Osijek u domovinskom ratu

OSIJEK U

DOMOVINSKOM RATU

Događaji koji su prethodili Domovinskom ratu:

• Na globalnoj razini: propast komunizma, propast

istočnog bloka, rušenje Berlinskog zida.

• 30. svibnja 1990. godine utemeljen je prvi

demokratski izabran Hrvatski Sabor.

• 19. svibnja 1991. godine održan je Referendum o

hrvatskoj samostalnosti.

• 25. lipnja 1991. Hrvatski Sabor donosi odluku

pokretanju postupka razdruživanja od ostalih

jugoslavenskih republika.

• 1991 godinu obilježavaju brojni incidenti: “balvan

revolucija 1990”, “krvavi Uskrs” na Plitvicama,

ubojstva 12. redarstvenika u Borovu Selu...

Domovinski rat u Osijeku:

• Srpanj 1991 – svibanj 1992 godine.

• Grad u poluokruženju sa sjevera, juga i istoka.

• U Osijeku je oštećeno ili uništeno između 15 000 i

20 000 objekata.

• Ukupna materijalna šteta na stambenim i

gospodarskim objekitma se procjenjuje na iznos od

4.348.225.000 tadašnjih DM.

• Od 2. svibnja 1991. do 26. srpnja 1994. primljene

su u bolnicu 5.222 žrtve rata, od kojih je 954

poginulo (preminulo).

27. lipnja 1991. godine JNA je odlučila tenkovima

demonstrirati svoju silu na osječkim ulicama, pri

čemu je crveni fićo pregažen pod gusjenicama

tenka T-55...

27. lipnja 1991. godine JNA je odlučila tenkovima

demonstrirati svoju silu na osječkim ulicama, pri

čemu je crveni fićo pregažen pod gusjenicama tenka

T-55...

Istu večer je uslijedio novi teški incident - iz tadašnje

“bijele kasarne” otvorena puščana paljba prema

koloni automobila i gradskom autobusu i tom je

prilikom ranjeno 17 civila.

Agresija na grad počinje 9. srpnja 1991. u kojem je

granata ispaljena iz tenka razorila stan na

sedmom katu stambene zgrade u naselju Sjenjak.

Uslijedilo je razdoblje sve većih incidenata. Rubna

osječka naselja su sve češće pod rafalnom paljbom iz

okolnih mijesta kojima dominiraju ekstemne skupine.

Najčešće je na udaru naselje Jug 2 zbog blizine Tenje.

Borbe protiv ekstremista se vode i u samome gradu, u

Vatrogasnom naselju. Za sam grad opasnost

predstavljaju i “kasarne” koje se nalaze u samome

centru grada. Okolne zgrade su česta meta rafalne

paljbe iz njihovog smjera. Rafalna paljba se čuje i u

samim kasarnama, dezerterstvo mladih ročnika je

veliko, neuspjeli pokušaji završavaju likvidacijom.

Prvi veliki artiljerijski napad na grad se dogaĎa 29.

srpnja. Nije pošteĎen niti jedan dio grada.

1. kolovoza u Osijek pristižu prvi prognanici. Stanovnici

Aljmaša, Dalja i Erduta su prisiljeni bježati pred

agresorom u riječnim teglenicama za rasute terete...

Česta granatiranja su otpočela krajem mjeseca srpnja,

tijekom mjeseca kolovoza postaju češća i intenzivnija.

Napadi ne jenjavaju, već se ponavljaju 13., 15., 17., 18.

kolovoza. Mete napada su osim Osijeka i prigradska

naselja Nemetin, Sarvaš, Laslovo, Ernestinovo i novi

dio Tenje koji je još u rukama hrvatskih branitelja.

Broj žrtava u gradu je sve veći. U napadima početkom

rujna ubijeno je 14 ljudi, a 28 ih je ranjeno. Rat

pokazuje svu svoju okrutnost 03.09. kada granta

ispaljena iz “bijele kasarne” na Vijencu I. Meštrovića

ubija trinaestogodišnju djevojčicu, a njezine roditelje

teško ranjava.

Grad očekuju teška razaranja, prave riječi koje mogu

opisati ono što će se dogaĎati u narednim mjesecima

su: genocid, urbicid i kulturocid.

Sredinom mjeseca rujna dogaĎaju se najteži napadi na

grad. Svakodnevna granatiranja iz svih topničkih oruĎa

su pojačana 13.09., petak. Napad je trajao cijeli vikend

bez prestanka duže od 35 sati. Na grad je ispaljeno

više od 500 stotina projektila teških kalibara. U osječku

bolnicu toga “krvavog vikenda” je primljeno više od 130

ranjenika i četvero mrtvih.

