LUDWIGSBURG Schorndorferstr. 31. UREDOVNO VRIJEME: … · S 10 Uskrs 2016. VELIKA SUBOTA U FRIEDENSKIRCHE Vazmeno bdijenje i svetu misu, kao i svake godine, slavit ćemo u Friedenskirche
Post on 31-Aug-2019
3 Views
Preview:
Transcript
HRVATSKA KATOLIČKA ZAJEDNICA
LUDWIGSBURG - KORNTAL
Schorndorferstr. 31.
71638 Ludwigsburg
Telefon: 07141/926971
Fax: 07141/903890
E-Mail: ujac@gmx.net
www. hkz-ludwigsburg.de
Priv. tel. fra Ante: 07141/2679117
UREDOVNO VRIJEME:
LUDWIGSBURG - Schorndorferstr. 31.
župnik fra Ante Maleš - po dogovoru na tel.: 07141/2679117 i 0152/53898217
LUDWIGSBURG - Marktplatz 5.
Tajnica Jasmina Lorenz-Hinderer:
srijedom 09.30-12.30 sati Tel.: 07141/ 7020626 info@hl dreieinigkeit.de
KORNTAL - Tubizerstr. 5. župnik fra Ante Maleš - po dogovoru telefonski
tajnica Biljana Hellmer po dogovoru i utorkom:
13.30-15.30 sati. - mob.: 0157/79717528
E-mail: pfarramt@kkg-korntal.de
mobitel od fra Ante
0152/53898217
Stan: Mozartstr. 10.
71640 Ludwigsburg
T J E D N I P R O G R A M
Izdaje hrvatska katolička zajednica Ludwigsburg- odgovara fra Ante Maleš - uređuje fra A.Maleš, župnik
UTORAK
LUDWIGSBURG
POBOŽNOST
13. utoraka sv. Ante
u - BSH - dom
Schorndorferstr. 31.
Od 15.03.2016.
u
18.30 sati
ČETVRTAK
LUDWIGSBURG
MISA
Molitva, klanjanje i blagoslov s Presvetim
u crkvi Dreieinigkeit -Marktplatz-
u
18.30 sati
PETAK
KORNTAL -Tubizerstr. 5.-
VJERONAUK u 14.45 sati
I. - VII. razred
LUDWIGSBURG - BSH - dom
u 17.30 sati Molitva i misa
u 18.30 sati probe zbora
SUBOTA
LUDWIGSBURG
- BSH - dom u
10.00 sati I.– III. razred:
vjeronauk u
10.45 sati pjevanje
u 11.15 sati
IV.– VII. razred:
vjeronauk
Hrvatska katolička zajednica Ludwigsburg
NAŠA ZAJEDNICA
Pastoralno-informativni list hrvatske katoličke zajednice: "Sv. Petar i Pavao" - Ludwigsburg / "Sv. Ivan Krstitelj"- Korntal
god. VII. Br. 12./2016.
S 2 Uskrs 2016 .
TERMINI
Uskrsna ispovijed (Beichte):
14.03.2016. (pon.) - Korntal, St Johannes Ev., Lembergstr. 7. 19.00 sati
21.03.2016. (pon.) - Ludwigsburg, Dreieinigkeit, Marktplatz 19.00 sati
22.03.2016. (ut.) - Bietigheim, St. Laurentius, Uhlandplatz 1. 19.00 sati
Cvjetnica (Palmsonntag) - 20.03.2016.
- Blagoslov grančica i sveta misa -
Ludwigsburg - Schlosskirche 11.00 sati
Korntal, St. Johannes Ev., Lembergstr.. 7. 13.15 sati
Veliki četvrtak (Gründonnerstag) - 24.03.2016.
- Misa Večere Gospodnje -
Ludwigsburg - Schlosskirche 18.00 sati
Veliki petak (Karfreitag) - 25.03.2016.
- Obredi muke Gospodnje -
Ludwigsburg - Schlosskirche 15.00 sati
Velika subota (Karsamstag) - 26.03.2016.
- Vazmeno bdijenje i blagoslov jela -
Ludwigsburg - Friedenskirche, Stuttgarterstr. 20.30 sati
Uskrs (Ostersonntag) - - 27.03.2016.
Ludwigsburg - Dreieinigkeit 11.30 sati
Korntal, St. Johannes Ev., Lembergstr.. 7. 13.15 sati
Uskrsni ponedjeljak (Ostermontag) - - 28.03.2016.
