Pregled vremena - italijanski jezik
Post on 26-Dec-2015
2137 Views
Preview:
DESCRIPTION
Transcript
SADAŠNJE VREME
Parl- ARE Prend- ERE Part- IRE Cap- IRE
io parl- O prend- O part- O cap- isc- O
tu parl- I prend- I part- I cap- isc- I
lui parl- A prend- E part- E cap- isc- E
noi parl- IAMO prend- IAMO part- IAMO cap- IAMO
vio parl- ATE prend- ETE part- ITE cap- ITE
loro parl- ANO prend- ONO part- ONO cap- isc- ONO
ESSERE (biti) AVERE (imati)
io sono ho
tu sei hai
lui è ha
noi siamo abbiamo
vio siete avete
loro sono hanno
PASSATO PROSSIMO (prošlo vreme)
ESSERE/AVERE + PARTICIP PROŠLI
PARTRICIP PROŠLI: -ARE → -ATO -ERE → -UTO -IRE → -ITO
PRIMER: sono andato/-a ho comprato
sei andato/-a hai comprato
è andato/-a ha comprato
siamo andati/-e abbiamo comprato
siete andati/-e avete comprato
sono andati/-e hanno comprato
Essere: traže ga glagoli kretanja
Sono venuto/-a – došao/-la sam; sono uscito/-a – izašao/-la sam;
Avere: samo sa njim se gradi prošlo vreme prelaznih glagola (onih koji imaju pravi obekat, tj. Kod kojih se može postaviti pitanje “koga?/šta?”)
Ho guardato – gledao sam; ho visitato – posetio sam;
ho preso - uzeo sam; ho venduto - prodao sam;
Kod neprelaznih glagola sigurnih pravila nema.
Slaganje participa:
Sa pomoćnim essere nastavci participa se slažu u rodu i u broju.
Sa pomoćnim avere particip ostaje u jednini muškog roda. Izuzetak je ako glagolu predhodi nenaglašena zamenica, particip će se slagati sa njom u rodu i u broju (Hai incontato Lucia- Si, l’ho incontata)
ESSERE AVERE
io sono stato/-a (bio/bila sam) ho avuto (imao sam)
tu sei stato/-a hai avuto
lui è stato/-a ha avuto
noi siamo stati/-e abbiamo avuto
vio siete stati/-e avete avuto
loro sono stati/-e hanno avuto
GERUNDIO (gerund)
-ARE → -ANDO -ERE, -IRE → -ENDO
Parlare – parlando (govoreći); legere – leggendo (čitajući);
finire – fiendo (završavajući)
Tri nepravilna gerunda su:
Fare – facendo; dire – dicendo; bere – bevendo;
To je oblik koji odgovara naèem glagolskom prilogu na –ći.
Sa glagolom stare gerund izražava radnju koja traje, koja je upravo u toku. Ali ovakva konstrukcija nije obavezna.
Che cosa facendo? – Šta radiš? (u ovom trenutku)
POVRATNI GLAGOLI
PREPARSI (spremiti se)
Sadašnje vreme Prošlo vreme
io mi preparo (spremam se) mi sono preparato/-a (spremio-la sam se)
tu ti prepari ti sei preparato/-a
lui si prepara si è preparato/-a
noi ci prepariamo ci siamo preparati/-e
vio vi preparate vi sete preparati/-e
loro si preparano si sono preparati/-e
U prošlom vremenu je uvek glagol essere, što podrazumeva slaganje participa sa subektom.
Iste ove zamenice upotrebiće se i uz infinitiv, posle njega napisane i napisane sastavljeno.
Domani devo svegliarMI alle sei (Sutra moram da se probudim u 6);
Domani devo svegliarTI alle sei (Sutra moraš da se probudiš u 6);
TRAPASSATO PROSSIMO (davnno prošlo vreme)
IMPERFEKT POMOĆNOG GLAGOLA + PARTICIP PROŠLI
Označava prošlu radnju koja se desila pre neke druge prošle radnje.
Avevo incontrato – bio sam sreo; Ero salita – bila sam se popela;
Avevo avuto – bejah imao; Eravamo stati – bejasmo imali;
Avevamo lasciato la lampada accesa, e la tenda era piena di zanzare.
