i rje{enjima koja ne
naru{avaju dramatur{ku crtu. A onda je tu i ista
scenografija, koja dozvoljava minimalne pomake
u odnosu na prvobitna rije{enja. Mali kuriozitet je
da smo se ovoga puta, umjesto ~lanice
Hora
, za
ulogu ^oban~eta odlu~ili anga`ovati zaista dijete.
Radili smo sa dvoje sjajne djece, Aidom
Leme{evi} i Tarikom Tanovi}em, koji }e u alternacijama
naizmjeni~no igrati tu ulogu”, obja{njava Gordan Simi}.U pogonu je, naravno, kompletan Hor Opere Narodnog
pozori{ta Sarajevo: “Ne mogu a da ne iska`em veliku zahvalnost
Horu
Opere
na izuzetnoj predanosti i podr{ci koju su mi pru`ili
u pripremi ovog djela Bilo mi je veliko zadovoljstvo raditi i sa
na{im solistima, kojima je ovo prvo susretanje sa
ulogama u
Eri
, i s njima napraviti likove. Prije
svega mislim na Leonarda [ari}a i Denisa
Isakovi}a, koji su sjajno napravili ulogu Gazda
Marka, Dajanu [egvi} u ulozi Dome, te Marka
Kalajanovi}a u ulozi Mlinara Sime. To je bio
uzajamni izazov i za njih i za mene. Naravno, i rad
sa gostima iz Hrvatske je bio izazov. Damir
Fatovi} ulogu po prvi put igra u na{oj postavci,
Eru
je ina~e igrao vi{e od 250 puta, i bez obzira na
tu ~injenicu probama je pristupio seriozno i
pa`ljivo kao da radi prvi put. Takvu vrstu
senzibiliteta pokazali su i Davor Radi} (Sima) i
Vedrana [imi}, koja uz na{u Ademu Pljevljak-
Krehi} igra \ulu. Zahvaljujem se i Orkestru
Sarajevske filharmonije
, koji ve} mjesecima ide
iz projekta u projekat, bez slobodnog dana, kao i
Baletu
NPS-a, koji je kompletan anga`ovan”, veli na{sagovornik.
Nekada je gledanje predstave, odnosno opere Ero s onoga svijeta za sarajevske |ake bilo obavezno kao i vakcinisanje.Valjda }e i u godinama koje slijede. I ne samo za sarajevske|ake...
Nikada nismo imali planove za budu}nost
Gledanje “Ere...” nekad je bilo obavezno!
F o t o : M
a r i o I l i ~ i }
P l a k a t : B r a n k o D u r s u m
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 62/68SLOBODN BOSN I 20.11.20162
1. Mo`emo li pro}i prvi krug na narednom
Evropskom prvenstvu u ko{arci?
Mo`emo. Ne samo pro}i prvi krug ve} bitiu borbi za medalje.
19. Mala Duba ili Veliki Drvenik?
[ta }e Veliki Drvenik...
21. Poruka
~itaocima na{eg
magazina?
^uvajte sesvojih `elja,mogle bi vamse i ostvariti.
3. Kako se osje}ate u Sarajevu?
Najljep{e. Iz Sarajeva volimoti}i da bih se vratio.
5. Koga biste poveli
na pusto ostrvo?
Profesora Baltazara.
7
.
D
a
n
i
s
t
e
t
o
{
t
o
j
e
s
t
e
{
t
a
b
i
s
t
e
b
i
l
i
?
O t p ra v ni k vozo va.
2
J
e
s
u
l
i
b
o
l
j
i
T
e
l
e
t
o
v
i
}
e
v
i
r
o
o
k
l
y
n
N
e
t
s
i
l
i
N
u
r
k
i
}
e
v
i
D
e
n
v
e
r
N
u
g
g
e
t
s
i
?
B r o o k l y n N e t s i , na jma n je 19%.
asku i peraje.
]enifa.
18. [ta obla~ite kada `elite
izgledati moderno?
Sivi d`emper `ute boje.
20. A begova ili {kembe ~orba?
Naravno, {kembe ~orba.
Suhog mesa.
8
[
t
a
s
t
e
b
i
l
i
u
pro{l
o
m
`
i
v
o
t
u
?
V alt er .
by DINO BAJRAMOVIC
9. Koliko ima istine u
izreci: “Ne dade se
usranom do potoka?”
Ne puno, izmislili su je gubitnici.
14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili?
Ne bih ostavio iste ove politi~are na vlasti.
16. S kim biste voljeli
otplesati tango?
Sa Angelom Merkel.
{e - vi{e.
Prou~im ~etiri puta Rabijesir .
15. Opi{ite selektora ko{arka{ke
reprezentacije BiH Du{ka
Ivanovi}a u tri rije~i?Gospodin, karakteran, radnik.
17. Osoba koja vam
ide na ganglije?
Harun Mahmutovi}.
1
2
D
a
l
i
j
e
b
o
l
j
e
b
i
t
i lijep
i
p
a
m
e
t
a
n
i
l
i
r
u
`
a
n
i
g
l
u
p
?
Bo l je je b i t i r u `a n
i g l u p.
