Transcript
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
1/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
2/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
3/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
4/115
xIstraivanja su se odvijala tijekom 4 sezone
xSaznanje o CokaCitetu see u vrijeme odp rije 20-akg odina.
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
5/115
x2001. godine na usjecima
uzdignute stijene su naenidijelovi brodax Otkrivena su 24 rebra, te 2
kojenasto zasjeenaxPreko svih rebara nalazi se 5
okomitih debljih dasakaijix Tona konstrukcija broda se josne zna
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
6/115
V
ia
;
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
7/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
8/115
JARBOL ILI POTPORANJ
PALUBE
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
9/115
BRODSKI TERET
x Pretean dio teretaine izduene amforeza vino tipa DresseC
2-4(javjaju se dosredine 2.st.)
x Razlika u izvedbi iveliini
x Bile su smjetene uspremitu broda
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
10/115
RODOVSKA A M FO R A TIPAAM FO R A KINGSHOLM 117
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
11/115
SIGILATNA
ZDJELA SPEATOM
POKLOPACURNE
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
12/115
M ALIKERAM IKIVR
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
13/115
LONI S DVIJE RUICE
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
14/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
15/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
16/115
x Plia bikonina zdjela s dva puta
urezanim grkim sCovima 0 PA (istonakeramika)x UComak sigiCate (zapadnopodrijetCo)
x Dno neke stakCene boce id ase
x StakCena aa na nozi s bruenimukrasom (takvih je aa naeno uantikoj Cuci u Zatonu)
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
17/115
TARIONIKx Naen u sklopu brodax ig M M A R SECVNDI
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
18/115
M ETALNI N ALAZI
x Dva oCovna: dio ispusta cijevi i veakvadratina pCoa
x Tri brinanapredmeta: bronana cijevte 2posudex Pronaen i oCovni dubinomjer kojem supomorci mjeriCi dubinu mora i kvadtetudna
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
19/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
20/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
21/115
M arta kaCebota
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
22/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
23/115
2700.g. B.C.: u Grapevoj pilji dokumentiran
dokaz plovidbe; na komadu keramike urezanoblik lae.
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
24/115
J adranska obala
Otoci paralelno prate linije planina:
Transgresija (izdizanje) razine mora za 100 m Sinklinale (udubljenja) postaju morski kanali
Antiklinale (uzvienja) postaju otoci
Zatita od vjetrova i povoljna morska struja
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
25/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
26/115
Grci na jadranu
734.g.B.C. bitka kod Krfa
Grci tjeraju Liburne s Krfa Naseljavanje prvih kolonija (Korkira, Issa,
Pharos, Tragurium...)
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
27/115
opf** _ . .
7 CHjubljonaSLOVENIA
s>.
v--.
xBl*lavair~ * . Po droimka
}
ZA >r j
*2' i 5i.- - D Q ^ i 2 f T '
.Rijeka o ir : ^
: j -v' i. ')-:.- '- T *" ?'*
K a r l o va c* " * ' ,. * S isakO-gc Pfw Oirv. Pijfgt .,
v
ovar - t VOJVODINAYUG0 SlAVIAp;.) .. J. Osijek ivwo rtl -
Oo(oc oP? J ^ n rW.iUtY H0fr#C0'
R r * d bnosj.NL ._ *
3
.f*.SI o v o c s Kj Brod
| Ncicod Cof
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
28/115
Rimsko carstvo 4.st.B.C. Rimljani posjeduju zapadnu obalu J adrana Za dominaciju nad J adranom potrebna im je i istona
obala 59.g.B.C. Cezar postaje prokonzul dobiva Galiju i
Ilirik Ilirik postaje provincija Dalmacija u koju senaseljavaju rimski graani: Parentiuma(Pore),Pole(Pula), Senie(Senj), J adera(Zadar),Scradone(Skradin), Salone(Solin), Narone(Vid),
Epidauruma(Cavtat)... Gradovi postaju politika i trgovaka sredita sapristanitima
1.st. Gradovi dobivaju status kolonija
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
29/115
Germama
Noricum
GalliaCisalptnaAguitama
Gallaeoaet Astuna
Roma
H I S P A N I ALusitama
NurTMdiamf W
AfrKa
Numidtasup,
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
30/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
31/115
rLAS HOTEL ODI
NACIONAL'tfrPAftments R af:jl? d..
EJ d.o.o.
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
32/115
SOBRA
i f~|
> : l .
