Transcript
POJAM I ULOGA RAČUNOVODSTVA
RAČUNOVODSTVO JE NAJZNAČAJNIJI IZVOR INFORMACIJA O PODUZEĆU
zaokruženi sistem evidencije u kojemu se na poseban način planiraju, evidentiraju, kontroliraju i analiziraju stanja i kretanja sredstava i poslova u poduzeću te na osnovu toga sastavljaju računovodstveni (financijski) izvještaji.
vještina bilježenja, razvrstavanja i skraćenog prikazivanja u novčanim jedinicama izraženih poslovnih transakcija te interpretiranje iz toga proizašlih rezultata
uslužna funkcija koja prikuplja, obrađuje i prezentira računovodstvene informacije o poslovanju poduzeća i o zainteresiranim korisnicima
VRSTE RAČUNOVODSTVA:a) poslovno računovodstvo (računovodstvo poslovnog sustava,
mikro-računovodstvo)b) društveno računovodstvo (nacionalno računovodstvo,
makroračunovodstvo)
TRADICIONALNA STRUKTURA RAČUNOVODSTVA: računovodstveno planiranje knjigovodstvo računovodstvena kontrola računovodstvena analiza računovodstveno informiranje
1. RAČUNOVODSTVENO PLANIRANJE predviđanje budućih događaja na temelju podataka o proteklom
poslovanju i očekivanih događaja smanjuje neizvjesnost poslovanja u budućnosti vrste planova: flaksibilni plan, master plan rezultat planiranja: različiti predračuni, pretkalkulacije, planski
financijski izvještaji...
2. KNJIGOVODSTVO najznačajniji evidencijski dio računovodstva orjentirano na prošlost, bilježi samo nastale poslovne događaje uvjeti: 1) poslovni događaj je nastao
2) može se vrijednosno izraziti3) mijenja postojeće stanje (aktive, pasive, prihoda ili rashoda)
1
4) postoji dokument – dokaz o nastaloj transakciji metoda evidencije = metoda dvojnog knjigovodstva rezultat: knjigovodstveni obračuni, kalkulacije, financijski izvještaji
3. RAČUNOVODSTVENA KONTROLA skup svih postupaka usmjerenih ka kontroli cjelokupnog poslovanja
(kontrola, revizija, inspekcija) cilj: otkrivanje i otklanjanje nepravilnosti u poslovanju i poslovnim
evidencijama računovodstvena kontrola usmjerena na sve faze obrade (ulaz, obrada,
izlaz) utvrđuje odstupanja planirano-ostvareno (predračuni-obračuni)
RAČUNOVODSTVENA ANALIZA značajan dio ukupne analize poslovanja proučava podatke iz računovodstvenih predračuna i računovodstvenih
obračuna (planirano-ostvareno: uzroci i posljedice) usmjerena na analizu financijskih izvještaja daje prijedloge za poboljšanje poslovanja
RAČUNOVODSTVENO INFORMIRANJE prezentira korisnicima informacije iz prethodnih dijelova računovodstva korisnici mogu biti interni i eksterni vrste informiranja: 1) prema opsegu – sistematizirane, detaljne
2) prema vremenu – povremene, svakodnevne3) prema izgledu – unificirane, interno kreirane
forma prezentiranje – računovodstveni (financijski) izvještaj izvještaji za interne korisnike su nestandardizirani, detaljni su
(analitički), odnose se samo na segment ili na cjelinu poslovanje, pored stvarnih često sadrže i planirane veličine, sastavljaju se svakodnevno ili periodično
izvještaji za eksterne korisnike su propisani zakonom, sintetizirani su, globalni i usmjereni na cjelokupno poslovanje, sadrže samo stvarne podatke
2
FUNKCIONALNA STRUKTURA RAČUNOVODSTVA:
FINANCIJSKO RAČUNOVODSTVO orjentirano vanjskim korisnicima prikazuje cjelinu poslovanja – sintetizirane financijske informacije finalni proizvod: temeljni financijski izvještaji, porezna bilanca, statistički
izvještaji
TROŠKOVNO RAČUNOVODSTVO interno orjentirano računovodstvo prati troškove po prirodnim vrstama, mjestima i nosiocima troškova
(obračuni proizvodnje npr.) planiranje i kontrola troškova
UPRAVLJAČKO RAČUNOVODSTVO
TEMELJNIFINANCIJSKI
IZVJEŠTAJ
BILANCARAČUN DOBITI I
GUBITKA
IZVJEŠTAJ O NOVČANOM
TOKU
IZVJEŠTAJ OPROMJENAMA
VLASNIČKEGLAVNICE
BILJEŠKE
RAČUNOVODSTVO
FINANCIJSKO TROŠKOVNO UPRAVLJAČKO
3
orjentirano na planiranje i kontrolu poslovnih aktivnosti rezultat: planovi, proračuni, posebni izvještaji za potrebe kontrole
poslovanja
RAČUNOVODSTVENI PROCES:
ulaz↓
prikupljanje podataka o nastalim poslovnim događajima
↓
obrada
↓
klasificiranje poslovnih događaja↓
evidentiranje u poslovnim knjigama↓
sastavljanje probne knjige
izlaz↓
sastavljanje financijskih izvještaja
TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ
1. BILANCA
AKTIVA PASIVAimovina kapital
obveze
lat. „bi lanx“ = vaga s dvije zdjelice; franc. „bil an“ = godišnji račun sistematizirani prikaz imovine, obveza i kapitala na određeni dan prikazuje s kojom imovinom poduzeće raspolaže i odakle ju je nabavilo ukazuje na financijski položaj poduzeća
(aktiva) imovina = izvor imovine (pasiva)
a) IMOVINA (AKTIVA)
resurs pod kontrolom poduzeća proizlazi iz prošlih događaja od nje se očekuje buduća ekonomska korist osnovni uvjeti koje određeni resurs mora zadovoljiti da bi bio prikazan u
bilanci kao imovina:
4
a) da je u vlasništvu poduzećab) da ima mjerljivu vrijednostc) da se od resursa može očekivati buduća ekonomska vrijednost
(buduća ekonomska
PODJELA IMOVINE:kriterij: a) pojavni oblik: materijalna i nematerijalna (patenti, licence...)
b) funkcionalnost: (unovčivost): dugotrajna (duže od godine dana ili jednog ciklusa poslovanja) i kratkotrajna (kraće od godine dana ili jednog ciklusa poslovanja)
IMOVINA: 1) DUGOTRAJNAa) nematerijalnab) materijalnac) financijskad) potraživanja
2) KRATKOTRAJNAa) zaliheb) potraživanjac) financijska imovinad) novac
DUGOTRAJNA IMOVINA1) NEMATERIJALNA
nema fizički pojavni oblik osnivački izdaci, izdaci za razvoj, patenti, licence, koncesije, franšize,
softver (ako je zaseban dio), goodwill (ako platiš 1000, a vrijedi 800, goodwill je 200 – „dobro ime“), ostala prava
nematerijalna imovina u pripremi, dani predujmovi2) MATERIJALNA
ima fizički pojavni oblik prirodna bogatstva (zemljišta, šume), građevinski objekti,
postrojenja, oprema, alati, pogonski i uredski namještaj, transportna sredstva, knjige, slike, djela likovnih umjetnika, stambene zgrade i stanovi, višegodišnji nasadi i osnovna stada
materijalna imovina u pripremi, dani predujmovi3) FINANCIJSKA
ulaganje u vrijednosne papire (dionice, obveznice...), otkupljene vlastite dionice, udjeli u povezanim poduzećima, dani zajmovi i krediti, dani depoziti i jamčevine
4) DUGOROČNA POTRAŽIVANJA
5
potraživanja po osnovi prodaje na kredit i ostala dugoročna potraživanja
KRATKOTRAJNA IMOVINA1) ZALIHE
sirovine i materijali, rezervni djelovi, sitan inventar, amabalaža, auto-gume, proizvodnja u toku (zalihe nedovršene proizvodnje), gotovi proizvodi, trgovačka roba, dani predujmovi za zalihe
2) KRATKOROČNA POTRAŽIVANJA potraživanja od kupaca, potraživanja od zaposlenih, potraživanja za
dividende i uvjele u dobiti, potraživanja od kamata, potraživanja od države
3) FINANCIJSKA IMOVINA dani zajmovi i krediti, dani depoziti i jamčevine, vrijednosni papiri
(mjenice, čekovi, komercijalni zapisi, dionice...), poslovni udjeli i dionice povezanih društava
4) NOVAC novac u banci – žiro račun, izdvojena novčana sredstva za akreditive,
izdvojena novčana sredstva za investicije – kunski i devizni račun novac u blagajni – glavna blagajna, blagajna prodavaonica, devizna
blagajna...)
b) IZVORI IMOVINE (PASIVA)
izvori imovine predstavljaju pravne i fizičke osobe od kojih poduzeće nabavlja svoje resurse
podjela:a) prema vlasništvu: vlastiti i tuđib) prema ročnosti: kratkoročni, dugoročni, trajni
računovodstvo bilježi imovinsko-pravne odnose prema izvorima imovine – obveze (dugovi, kapital)
OBVEZE
6
postojeći dugovi proizašli iz prošlih događaja uzrokuju odlijev resursa (podmirenje obveze) podjela:
a) kratkoročne – kraće od jedne godine, obveze prema dobavljačima, obveze za primitak kratkoročnih kredita, obveze za izdane vrijednosne papire (komercijalni zapisi), obveze za poreze, obveze prema zaposlenim (plaće)
b) dugoročne – duže od godine dana, obveze za izdane vrijednosne papire (obveznice), obveze za primljene dugoročne kredite...
način podmirenja obveza:a) isplata sa žiro-računab) ustupanje imovinec) zamjena jedne obveze za drugud) transformacija obveze u kapital (trajnu obvezu)
KAPITAL dio imovine koji pripada vlasnicima poduzeća ostatak imovine nakon podmirenja obveza trajna obveza prema vlasnicima poduzeća dva osnovna dijela: uloženi kapital + zarađeni kapital stavke kapitala su:
uloženi kapital (dionički kapital) premija na emitirane dionice zadržana dobit ili preneseni gubitak neto dobit ili gubitak (dobit/gubitat tekuće godine) rezerve (zakonske rezerve, statutarne rezerve,
revalorizacijske1 rezerve...)