Velike štete zadobili su spomenici kulture u Europskoj

aveniji, poput Galerije likovnih umjetnosti, Očni odjel

osječke bolnice, Privredna komora (danas HGK),

zgrada HRT-a, pogoĎen je spremnik toplane u kojem

se zaplio mazut, uništene su mnoge stambene zgrade.

Sredinom mjeseca JNA napušta sve objekte u gradu

Osijeku.

Razornim projektilima je pogoĎen Hotel Osijek, u

kojem se nalazio meĎunarodni press centar, pri čemu

su ranjeni španjolski, bugarski i danski novinar...

Egzaktan primjer kulturocida je Galerija Likovnih

Umjetnosti. 13. rujna su teško oštećena pročelja i

krovište zgrade. Kako je odmah nakon napada pala

jaka kiša, prokišnjavanjem je teško oštećen izložbeni

prostor na katu. 17. rujna bombardiranjem i ponovnim

minobacačkim napadima na Osijek, ponovno je

izravnim pogotkom oštećen krov glavne zgrade, na

kojem je zjapila rupa, kao i krov, pročelja i prozori

dvorišnog objekta u kojem je smještena stolarska

radionica. Do kraja 1991. godine u napadima na grad,

krhotinama granata oštećena su sva pročelja zgrade, a

direktnim pogocima oštećena je ograda i ulazna vrata

od kovanog željeza.

23. travnja 1992. u minobacačkom napadu opet je

oštećen krov na više mjesta. Izravnim pogotkom

projektila probijena je rupa na uglu zgrade i na zidu

prvog kata prema Kapucinskoj ulici.

Kao i mnogi drugi sakralni objekti u Domovinskom

ratu, na udaru se našla Crkva Sv. Petra i Pavla, te

je bila najčešća agresorska meta u gradu Osijeku...

... prvi projektili su “Katedralu” pogodili 19.

kolovoza. Prvi veći napad se dogodio 07. rujna

kada je sam objekt pogoĎen s 10 izravnih hitaca...

... tijekom agresije pogoĎena je s više od stotinu

projektila svih vrsta i kalibara.

16. rujna hrvatski branitelji su bili primorani minirati

Dravski most, i na taj način eliminirati mogućnost

napredovanja agresora preko rijeke Drave...

Štete na civilnim objektima se više ni ne bilježe, a

na industrijskim postrojenjima su sve veća i

neprocijenjiva. U napadima krajem mjeseca

rujna izgorilo je skladište Saponie. Uništeni su

novi moderni proizvodni pogoni Tvornice

Šećera...

Mete avionskog bombardiranja su osnovna škola

na Sjenjaku, Paviljon Gradski vrt, tvornica šibica,

okretište tramvaja na zelenom polju...

Mete su energetska postrojenja, prometni čvorovi,

najfrekventniji dijelovi grada u vrijeme kada

stanovnici grada idu na posao...

16.studenog zapaljive fosforne granate su pogodile

zgradu Hrvatskog narodnog kazališta, izazvavši pri

tome požar koji je uzrokovao potpuno uništenje

krovišta i unutrašnjosti zgrade.

Svakodnevni dogaĎaji u rujnu su obrazac koji će se ponavljati kroz mjesec listopad i studeni. Broj žrtava i razaranja se povećava, a obruč oko grada se sve više steže. Od 17. do 25. studenog 1991. agresor dopire do istočnih dijelova Osijeka, a obrambena

linija se povlači skroz do predgraĎa. Pad Vukovara psihološki loše djeluje na graĎane Osijeka, dolazi

do egzodusa. Grad napuštaju nemoćni, nesposobni, djeca s majkama.Osijek postaje pust

grad s tek oko 20.000 ljudi.

Osim bitke s agresorom na granicama grada, u samom gradu se vodi bitka za golo preživljavanje. Preostali graĎani ulažu nadljudske napore da grad nastavi normalno funkcionirati u nimalo normalnim uvjetima. Sve službe u gradu su se stavile u jednu

funkciju s jednim ciljem – obrana grada.

http://www.youtube.com/watch?v=tIwarTotnck&feature=youtu.be

• http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/podunavlje/kronologija.htm

• http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=3&ID_VIJESTI=147025

• http://www.hr/hrvatska/povijest/domovinski

• http://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Osijek

• http://www.hkv.hr/index.php?view=article&catid=96%253rata&format=pdf&option=com_content

• http://ddrrh.com/forum/index.php?topic=5284.90

• http://www.forum.hr/archive/index.php/t-519693.html

• http://www.mdc.hr/RatneStete/hr/odgovor2.asp?m=24