*aS
S.^ t=tS obra M ljet, J Hrvatska
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
33/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
34/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
35/115
IVieiKO.VlCMMetkoyJ iatWBS%P J pe
w4 :Otok>Mljet
Mljet, Hrvatska **?
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
36/115
o b D - GovedariB 'V 02010 Tele Atlas
Image 2010 GeoEyeDatumi slika:_kol. 25 2009, q 42*48*28 23^S 17*24*04 27" I podizanje Om
9, .
S -301UG oogle %p J J
Vis ina pogleda 5.85 km
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
37/115
Nalazite
100 m od obale
32-46 m dubine
Nalazite: 26x8 m irine Ostaci rasprostraneni keramike do 50 m
dubine
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
38/115
\
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
39/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
40/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
41/115
Rimska brodska konstrukcija
Kobilica sa pramanom i krmenom statvom
Rebra Oplata
Paluba s nadgraem(nikad pronaeno)
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
42/115
Slika spajanja dasaka
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
43/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
44/115
Brod kod Mljeta
39 m dubine u morskom mulju
Dio kobilice u obliku drvene grede sauvan
Vrsta drveta rebara: borovina
Rebra su vezana za kobilicu avlima
Pod rebrima pronaene daske oplate vezanesistemom utora i klinova
Vanjski dio obloen olovnim limom konstrukcija: brod velik oko 20 m nosivosti 100 t
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
45/115
Slika navis onerarie
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
46/115
Brodska oprema
Bigoti
Sidro s motivom astragala(od 2. st B.C dodanas niti jedno ovakvo sidro nije naeno naJ adranu)
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
47/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
48/115
,Ilv \ ..
-' w, v> H iuM
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
49/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
50/115
Brodski teret
Keramiko posue: Zdjele
tanjuri Amfore
Lucerne
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
51/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
52/115
d C bi ilj k d k
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
53/115
Nenad Cambi, Biljeke o podmorsko-arheolokim nalazima na J adranu, HRZ,
2009., 134-142.T V .
1 1
l i "im**
Z b o r n i k r a d o v a n z n a k s j e c a n j a n a M a r i j a J
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
54/115
J adran - bogat raznovrsnimarheolokim nalazima
rezultat brodolomaali, postoje i drugi razlozi!
TT7n7T T 3lT 7r l? ^ T n
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
55/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
56/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
57/115
piratstvo -uvijek
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
58/115
p jprisutna opasnostmornarima
ali, brodovi nisupotapani tijekompiratskih napada
dragocjeni i ljudi nabrodu i teret
poslanici kraljica
Teuta (230. pr. K.)odbila rimskezahtjeve za
prestankomniratct
/ p .
i
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
59/115
arheo nalazi:
pojedinanipredmeti ili malegrupe predmeta
sidra, amfore,ulomci keramike
sidra * bacana da
zaustavepomicanje brodanoenog vjetrom,
da sprijee. 1 i i
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
60/115
brodski teret,
oprema * bacani umore radi lakeplovidbe
amfore, fragmentiposuda * bacani sbroda nakon oluje
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
61/115
Apoksiomen - naen kod Velih Orjula,
zajedno s ostacima slomljenih amfora ii
ne mora znaiti da se dogodio brodolom!
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
62/115
ne mora znaiti da se dogodio brodolom!0ne mora biti da svi ti predmeti i kip pripadajuzajedno!
sluajevi kada surazni vrijedni
predmeti bacanipreko palube izreligioznih razloge
(tj. praznovjerja)
Juvenal (1./2. st.)
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
63/115
mnogo primjera rtava prinesenihDiomedu u svetitima na istonomJadranu (Palagrua i Punta Planka);
posue je prinoeno za rtvu * urezi simnnnm ii inol n
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
64/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
65/115
obeanje u zamjenu za sretni povratak -bogovi
i heroji su bili putnikova posljednja nada
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
66/115
1
POLUOTOK URONJEN U MORE
Podmorska arheologija june Istre u anticiIZLOBA- IDA KONCANI UHA
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
67/115
n GRADOVI SRANGOMMUNICIPIJ AI KOLONIJA
# NASELJA
LUKE I PRISTANITA
GOSPODARSKOSTAMBENI OBJEKTI
KAMENOLOMI
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
68/115
Plovidba je od prapovijesti do danas predstavljala posebanizazov i nosila sa sobom velike opasnosti.
Histri - vjeti moreplovci (prikaz bitke na nezakcijskojbronanoj situli 500.god. pr. Kr)
Prvi arheoloki ostaci koji govore o plovidbi potjeu izvremena osnivanja grkih kolonija u 4. st. pr. Kr., kada nasjeverozapadnoj obali Jadrana nastaje grki emporij Atri, rimskaAdria, po kojoj je Jadran dobio ime.