OSNOVNA RAČUNOVODSTVENA JEDNADŽBA:IMOVINA = KAPITAL + OBVEZE
AKTIVA = PASIVAKAPITAL = IMOVINA – OBVEZEOBVEZE = IMOVINA – KAPITAL
PRAVILA SASTAVLJANJA BILANCE: formalni izgled
a) dvostrani pregled (A|P)b) stepenasti pregled (A/P)
strukturaAKTIVA PASIVA
Funkcionalnost Namjena
1 revalorizacija je povećanje vrijednosti imovine
7
Likvidnost Ročnost opadajuća opadajuća rastuća rastuća
rastuća likvidnost, opadajuća ročnost (EU) opadajuća likvidnost, rastuća ročnost (SAD)AKTIVA PASIVA AKTIVA PASIVA
Dugotrajna imov. nematerijalna materijalna financijska potraživanja
Kapital
Dugoročne obveze
Kratkoročne obveze
Kratkotrajna im. novac financijska potraživanja zalihe
Kratkoročne obveze
Dugoročne obveze
Kapital
Kratkotrajna im. zalihe potraživanja financijska novac
Dugotrajna imov. potraživanja financijska materijalna nematerijalna
VRSTE BILANCI: prema vremenu sastavljanja:
planske (proračunske, prethodne) stvarne (obračunske, naknadne) – za vanjske korisnike
prema cilju (razlogu) sastavljanja: početna zaključna probna = bruto – nije temeljni izvještaj fuzijska diobena konsolidirana zbrojna sanacijska stečajna likvidacijska
8
OBILJEŽJA DVOSTAVNOG (DVOJNOG) KNJIGOVODSTVA
SISTEMSKA CJELOVITOST sustavnost (sistematičnost) evidentiranja poslovnih promjena (određeni
poslovni događaj bilježi se uvijek na isti način na određenim kontima). cjelovitost evidencije (izvan evidencijskog obuhvata ne ostaje nijedan
poslovni događaj koji ima odraza na poslovanje promatranog subjekta). načelo raščlanjivanja ili individualiziranja promjena odnosi se na
raščlanjivanje ukupnog poslovnog procesa po različitim osnovama:a) raščlanjivanje ukupnog procesa na pojedine faze ili na
organizacijske jedinice u kojima se proces poslovanja odvijab) raščlanjivanje prema vremenu odvijanja poslovnog procesa
načelo grupiranja ili sistematiziranja promjena svojevrsna je nadopuna načela raščlanjivanja
istovrsni poslovni događaji se grupiraju, po različitim osnovama, sumiraju s ostalim poslovnim događajima kako bi se dobila informacija o poslovanju cjeline
KRONOLOŠKA EVODENCIJA poslovni događaji bilježe se redosljedom unjihovog nastajanja što
osigurava uvid u kronologiju poslovanja subjekata u knjigovodstvenoj evidenciji se primjenjuje posebni (skraćeni) način
bilježenja već nastalih poslovnih promjena
KVANTITATIVNI VRIJEDNOSNI IZRAZ svaki poslovni događaj koji je predmet knjigovodstvene evidencije mora
imati vrijednosni izraz, tj. moguće ga je prikazati u monetarnom iznosu.
9
To je svođenje različitih poslovnih događaja na zajednički nazivnik što dalje omogućuje njihovo sumiranje i zbirno iskazivanje
NAČELO DOKUMENTIRANOSTI evidencija se provodi na temelju uredno sastavljenih i od ovlaštenih
osoba prtpisanih i prekontroliranih isprava (dokumenata) koji dokazuju nastanak poslovne promjene
NAČELO FORMALNOSTI tumači se dvojako: formalnost u smislu „pravila struke“ ili formalnost u
smislu evidencije na zakonom propisani način formalnost knjigovodstvene evidencije je najčešće kombinacija
navedenih elemenata, s tim da je ponekad dana prednost zakonskim propisima u odnosu na „pravila struke“ ili obrnuto
PRAVILA EVIDENCIJE U SUSTAVU DVOJNOG KNJIGOVODSTVA svaka poslovna promjena istovremeno se i u istom iznosu evidentira na
dugovnoj strani jednog (ili više) konta i na potražnoj strani jednog (ili više) konta
riječ je o dvostrukom promatranju ekonomskih kategorija jer se svaka poslovna promjena odražava na najmanje dva konta sa suprotnim značenjima (jedan konto „duguje“, drugi konto „potražuje“)
KONTO konto je nositelj podataka koji omogućuje pojedinačno praćenje stanja i
promjena ekonomskih kategorija koje su predmet računovodstvenog obuhvaćanja
konto sadrži:a) naziv pozicije (imovine, izvora imovine ili procesa koji se
evidentira)b) broj konta (šifru)c) datum nastanka poslovne promjened) dokument na osnovu kojeg je evidentirana promjenae) kratak opis promjenaf) vrijednosni iskaz promjene
broj konta -----naziv konta -----
datum dokument - isprava
opis poslovnog događaja
vrijednostduguje potražuje saldo
10
duguje potražujeplus
povećanjezaduženje
ulazkreiranje
dobit
minussmanjenjepriznanje
izlazodobrenje
kredit
11
BILANIČNE POSLOVNE PROMJENESvi bilanični poslovni događaji mogu se sumirati u tipične poslovne događaje koji izražavaju četiri vrste bilaničnih poslovnih promjena – kategorizacija njemačkog toriteričara Papea
1) KONCENTRIČNO KRETANJE povećanje aktive uz istovremeno smanjenje aktive za isti iznos promjene u strukturi aktive dok pasiva ostaje nepromijenjena samo kvalitativna promjena – mijenja se struktura imovine dok se
unupna suma bilance ne mijenja2) PERIFERNO KRETANJE
povećanje pasive uz istovremeno smanjenje pasive za isti iznos promjene u strukturi pasive dok aktiva ostaje nepromijenjena samo kvalitativna promjena – mijenja se struktira izvora imovine dok
se ukupna suma bilance ne mijenja3) CENTRIPETALNO KRETANJE
povećanje aktive uz istovremeno smanjenje pasive za isti iznos došlo je do kvalitativnih i kvantitativnih promjena u bilanci promjenjena je struktura aktive i pasive i povećan je zbir bilanci
4) CENTRIFUGALNO KRETANJE smanjenje aktive uz istovremeno smanjenje pasive za isti iznos došlo je do kvalitativnih i kvantitativnih promjena u bilanci promjenjena je struktura aktive i pasive i smanjen je zbir bilance
12
POSLOVNE KNJIGE
POSLOVNE KNJIGE evidencije u koje unosimo podatke o nastalim poslovnim događajima,
kako kronološki, tako i sustavno skup evidencija koje trgovačko društvo vodi da bi osiguralo potrebne
podatke o svom poslovanju
OBLIK POSLOVNIH KNJIGA ovisi o tehnici unosa podataka poslovnih promjena kod ručne i poluautomatizirane obrade podataka poslovne knjige vode
se u obliku slobodnih listova (kartoteka) ili uvezanih listova (oblik knjige) ako se poslovne knjige vode pomoću elektroničkog računala podaci se
unose na odgovarajuće nositelje
OBILJEŽJA POSLOVNIH KNJIGA poslovne knjige vode se sukladno načelima sustava dvojnog
knjigovodstva poslovne knjige se vode i zaključuju za poslovnu godinu, koja je jednaka
kalendarskoj godini neovisno o tehnici unosa poslovnih promjena, poslovne knjige moraju
biti utemeljene na načelu nepromjenjivog zapisa o nastalom poslovnom događaju
naknadna ispravka unesenog podatka provodi se kao nova knjigovodstvena stavka tako da bude vidljiv učinak promjene iz razlike novog, prethodnog podatka
ZAHTJEVI UNOSA
13
unos podataka u poslovne knjige organizira se i obavlja tako da osigurava (članak 9 ZOR-a)
zahtjeve kontrole unosa podataka ispravnost unesenih podataka čuvanje podataka mogućnost uporabe podataka mogućnosti dobivanja uvida u promet i stanje konta glevne knjige mogućnost uvoda u konologiju obavljenog unosa u poslovne knjige
PODJELA POSLOVNIH KNJIGA
1) TEMELJNE KNJIGEa) Glavna knjigab) Dnevnik
2) POMOĆNE KNJIGEa) Analitičke evidencijeb) Ostale pomoćne knjige
1) TEMELJNE KNJIGE:
a) GLAVNA KNJIGA osnovna poslovna knjiga u koju se sustavno i kronološki
upisuju poslovni događaji na imovini, obvezama, kapitalu, prihodima, rashodima i financijskom rezultatu
skup konta koji su u glavnoj knjizi razvrstani određenim redosljedom koji određuje kontni plan
nastaje raščlanjivanjem bilance na sastavne dijelove (za pozicije imovine i izvora imovine)
konta rashoda i prihoda otvaraju se na temelju knjigovodstvene isprave i poslovnoj promjeni
b) DNEVNIK osnovna poslovna knjiga u koju se kronoloskim redosljedom
evidentiraju svi knjigovodstveni poslovni događaji (dnevnik je kronološka evidencija)
upotreba dnevnika pomaže u otkrivanju pogrešaka (kontrolna funkcija dnevnika
14
dnevnik sadrži sve informacije o jednom poslovnom događaju na jednom mjestu – duguje i potražuje za dane poslovne događaje – bilježi se zajedno
način unosa podataka:(a)prijenosna metoda – upis poslovnih promjena u dnevnik
nakon čega se te iste zabilješke prenose u glavnu knjigu
(b)kopirna metoda – istodobno knjiženje u dnevnik i u glavnu knjigu
