Osnovne strukture stanovništva naše zemlje
Post on 10-Jul-2015
253 Views
Preview:
Transcript
OSNOVNE STRUKTURE
STANOVNIŠTVA
NAŠE
ZEMLJE
BROJ I PORAST STANOVNIŠTVA
Stanovništvo je osnovna proizvodna snaga društva.
Kretanja broja stanovnika u Srbije moguće je pratiti od 1921
godine. Do danas je izvršeno 9 popisa prvi 1921 godine a
poslednji 2002 godine, bez podataka Kosova i Metohije.
NA TERITORIJI NAŠE ZEMLJE BROJ STANOVNIKA JE PORASTAO. KOSMET
JE IMAMO NAJVEĆI PORAST 236% A NAJMANJE VOJVODINA 78,5% .
PORAST STANOVNIŠTVA U SRBIJI BIO BI VEĆI DA NIJE BILO DRUGOG
SVETSKOG RATA GDE JE POGINULO 600,000 LJUDI.
PREMA POPISU IZ 2002 GODINE SRBIJA JE IMALA OKO 2 521 190
DOMAĆINSTVA, PROSEČNA PORODICA JE IMALA 2, 97 ČLANA, KOSMET
6, 94 A VOJVODINA 2,85.
Gustina naseljenosti
Porastom broja stanovnika rasla je i gustina
naseljenosti. Ona pokazuje koliko stanovnika
živi na 1 km².
Srbija je po poslednjem popisu iz 2002 imala
119 stanovnika na 1 km².
Ubraja se u srednje naseljene zemlje
Evrope. Holandija ima 394 stanovnika na 1
km², Belgija 345, Finska 16 itd...
PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA
Prirodni priraštaj nastaje kao pezultat
razlike između nataliteta i mortaliteta.
Izražava se u promilima (‰) .
Opadanje nataliteta, mortaliteta i
prirodnog priraštaja je bitna
karakteristika kretanja stanovništna
naše zemlje.
Nastaje kao posledica izmene
socijalno-ekonomske strukture
stanovništva, zdravstvene zaštite i
životnog standarda.
PO POPISU IZ 2002 GODINE NATALITET IZNOSI 10,4‰ A MORTALITET 13,3
‰ PA JE PRIRODNI PRIRAŠTAJ BIO NEGATIVAN-MINUS 3,3 ‰ (BEZ
KOSMETA).
VELIKE RAZLIKE U PRIRODNOM KRETANJU KOD NAS REZULTAT SU
DELOVANJE RAZLIČITIH ISTORIJSKIH,EKONOMSKIH,KULTURNIH I VERSKIH
FAKTORA.
NAJVEĆI PRIRODNI PRIRAŠTAJ JE NA KOSOVU I METOHIJI 11,8 ‰ A
NAJMANJI U VOJVODINI MINUS 4,7‰ I U CENTRALNOM DELU SRBIJE MINUS
3,0‰. NAJKRITIČNIJE JE U ISTOČNOJ I JUGOISTOČNOJ SRBIJI U
OPŠTINAMA: BOLJEVAC, DIMITROVGRAD, CRNA TRAVA, TRGOVIŠTE,
BOSILEGRAD,BABUŠNICA ITD...
STAROSNA I POLNA STRUKTURA
STANOVNIŠTVA
Starosna i polna struktura je u prošlosti često narušena.
Posledice toga se sporo i teško otklanjaju.
Popisi stanovništva posle Drugog svetskog rata pokazuju
da se polna i starosna struktura popravljaju.
2006 godine deca od 15 god. činila su 17,9%,radno
sposobne generacije od 15-69 god. 62,7% a ostalih 19,4%
čine generacije starije od 59 godina.
Polna struktura u našoj zemlji je uravnotežana na 100
žena dolazi 99 muškaraca.
Na Kosmetu ima manje žena nego muškaraca.
Prosečan životni vek kod nas je 75 godina za žene i 70 za
muškarce.
Prosečna staros stanovništva je oko 35 godina.
SOCIJALNO-EKONOMSKA STRUKTURA
Brže ili sporije promene u privrednom razvoju zemlje
najočiglednije se održavaju na socialno-ekonomskoj strukturi
stanovništva.
1948 god.bilo je 72% poljuprivrednog stanovništva.U
mirnodopskom periodu nastao je brži razvoj privrede, a to je
uslovilo preseljavanje stanovništva iu sela u grad,iz
poljuprivrede u industruju...
Time se smanjio udeo poljuprivrednog stanovništva za 20%.
Akrivno stanovništvo je ono koje svojim radom stiče
stredstva za život.
Takvih lica ima oko 45%. Izdržavana lica su
đaci,deca,domaćice koje čine oko 34% alica sa ličnim
prihodima oko 20% (penzioneri).