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
69/115
177. pr Kr., Rimljani osvajaju glavni histarski grad Nezakcij,nakon ega dolazi do rimske vojne prevlasti u Istarskimkrajevima.
Od sred. 1. st. pr. Kr. zapoinje romanizacija stanovnitva
istarskoga poluotoka.Glavna sredita rimske uprave i vojno - politike vlasti
podjeljena su na tri kolonijalna podruja:
1. ager pulske kolonije
2. ager poreke kolonije3. ager transke kolonije.
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
70/115
Ager Pulske kolonije- prostor od Rakog zaljeva na istoku,Barbana, minja, Kanfanara i Limske drage na sjeveru doLimskog kanala na zapadu.
Poreki ager- sjeverno od Limskog kanala.
Takva teritorijalo-gospodarska podjela omoguila je brzoukljuenje Istre u sferu rimske trgovake ekonomije.
Trgovalo se razliitim proizvodima kao to suzaini, ulje, vino,masline, konzervirano voe, riblje preraevine, stoarski i ostali
poljoprivredni proizvodi.
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
71/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
72/115
LUKE I LUICE
Istona istarska obala: luka antikog Plomina (Flanona), zaljeviRabac ili Prtlog luka antikog Labina (Alvone),uvala Krnica, Rakizaljev.
Luka Vinjola- vana za mjesnu razmjenu dobara.
Velika Vinjola- pristan od pravilnih blokova u koji su uzidane
gotovo cijele amfore tipa lambolja II.
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
73/115
Ta i veiji
umber.
Boljev>)
190 rjeKraj DrageV
Ruii
Martinski' V*yreari*
'iRipenda
Verfeana i-*Ripenda
* f-m*Mareljariif^
w~MJk\J V ^a b i n ,
Karta
w . - ' -v /, * * " #K,*J S-4 > " . v > \ .
J ^ Puntera ^ 'i Bart.ci V \ 1
' f
I ,.. C
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
74/115
Luka antikog Nezakcija (strateka luka pulskog agera)-pretraivanjem zaljeva Budava otkriveno je vie ulomakarimske keramike, ali od konstrukcije lukobrana nema ni traga.(postoji mogunost da je mulj prekrio kamenu konstrukciju
lukog ureaja)Medulinski zaljev kod Pomera- otkriveno rimsko pristanite.
Ono je bilo dijelom stambenog sklopa vile.
-pronaeni nalazi koji se prepisuju sjevernoitalskim i egejskim
radionicama od 1. do kraja 2. st. po. Kr.-rimska bronana udica- kontinuitet bavljenja ribarstvom
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
75/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
76/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
77/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
78/115
Poluotok Viula-istrauju se ostaci potopljenih dijelova sklopa antikog
ljetnikovca.
-utvreno je postojanje nekoliko graevinskih sklopova
te ostaci veeg antikog pristanita. Pristanite je
najmanje tri puta pregraivano.
-utvren vremenski kontinuitet koritenja od 1. do 5. st.,
s tim da je u 2. st. pristanite bilo najvie u uporabi.
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
79/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
80/115
Arheoloki nalazi iz podmorja Viule.
Archaeologicalftnds fro m the toaters o f Viula .
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
81/115
Zaljev antike Pule (jugozapadna strana istarskog poluotoka)
-duboko uvuen zaljev s izvorom pitke vode-najvanija toka na pomorskom trgovakom putu od
juga prema Akvileji i obratno
-toan smjetaj luke danas se temelji iskljuivo na
pretpostavkama. ( A. Gnirs-na mjestu ondaenjegArsenala)
-razlog pretpostavkama gore je neposredna blizina
Foruma koji je uz luku morao biti najvaniji dio grada, a
u ijoj su se blizini iza gradskih bedema iskrcavali
trgovaki tereti. Brodovi su bili zatieni od vjetrova.
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
82/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
83/115
Cijela zapadna istarska obala svojom je razvedenou ipristupanou omoguavala sigurnu plovidbu, sidrenje tenesmetan razvoj trgovine.
Uza strateki vene i velike luke, postojao i itav niz manjih
operativnih luica koje su se nalazile u sklopu gospodarskihzdanja razasutih uzdu itave obale.
(luica maritimne vile u uvali Valbadon, operativna luicakeramikog proizvodnog sredita u Faani, rt Sv. Grgura- ostacirimske vile).