(c) računalna obrada podataka – glavna knjiga i dnevnik su datoteke (unos se obavlja samo jednom, a dalje se programskim naredbama prenosi u ostale evidencije)
VRIJEDNOST TRANSAKCIJA = VRIJEDNOST TRANSAKCIJAZABILJEŽENIHU = ZABILJEŽENIH U DNEVNIKUGLAVNOJ KNJIZI
2) POMOĆNE KNJIGE – dopuna glavnoj knjizi, razrada podataka
a) ANALITIČKA EVIDENCIJA SIROVINA I MATERIJALA – MATERIJALNO KNJIGOVODSTVO
b) ANALITIČKA EVIDENCIJA ZALIHA GOTOVIH PROIZVODA
c) ANALITIČKA EVIDENCIJA ZALIHA TRGOVAČKE ROBE – ROBNO KNIGOVODSTVO
d) ANALITIČKA EVIDENCIJA KUPACA – SALDA KONTI KUPACA
e) ANALITIČKA EVIDENCIJA DUGOTRAJNE IMOVINE
f) ANALITIČKA EVIDENCIJA PLAĆA
g) KNJIGA BLAGAJNE
h) KNJIGA DUGOTRAJNE IMOVINE – INVENTARA
15
DUGOTRAJNA IMOVINA
OBILJEŽJA DUGOTRAJNE IMOVINE: stalnost pojavnog oblika – to je imovina koja zadržava isti pojavni oblik
kroz duže razdoblje (duže od 1. god.) dugotrajna imovina nije namjenjena prodaji već se koristi u poslovnom
procesu ne troši se jednokratno, u jednom proizvodnom ciklusu, već se ista u
nepromijenjenom obliku unosi u više proizvodnih ciklusa zbog specifičnosti trošenja podliježe obračunu amortizacije
OBILJEŽJA I VRSTE NEMATERIJALNE DUGOTRAJNE IMOVINE nematerijalna dugotrajna imovina je neopipiljiva najčešće su to razna prava ili unaprijed plaćeni troškovi iz kojih će
poduzeće ostvariti određenu ekonomsku korist otežana je prenosivost te imovine nemogućnost njene pojedinačne prodaje zbog visoke povezanosti te
imovine s cijelinom poslovanja poduzeća (npr. osnivački izdaci, goodwill) VRSTE:
a) osnivački izdacib) izdaci za istraživanje i razvojc) patenti, licence, koncesije, zaštitni znacid) goodwill
16
OSNIVAČKI IZDACI smatraju se troškovima razdoblja – u bilanci su jedna od stavki
nematerijalne imovine to su izdaci početnih aktivnosti ili izdaci utemeljenja (osnivanja) pravnih
subjekata to su izdaci za studije i projekte u vezi s osnivanjem, izdaci za stručno
osposobljavanje, izrada statuta i pravilnika i sl.
IZDACI ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ IZDACI ZA ISTRAŽIVANJE
priznaju se kao rashodi u razdoblju u kojem nastaju aktivnosti su istraživanja aktovnosti koje imaju za cilj stjecanje novih spoznaja iznalaženje ocjena, konačnog izbora primjena istraživačkih
nalaza i drugih znanja iznalaženje alternativa za materijale, pronalaske istražuje alternative za materijale, pronalaske, proizvode,
postupke, sustave i usluge oblikovanje, dizajn, ocjenjivanje i konačan izbor mogućih
alternativa novih ili poboljšanih materijala, proizvoda, usluga IZDACI ZA RAZVOJ
tehnička provedivost nematerijalnog sredstva koje se dovršava je takva da će biti raspoloživo za uporabu ili prodaju
postoji namjera dovršenja nematerijalnog sredstva te njegova uporaba ili prodaja
postoji mogućnost uporabe ili prodaje nematerijalnog sredstva
PATENTI, LICENCIJE, FRANŠIZE, ZAŠTITNI ZNACI LICENCA je otkupljeno pravo korištenja tuđeg patentiranog izuma.
Kuplja licence znači npr. kupnju prava proizvodnje nekog proizvoda na neko vrijeme
FRANŠIZA je pravo koje se stječe kada jedno poduzeće plaća drugom naknadu za određeno poslovanje za točno određeno vrijeme, svrhu i područje. Npr. franšize u fast-food industriji
PATENT je isključivo pravo korištenja vlastitog pronalaska ili izuma kojega stječe izumitelj nakon registracije patenta od nadležne institucije. Stjecanje može biti interno ili eksterno
za korištenje patenta, licencije i franšize bitno je znati da li se naknada plaća unaprijed za više razdoblja (poslovnih godina) ili je ugovoreno plaćanje u obrocima. Ako su patent, licencija ili franšiza stečeni jednokratnom uplatom stjecatelj ih knjiži kao dugotrajno nematerijalnu imovinu
ZAŠTITNI ZNAK predstavlja simbol poduzeća po kojem je isto prepoznatljivo i razlikuje se od sličnih proizvođača i istovrsnih proizvoda. Zaštitni znak ima promidžbene ciljeve, a da bi se zaštitio od
17
zloporabe potrebno ga je patentirati. Zaštitni znak se može interno razvijati (ne priznaje se kao nematerijalna imovina) i može biti kupljen (priznaje se kao nematerijalna imovina)
GOODWILL „dobar glas“ je ugled poduzeća koji je rezultat njegove reputacije na
tržištu, monopola ili konkurentske snage goodwill se ne može izdvojeno identificirati i vrednovati i ne može se
samostalno kupovati i prodavati goodwill je sastavni dio vrijednosti trgovačkog društva kao cjeline i nije
mjerljiv kao izdvojena stavka interno srečeni goodwill ne iskazuje se kao stavka dugotrajne
nematerijalne imovine eksterno stečeni goodwill iskazuje se kao stavka dugotrajne
nematerijalne imovine goodwill se iskazuje kao stavka dugotrajne nematerijalne imovine ako je
proizašao iz postupka stjecanja drugog trgovačkog društva pri prodaji društva kao cjeline
iskazuje se u bilanci stjecatelja, a utvrđuje se kao razlika između plaćene kupovne cijene za trgovačko društvo koja je veća od ukupne tržišne vrijednosti imovine tog trgovačkog društva u trenutku stjecanja
spremnost da stjecatelj plati više od ukupne tržišne vrijednosti trgovačkog društva u trenutku stjecanja znači da je spreman platiti dodatan iznos za goodwill, jer očekuje natprosječnu ekonomsku korist od goodwilla u budućnosti
OBILJEŽJA I VRSTE MATERIJALNE DUGOTRAJNE IMOVINE imovina u materijalnom obliku (opipljiva, dodirljiva) zadržava isti pojavni oblik duže od godine dana ili neće biti utrošena u
jednom proizvodnom ciklusu svoju vrijednost postupno prenosi na nove učinke podjela:
a) zemljišta i šumeb) građevinski objektic) postrojenje i oprema (strojevi)d) alati, pogonski i uredski inventar, namještaj i transportna sredstvae) predujmovi za materijalna sredstvaf) stembene zgrade i stanovig) ostala materijalna imovina
NABAVA MATERIJALNE DUGOTRAJNE IMOVINE kupovinom na tržištu izradom u vlastitoj režiji razmjenom za drugo sredstvo poslovnim spajanjem državnom potporom dinancijskim najmom
18
inventurnim viškovima darivanjem
u troškove nabeve imovine uključeni su kupovna cijena (faktura dobavljača), carina i druge uvozne pristojbe za uvezena sredstva, svi izravni troškovi koji se mogu pripisati dovođenju sredstava u radno stanje za namjeravanu upotrebu, svi eventualni trgovinski popusti i odbici odbijaju se o prispjeću od kupovne cijene
u troškove nabave postrojenja i opreme uključujemo izdatke za projektnu i drugu dokumentaciju na temelju koje je kupljena odnosno izrađena ili dorađena oprema, troškovi utovara i istovara, prijevoza i pretovara, osiguranja u vrijeme prijevoza, preuzimanja i slično, izdaci za ugradnju i montažu opreme, provjeru tehničke ispravnosti opreme i slično
izdaci nabave građevinskih objekata su priprema gradilišta, projektna i druga dokumentacija na temelju koje je obavljena izgradnja građevinskog objekta, izdaci za dobivanje potrebnih dozvola za priključke na vodovodnu, plinsku i druge mreže, izdaci za uređivanje površina namjenjenih građevinskim objektima (pristupne ceste, staze...)
naknadni izdaci – naknadna ulaganja na dugotrajnu imovinu moguće je lučiti dvije vrste naknadnih izdataka vezanih za
postojeću dugotrajnu imovinu:a) izdatke koje treba kapitalizirati kroz uvećanje
bruto knjigovodstvenog iznosa postojeće imovine
b) izdatke koje treba prikazati kao rashode prilikom nastanka
naknadni izdatak na nekretnini, postrojenju i opremi priznaje se kao sredstvo, samo ako izdaci poboljšavaju stanje sredstva iznad njegovog prvobitno procjenjenog stanja
ako se naknadnim izdacima ne poveća nego samo obnavlja postojeća funkcija dugotrajne imovine takvi izdaci imaju karakter rashoda koji se dijele na:
a) troškove investicijskog održavanja koji nastaju neravnomjerno u dužim obračunskim razdobljima i u pogledu visine predstavljaju značajne iznose troškova
b) troškove tekućeg održavanje koji se ravnomjerno i kontinuirano pojavljuju tijekom razdoblja korištenja imovine u cilju održavanja svakodnevne funkcije te imovine
METODE PROCJENE – METODE VREDNOVANJA IMOVINE TROŠAK NABAVE je nepromjenjiv, lako ga je točno odrediti i kontrolirati.
