Psihosocijalna Klima i Komunikacija u Nastavi

Post on 10-Apr-2016

143 Views

Category:

Documents

11 Downloads

Preview:

Click to see full reader

DESCRIPTION

Pedagogija

Transcript

PSIHOSOCIJALNA KLIMA PSIHOSOCIJALNA KLIMA I KOMUNIKACIJA U I KOMUNIKACIJA U

NASTAVINASTAVI

• Psihosocijalna klima skole oznacava skup svih okolnosti(fizickih,psiholoskih i socijalnih) u kojima se odvija proces vaspitanja i obrazovanja kao i mrezu odnosa koji postoje medju ucesnicima vaspitno-obrazovnog procesa(nastavno i drugo osoblje skole,ucenici kao i njihovi rodjitelji )

• Psihosocijalna klima zavisi od sireg socijalnog konteksta kao sto su velicina i stepen urbanizovanosti mesta u kojem se skola nalazi,sociodemografska struktura ucenika,prostorni i materijalni usoli u kojima skola radi itd..

• Pokazatelji psihosocijalne klime su norme,pravila ponasanja i sistem vrednosti koji vaze u skoli ,medjusobni odnosi ucenika,odnosi izmedju nastavnika i ucenika , odnosi medju clanovima skolskog kolektiva.

• Kada se govori o psihosocijalnoj klimi u razredu misli se na karakteristike interakcije i kvalitet interpersonalnih odnosa izmedju ucenika i nastavnika i izmedju samih ucenika

• Skole i druge zajednice (poput porodice,grupe vrsnjaka,radne organizacije) razlikuju se medjusobno po pogledu psihosocijalne klime koja moze biti manje ili vise povoljna odnosno nepovoljna

• Pokazatelji povoljne psihosocijalne klime u skoli su uzajemno postovanje ucenika i nastavnika,korektni odnosi medju clanovima skolskog kolektiva,uspesna saradnja skole sa roditeljima.

• Pokazatelji povoljne psihosocijalne klime u razredu jesu grupna kohezivnost i solidarnost medju ucenicima sto znaci da nema izolovanih i odbacenih ucenika,ucenici mogu da racunaju na razumevanje i pomoc drugova iz razreda a takodje su i sami spremni d apruze pooc i podrsku.

• U skolama u kojima postoji nepovoljna psihosocijalna klima zastupljeni su razliciti oblici agresivnog ponasanja kao sto su tuce kradje,unistavanje skolske imovine,koriscenje alkohola,droge,zlostavljanje ucenika od strane nastavnika i obrnuto..

Uloga nastavnika• Pod pojmom uloga podrazumeva se

skup prava i duznosti povezanih sa polozajem odredjenog pojedinca.

• Skup uloga-vecina uloga povezana sa izvesnim brojem drugih uloga

• Tenzija,napetost i konflikt uloge• Projekcija lika

• Projektovati lik znaci svesno usvajati stil ponasanja i teziti ka idetifikaciji sa tim stilom.

• Igre uloga i projekcija lika Igre uloga i projekcija lika predstavljaju cinjenicu nezaobliznu predstavljaju cinjenicu nezaobliznu u proucavanju intrapersonalnih u proucavanju intrapersonalnih odnosaodnosa

• Priroda odnosa izmedju ucenika i nastavnika je takva da se oni nalaze u jednoj situaciji koju obelezavaju 2 karakteristike:

1. impersonalnost(prava i duznosti)2. interpersonalnost(naklonost,simp

atija i prijateljstvo)

Principi efikasne komunikacije u nastavi

• Komunikacija je slozen proces koji odredjuje medjuzavisnost ponasanja ucenika u vaspitno-obrazovnom procesu.

• Pedagoska komunikacija predstavlja izraz sustinskih shvatanja nastave,njene organizacije,postavljenih ciljeva i zadataka,koriscenih metoda rada itd..