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
84/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
85/115
Na podruju oko Barbarige utvren je vei broj rimskihgospodarskih zdanja:
-gospodarski sklop kod Dragonere- ostaci velikog mula,graenog od velikih monumentalnih blokova.
Dalje se uz obalu nastavljaju luice i pristanita u uvali Lakua, uuvali Mari, Kolone, uvala Sv. Pavla, Rovinj i Val Saline.
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
86/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
87/115
Uvala Mari-antika luka operativna infrastruktura
-otkrivena 3 lukobrana na dubini od 3 m.
-lukobran je zatvarao uvalu i titio je od utjecaja zapadnih
vjetrova, a vjerojatno sluila i za prihvat veih trgovakihbrodova
-na kopnu u neposrednoj blizini otkrivene i dvije rimskegospodarske vile i ostaci uljare. Moe se pretpostaviti da su u
ovoj luci pristajali trgovaki brodovi radi pretovarapoljoprivednih proizvoda.
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
88/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
89/115
Na otoju Brijuni Poznata su antika zdanja u uvali Vergie, uuvali Dobrika, na brdu Kolci, u zaljevu Sv. Nikole i na otoiiVanga.
Uvala Vergije (Veliki Brijuni)- sklop maritimne vile s hramovima,
portikom i termalnim dijelom.Juni mul od velikih kamenih blokova poloenih na kamen ivac.(izgradnja tek od 4. st.)
Na sjevernoj strani obale nalazilo se malo luko postrojenje s
ostacima mula te s dijelovima potopljenih zdanja ikanalizacijskim sustavom.
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
90/115
[MahjBniun
Krasnica
Kof&tjrru.ie:
A dr ia ti c M ed it er ra nea n
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
91/115
Arheoloki nalazi iz
po dm or ja uva le Verig e n a
Velikom B rijunu.
Archaeologicalf tnds fromVerige cove on the island o f
Veliki Brijun.
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
92/115
Na podruju porekog agera, sjeverno od Limskog kanala,brodovi su pristajali u luci Vrsara, Valkanela, Mulindrije, Sv.Eleutrija kod Porea, porekoj luci, uvali Sv. Martina, Valeti,Tarskoj uvali, pa sve do ua Mirne, odakle je trgovaki putvodio u unutranjost poluotoka.
Prema sjeverozapadu na prostoru transkog agera pristajanjeje bilo mogue u uvali Sv. Antun kod Novigrada, u Lovreici, uSv. Ivanu Kornetskom, Katoru, Sipru...
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
93/115
Luka Savudrija (Silbio, Silbio, Silbonis)Nalazi se na najvanijoj plovidbenoj ruti, a svojomvelianstvenou (lukobrani, svjetionik) i stratekim poloajemsmatra se jedinstvenim spomenikom takve vrste antikog
graditeljstva na Jadranu.-bila je posljdnja sigurna luka prije konanog pristajanja u jednoj
od luka transkog zaljeva ili Akvileji.
-uz dva velika lukobrana u unutranjosti zaljeva nalazilo se manje
pristanite sa zdanjima na obali.-Tabula Peutingeriana i pisani podaci Anonimnog Ravenjanina(kozmografija) : Izvor iz kojeg se spominje Silbo.
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
94/115
fCetore
No?ed
r7;Volpanja; Crven Vrh
sjg&ni>aKanegra
Adriatic
Sea
CsrtiiKl
Karta Satelit Hit
Luka Savudrija
Bay
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
95/115
Kl
More Map I Sitellite Earth
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
96/115
Klana
L'amie
i-rton r.'.i
Motovun/tinada1
' KarojbaJf*r TLovran
poj- 4lb jh>4:.
Tmjanfrr ; As
Sveti PetaV.V-Sum,/
Vrsar
Puna!*-
Vodn jan
C taM incaii
V *
as z e x- . -Kanfanarj/ ' . ' f t * {
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
97/115
Sidra
Sidra spadaju u inventar osnovne brodske opreme, njihpronalazimo i tamo gdje nema tragova brodoloma, poput luka isidrita.
Rani tipovi kamenih sidara
Poznati su trapezoidni i kvadratni kameni oblici s dvije ili trirupe. Kroz jednu rupu se provukao konop, dok su u ostalerupe bili usaeni nailjeni drveni kolci. Poznati su primjercinalaza trapezoidnog sidra s dva otvora otkrivenog u vanjskomdijelu uvale Stoja kod Pule, te nalaz djelomino sauvanog sidra
kvadratnog oblika s tri rupe iz podmorja kod rta Kaval.