Nepovoljan u uvjetima promjene cijena. Povijesni trošak = Trošak
19
kupnje + Troškovi nastali dovođenjem imovine u sadašnje stanje i na sadašnju lokaciju
TEKUĆI TROŠAK je iznos novca ili novčanih ekvivalenata potrebnih da se ista ili ekvivalsntna imovina nabavi u sadašnjosti
TRŠIŠNA VRIJEDNOST se često koristi kod financijskih instrumenata. Označava iznos koji se može dobiti od prodaje ulaganja na aktivnom tržištu – procjena po dnevnoj cijeni na dan sastavljanja bilance. Podložna je promjenama.
NETO UTRŽIVA VRIJEDNOST se koristi kao metoda procjene zaliha. Označava procjenjenu prodajnu vrijednost umanjenu za procjenjene troškove nužne da se obavi prodaja
NADOKNADIVA VRIJEDNOST se upotrebljava kod procjene nekrentina, postrojenja i opreme. Označava iznos za koji se očekuje da će se nadoknaditi od buduće upotrebe sredstva uključujući njegov ostatak vrijednosti kod otuđenja
FER VRIJEDNOST se sve više koristi kao metoda procjene imovine. „Iznos za koji sredstvo može biti razmjenjeno između obaviještenih i voljnih stranaka u transkciji pred pogodbom“ (MRS 16.6.)
TROŠKOVI POSLOVANJA
Troškovi su nužna ulaganja učinjena u svrhu postizanja učinaka (proizvodnju proizvoda, obavljanje usluga, nabavu trgovačke robe...). Troškovi su novčani izraz utrošaka sirovina, materijala, postrojenja i opreme, alata i pogonskog inventara, usluga drugih, plaća i nadnica koji nastaju u poslovanju. Vrijednost učinaka (proizvoda i usluga) izražena je kroz iznos troškova koji su nastali u svezi sa stvaranjem tih učinaka.
Troškovi ≠ Rashodi
KLASIFIKACIJA TROŠKOVA PREMA VREMENU NASTANKA POVIJESNI ILI PROŠLI su troškovi koji su nastali u prošlom obračunskom
razdoblju. To su troškovi na koje menadžment ne može utjecati i koji su prezentirani u financijskim i računovodstvenim izvještajima. Povijesni troškovi su prošle aktivnosti i poslovne odluke koje je menadžment poduzeo i donio u prošlom obračunoskom razdoblju
BUDUĆI ILI PLANIRANI su troškovi za koje se očekuje da će nastati u budućem obračunskom razdoblju. Budući troškovi predstavljaju aktivnosti i poslovne odluke koje menadžment želi poduzeti i ostvariti u budućem obračunskom razdoblju
KLASIFIKACIJA TROŠKOVA PREMA KRITERIJU DOSPJELOSTI
20
NEDOSPJELI TROŠkovi su knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine i zaliha (ulaznih i izlaznih). Postaju dospjeli kada se ta imovina utroši, proda ili na drugi način otuđi
DOSPJELI TROŠKOVI su rashodi.
KLASIFIKACIJA PREMA REAGIRANJU NA PROMJENE AKTIVNOSTI VARIJABILNI TROŠKOVI reagiraju na promjene u stupnju zaposlenosti
(stupnju iskorištenja kapaciteta), tako da rastu (padaju) usporedo s porastom (padom) iskorištenja kapaciteta. Osnovna obilježja varijabilnih troškova su da u masi raste i pada s promjenom razine aktivnosti. Dijele se na proporcionalno varijabilne (mijenjaju se u istoj proporciji kao i promjena razine aktivnosti), progresivno varijabilne (mijenjaju se brže od promjene zazine aktivnosti) i degresivno varijabilni (mijenjaju se sporije od promjene razine aktivnosti). Primjer varijabilnih troškova je utrošak materijala, energije, rada i slično.
FIKSNI TROŠKOVI ostaju jednaki (stalni), bez obzira na promjenu stupnja iskorištenja kapaciteta, tj. ne reagiraju na promjene u razini aktivnosti. Neovisno o stupnju iskorištenja kapaciteta nastaju zato što trgovačko društvo raspolaže s određenim proizvodnim kapacitetom. Primjer fiksnih troškova je amortizacija, osiguravanje i investicijsko održavanje dugotrajne imovine, troškovi administracije i uprave i sl.
MJEŠOVITI TROŠKOVI su varijabilni troškovi s fiksnim komponentama ili fiksni troškovi s varijabilnim komponentama
KLASIFIKACIJA PREMA NAČINU PRAĆENJA TROŠKOVA I. IZRAVNI (DIREKTNI) TROŠKOVI su troškovi nastali u poslovnom procesu
koji se mogu pratiti izravno po pojedinom učinku NEIZRAVNI (OPĆI, ZAJENDIČKI) TROŠKOVI su troškovi nastali u
poslovnom procesu koje je nemoguće odvojeno pratiti po učincima jer su zajednički troškovi za više učinaka, a čiji se raspored na učinke provodi primjenom različitih kriterija, postupaka i metoda
KLASIFIKACIJA PREMA NAČINU PRAĆENJA TROŠKOVA II. PRIMARNI troškovi konkretno sadržavaju trošak direktnog materijala,
sirovina, rezervnih dijelova i sl. koji se u procesu proizvodnje pretvaraju u učinke odnosno nositelje tih troškova. To su oni troškovi koji kvantitativno, ali i kvalitativno ulaze u gotove proizvode. Nastaju na određenom mjestu troška i mogu se izravno pripisati određenom nositelju troška
SEKUNDARNE troškove čine troškovi koji su preneseni s jednog mjesta troška na drugo mjesto troška
KONVERZIJSKI troškovi su svi troškovi koji nastaju u procesu konverzije sirovina i materijala u korisne učinke. Tu ubrajamo troškove direktnog rada te ostale opće troškove proizvodnje
KLASIFIKACIJA PREMA MOGUĆNOSTI UKLJUČIVANJA U VRIJEDNOST ZALIHA TROŠKOVI PROIZVODA izjednačavaju se s proizvodnim troškovima kao
troškovi nastali u proizvodnji proizvoda namjenjenih prodaji. Dijele se na dio koji ostaje zadržan kroz vrijednost zalihe kao imovina u bilanci (nedospjeli troškovi) i na dio koji postaje rashodima tekućeg
21
obračunskog razdoblja, u tijelu troškova koji se odnosi na prodane proizvode (dospjeli troškovi)
TROŠKOVI RAZDOBLJA se ne obračunavaju po proizvodima ili uslugama jer se u ukupno nastalom iznosu nadoknađuju iz rashoda u kojem se nastali
PODJELA TROŠKOVA PREMA PRIRODNIM VRSTAMA MATERIJALNI TROŠKOVI su troškovi sirovina i materijala, ambalaža i
sitnog inventara, utrošene energije, rezervnih dijelova, trošak materijala i dijelova za tekuće investicijsko održavanje objekta
TROŠKOVI USLUGA (PROIZVODNIH I NEPROIZVODNIH) su usluge izrade i dorade proizvoda, usluga prijevoza, održavanje objekta i opreme, istraživanja i razvoja, osiguranja imovine, usluge platnog prometa i banaka, promidžbe i reklame, komunalne usluge, ptt usluge, usluge savjetovanje itd
PRAVILA KNJIŽENJA TROŠKOVA konta troškova prilikom knjiženja uvijek duguju nastanak troškova može se sažeto svesti na dvije osnove:
a) troškovi koji nastaju kao posljedica trošenja imovine (dugotrajne i kratkotrajne) koja je do trenutka trošenja iskazana kao imovinab) troškovi koji nastaju kao posljedica povećanja obveza zbog korištenja (utroška) raznih vrsta usluga (budući da se te
usluge ne mogu iskazati kao imovina jer nemaju materijalni oblik postojanja. Visina tih troškova
određena je iznosom obveza prema dobavljačima, prema zaposlenima, ostalim obvezama iz poslovanja)
NAMJENE INFORMACIJA O TROŠKOVIMA VREDNOVANJE ZALIHA – menadžment mora znati koji se troškovi
uključeni u troškove zaliha poslovnog objekta UTVRĐIVANJE DOBITI – menadžment treba znati koji se troškovi
oduzimaju od prihoda u izvještaju o dobiti pri utvrđivanju dobiti za određeno razdoblje
FINANCIJSKO PLANIRANJE – menadžment upotrebljava informacije o troškovima pri planiranju i postavljanju financijskih ciljeva
KONTROLA POSLOVANJA – menadžment upotrebljava informacije o stvanrim troškovima za ocjenu izvršenja u odnosu na planirane troškove
ODLUČIVANJE – menadžment se mora često koristiti informacijama o troškovima pri izboru između alternativama
22
AMOTRIZACIJA
amortizacija je postupno trošenje dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine te vrijednosno izraženo prenošenje dijela vrijednosti te imovine na proizvode i usluge
problematika sustavne raspodjele troška nabave nastalog u svezi stjecanja dugotrajne imovine na buduća razdoblja tijekom procijenjenog vijeka trajanja
pritom se sučeljavaju troškovi nabave imovine raspoređeni na razdoblje s budućim prihodima kroz razdoblja koja poduzeće očekuje ostvariti od upotrebe dugotrajne imovine
POLITIKA AMORTIZACIJE IZBOR OSNOVICA ZA OBRAČUN AMORTIZACIJE
mogućnost izbora stope amortizacije primjene različitih metoda amortizacije izbor amortizacije prema predmetu – grupni ili pojedinačni
otpis izabrana politika amortizacije mora se dosljedno primjenjivati
DOMINACIJA IMOVINE KOJA SE AMORTIZIRA sredstva za koja se očekuje da će se koristiti duže od jednog
obračunskog razdoblja sredstva koja imaju ograničen korisni vijek trajanja
23
sredstva koja poduzeće drži za uporabu u proizvodnji ili prodaji robe ili pružanju usluga za iznajmljivanje drugima ili za administrativne svrhe