A i la k {e je.
H
A
R
U
N
M
A
H
M
U
T
O
V
I , genera nsekre tar “Košarkaškog sa ve
za BiH”:
“Ču va j te se s vo jih žel ja, mogle bi
vam se i os t vari ti”
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 63/68
KLIN ^ORBA
U
z jo{ jedan Dan dr`avnosti Bosne i Hercegovine,
nostalgi~no se prisje}aju}i kako bi drug Tito otakvim i sli~nim praznicima bildao svenarodni iradni~ki optimizam, idemo se fokusirati na sada{njuzjenicu oka svoga: bratstvo i jedinstvo dr`avne politike i
privatnog kapitala; simbiozu koja je skoro pa napokonstigla do ta~ke velikog sretnog obrata. Ostalo je jo{ malozavr{nog pospremanja pateti~nih ru{evina davno
pora`enog socijalizma, koje se nekako naj`ilavije dr`e uTuzli, i me|usobnog tamanjenja mafije, koje se, tako|er,najuspje{nije provodi u Tuzli. Tako, kao u pjesmi Cijela Tuzla jednu kozu muzla , ostaje da se na ~elo svih
politi~ko-mafija{ko-privrednih trendova u Tuzlanskomkantonu postavi nekakav definitivno razgoli}enigoropadni arslan, tipa Aleksandra Vu~i}a, koji }e pod broj
jedan izi}i pred sve one buntovne radnike propalihtuzlanskih preduze}a, isklju~iti ih sa aparata i javno
proglasiti njihovu radni~ku smrt.
Taj politi~ki pogrebni govor bi morao zavr{itire~enicom: A sad, lijepo oti|ite svojim ku}ama i odsutra po~nite smi{ljati svako za sebe neko rje{enje,
jer je svaka smrt ujedno i novo ro|enje u nekom drugomsvijetu. Ni{ta lale-mile, vidjet }emo, probat }emo,
pokrenut }emo Aidu , Polihem, Ditu... akobogda i tomesli~no. Nego: razguli, jarane! Nije ti ovo Socijalisti~kaFederativna Republika Jugoslavija, niti je 29. novembar ,
pa da ti moram za svaki Dan Republike polagati ra~une.
Niste me izabrali za do`ivotnog Titu, prema tome - nisamni ja vama du`an osigurati do`ivotna radna mjesta. Enovam slobodno tr`i{te svega i sva~ega - pa bujrum! Stiglismo do granice najsurovijih rezova. Ko pre`ivi, na}i }e ses onu stranu ovovremene Plive, na kojoj - zna se, gajtan-trava raste, ali i mom~e tu`no pla~e i jo{ tu`nije je~i.Druga se obala samo s ove strane ~ini kao bajkoviti {lager Moj je `ivot [vicarska. Mo`da, nekad nekome za dvijestotine godina, ali sigurno ne Mersadu Had`i}u [vicarcu.Taj soj [vicaraca }e sigurno izumrijeti puno prijekomiranih tuzlanskih radnika.
O
va se dr`ava, dakle, ima ~ime podi~iti prednadolaze}i Dan dr`avnosti . Srednjovjekovna
geostrate{ka fortifikacija Vranduk, u ono doba
nazvana kapijom Bosne, uskoro }e se pretvoriti u veli
gra|evinski mravinjak. Najmanje }e biti va`no ko kome, kako i za koliko omogu}io izgradnju HE Vrandu jer }e sve neophodne stavke biti ukalkulirane u cijennovih radnih mjesta. Nastavit }e se s izgradnjom novdionica autoputa po imal‘ mene tu cijeni, i jo{ bogznkoliko velikih investicija koje se same od sebe otvaraj
pokretanjem prve, druge, tre}e... Svake koja omogu}u profit svim u~esnicima u tom beskrajnom lancu igra~aigri osmi{ljenoj na dijametralno suprotnim pravilima oigara na sre}u. U ovoj igri svakom ulaga~u mora bosiguran dobitak, a igru uvijek pokre}u politi~ari ula`usvoju politi~ku mo}.
I
stina, s ove strane Plive, narod po navici jednako rond
i kad nas Slovenci izvaraju preko Tu{a kao i kad stignaferim vijest da tuzlanski Bingo preuzima trgovinslanac Interex. Du`e od dva desetlje}a kontinuiranviktimizacije odnjegovane na raspirivanju me|uetni~kstrahova na kraju se pokazalo kao glavni kamespoticanja lo{ih neproduktivnih politika. Daleko sopasniji oni koji predugo trpe osje}aj `rtve od epizodngubitnika svjesnih da su i gubici i dobici sastavni d`ivota. Mo`da je malo prekasno suo~iti prevarentuzlanske radnike s realno{}u i uvjeriti ih da su im {ansza dobitak na bingu kudikamo ve}e od povratka nnekada{nja radna mjesta. Ali, {to bi rekli politi~arizgleda da nema alternative. Osim, naravno, nekomnogo stra{nijeg sedmog februara. Oduvijek sa
vjerovala u simbole i znakove koji nam sve vrijemnamiguju, sve dok nas ne navedu da drugim o~imosmotrimo svijet oko sebe. Tuzlaci bi mogli malo da zamisle oko svojih ~udnovatih pjesama Cijela Tuz
jednu kozu muzla i Gornju Tuzlu opasala guja. Potom dse upitaju otkud ba{ njima istovremeno i [vicaracBingo. Mo`da im je rje{enje svih problema cijelo vrijem
pod nosom. Ne{to kao zmija, kao koza, kao zrno soli. Kanovi pogon za proizvodnju konzumnih jaja i piletine. KaBingo me|u svim najavljenim investicijama pred Dadr`avnosti , ba{ kao onomad privredno ~udo zvanAgrokomerc za Dan Republike. Ni{ta se iz onih vremenne}e vratiti u Krajinu: ni Babo, ni Republika, nAgrokomerc. Vjerovatno ni Bira. Tuzla, pak, oduvijek
zauvijek ima svoju Kozu i Guju.