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
98/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
99/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
100/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
101/115
ga
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
102/115
Najei dokaz o poloaju brodoloma na morskom dnu jeskupni nalaz amfora.
U amforama se uvalo i prevozilo maslinovo ulje, vino, ribljiproizvodi, konzervirano voe, mirisna ulja i sredozemni zaini.
O podrijetlu amfora saznaje se iz znanstvenih kemijskih analizasadraja, ukoliko je sauvan; prepoznavanjem igova koji suesto bili utisnuti u amfore; te morfolokih obiljeja amfora.
Osim toga dobivamo i podatke o kretanju brodova te njihovojtrgovakoj ruti.
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
103/115
Am f o r a u Aqu a r iu m u F o r t Ve ru d e la p r i j e t r a jn e po h r a n e u AM I .
Amp h o r a a t t h e Aq u a r iu m F o r t Ve ru d e la be f o r e pe rma n e n t d e pos i ti o n in A M I .
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
104/115
U podmorju june Istre pronaeni su razliiti tipovi i obliciamfora od ega je najvei broj amfora italskog podrijetla.
Poznate su jo amfore proizvedene u maloazijskim, egejskim,hispanskim, afrikim i drugim sredozemnim radionicama koje
su odailjale svoje proizvode na trite.Vino i ulje se osim u amforama prevozilo i uvalo u velikimkeramikim posudama - dolijama.
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
105/115
Ra zliit i t ipovi am fora iz podm orja jun e Istre.
Various types of amphoras fro m south Istrian ivaters.
Podvodni nalazi amfora u akvatoriju J-I obale
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
106/115
Podvodni nalazi amfora u akvatoriju J I obaleIstre
U Narodnom muzeju Labin smjeten je vei broj amfora sraznih podvodnih arheolokih nalazita. Pohranjeno je 26 cijelihamfora, 8 dijelom oteenih amfora i 47 raznih ulomakaamfora.
Veina navedenih amfora potjee s dva najpoznatija podvodnaarheoloka nalazita toga dijela Istre, s rta Praarica u Rakomezaljevu i iz uvale Koromano,dok su ostali nalazi amfora veinombez popratne dokumentacije.
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
107/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
108/115
Nalazite kod rta Praarica
Najistureniji dio kopna na zapadnoj strani Rakog zaljeva. 1986.g. otkrio ronilac - amater Ivan Zupi
Izronjene sveukupno 32 cijele ili djelomino oteene amfore.
Sve amfore pripadaju tipu Lamboglia 2, te su datirane u 1.
stoljee pr. Kr. i poetak 1. stoljea.Na rukama i obodima amfora nalaze se 4 razliita iga, a na
ramenima 5 urezanih grafita.
Nisu pronaeni drveni ostaci brodske konstrukcije, pa je teko
ustvrditi da li se radilo o brodolomu.
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
109/115
Osim na rtu Praarica, u Rakome zaljevu jo u gotovo svakojuvali pronalaze se ulomci amfora. Svi podvodni nalazi popraenisu i kopnenim nalazitima, tako da se uz gotovo svaku uvalu nakopnu pronalaze mnogobrojni ulomci rimske keramike iostalog sitnog arheolokog materijala.
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
110/115
Nalazite u uvali Koromano
J-I obala poluotoka Ubac, nasuprot uvale Tunarica.Dui niz godina devastirali su razni ronioci - amateri.
Veina keramikih ulomaka pronaena je na dubini izmeu 13 i20 m.
Otkriveni ulomci pripadaju kasnoantikim amforamasjevernoafrike provenijencije tipa keay IV, te ulomcimapalestinskih amfora.
Pronaene i dvije tegule, jedan vr te nekoliko ulomaka
brodskog posua.Nisu pronaeni ostaci broda.
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
111/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
112/115
Zapadna obala Istre- pliina Buje kod Umaga
Antiki brodolom iz 2. st. pr. Kr. - ostaci broda koji je prevoziogrko - italske amfore.
Zatitno istraivanje vodio dr. sc. Mario Jurii
Nalazite zauzima povrinu 22xl4m, a nalazi se na dubini od
samo l5m.U povrinskom sloju brodoloma pronaenol20 polomljenih
amfora, a mogui je i drugi red amfora pa i itava brodskakonstrukcija.
Nalazite je zatieno eljeznim kavezom
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
113/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
114/115
8/11/2019 Prezentacije brodolomi
115/115
top related