OSNOVICA ZA OBRAČUN AMORTIZACIJE bruto knjigovodstvena vrijendost – zasniva se na povijesnim
troškovima umanjenima za trošak nabave prednosti: dokumentacija je utemeljena na izvornim podacima,
pouzdana veličina koja se može lako kontrolirati, konstantna kroz cijelo razdoblje i zato je obračun amortizacije primjenom te osnovice jednostavan, pouzdan i ne izaziva velike troškove
rezidualna vrijendost = trošak nabave – ostatak vrijednosti
METODE OBRAČUNA AMORTIZACIJE1) FUNKCIONALNA – temelji se naučinku2) VREMENSKA – temelji se na vremenu
a) proporcionalnib) degresivnic) progresivni
VIJEK TRAJANJA korisni vijek trajanja dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine
može se izraziti u broju razdoblja u kojima se očekuje da će trgovačko društvo upotrebljavati imovinu koja se amortizira ili broju proizvoda ili sličnih jedinica za koje se očekuje da će trgovačko društvo ostvariti upotrebon te imovine
korisni vijek trajanja dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine mjerilo je za utvrđivanje stope amortizacije
stopa amortizacije = n (vijek trajanja) 100
u skladu s točkom 62. MRS 16. različite se metode mogu koristiti za sustavno raspoređivanje amortizirajućeg iznosa imovine tijekom njezinog vijeka upotrebe. Te metode uključuju: linearnu metodu, metodu opadajućeg salda i metodu jedinica proizvoda
u odnosu na prethodno rečeno prema MRS-u 16 ne preporuča se upotreba progresivnih metoda obračuna amortizacije
VREMENSKE METODE pri utvrđivanju vijeka upotrebe sredstva potrebno je razmotriti sljedeće
čimbenike: očekivanu upotrebu sredstva. Upotreba se ocjenjuje na osnovi
očekivanog kapaciteta sredstava ili fizičkog učinka
24
očekivano fizičko trajanje i trošenje koje ovisi o proizvodnim čimbenicima, kao što je broj smjena u kojima će se sredstvo koristiti, program popravka i održavanja u subjektu i briga o održavanju sredstva dok se ne koristi
tehničko i ekonomsko stareje koje proistječe iz promjena ili poboljšanja u procesu proizvodnje ili zbog promjene potražnje na tržištu za proizvodom ili uslugom koje daje sredstvo
zakonska ili slična ograničenja vezana uz korištenja sredstva, kao što je datum isteka najmova
POLITIKA PADAJUĆE (DEGRESIVNE) AMORTIZACIJE trošak amortizacije najveći je u prvoj godini, a zatim opada koristi svojstvo amortizacije da, osim što je to trošak, predstavlja izvor
financiranja poduzeća pogodna je za povećanje solventnosti jer se tako brže vraća uloženi
novac u dugotrajnu imovinu
POLITIKA RASTUĆE (PROGRESIVNE) AMORTIZACIJE osigurava najveći financijski rezultat u prvoj godini, a kasnije sve manji pogodna je za poduzeće koje želi što pije iskazati bolji financijski razultat
i tako povećati dividende, potražnju za dionicama i tečaj dionica, tj. privući ulagače (povećati kapacitet i obujam poslovanja)
POLITIKA LINEARNE METODE AMORTIZACIJE temelji se na obračunu amortizacije ovisno o iskorištenju imovine procjenjuje se ukupna količina učinaka koja će biti proizvedena u vijeku
trajanja imovine, zatim se vtvrđuje iznos amortizacije koji otpada na jedinicu učinka, tako da se stavljaju u odnos vrijendost imovine (osnovica za obračun amortizacije) s predviđenom količinom učinaka
ova je metoda promjenjiva kod obračuna amortizacije za imovinu, u pravilu, kraćeg vijeka trajanja i za imovinu čiji su učinci lako mjerljivi
npr. trošak nabave kamiona je 200.000kn, predviđeni vijek trajanja u km je 400.000km, u prvoj godini prijeđe 50.000km (25.000kn), s krajem 6. godine prošao je 400.000km, kamion je i dalje u funkciji, ali bez obračuna amortizacije
25
TROŠKOVI RADA
STRUKTURA PLAĆE plaća koju djelatnik prima za pokriće svojih osobnih potreba je neto
plaća iznos neto plaće uvećan za poreze i doprinose iz plaće čini bruto plaću osim toga bruto plaće su oporezovane doprinosima na plaću koje
predstavljaju obvezu poslodavca i za koji se uvećava trošak bruto plaće
neto plaća+ porezi i doprinosi
iz plaće= bruto plaća
+ doprinosi na plaće= bruto troškovi plaće
Plaća za izvršeni rad i naknada plaće sastoji se iz:a) Osnovne plaće utvrđene na temelju poslova koje radnik obavlja
prema mjerilima složenosti i uvjetima rada koji se najčešće utvrđuju pomoću koeficijenata
26
b) Dodataka na plaću za posebne i otežane uvjete rada (prekovremeni, rad nedjeljom, noćni rad, rad za blagdane...)
c) Stimulativnog dijela plaće kao oblik nagrađivanja radnika koji postižu natprosječne rezultate
d) Naknada plaće za razdoblje kada ne radie) Plaće u naravi su određeni primici u naravi (dobrima ili sulugama)
kao npr. korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate na kredite i druge pogodnosti koje poslodavci daju radnicima
Knjiženje plaće:Plaće se knjiže u:
a) Glavnoj knjizi na temelju zbirnih podataka iz platne listeb) Analitičkom knjigovodstvu plaća u kojem se za svakog radnika
vodi zaseban analitički konto sa svim podacima važnim za utvrđivanje prava iz rada i mjesečnog iznosa plaće pojedinca
Izračun bruto plaće za izvršeni rad u Zagrebu:RED. BROJ. OPIS IZNOS
1. Bruto plaća 6.000,002. Doprinosi iz plaće
mirovinsko – I. stup (15%) mirovinsko – II. stup (5%)
1.200,00900,00300,00
3. Dohodak 4.800,004. Osobni odbitak 1.600,005. Porezna osnovica 3.200,006. Porez (15%) 480,007. Prirez (za Zagreb 18%) 86,408. Isplata radniku 4.233,609. Doprinosi na plaću
za zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu za zapošljavanje
1.032,00900,0030,00
102,0010. Ukupni trošak plaće 7.032,00
trgovačko društvo je obvezno radniku prilikom isplate plaće uručiti obračun plaće iz kojeg je vidljivo na koji način je utvrđen iznos plaće i naknade plaće
Troškovi dnevnice i službenog puta:
27
dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu isplaćuju se za putovanja iz mjesta u kojem je mjesto rada radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto, a radi obavljanja određenih poslova njegovog radnog mjesta
dnevnice za službena putovanja jesu naknade za pokriće troškova prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik poslan na službeni put
iznos dnevnice su neoporezivi primici do određenog iznosa, a iznos iznad propisanog smatra se plaćom
osim dnevnice u troškove službenog putovanja uključuju se i naknade troškova prijevoza i naknade troškova noćenja u visini stvarnih troškova
Terenski dodatak i troškovi prijevoza na posao i s posla: terenski dodatak je nadoknađivanje povećanih dnevnih troškova koji
radniku nastaju zbog rada na terenu terenski dodatak u zemlji i inozemstvu isplaćuje se kada radnik boravi
izvan svojeg mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta njegove izdvojene poslovne jedinice (najmanje 30km)
pravo na terenski dodatak ostvaruje se za sve dane boravka na terenu, bez obzira da li se radi o radnim ili neradnim danima
terenski dodatak, dnevnica i naknada za odvojeni život međusobno se isključuju te se radniku za isto razdoblje može isplatiti samo jedna vrsta ovih primanja
naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim prijevoznim sredstvima u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne vozne karte
Potpore radnicima, prigodne nagrade, darovi i otpremnine:
Potpore mogu biti: potpore zbog invalidnosti radnika (neoporeziv iznos potpore do
2.500,00 kn godišnje) potpore za lsučaj smrti radnika (neoporezivi iznos potpore do
7.500,00 kn godišnje) potpore u slučaju smrti užeg člana obitelji (neoporeziv iznos
potpore do 3.000,00 kn godišnje) potpore zbog bolovanja dužeg od 90 dana (neoporezivi iznos
potpore do 2.500,00 kn godišnje)
Prigodnim nagradama smatraju se jubilarne nagrade i prigodne godišnje nagrade:
prigodnim godišnjim nagradama smatraju se isplate za Božić ili Uskrs (božićnica ili uskrsnica) ili isplate prije odlaska na godišnji odmor (regres). Ukupno utvrđen godišnji neoporezivi iznos je 1.6000,00 kn koji se može isplatiti po jednoj ili više osnova (npr. 1.000,00 kn za regres i 600,00 kn božićnice)
jubilarne nagrade ostvaruju se za određeni broj navršenih godina radnog staža kod istog poslodavca
28
dar radnicima može biti dar djetetu do 15 godina starosti u vrijendosti 400,00 kn (povodom dana Svetog Nikole ili Božića). Dar se može isplatiti u novcu i u naravi.