Ludwigsburg - Dreieinigkeit 11.30 sati
19.06.2016. - Prva sv. Pričest u Dreieinigkeit u 12.00 sati
29.03.– 05.04. - Hodočašče u Izrael
04. - 07.05. - Hodočašće u Lurd
07. - 09.10. - Duhovna obnova (don Damir Stojić)
12.11.2016 - Susret crkvenih zborova (odrasli– Dü/Neuss)
26.11.2016. - Nikolinje u Mehrzwekhalle-LB/Oßweil
Hrvats ka katol i čka zajednic a Lud wigs bu rg/Korntal S 11
MISE LUDWIGSBURG - Dreieinigkeit, Marktplatz
svake nedjelje i blagdana
u 11.30 sati
AKTIVNOSTI
PROBE PJEVANJA
LUDWIGSBURG - Bischof Sproll Haus
zbor - petkom u 18.30 sati /u korizmi u 17.30/
djeca - subotom u 10.45 sati
KORNTAL - St. Johannes Ev., Lembergstr.. 7.
svake nedjelje, osim za vrijeme godišnjeg odmora u 13.15 sati
POBOŽNOSTI
LUDWIGSBURG - BSH-dom, Schorndorferstr. 31.
PETKOM - biblijsko-molitvena grupa i misa u 17.30 sati
PRVI PETAK - misa i pobožnost prvih petaka u 17.30 sati
13. UTORAKA SV. ANTE od 15. 03. 2016. u 18.30 sati
LUDWIGSBURG - Dreieinigkeit, Marktplatz
ČETVRTKOM - misa, molitva i blagoslov s Presvetim u 18.30 sati
PETKOM /u korizmi / - put križa i misa u 19.15 sati
MISE - AKTIVNOSTI - POBOŽNOSTI
S 10 Uskr s 2016.
VELIKA SUBOTA U FRIEDENSKIRCHE Vazmeno bdijenje i svetu misu, kao i svake godine, slavit
ćemo u Friedenskirche (Stuttgarterstr.) u 20.30 sati.
Pri svršetku mise: blagoslov uskrsnih jela.
ISPOVIJED PRVOPRIČESNIKA I RODITELJA
17.06.2016. (petak) u 19.00 sati - u Dreieinigkeit, Ludwigsburg
PRVA SV. PRIČEST 19.06.2016. (nedjelja) u 12.00 sati
u Dreieinigkeit, Ludwigsburg
IZLET PRVOPRIČESNIKA u TRIPSDRILL u ponedjeljak - 20.06.2016.
04. do 07. svibnja, 2016. - Hodočašće u Lurd
Oni koji žele hodočastiti, trebaju se prijaviti fra Anti osobno
ili na telefon: 07141/2679117 ili mob.: 0152/53898217 i
fra Josipu osobno ili na mob. 0173/3159476.
22. svibnja, 2016. - Hodočašće u Zwiefalte
Oni koji žele hodočastiti, trebaju se prijaviti fra Anti osobno
ili na telefon: 07141/2679117 ili mob.: 0152/53898217
GODIŠNJI ODMOR: 23.07 - 26.08.2016. U zamjeni: fra Ivica Jurić
26. 11. 2016. - NIKOLINJSKA PROSLAVA
Mehrzwekhalle, Fellbacherstr. 21.
71640. – Oßweil/Ludwigsburg
Zabavlja grupa “Vigor!”
Uskrs 2016.
Korizma - vrijeme jasnoće o svom odnosu s Bogom
Korizma traje 40 dana, izuzevši nedjelje. To je vrijeme posta, molitve, djela
ljubavi i obraćenja, te intezivnijeg približavanja Bogu.
„Samo onaj tko je gladan može kušati radost traženja gladi. Samo onaj tko
žudi za blizinom može iskusiti svu intenszivnost blizine. Samo onaj tko se
kroz iskustvo odricanja, pokore, posta i molitve spremio za susret s Uskrslim
može kušati radost uskrsnuća“, poručuje fra Toni Vučković.
Tih četrdeset dana trebali bi, među ostalima, biti nasljedovanje Krista i
njegove kušnje u pustinji. Kako to postići? Fra Toni tumači kako je Isus 40
dana proveo u Judejskoj pustinji veoma intenzivno u krajnjoj izloženosti.