Bili smo ostavili upaljenu lampu, i šator je bio pun komaraca.
Non si sono sentiti male perchè gli avevo dato una pillola.
Nije im pozlilo jer sam im (predhodno) dala tabletu.
IMPERFEKAT
Parl – ARE Prend – ERE Fin- IRE
io parl- AVO (govorio sam) prend- EVO (uzimao sam) fin- IVO (završavao sam)
tu parl- AVI prend- EVI fin- IVI
lui parl- AVA prend- EVA fin- IVA
noi parl- AVAMO prend- EVAMO fin- IVAMO
vio parl- AVATE prend- EVATE fin- IVATE
loro parl- AVANO prend- EVANO fin- IVANO
ESSERE AVERE
io ero (bio sam) avevo
tu eri avevi
lui era aveva
noi eravamo avevamo
vio eravate avevate
loro erano avevano
Iskazuje nesvršenu radnju u prošlosti, radnju koja je u datom tenutku bila u toku.
Kod glagola fare, dire i bere osnova mora proširiti fa- CEVO (čini sam), di- CEVO (govorio sam), be- VEVO (pio sam).
U većini slučajeva imperfekat odgovara našem nesvršenom, a passato prossimo svršenom vidu.
Uscivo – izlazio sam; sono uscito – izašao sam;
Kod glagola essere (gde ne razlikujemo vidove) moramo znati da li je radnja završena ili je u toku.
Ieri siamo stati al mare (Juče smo bili na moru – završeno)
Alle otto eravamo gia al mare (U 8 smo već bili na moru – u tom trenutku bili i ostali još)
Kod glagola avere izbor vremena utiče na značenje
Avevano un figlio – Imali su sina
Hanno avuto un figlio – Dobili su sina
Slaganje vremena
Imperfekat će se upotrebiti u zavisnoj rečenici za radnju koja je istovremena sa prošlom radnjom u glavnoj rečenici Davide ha detto|che potevamo uscire (Davidi je rekao da možemo izaći)
Ako se glagol odnosi na neku opštepoznatu istinu, činjenicu, u zavisnoj rečenici će se upotrebiti sadašnje vreme.
IL FUTURE (futur – buduce vreme)
Gradi se od inf. istim nastavcima za sve glagole. S tim što se u inf. prve vrste vokal „a“ zamenjuje vokalom „e“
Parl – ARE Prend – ERE Fin - IRE
io parler– ò (govoricu) prender- ò (uzecu) finir- ò (zavrsicu)
tu parler- AI prender- AI finir- AI
lui parler- à prender- à finir- à
noi parler- EMO prender- EMO finir- EMO
vio parler- ETE prender- ETE finir- ETE
loro parler- ANNO prender- ANNO finir- ANNO
Manji broj glagola ima nepravilan futur, u tom smislu što se infinitiv sažima ili menja.
Andare- andrò..; Vedere- vedrò..; Potere- potrò..; Dovere- dovrò..;
Sapere- saprò..; Volere- vorrò..; Venire- verrò..;
Fare, stare, dare ne menjaju vokal “a” farò, starò, darò.
ESSERE AVERE
io sarò (biću) avrò
tu sarai avrai
lui sarà avrà
noi saraemo avraemo
vio sarete avrete
loro saranno avranno
FUTURO ANTERIORE (predbuduce vreme)
FUTUR POMOĆNOG GLAGOLA + PARTICIP PROŠLI
Označava buduću radnju koja će se završiti pre neke druge buduće radnje
Lo richiamerò quando avremo visto l'apartamento.
Ponovo ću vas nazvati kada budemo videli stan.
Za radnje koje su istovremene u budućnosti upotrebljava se običan futur. U zavisnoj rečenici će se upotrebiti i sadašnje vreme.
Za radnju koja se može odmah ostvariti („Pokazaću vam“) upotrebljava se sadaššnje vreme u značenju futura.
Italijanski futur ponekad izražava pretpostavku, neizvesnost, verovatnoću u sadašnjosti i tada se naziva futur verovatnoće
Sai che ore sono? – Non ho l'orologio, ma saranno le deci.