također poslodavac može tijekom godine dati radniku dar u vrijednosti do 400,00 kn godišnje, ali isključivo u naravi (darivanje dobara ili usluga)
Troškovi stručnog usavršavanja, školovanja i stipendiranja: troškovima stručnog usavršavanja smatraju se iznosi isplaćeni
za sudjelovanje radnika na seminarima, simpozijima, savjetovanjima, tečajevima i svim drugim oblicima stručnog usavršavanja
troškovi školovanja smatraju se školarine koje poduzeće plaća za svoje radnike u skladu s ugovorom o školovanju za stjecanje svih stupnjeva naopbazbe (srednja škola, više, sveučilišni studij, doktorat i sl.)
stipendije su isplaćene učenicima i studentima za redovito školovanje na srednjim, višim i visokim školama uz uvijet da učenik ili student nije s poduzećem isplatiteljem u ugovoru o nesamostalnom radu
ZALIHE SIROVINA I MATERIJALA
Imovina u obliku materijali ili dijelova, namjenjena trošenju u proizvodnji ili pružanju usluga.
evidentiraju se u:a) skladišnoj evidenciji – pojedinačno za svaku vrstu sirovine i
količinskib) analitičkom knjigovodstvu sirovina (materijalnom
knjigovodstvu) – pojedinačno, količinski i vrijednosnoc) u glavnoj knjizi – zbirno i vrijednosno
Nabava ili kupnja i skladištenje: sirovine se evidentiraju po troškovima kupnje (trošak kupnje = neto
fakturna vrijednost + ovisni troškovi nabave) neto fakturna vrijednost – faktura dobavljača bez pretporeza ovisni troškovi – faktura dobavljača umanjena za pretporez (ovisni
troškovi prijevoza, utovara, istovara, carina, trošarina)
Primjer:
29
ktura dobavljača za nabavljene sirovine 12.200 kn (od toga pretporez 2.200 kn). Faktura dobavljača za utovar 244 kn (pretporez 44 kn). Faktura dobavljača za pprijevoz i istovar 976 kn (pretporez 176 kn)
Kalkulacija:1. Neto fakturna vrijednost ..................................... 10.0002. Ukupni ovisni troškovi nabave sirovina .................... 1.000
utovara ............................................................ 200prijevoza i istovara .......................................... 800
3. Trošak kupnje (nabavna vrijednost) ................... 11.000
kupov. cijena fa. dob.(1) 10.000
ovisni troš. nab.(2) 200(3) 800
novac na žiro rač.So
(5) 2.42013.420 (5)
obračun11.000 (4)
obveze prem dob.(5) 13.420 12.200 (1)
244 (2)976 (3)
potraživanja za pretp
(1) 2.200(2) 44
(3) 176
2.420 (5)
zalihe mat.(4) 11.000
30
TEHNIKA PLANSKIH CIJENA vezana je uz evidenciju zaliha po planiranom trošku nabave razlozi korištenja:
o veća ažurnosto razlučivanje utjecaja cijene od utjecaja utroška na visinu troška
PLANIRANI TROŠAK NABAVE uvjeti korištenja: približnost planiranih troškova stvarnim troškovima
TROŠKOVI IZDANOG MATERIJALA = utrošak x planirana cijenaPLANIRANA CIJENA = trošak nabave planirane količine / količina razlika između planiranih i stvarnih troškova nabave iskazuje se na
korektivnom kontu ispravka vrijednosti
TEHNIKA PLANSKIH CIJENA planska cijena odgovara stvarnoj cijeni jer konto razlike između
planiranih i stvarnih troškova ih izjednačava ako se utrošak materijala evidentira po planiranim cijenama nakon
obračuna odstupanja odgovara obračunu utroška po prosječnoj stvarnoj cijeni
izračun odstupanja:potražni promet konto zaliha x saldo konto odstupanja od planskih cijena = dugovni promet konto zaliha
UTROŠAK MATERIJALA utrošak materijala je količina materijala koja se sa zaliha izdaje u
proizvodnju izražen je u naturalnim jedinicama mjere: kg, m, l... TROŠAK – vrijednosno izražen utrošak sirovine trošak = utrošak x trošak nabave nabavlja se isti materijal po različitim troškovima nabave, pitanje
vrednovanja utroška metode obračuna troška zaliha:
metode specifične identifikacije metode FIFO metode ponderiranog prosječnog troška nije dopuštena primjena metode LIFO
PROSJEČNA PONDERIRANA CIJENA prosječna ponderirana cijena = vrijednosno stanje zaliha prije utroška /
količinsko stanje zaliha prije utroška materijale izdajemo sa skladišta po izračunatoj cijeni:
dat. dokument opis ulaz izlaz stanje cijena duguje potražuje
saldo
01.01. inventar stanje 1000 - 1000 10,00 10.000 10.00006.01. primili nabava 600 - 1600 12,00 7.200 17.20010.01. primili nabava 400 - 2000 14,00 5.600 22.80015.01. izdatnica utrošak - 1200 800 11,40 13.680 9.120
FIFO METODA OBRAČUNA
prva ulazna cijena je jednaka prva izlazna cijena – to znači da ćemo mat. izdavati po cijeni prve nabave tako dugo dok tu zalihu ne potrošimo, nakon toga koristimo cijene kronološkim redom
dat. dokument opis ulaz izlaz stanje cijena duguje potražuje saldo01.01 inventar stanje 1000 1000 10,00 10.000 10.00006.01. primitak nabava 600 1600 12,00 7.200 17.20010.01. primitak nabava 400 2000 14,00 5.600 22.80015.01. izdatak utrošak 1000 1000 10,00 10.000 12.80015.01. izdatak utrošak 200 800 12,00 2.400 10.400
USPOREDNI PRIKAZ METODA OBRAČUNAmetoda FIFO PROSJ. POND. CIJENAULAZ 22.800 22.800IZLAZ 12.400 13.680
STANJE 10.400 9.120
OTUĐENJE SIROVINA najčešći načini otuđenja:
rashodovanje – kada sirovine nisu fizički sposobne za korištenje (istek roka, kvar, lom,...)