„Pustinja je mjesto krajnosti (noćna hladnoća i dnevna vrućina, samoća i
blizina zvijeri, otrovni gmazovi i štipavci, oskudica vode i odricanje od
hrane).“ Naša korizma, međutim, ne sliči Isusovu iskustvu u pustinji. No, u
trenutku kada ozbiljno započnemo post, iz naše nutrine počinju izlaziti zvijeri
naših povreda i otrovi naših odnosa. Uzburkaju se naše navike i poljuljaju
temelji naših uvjerenja. I nema ozbiljne korizme bez ove bolne izloženosti.
I trebali bi onda donijeti ozbiljne odluke za život i odgovoriti na pitanje:
„Kome se svojim odlukama ili svojim stilom života klanjamo“ kaže fra Toni.
Glavna svrha pokore i odricanja je doći do jasnoće o svom odnosu s Bogom,
produbiti ga i donijeti potrebne odluke o svom životnom usmjerenju.
„Četrdeset dana je dobar i primjeren vremenski period da otkrijemo kako
reagiramo bez alkohola, kolača, društvenih mreža, cigareta, kave ili nečeg
sličnoga. Iza tih naših ovisnosti redovito stoji neka nepriznata ili neutažena
glad za prihvaćanjem, razumijevanjem smislom, srećom, Bogom.“
Ovu godinu sveti otac Franjo proglasio je godinom Božanskoga milosrđa.
Korizma je upravo vrijeme obraćenja, a ono je uvijek povezano s Božjim
milosrđem. Papa Franjo je razumio kako je previše ljudi koji su okrenuli leđa
Bogu zbog loših iskustava s Crkvom, zbog iskrivljenih slika o Bogu, zbog
oskudnih iskustava s njegovim milosrđem. Gdje smo mi? Možemo li se
potruditi da više upoznamo sebe? Da uđemo u svoju „pustinju“ i počnemo
„čupati korov“, čistiti se od raznih poroka i „zvijeri“ da se više približimo
Bogu i sretno proslavimo Uskrs! A nikad ne zaboravimo da nam je Očeva ruka
uvijek ispružena i na dohvatu. Da što god nam se dogodi, njegova nam je
milost dostupna i njegova snaga u slabosti našoj usavršena. Da će nas, svoju
Crkvu, čak „do starosti i do sjedina On podupirati“ (Iz 46,4).
Sretan Uskrs želi vam fra Ante s pastoralnim osobljem i suradnicima!
Hrvats ka katol i čka zajednic a Lud wigs bu rg/Korntal S 3
S 4 Uskrs 2016 .
VELIKI ČETVRTAK
Dvorana posljednje večere
Vazmeno trodnevlje Krista umrlog,
ukopanog i uskrslog, u koje se broji
Veliki petak, Velika subota i Nedjelja
uskrsnuća, započinje liturgijski misom
večere Gospodnje. U njoj se spominjemo
ovih triju stvarnosti:
Ustanove presvete euharistije,
te nove Isusove Pashe ili Vazma;
Ustanove novozavjetnog
svećeništva;
Isusove zapovijedi ljubavi.
(Pranje nogu)
To je sve objava načina njegove prisutnosti
među svojim vjernicima. On će biti trajno
prisutan u svojoj Crkvi po ovim znakovima:
Znakom euharistije, spomena
njegove smrti i uskrsnuća koji se
trajno među nama obnavlja;
Znakom svećeništva kao Kr istove
učiteljske, posvetiteljske i pastirske
službe;
Znakom sveopće ljubavi kao
pokazateljem pripadnosti Kristu.
POSLJEDNJA VEČERA
Kapela uz Dvoranu posljednje večere
(Ad Coenaculum)
"Ovdje sam nazočna sve vrijeme..",
objavila je majka Božja Catalini, "..
jamčim ti, ni na jednom mjestu,.. ni
na jednom dijelu svijeta nisam
toliko nazočna kao na Svetoj misi.
Na podnožju oltara na kojem se
slavi sv. misa, moći ćete me uvijek
sresti. Boravim i na podnožju
svetohraništa i ostajem zajedno s
anđelima, budući da sam
jednostavno uvijek kod Njega i s
Njim." Ovo je svjedočanstvo posebno vidno u
kapelici uz Dvoranu posljednje večere
gdje je umjetnik postavio kip Gospin
pokraj oltara u čijoj se pozadini nalazi
reljef posljednje večere. (slika gore!).
Na ovom je mjestu u VI. st. podignuta
bazilika Sancta Sion, koju 614. ruše
Perzijanci. Obnovljena je pa opet rušena.