Istina, s ove strane Plive, narod po navici jednako ronda i kad nasSlovenci izvaraju preko Tuša kao i kad stigne aferim vijest da tuzlan-ski Bingo preuzima trgovinski lanac Interex . Duže od dva desetljećakontinuirane viktimizacije odnjegovane na raspirivanju međuetničkihstrahova na kraju se pokazalo kao glavni kamen spoticanja lošihneproduktivnih politika
MOJ JE @IVOT BINGOPi{e: FADILA NURA HAVER
20.11.2014. I SLOBODN BOSN 6
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 64/68SLOBODN BOSN I 20.11.20164
BMW 428i Cabrio: Ljepotan i zvijer u jednom!
Iako se s tom konstatacijom nikada ne}eslo`iti Jeremy Clarkson, voditelj na j-slavnijeg televizijskog automagazina na
svijetu, BBC-jevog Top Geara, voziti BMWdoista je stvar presti`a. Voziti njema~kiautomobil oduvijek je bio san ljudima sna{ih prostora. Ne misli se tu samo na
prostore biv{e zajedni~ke dr`ave nego naBalkan uop}e. Nakon nedosti`nog Merc- edesa, jedan od najpo`eljnij ihi “Nije maca”
je svakako automobil iz tvornice uMünchenu, koja nosi naziv Bayerische Motoren Werke AG. Upravo jedan odnajatraktivnijih novih putni~kih motornihvozila je i BMW-ov model 428i Cabriolet ,kojem }emo ovoga puta posvetitipozornost. Svi oni koji su barem jedanputsjeli za volan BMW-a potvrdit }e kako se,voze}i tog bavarskog ljepotana, nakonizvjesnog vremena stvara posebna vezaizme|u voza~a i automobila. BMW
Cabriolet je nova pri~a, ne samo zbog toga
{to je vlasnik tog vozila atraktivna figuraprilikom krstarenja gradskim ulicama, ve} izbog izvrsnih voznih karakteristika kojeBMW-ovi Cabrioleti nude. BMW 428iCabriolet je posljednji model u gami, niknuona bazi nove serije 4, ali sa DNK potpisomlegendarne cabrio-coupe “trojke”, koja ve}
odavno u`iva zaslu`enu mirovinu. Ono {toodlikuje sve BMW-ove modele, pa tako imodel 428i Cabriolet je posebna pozornostposve}ena voza~u. Sve je podre|enovoza~u, od udobnog sjedala do pregledneinstrument plo~e zakrivljene, naravno,prema voza~u. Ostali putnici u vozilu imaju
jedan jedini zadatak - biti vo`eni. Tvrdi krovmodela 428i spu{ta se za svega nekolikosekudi i sam se izmje{ta u prtlja`nikautomobila. Najva`nija novina, barem kadasu Cabriolet modeli u pitanju, jeste da jeBMW modelom 428i prakti~ki rije{ioproblem strujanja zraka u kabini kada je
krov spu{ten, ali i pobolj{ao aerodinamiku
same karoserije. Jedna od najprimamljivijopcija i cjenovno najekonomi~niji je izbBMW-ovog 428i modela s ~etverocilidri~nim motorom zapremine 1997 ccmsnage 180 kw, sa 245 konjskih snaga popoklopcem motora. Model s tim motorote`ak je gotovo 1.800 kg, a maksimaln
brzina mu je 250 km/h. Do “stotke” sti`e z6,4 sekunde, a u standardnom pakeopreme ima ugra|ene naplatke promje225/50/R16. Taj model je opremljen tradcionalno tvrdim, ali udobnim njema~kisjedalima, koja u opciji mogu biti i sgrija~ima, ventilatorom ili masa`erom. Ntreba posebno napominjati kako su u tBMW-ov model ugra|eni gotovo svi mogusustavi za{tite, od ABS-a do “smirivannervoze stra`njeg pogona”. Ukoliko `elipostati ponosni vlasnik modela 428i mor}ete malo dublje posegnuti u d`ep, jer po~etna cijena bavarskog ljepotana 12
tisu}a konvertibilnih maraka.
P E T A B R Z I N A
Pi{e: MARIO ILI^I]
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 65/68
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 66/68
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 67/68
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 68/68
top related