uništenje – kao posljedice elementarnih nepogoda inventurni manjak prodaja
prodaja - sirovine i materijal nisu nabavljeni radi prodaje, ali ako trgovačko društvo odluči prodati ih, knjiženje se provodi kao i svaka prodaja
prihodi od prodaje – prodajna vrijednost rashodi prodaje – trošak nabave prodanog materijala (potražno knjiženje
na konto zaliha, dugovano na konto rashoda prodaje)
PRIJENOS TROŠKOVA
s aspekta načina rasporeda i daljnjeg tijeka troškova poslovanja iskazana za obračunsko razdoblje izdvajaju se u dvije skupine djelatnosti odnosno trgovačka društva koja obavljaju te djelatnosti i to su:
Trgovačka društva koja proizvode proizvode Trgovačka društva koja obavljaju djelatnost trgovine i trgovačka
društva koja obavljaju uslužne djelatnosti razlike između trgovačkih društava koji proizvode proizvode i trgovačkih
društava koji obavljaju uslužne djelatnosti i djelatnosti trgovine su u načinu prijenosa troškova poslovanja. Razlike proizlaze iz načina, odnosno vremena nadoknađivanja iz ukupnog prihoda troška koji su iskazani kao troškovi poslovanja određenog obračunskog razdoblja
RAČ. NAČELO PRIJENOSA TROŠKA iznosi troškova iskazani na kontima troškova poslovanja postaju rashodi
onog obračunskog razdoblja u kojem se nadoknađuju iz ukupnog pihoda za prijenos troškova primjenjuje se načelo sučeljavanja prema kojem se
prihodima razdoblja sučeljavaju (iz prihoda se nadoknađuju) rashodi koji se odnose na ostvarene (priznate) prihode istog razdoblja odnosno koji su s njima povezani
PRIJENOS TROŠKOVA KOD USLUŽNIH DJELATNOSTI I TRGOVINE trgovačka društva koja ostvaruju prihode obavljanjem ulsuga nemaju, u
pravilu, u imovini zalihe usluga sve obavljene usluge su isporučene po toj osnovi priznat je prihod u obračunu razdoblje proizlazi da se ukupno nastali iznosi troškova poslovanja u određenim
obračunskim razdobljima odnose na prodane usluge toga razdoblje, tj. na prihode tog razdoblja
kod trgovačkih društava uslužnih djelatnosti ukupno nastali troškovi iskazani u određenom obračunskom razdoblju su rashodi toga razdoblja i nadoknađuju se iz prihoda toga razdoblja
na kontima troškova poslovanja prema kriteriju prirodne vrste troškova iskazana je praktično struktura rashoda nastalih tijekom razdoblja odnosno poslovne godine
trgovačka društva koja obavljaju djelatnost trgovine na malo i trgovine na veliko primjenjuju isti postupak prijenosa troškova kao i trgovačka društva koja obavljaju uslužne djelatnosti
trgovačka društva koja obavljaju djelatnost trgovine na veliko i trgovine na malo ostvaruju prihod prodajom nabavljene trgovačke robe
u strukturi rashoda trgovačkog društva u djelatnosti trgovine zzdvajaju se vdije osnovne skupine rashoda: nabavne cijene (trošak nabave) prodane robe i troškovi trgovine
ukupni iznos troškova trgovine nastao tijekom poslovne godine rashod je istog razdoblja i nadoknađuje se iz prihoda od prodaje robe, odnosno iz ostvarene razlike u cijeni
u zalihama trgovačke robe ne mogu se zadržavati troškovi trgovine
TROŠKOVI
vrijednosno izraženi utrošci elemenata proizvodnog (poslovnog) procesa nastaju kao posljedica trošenja (smanjenja) imovine ili povećanja obveza
STRUKTURA PLAĆEbruto plaća- doprinosi iz plaće (osnovica je bruto plaće)=dohodak- porez i prirez= neto plaća- obistave (krediti, sindikat)= iznos za isplatu radniku+ doprinosi na plače (osnovica je bruto plaća)
SPECIFIČNOST EVIDENCIJE TROŠKOVA
VREMENSKO RAZGRANIČENJE TROŠKOVA provodi se u slučaju kad:
izdatak nastane odjednom velikog je iznosa korist donosi kroz duže vremensko razdoblje
ciljevi vremenskog razgranićenja su realniji prikaz troškova odnosno financijskih rezultata
vrste vremenskih razgraničenja troškova:
a) aktivna vremenska razgraničenja (AVR – plaćeni trošak budućeg vremenskog razdoblja i nedospjela naplata prihoda)
slučaj: 1. zadatak 2. trošak primjer: unaprijed plaćena najamnina, unaprijed plaćena
premija osiguranja cilj: ravnomjerno rasporediti trošak na cijelo vrijeme
na kraju razdoblja razgraničenja S0 na kontu AVR
b) pasivna vremenska razgraničenja (PVR) slučaj: 1. trošak 2. izdatak primjer: obračun troškova grijanja, obračun troškova reklame provodi se na temelju predračuna (plana) troškova na kraju godine konačni obračun – zaključak konta
vremenskog razgraničenja (usporedba planirano i ostvareno, te knjiženje (sortiranje) razlike do iznosa stvarnog troška)
zaključak konta PVR provodi se na kraju poslovne godine
DUGOROČNA REZERVIRANJA ZA RIZIKE I TROŠKOVE specifična obveza – neizvjestan iznos i rok dospjeća odnosi se na vjerojatne buduće troškove (obveze) koji će nastati zbog
sadašnjih aktivnosti, npr. troškovi garancija, sudskih sporova, otpremnina, obnavljanja prirodnih bogatstava...
u trenutku evidencije rezerviranja nema izdatka novca podloga je načelo poreznosti (neizvjesnost poslovanja) i odluka uprave
(dokument za knjiženje) zloupotreba – direktno smanjivanje dobiti (zloupotreba načela
opreznosti)
OBVEZE1) KLASIČNE
posljedica primitka robe ili usluga poznat iznos i rok dospjeća knjiženje: imovina/obveza ili trošak/obveza
2) REZERVIRANJA nema robnog toka (procjenjeni budući izdaci zbog sadašnjih ili
prošlih aktivnosti) iznos i rok dospjeća nepoznati knjiženje: trošak/obveza
Primjer: - dugoročna rezerviranja za rizik i troškovePoduzeće „X“ prodalo je gotovih proizvoda u vrijednosti 500.000 kn uz garantni rok 2 godine. Menadžment je procijenio da će troškovi popravka u garantnom roku iznositi:
a) 1% prodajne vrijednostib) 5% prodajne vrijednostic) 10% prodajne vrijednosti
Svi drugi troškovi poslovanja iznose 400.000 kn. Utjecaj na dobit u 1. godini – kratkoročna dimenzija
prodajna vrijednost
prihodi troškovi rezerviranje
ostali troškovi
poslovanja
ukupni troškovi
bruto dobit
1% 500.000 5.000 400.000 405.000 95.0005% 500.000 25.000 400.000 425.000 75.000
10% 500.000 50.000 400.000 450.000 50.000
Dugoročna dimenzija – utjecaj na vremensku alokaciju financijskih rezultata po nastanku stvarnih troškova popravka provodi se nautralizacija 2x
knjiženog troška garancije – prihodi od ukidanja dugoročnih rezerviranja ukoliko uopće ne dođe do troškova garancije, knjiženi iznos troškova
treba po isteku roka garancije oprihodovati na kraju garantnog roka obveze po osnovi rezerve mora biti jednaka nuli
Knjiženja:predviđeni iznos troškova rezerviranja 45x/95xstvarno nastali troškovi garancija 419/220prihodovanje rezerviranja za stvarno nastaliiznos troška (neutralizacija 2x knjiženog troška) 95x/758
45x – trošak rezerviranja95x – dugoročne obveze po osnovi rezerviranja419 – trošak garancija220 – dobavljači758 – prihodi od ukidanja dugoročnih rezerviranja
OBRAČUN TROŠKOVA POSLOVANJA provodi se na kraju obračunskog razdoblja troškovi se primarno evidentiraju po prirodnim vrstama za potrebe
internih korisnika, utvrđivanje odgovornosti za nastanak troškova, izrade kalkulacija itd., provodi se analitička razrada troškova
sukladno MRS-ovima zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda se ne vode po punoj cijeni koštanja već po jendom dijelu troškova tzv. troškova proizvoda
ukupne troškove potrebno je razvrstati na troškove proizvoda i troškove razdoblja te sukladno tome na kraju obračunskog razdoblja izvršiti prijenos troškova
kod neproizvodnih poduzeća (uslužnih, trgovačkih), svi troškovi poslovanja su ujedno i troškovi razdoblja, tj. rashodi koji se moraju pokriti iz ukupnog prihoda u razdoblju kad su i nastali
KONTROLA TROŠKOVA značajna menadžerska aktivnost kontrola izvještaja:
planirano / ostvareno - 200x god. (odstupanja) struktura troškova – 200x god. ostvareno/ostvareno kroz razdoblja 200x-200y (trend)
kontrola knjiženja – skrivanje dobiti/gubitka
KALKULACIJE
računski postupak utvrđivanja određene cijene (nabavne, prodajne, proizvodne...)