Križari podižu veličanstvenu baziliku
Mater omnium Ecclesiarum. Franjevci su
tu podigli samostan. Muslimani ih tjeraju
1551. Tek im je 1936. omogućen
povratak, ali samo u blizinu ovog svetog
mjesta, gdje podižu Kapelu uz Dvoranu
posljednje večere, sadašnji
Coenaculum.
Misa večere Gospodnje: Schlosskirche - Ludwigsburg
u 18.00 sati
Križ Križ je najpoznatiji simbol kršćanstva i Isusove muke pa je posebno vezan s
Uskrsom. Bez križa nema Uskrsa! Kako u Isusovu, tako i u našim životima.
Zato je križ s cvjetnim ukrasima postao čest motiv razglednica i cvjetnih
aranžmana o Uskrsu. Nastalo je puno legendi vezanih uz drvo križa.
Legenda s juga SAD-a kazuje kako je križ na kojem je Isus razapet bio od
drveta sviba (vučjega drijena). To drvo, koje je tada raslo visoko i ravno,
bilo je neizmjerno tužno što su ga upotrijebili na taj način. Isus se sažalio i
učinio čudo pa od tada drvo sviba raste maleno i krivo, tako da ga nitko više
neće moći upotrijebiti za pravljenje križa. A cvijet mu je od tada u obliku
križa, sa znakovima čavala na svakoj latici, a u sredini mu je vjenčić koji
podsjeća na trnovu krunu.
FASCHING - POKLADE 23. siječnja slavili smo Fasching - poklade u velikoj sali BSH - domu,
Schorndorferstr. 31. Ludwigsburg.
Kao što je običaj za to slavlje, djeca i odrasli uglavnom, došli su maskirani
po svom nahođenju. Sala se ispunila gotovo do posljednjeg mjesta.
Sveukupno je bilo više od dvijestotine djece i odraslih, uglavnom mlađih
obitelji. Nakon pozdrava i molitve, dječji zbor „Slavuji“ otpjevali su dvije
pjesme. Za zabavu cijele noći, pobrinuo se svirač i pjevač Alen. U pauzi je
bio izbor najboljih troje dječjih maski i troje odraslih maski. Biralo se po
najdužim pljeskom prisutnih. Bilo je jako uzbudljivo i napeto, jer je bilo
teško odabrati najbolje, (više od četrdeset dječjih i dvadeset odraslih maski.)
Najbolja odabrana dječja maska bila je četveromjesečnog djeteta.
Hrvatska katolička zajednica Ludwigsburg/Korntal S 9
S 8 Uskrs 2016 .
Bilo kako mu drago, sve su to radosne riječi za Uskrs, pune svjetla i radosti
obnovljena života. Ostali europski narodi (Talijani, Francuzi, Španjolci...)
preuzeli su za Uskrs židovsku riječ Pasha. Na drugim jezicima Uskrs se
kaže: Paaske-danski; Festa Paschalia-latinski; Pascua-španjolski;
Pasqua-talijanski; Voskresenje-ruski; Velikonoce-češki; Wielkanoc-poljski.
Bojenje jaja
Jedan od najpoznatijih običaja vezanih uz Uskrs je bojenje jaja.
Taj običaj potječe od poganskih naroda. Za njih su jaja simbol
života koji se rađa s proljećem, a ista je stvar vezana i uz zečeve koji se
među poganima povezuju s rađanjem. Ti su simboli povezani s proljećem
kada se nakon zimskoga mirovanja priroda ponovno budi. Za kršćane jaje
slikovito izražava „grobnu tišinu“ iz koje izlazi novi život, tj. Isusov izlazak
iz groba na uskrsno jutro. Kao što pile samo razbila ljusku jajeta i izlazi u
život, tako je i Krist rakinuo tamu groba, „razbio“ grobni kamen i izišao u
život.
Uskrsna svijeća
Uskrsna svijeća od davnine je dio uskrsnoga bogoslužja, i to ne samo kod
katolika, već i u istočnim Crkva, te kod anglikanaca. Velika uskrsna svijeća,
koja stoji kraj oltara, pali se u noći Velike subote, tijekom Vazmenoga
bdijenja, na ognju izvan crkve i s nje se zatim uzima vatra kojom se pale sve
ostale svijeće u crkvi, tako da uskrsna svjetlost zasja u svakom kutku i u
svakom srcu. Da svi postanemo dionici iste pobjede nad tamom.