Znaš li koliko je sati? – Nemam časovnik, ali valjda je (biće oko) 10.
Isto ovakvo značenje može imati i predbuduće vreme kada je reč o prošloj radnji.
Ti avrà mandato almeno una cartolina. (Valjda ti je poslao bar razglednicu.)
Često izražava i neizvesnost u pitanju
Dove sarà andato? (Kud li je otišao?)
IMPERATIV
Njegovi oblici, osim za 2. lice jednine prve vrste, jednaki su odgovarajućim oblicima sadašnjeg vremena
Parl – ARE Prend- ERE Fin- IRE Apr- IRE
tu parl- A prend- I fin- isc- I apr- I
noi parl- IAMO prend- IAMO fin- IAMO apr- IAMO
voi parl- ATE prend- ETE fin- ITE apr- ITE
ESSERE AVERE
tu sii abbi
noi siamo abbiamo
voi siate abbiate
DARE, STARE, FARE, ANDARE, DIRE u 2.l.j. pored navedenih oblika imaju i skraćen oblik, DA', STA', FA', VA', DI'.
Odričan oblik dobija se kada se ispred imperativa stavi NON. Izuzetak je 2.l.j. gde se za odričan oblik upotrebljava NON + INF.
Nenaglašene zamenice i prtikule, pojedinačno ili u parovima, dolaze posle imperativa i pišu se sastavljeno.
Finiscilo- završi ga; Portamele- donesi mi ih; Prendetene- uzmite (od toga)
Isto važi i za povratne zamenice
Lavati- operi se; Vestiamoci- obucimo se; Alzatevi- dignite se;
Maločas pomennuti skraćeni oblici izazivaju udvajanje suglasnika zamenice
Fallo (fa' + lo)- učini to; Dammeli (da' + me + li)- daj mi ih
jedino „gli“ ne udvaja suglasnik digli- reci mu.
U odričnom oblikuimp., zamenice mogu doći bilo ispred bilo iza glagola.
Non compralo ili non lo compralo – ne kupuj ga
Pošto se u it. Za učtivo obraćanje koriste 3. Lica i imperativ mora imati 3. Lice posudjeno od konjuktiva.
Parl - ARE Prend – ERE Fin – IRE Apr - IRE
Lei parl- O prend- A fin- isc- A apr- A
Loro parl- INO prend- ANO fin- isc- ANO apr- ANO
KONDICIONALI
Sadašnji kondicional
Parl – ARE Prend – ERE Fin – IRE
io parler- EI (govorio bih) prender- EI (uzeo bih) finir- EI (završio bih)
tu parler- ESTI prender- ESTI finir- ESTI
lui parler- EBBE prender- EBBE finir- EBBE
noi parler- EMMO prender- EMMO finir- EMMO
vio parler- ESTE prender- ESTE finir- ESTE
loro parler- EBBARO prender- EBBERO finir- EBBERO
Obrazuje se od inf. osnove kao i kod futura, samo sa drugim nastavcima.
Glagoli sa nepravilnom osnovom u futuru imaće istu osnovu i u kondicionalu
Andrei (išao bih); Vedrei (vidio bih); Potrei (mogao bih); Dovrei (morao bih);
Storei (bio bih); Darei (dao bih); Farei (činio bih); Cercherei (tražio bih); Mangerei(jeo bih)
ESSERE AVERE
io sarei (bio bih) avrei (imao bih)
tu saresti avresti
lui sarebbe avrebbe
noi saremmo avremmo
vio sareste avreste
loro sarebbero avrebbero
Prošli kondicional
KONDICIONAL POMOĆNOG GLAGOLA + PROŠLI PARTICIP
Avrei datto – bio bih rekao
Sarei venuto/-a – bio/-la bih došao/-la
Avrei voluto chiamarti prima.
Htela sam (bila sam htela) ranije da te zovem.
BEZLICNI GLAGOLI
Obrazuje se od povratne zamenice i glagola u 3. Licu jednine
Che cosa si fa qui? - Šta se ovde radi?
I povratni glagoli mogu biti bezlični, ali tada se prvo “si” pretvara u “ci”
A Roma non ci si annola mai. – U Rimu se čovek nikada ne dosadjuje.