pomoću kalkulacija troškovi se raspoređuju na pojedine nosioce (proizvode ili usluge)
vrste kalkulacija:a) predračunske kalkulacijeb) obračunske kalkulacije
struktura kalkulacije zavisi od metode kalkulacije metoda kalkulacije zavisi od specifičnosti proizvodnog procesa sve metode raspoređuju ukupne troškove – različite metode-različiti
troškovi
metode kalkulacije:1) diviziona
a) čista diviziona kalkulacijab) kalkulacija pomoću ekvivalentnih brojeva
2) dodatnaa) sumarnab) elektivna
3) vezanih proizvoda4) kombinirana
ČISTA DIVIZIONA KALKULACIJA upotrebljava se kod proizvodnje samo jednog proizvoda (npr. masovna
proizvodnja= jedinična cijena = ukupni trošak / ukupna količina
KALKULACIJA POMOĆU EKVIVALENTNIH BROJEVA upotrebljava se kod proizvodnje sličnih proizvoda sa sličnom strukturom
troškova (npr. lim različite debljine, kruh različite težine...) koristi tehničke normative apsorbiranja troškova (ekvivalentne brojeve)
DODATNA - SUMARNA KALKULACIJA koristi se kod proizvodnje različitih proizvoda sa različitom strukturom
troškova indirektni troškovi raspoređuju se na pojedine proizvode pomoću
određenih „ključeva“
DODATNA – ELEKTIVNA KALKULACIJA složeniji oblik dodatne kalkulacije troškovi se detaljnije diferenciraju po fazama proizvodnje
KALKULACIJA VEZANIH PROIZVODA upotrebljava se u slučaju kada se uz iste troškove proizvodi više
proizvoda, tj. glavni proizvod i nusproizvod (sporedni proizvod) troškovi se primarno diferenciraju na glavni proizvod te ostale
nusproizvode
KOMBINIRANA KALKULACIJA kombinacija prethodnih metoda
marža, odnosno rabat = dio prihoda koji služi za pokriće troškova te ostvarivanje određene zarade
SUSTAV MARŽEfakturna vrijednost 800 kn+ zavisni troškovi 200 kn = nabavna vrijednost 1000 kn+ marža (50%) 500 kn = prodajna vrijednost bez PDV-a 1500 kn+ PDV (22%) 330 kn = prodajna vrijednost sa PDV-om 1830 lm
SUSTAV RABATAprodajna vrijednost sa PDV-om- PDV= prodajna vrijednost bez PDV-a- rabat= nabavna vrijednost
kalkulacije u trgovini
sustav marže sustav rabata
PRIHODI I RASHODI- UTVRĐIVANJE REZULTATA -
utvrđivanje i raspodjela dobiti:
prihodi- rashodi= bruto dobit- porez=neto dobit- rezerveiznos za raspodjelu
PRIHODI povećanje ekonomske koristi – povećanje kapitala, osim povećanja koje
proizlazi iz uplata vlasnika povećanje imovine, smanjenje obveza vrste prihoda: redovni i izvanredni
RASHODI smanjenje ekonomske koristi – smanjenje kapitala, osim smanjenja koje
proizlazi iz raspodjele vlasnika smanjenje imovine, povećanje obveza vrste rashoda: redovni i izvanredni
PRIHODI – RASHODI = FINANCIJSKI REZULTAT (dobit ili gubitak)
NAJZNAČAJNIJE VRSTE PRIHODA: PRIHODI OD PRODAJE PROIZVODA
nastaju prodajom proizvoda ili usluga priznaju se u visini prodajne (fakturne) vrijednosti (bez PDV-a) priznaju se u trenutku isporuke robe ili usluge
FINANCIJSKI PRIHODI nastaju kao posljedica ulaganja u financijsku imovinu najznačajniji financijski prihodi su kamate i dividende te pozitivne
tečajne razlike kamate se priznaju sukladno razdoblju na koje se odnose dividende se priznaju na temelju odluke, odnosno obavjesti o
izglasanoj dividendi pozitivne tečajne razlike se priznaju kada se utvrdi tečajna
razlika, tj. po izvršenoj uplati
NAJZNAČAJNIJE VRSTE RASHODA RASHODI OD PRODAJE PROIZVODA (POSLOVNI RASHODI)
nastaju prodajom proizvoda ili usluga priznaju se u visini nabavne (proizvedene) vrijednosti priznaju se u trenutku (razdoblju) isporuke robe ili usluge
FINANCIJSKI RASHODI nastaju kao posljedica korištenja tuđih novčanih sredstava najznačajniji financijski rashodi su kamate te negativne tečajne
razlike kamate se priznaju sukladno razdoblju na koje se odnose negativne tečajne razlike se priznaju po izvršenoj uplati dividende nisu rashodi
RASHODI PO OSNOVI VRIJEDNOSNOG USKLAĐENJA IMOVINE (OTPIS IMOVINE) nastaju zbog oštečenja, zastarijevanja ili trajnog pada vrijednosti
imovine (izvanredni rashodi) primjena načela opreznosti (načelo niže vrijednosti – imovinu treba
vrednovati po nabavnoj, odnosno neto prodajnoj vrijednosti zavisno od toga koja je vrijednost niža)
direktno utječe na smanjenje financijskog rezultata odluku o iznosu vrijednosnog usklađenja donosi menadžment
SPECIFIČNOST EVIDENCIJE PRIHODA:1) AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA
javljaju se u specifičnim slučajevima kod prihoda za koje nisu izdani računi ili nije dospjela njihova naplata, npr. obračunate kamate, tantijeme ili dividende
knjiženjenedospjela naplata prihoda
Xprihodi od kamata
X
2) PASIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA javljaju se u slučajevima kada je prodaja (isporuka) izvršena, a nisu
ostvareni svi uvjeti za priznavanje prihoda (npr. neizvjesna naplata)
PRIZNAVANJE PRIHODA temeljna načela
1) načelo nastanka događaja – fakturirana realizacija2) načelo opreznosti – prihod se prizna kad je siguran, rashod kad je
moguć3) načelo sučeljavanja prihoda i rashoda – utvrđivanje dobiti
ukoliko nisu ostvareni osnovni uvjeti za priznavanje prihoda – priznavanje prihoda treba odgoditi (PVR)
Primjer:U toku obračunskog razdoblja prodano je proizvoda u vrijednosti 500,000.00 kn. Menadžment je procijenio:
a) svi uvjeti za priznavanje prihoda su ostvarenib) 5% prihoda je neizvjesno glede naplatec) 30% prihoda je neizvjesno glede naplate
Troškovi poslovanja su 300,000.00 kn...
POZICIJA VARIJANTA
FAKTURA ODGOĐENO PRIZNANJE
OPRIHODOVANO
TROŠKOVI POSLOVANJA
ISKAZANA BRUTO DOBIT
a) 0% 500,000 - 500,000 300,000 200,000b) 5% 500,000 25,000 475,000 300,000 175,000c) 30% 500,000 150,000 350,000 300,000 50,000
43
KAPITAL
kapital je dio imovine koji pripada vlasnicima, ostatak imovine nakon odbitka obveza (...I=O+K --- K=I-O...)
struktura kapitala: uloženi i zarađeni
Struktura kapitala prema ZOR-u:I. UPISANI KAPITALII. PREMIJE NA EMITIRANE DIONICEIII. REVALORIZACIJSKE REZERVEIV. REZERVE
1. ZAKONSKE REZERVE1. REZERVE ZA VLASTITE DIONICE1. STATUTARNE REZERVE1. OSTALE REZERVE
V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAKVI. DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE GODINE
STRUKTURA KAPITALA ZAVISI OD PRAVNOG OBLIKA PODUZEĆA
FORMIRANJE DIONIČKOG KAPITALA:1) EMISIJA DIONICA:
OBIČNE ILI REDOVNE DIONICE – predstavljaju idealne dijelove u kapitalu d.d.; daju glasačka prava, daju pravo na dividendu koja zavisi od financijskog rezultata; pravo na udio u likvidacijskoj masi
PREFERENCIJALNE ILI POVLAŠTENE DIONICE – kvazivlasnički vrijednosni papiri – po svojim obilježjima nalaze se između dugoročnih vrijednosnih papira i dionica; ne daju glasačka prava; daju pravo na fiksnu dividendu (%) – prioritetna isplata; pravo na udio u likvidacijskoj masi
44
dionice se emitiraju na sljedeće načine:prodaja dionica za novacprodaja dionica za nenovčanu imovinu i usluge
2) REVALORIZACIJSKE REZERVE nastaju kao posljedica revalorizacije imovine (revalorizirati =
ponovno vrednovati) revalorizacija imovine provodi se u inflatornim uvjetima – razlog:
prihodi se vrednuju po tekućim – tržišnim vrijednostima troškovi (rashodi) po povijesnim – nabavnim vrijednostima posljedica: nerealno iskazan financijski rezultat koji nije posljedica
dobrog poslovanja već porasta cijena revalorizacija se provodi pomoću indeksa porasta cijena sprijećava preljevanje tzv. sustance u potrošnju revalorizacija se u pravilu, provodi na imovini – obveze se vrednuju
sukladno uvjetima ugovora3) ZARAĐENI KAPITAL
nastaje kao posljedica pozitivnih poslovnih rezultata (prihodi>rashodi)
struktura zarađenog kapitala (proizlazi iz raspodjele neto dobiti): rezerve (5%) zadržana dobit ili preneseni gubitak dobit ili gubitak tekuće godine
4) IZGLASAVANJE I ISPLATA DIVIDENDI DIVIDENDE – naknada vlasnicima, povrat ulaganja u vlasničke
vrijednosne papire – dionice; izglasavaju se iz dobiti – iznos zavisi od ostvarenih rezultata i odluke skupštine d.d.
IZGLASAVANJE --- VRIJEME: nakon usvajanja završnog računa ili poslije toga... UVJETI: postojanje neto dobiti ili zadržane dobiti iz prethodnih razdoblja... VRSTE DIVIDENTI: novčane, nenovčane
5) GUBITAK I POKRIĆE GUBITKA GUBITAK je negativan financijski rezultat, „višak“ rashoda nad
prihodima, smanjuje kapital vlasnika, iskazuje se u izvještaju o dobiti i u bilanci i dijeli se na gubitak do visine kapitala i na gubitak iznad visine kapitala
POKRIĆE GUBITKA je regulirano odredbama ZOR-a i pokriva se iz rezervi i zadržane dobiti prethodnih razdoblja; iznos nepokrivenog gubitka iskazuje se u početnoj bilanci naredne godine kao preneseni gubitak i bit će pokriven iz budućih zarada u narednim obračunskim razdobljima
45
ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
analiza je postupak primjene različitih analitičkih instrumenata i postupaka pomoću kojih se podaci iz financijskih izvještaja pretvaraju u informacije relevantne za upravljanje
bilanca pokazuje financijski položaj, a račun dobiti i gubitka pokazuje uspješnost poslovanja
INSTRUMENTI I POSTUPCI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA HORIZONTALNA ANALIZA temelji se na komparativnim financijskim
izvještajima VERTIKALNA ANALIZA temelji se na strukturnim financijskim izvještajima ANALIZA IZMEĐU POKAZATELJA se temelji na pojedinačnim
pokazateljima ili skupini pokazatelja
SKUPINE FINANCIJSKIH POKAZATELJA (na temelju bilance i izvještaja o dobiti) likvidnost – odnos kratkotrajne imovine i kratkotrajnih obveza zaduženost – odons ukupnih obveza i ukupne pasive ili aktive aktivnost – odnos prihoda i imovine rentabilnost – odnos dobiti i ukupne imovine profitabilnost – odnos dobiti i ukupnog prihoda investiranja – odnos dobiti i broja dionica ekonomičnost – odnos prihoda i rashoda
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI nezaobilazna podloga za ocjenu kvalitete poslovanje, tj, za ocjenu
boniteta – realnost financijskih izvještaja
46
top related