Taj lijepi obredni čin poznat je već iz 4. stoljeća. Uskrsna svijeća predstavlja
Isusa, jer on je „Svjetlo svijeta“, pa je njezin plamen simbol njegova
uskrsnuća. U davnini je većina članova vjerničke zajednice nosila plamen
uskrsne svijeće iz crkve kući, pa su se njime palile svjetiljke i svijeće, na
radost ukućana. Na taj način pokazivalo se kako Krist daje svoj život.
Taj običaj u nekim zemljama i danas traje. Kod nas vjernici, koji su uzeli u
crkvi na Veliku subotu svijeće i bile upaljene na Uskrsnoj svijeći, nose
svojim kućama na spomen Uskrsnuća.
Sve te lijepe „svjetlosne slike“ sažimaju se u riječima koje svećenik izgovara
blagoslivljajući oganj u Vazmenome bdijenju: „Bože, ti si po svome Sinu
dao vjernima sjaj svoje slave. Posveti ovaj novi oganj i daj da nas ovi
vazmeni blagdani tako ražare nebeskim željama da uzmognemo čista srca
stići na blagdan vječne slave. Po Kristu Gospodinu našem.“
KALVARIJA - GOLGOTA
Aramejska riječ Golgota, latinska Kalvarija,
znače lubanja. Smatra se da ime potječe od
stijene koja je imala oblik lubanje (a nikako
ne u smislu gubilišta ili zbog navodne
Adamove lubanje koja bi bila tu zakopana).
Golgota - gdje je Isus raspet, je mjesto koje je
bilo izvan Jeruzalemskih zidina. Potvrđeno je
to iskapanjem. Uz Isusov grob Golgota je
najsvetije mjesto kršćanstva.
Oltar razapinjanja podignut je iznad ostatka
kalvarijske litice, koja se odnedavna može
vidjeti ispod zaštitnog stakla. Crvene mrlje po
njoj razvile su maštu prvih kršćana koji su u
njima vidjeli tragove Isusove krvi, što kasnije
(oko 570) posvjedočuje anonimni hodočasnik
iz Piacenze. Ispod oltara nalazi se udubljenje
gdje je stajao križ Isusov. S desne strane
oltara opaža se raspuklina koja je nastala u
trenutku Isusove smrti. (Usp. Fra M. Modrić, Isusova Domovina, str. 63.
Hrvat ska kat oli čka zajednica Ludwigsbur g/Kor nt al S 5
Križ na Kalvariji
VELIKI PETAK
Spominjemo se
najpotresnijeg događaja
ljudske povijesti: Isus Sin
Božji umire na križu za
spasenje ljudi.
Pristupamo danas tom svetom
znaku našeg spasenja i
odajemo mu svoje
poštovanje.
Neka naš poljubac križu
bude naš poklon toj
božanskoj dobroti i ljubavi
koju je u najvećem stupnju
pokazao kad je umro za nas
najstrašnijom smrću i neka
bude naša molba
za oproštenje i da i mi
mognemo opraštati.
Po svetoj pričesti koju ćemo
primiti neka i u nas uđe
Isusova dobrota, ljubav i
snaga da i mi budemo slični
Kristu u njegovoj dobroti.
Obredi Velikog petka:
Schlosskirche - Ludwigsburg
u 15.00 sati
VELIKA SUBOTA
Vazmeno bdijenje ove noći je slavlje Isusova uskrsnuća i s
njime slavlje početka naše vjere i našega kršćanskoga
života. Crkva ove noći bdijući čeka Isusovo uskrsnuće i
susret s Isusom uskrsnulim. I taj se susret ostvaruje.
Isus dolazi u susret svojoj Crkvi u svetim znakovima koje
Crkva prepoznaje i u kojima se raduje prisutnosti
Uskrsnuloga. Isusa uskrsnuloga susrećemo u svjetlu
uskrsne svijeće.
Zato tako radosno triput kličemo svijeći: „Bogu hvala“, zato što to svjetlo
označuje i ostvaruje prisutnost Uskrsloga. Zatim nam Uskrsnuli navješta Božju
Riječ, osobito Riječ Evanđelja. Jer on govori kad se u crkvi čita Sveto pismo.
Po svetom krštenju obnavlja novokrštenike koji se krste ove noći, a po obnovi
krsnih obećanja i sve nas. Konačno je s nama u sakramentu svetoga tijela i
krvi pod prilikama kruha i vina, da bude hrana našim dušama.