INFINITIV PROŠLI
INFINITIV POMOĆNOG GLAGOLA I PARTICIP PROŠLI
U zavisnim rečenicama gde infinitiv izražava radnju istovremenu sa radnjom u glavnoj rečenici, infinitiv prošli izražava predhodnu.
Credo di vederli. – Mislim da ih vidim.
Credo di averli visti. – Mislim da sam ih video.
PASIV
ESSERE U ODGOVARAJUĆEM VREMENU + PROŠLI PARTICIP
La pata è aperta. - Vratasu otvorena.
I colpevoli saranno puniti - Krivci će biti kažnjeni
Ako je u pitanju složeno vreme (od dve reči) pasiv će se sastojati od ukupno tri reči
Tutte le proposre sono state accettate – Svi predlozi su prihvaćeni
Vršilac radnje u pasivnim rečenicama uvodi se pomoću dredloga DA. Takve rečenice se na srpski prevode aktivom.
Il Presidente è eletto dai membri del Parlamento
Predsednika biraju članovi parlamenta
Siamo stati criticati da un giornalista
Kritikovao nas je jedan novinar
KONJUKTIV
Congiuntivo presente (sadašnji konjuktiv)
Parl – ARE Prend – ERE Fin – IRE Apr - IRE
io parl- I prend- A fin- isc- A apr- A
tu parl- I prend- A fin- isc- A apr- A
lui parl- I prend- A fin- isc- A apr- A
noi parl- IAMO prend- IAMO fin- IAMO apr- IAMO
vio parl- IATE prend- IATE fin- IATE apr- IATE
loro parl- INO prend- ANO fin- isc – ANO apr- ANO
ESSERE AVERE
io sia abbia
tu sia abbia
lui sia abbia
noi siamo abbiamo
vio siate abbiate
loro siano abbiano
Konjuktiv se izvodi od prvog lica jednine sadašnjeg vremena
Venire (1.l: vengono) – venga
Salire (1.l: salgo) - salga
Dire (1.l: dico) - dica
Od ovog pravila odstupaju
Dare - dia
Stare - stia
Sapere - sappia
Za glagole uscire, andare i dovere koji u prezentu imaju različitu osnovu u 1. i 2. licu množine nego u ostala 4 lica, imaće istu razliku i u konjuktivu
Debba, ali dobbiamo.
CONGIUNTIVO PASSATO (konjuktiv prošli)
KONJUKTIV POMOĆNOG GLAGOLA + PARTICIP PROŠLI
Trovare – abbia torvato; Partire – sia partito/-a
Essere - sia stato/-a; Avere - abbia avuto;
UPOTREBA KONJUKTIVA:
U nezavisnoj rečenici izražava želju ili naredbu
U zavisnoj rečenici od predikata glavne rečenice zavisi da li će biti upotrebljen indikativ ili konjuktiv. Ima mnogo varijacija a ovo su neki od slučajeva:
1. Posle glagola ili gl izraza koji znače mišljenje, sumnju, pretpostavku, neizvesnost:
Credo che (Mislim da); Spero che (Nadam se da); Dubito che (Sumnjam da);Sembra che, Pare che (Izgleda da); è possibile che (Moguće je da);
2. Jedan isi glagol može ići u jednoj prilici sa indikativom, a u drugoj sa konjuktivom:
Npr. Dire u zavisnosti da li izražava izvesnost ili predpostavku
Mi ha detto che HA trentadue anni – Rekao mi je da ima 32 godine
Si dice che ABBIA un'amante – Govori se da ima ljubavnicu
3. Posle svih glagola koji izražavaju stav o radnji, bilo kakvo osećanje ili potrebu:
Npr. gl. želje: Volere (hteti); Desidere (željeti); preferire (više voleti);Bezlični izrazi: è meglio che (bolje je da); è strano che (òudno je da);
Bisogna che (treba da); basta che (dovoljno je da);
4. Može biti uslovljen pojedinim rečima u glavnoj rečenici
A meno che (osim ako); chiunque (ko god); qualunque (koji god); comunque (kako god);
Takve su i superlativi i reči superlativnog značenja (primo, ultimo, unico..
top related