• Heuristicka nastava• Programirana nastava• Problemska i egzemplarna nastava• Mentorska nastava

• Najslozeniji i najtezi zadatak pedagoske komunikacije je izazivanje aktivnosti

• Interakcija izmedju nastavnika i ucenika uspostavlja se komunikacijom koja moze biti verbalna i neverbalna.

• Verbalna ili lingvisticka komunikacija odvija se putem reci(pod kontrolom svesti).

• Neverbalna se odvia pokretima I prostornim odnosima (pod uticajem nesvesnih delova licnosti)

• Osnovni principi i karakteristike efikasne komunikacije:

• Uvazavanje svakog ucenika u odeljenju• Orjentacija na pozitivne aktivnosti I ponasanja• Podsticanje inicijative ucenika u komunikaciji• Reverzibilitet u komunikaciji• Emocionalna dimenzija u komunikaciji• Empaticnost u komunikaciji sa decom

Brounove karakteristike skladne

komunikacije• Koriscenje tehnika aktivnog slusanja• Koriscenje govora tela i facijalne

ekspresije• Izbegavanje prepreka u komunikaciji• Pokazivanje empatije za strahove i

frustracije ucenika• Koriscenje stila komunikacije koji je u

skaldu sa kulturom i razumljiv ucenicima

• Santroh preporucuje da se komunikacija zasniva na “ja porukama” a da treba izbegavati “ti poruke”.

• Rodzers navodi tri uslova za dobar odnos sa ucenikom:

1. prirodnost2. poverenje u ucenika i njihovo

bezuslovno prihvatanje3. empaticnost

• Najcesce smetnje u komunikaciji nastavnik-ucenik

• Naše škole su nedovoljno efikasne u polu komunikacije nastavnik-učenik,kao glavni razlozi izdvajaju se i dalje postojeći tradicionalni odnos i način rada,nekvalitetna i jednosmerna komunikacija i pasivna pozicija učenika.

• Najcesce smetnje koje nastavnici ističu:• Preopterećenost razreda tj. veliki broj

djaka(preko 30),ne može postojati kvalitetna komunikacija.Takodje napominju i obimnost nastavnog rada koje treba da se predje u roku,po planu i programu,te cilj postaje prelaženje gradiva a ne uspostavljanje komunikacije.

• Nedostatak vremena direktno utiče na komunikaciju.Neadekvatnost i nesposobnost nastavnika da ostvari konkretnu kvalietnu komunikaciju zbog obrazovanja koje su primili,koje je bilo okrenuto tradicionalnoj nastavi u kojoj dominira jednosmerna verbalna komunikacija

• Šta učenici smatraju kao problem:

• nedostatak slobodnog izražavanja. Od raspolozenja nastavnika zavisi dvosmerna komunikacija, ne vlada ravnopravnost nastavnika prema učenicima(favorizovanje najboljih). Nastavniku nedostaje pristup koji bi omogućio učestvovanje većeg broj a učenika kao i nedostatak razumevanja za stanje učenika,potrebe,mogućnosti,želje,osećanja.

• Uklučivanje učenika zavisi najviše od nastavnika,njihovih ličnih ne pedagoških razloga,monotonost i potpuno odsustvo inocacija,nedostatak humora,osmeha,opuštenosti, plašenje od grešaka,strahovanje od nastavnika,što dovodi do razvijanja jednosmernosti u komunikaciji(za koju učenici znaju da je losa,ali im pruža sigurnost)

• Rezultat: Nastavnici nedovoljno poznaju

oblike i metode komunikacije sa učenicima,kao i razvojne mogućnosti i potrebe učesnika komunikacije.

• Kako poboljšati stanje: Bolja interakcija,organizovanje seminara za trenutne nastavnike,omogućavanje budućim prosvetarima neophodna znanja iz oblasti pedagoške komunikacije,uvodjenjem tog predmeta na odradjene fakultete.

Hvala na pažnji

BojanaBojana Spasić SpasićKosta JovanoviKosta JovanoviććDanijela GaDanijela GačićčićJovana PavloJovana Pavlovićvić

top related