Mi dakle ove uskrsne noći istinski susrećemo Uskrsnuloga, s njime drugujemo i
postajemo dionicima otajstva njegova uskrsnuća.
USKRS
Slavlje Kristova uskrsnuća je temeljno slavlje cijele
liturgijske godine, jer slavi povijesnospasenjski događaj
od najveće važnosti za vjeru i vječnu sudbinu čovjeka.
Na činjenici uskrsnuća se, naime, temelji vjera svakog
vjernika. Svjedočanstvo apostola o Kristovu uskrsnuću
trajno odzvanja u Crkvi i svijetu. Petrova riječ: „Mi smo
ga vidjeli“ i „Mi smo s njim jeli i pili pošto uskrsnu od
mrtvih“ tr ajno je svjedočanstvo u svakom vremenu.
Svakoga Uskrsa izlaze Petar i apostoli ponovno pred
čitav svijet i ponavljaju: „Mi smo ga vidjeli“ i „Mi smo s
njim jeli i pili pošto uskrsnu od mrtvih“.
Svake nedjelje vjernik to obnavlja u slavlju svete mise. Jer nedjeljna okupljanja
vjernika potječu od Isusa: On se je od dana uskrsnuća svakog „prvog dana po
suboti“ ukazivao svojim apostolima, svojim prvim vjernicima, i time je
započeo kršćansku praksu da se svake nedjelje slavi dan uskrsnuća i dan
prisutnosti Uskrsnuloga svojim okupljenim vjernicima.
S. 6 Uskrs 2016 .
Grob Isusov
Misa bdijenja - velika subota: Friedenskirche - Ludwigsburg u 20.30 sati
Misa na Uskrs: Dreieinigkeit u 11.30 sati; Korntal u 13.15 sati
ZANIMLJIVOSTI O USKRSU Kada započinje i kada završava korizma? Korizma je vrijeme priprave za slavlje najvećega kršćanskog blagdana
Uskrsa. Ona je vrijeme intezivne priprave za slavlje Isusova uskrsnuća,
molitvom, djelima ljubavi i pokore. Traje 40 dana.
No, trajanje korizme često zbunjuje vjernike. Zašto? Zato što, uzme li
se kalendar i izbroji li se dane od početka korizme na Čistu srijedu ili
Pepelnicu, uočava se da ona traje više od 40 dana. No, mnogi ne znaju
da nedjelje ne ulaze u korizmeno vrijeme, budući da se nedjeljom ne
posti.
Kada slavimo Uskrs? Uskrs uvijek slavimo nedjeljom! Zašto? Zato što je Isus „trećega dana“
uskrsnuo od mrtvih. Treći dan od petka je nedjelja. Uskrs, međutim,
svake godine slavimo drugoga datuma, ali uvijek nedjeljom.
Zašto? Uskrs je jedan od pomičnih blagdana (za razliku od. npr.
Božića ili Velike Gospe, koje uvijek slavimo istog datuma).
Slavlje Uskrsa ovisi o jednoj prirodnoj zakonitosti. Radi se, naime, o
slijedećemu: Uskrs se uvijek slavi prve nedjelje iza prvog punoga
proljetnog mjesece (uštapa). Prateći pun mjesec, Uskrs je moguće slaviti najranije 22. ožujka, a
najkasnije 25. travnja.
Uskrs, Vazam, Easter...
Kada mi Hrvati kažemo „Uskrs“, jasno nam je što ta riječ znači:
ustajanje od mrtvih. Upravo ono što se s Isusom dogodilo.
Zagonetna riječ je „Vazam“. Ona je, tumače jezikoslovci, nastala od
staroslavenske riječi „vzeti“, jer se na Uskrs nakon korizmenoga posta
opet uzima meso. Drugi pak misle da je „Vazam“ po grčkoj riječi
„azymos“ (beskvasni kruh) jer su Židovi o Pashi jeli beskvasni kruh.
Drugi narodi imaju manje razumljive nazive za Uskrs. Na engleskom
jeziku Uskrs je „Easter“, a slično i na drugim jezicima sjeverne
Europe. Taj je naziv po imenu božice Eostre, a njezino ime izvorno
znači „proljeće“. Postoji i drugo mišljenje: da je naziv blagdana po
njemačkoj riječi „Ostern“ (izlazak sunca).
S. 7
top related