Zaposlenost je važna društveno-ekonomska
kategorija.Označava deo radno sposobnog
stanovništva(15-59 god.) u stalnom radnom
osnosu i primaju određenu platu.
Takvih kod nas ima oko 1 814 000.
Smanjuje se br. zaposlenih u primarnim
delatnostima a povećava u sekundarnim i
tercijalnim.
Nezaposlenost je ozbiljan problem našeg
društva.
Ako je ona veća od 3% u odnosu na zaposlene
onda je to otvorena nezaposlenost.
Danas je višestruko veća od normalne.
“Prikrivena” nezaposlenost označeva
(ne)zaposlene koji na radnom mestu ne rade sa
punom efikasnošču, ne unapređuju proizvodnju
a povećavaju potrošnju.Savremena tehnologija i
organizacija rada ne trpe takve radnike pa sve
više njih ostaju bez radnih mesta.
KULTURNO-PROSVETNO STANJE Na radne sposobnosti
stanovnistva uticu: pismenost, kvalifikacije i kulturni nivo. Istorijska dokumenta i brojnikulturno-istorijski spomeniciukazuju na dugu tradiciju. U proslosti su nase narodesputavali razni osvajaci (narocitoTurci) u sirenju prosvete ikulture. Pred Drugi svetski rat oko 50% stanovnistva nije znaloda cita i pise. U Drugomsvetskom ratu unistene su iliostecenje brojne skole. Stradaoje Univerzitet u Beogradu iNarodna biblioteka u kojoj sucuvane dragocene knjige. PosleDrugog svetskog rata pristupilose sistematskom opismenjavanjui skolovanju mladih generacija, jer je cinjenica da ne skolovanradnik da bilo kom poslu ne moze biti dobar proizvodjac.
Uvedeno je obavezno
osmogodisnje skolovanje, kao
najsigurnija mera otklanjana
nepismenosti. Za odrasle i
zaposlene organizovano je
dopunsko skolovanje. U
centrima osnovani su pojedini
fakulteti i srednje skole. Danas
se moze reci da je kvalifikaciona
i obrazovna struktura naseg
stanovnista zadovoljavajuca.
Zahvaljuci naporima drustva
nasa zemlja sada ima oko 10%
nepismenih medju kojima su
uglavnom starije osobe i zene.
NACIONALNA I VERSKA OBELEŽIJA
Nacija je istorijska
kategorija nastala u
periodu nestajanja
feudalizma i nastajanju i
razvoja kapitalizma.
To je specifična narodna
zajednica koja živi na
određenoj teritoriji i
odlikuje se zajedničkim
jezikom, srodnim etničkim i
kulturnim obeležijima.
Naša zemlja je
višenacionalna država.
83% čine Srbi a ostalih 17%
čine
Albanci,Hrvati,Rumuni,Mađa
ri,Makedonci,Slovaci,Bošnja
ci,
Crnogorci.
Albanaca ima najviše na
Kosmetu, Mađara u
Vojvodini, a ostale
nacionalne manjine žive u
pograničnim delovima.
Narodi naše zemlje u
različite veroispovesti.
Bez obzira na nacionalnost i
veroispovest svi građani
imaju ista prava i dužnosti.
Jezik,kultura običaji i
školovanje se neguju
ravnopravno.
PITANJA:
1.Šta predstavlja stanovništvo?
2.Odnos nataliteta i mortaliteta u Srbiji prema
poslednjem popisu?
3.Gde je najveći a gde najmanji prirodni
priraštaj?
4.Šta je uzrokovalo preseljavanje stanovništva
iz sela u grad?
5.Šta je aktivno i neaktivno stanovništvo?
6.Nacionalna struktura stanovništva R.
Srbije?
ODGOVORI:
1.Stanovništvo predstavlja osnovnu proizvodnu snagu društva.
2.Po pisu iz 2002 natalitet iznosi 10.4‰ a mortalitet 13,3‰.
3.Najveći prirodni priraštaj je na Kosovu i Metohiji 11,8 a
najmanji u Vojvodini minus 4,7‰ i u centralnom delu Srbije
minus 3,0‰.
4.Preseljavanje je prouzrokovano industrijalizacijom zemlje i
potrebom za radnom snagom u novootvorenim fabrikama.
5.Aktivno stanovništvo je onaj deo stanovništva koji radi i
privređuje i time stiče sredstva za život, a neaktivno
stanovništvo su izdržavana lica npr: deca, učenici, studenti...
6.Po popisu iz 2002 nacionalnu srukturu R. Srbije čine oko 83%
Srba, ostalih 17% čine Albanci, Hrvati, Slovaci, Rumuni,
Mađari,Crnogorci,Bošnjaci,Makedonci i dr.
II-4
DALJA LOREDANA
DUŠANOVIĆ MONIKA
FARKAŠ DIJANA
JUZBAŠIĆ JELENA
POPOVIĆ DANICA
ŽIVKOVIĆ MARIJA
top related