Doc. dr. sc. Ivana Vukorepa - pravo.unizg.hrpojam... · - Emigracija iz sela u gradove (skitnice) Javna pomoć (početak socijalna prava) - Kontrola siromaha Novi vijek 18 i 19. st.
Post on 11-Oct-2019
1 Views
Preview:
Transcript
1) Pojam socijalnog prava / prava socijalne sigurnosti problem definiranja
pojam u organizacijskom i funkcionalnom smislu
2) Kratki povijesni razvoj
3) Odnos s drugim granama prava
4) Podjele u socijalnom pravu podjele socijalnih sustava
oblici socijalnih sustava
5) Izvori socijalnog prava
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 2
raznorodnost obuhvaćenih institucija
brojnost međunarodnih ugovora i zakona
pravni i nepravni elementi
često definiranje samo određenih dijelova socijalnog prava:
◦ zdravstvenog, ◦ mirovinskog, ◦ socijalne skrbi.
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 3
Socijalno pravo
Pravo socijalne sigurnosti
Social law Social security law
Socialrecht soziale Sicherheit
Le droit social (obuhvaća: radno p. + p. socijalne sig. +socijalnu pomoć )
droit de la sécurité sociale
VLADO PULJIZ
(perspektiva sociologa)
ANTON RAVNIĆ
(perspektiva pravnika)
u širem smislu ◦ “stanje u društvu kojem
se građani osjećaju sigurno pred rizicima s kojima se mogu suočiti”
u užem smislu ◦ “sustav održavanja
dohotka i zadovoljenja osnovnih egzistencijalnih potreba građana”
u organizacijskom smislu: ◦ socijalni sustav države ◦ problem obuhvata pojma ◦ da li samo javni sustavi ili
i privatni sustavi?
u subjektivnom smislu: ◦ subjektivno pravo
pojedinca ◦ programske naravi ◦ problem definiranja i
kvantifikacije
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 4
Socijalna sigurnost «znači zaštitu koju društvo osigurava
svojim članovima kroz različite javne mjere protiv gospodarskih i socijalnih nedaća koje bi ih inače pogodile zbog gubitka ili značajnog smanjenja zarade uzrokovanog bolešću, materinstvom, nesrećom na radu, nezaposlenošću, invalidnošću, starošću ili smrću; te osiguranje zdravstvene (medicinske) njege i pomoći obiteljima s djecom».
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 5
DANNY PIETERS GIJSBERT VONK
obuhvaća: ◦ «ukupnost mjera kojima se
izražava solidarnost s ljudima suočenim s (stvarnim ili prijetećim) gubitkom zarade (tj. dohotka od plaćenog rada) ili posebnim troškovima».
odnosi se na: ◦ «mjere kojima se
osiguravaju davanja u novcu nakon nastupa (uobičajeno) priznatih 'socijalnih rizika'».
privatni oblici osiguranja: ◦ nedovoljno izražen element
solidarnosti
socijalna sigurnost jest javni interes, ali nije isključivo državna stvar
ne može biti niti potpuno privatna niti potpuno javna stvar
sustav s mješovitom strukturom u upravljanju
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 6
ANTON RAVNIĆ ŽELJKO POTOČNJAK
javnopravne norme kojima se uređuju prava i dužnosti pojedinaca i javnih vlasti (javnih ustanova)
obuhvaća određena davanja i usluge što su namijenjeni pojedincima pogođenim osiguranim slučajem, zaštićenom potrebom i drugim zaštićenim opasnostima (eventualnostima)
grana prava koja uređuje društvene odnose
obuhvaća mjere koje poduzima država u cilju (solidarnog) pomaganja, putem pružanja socijalnih davanja (uglavnom u novčanom obliku), osobama pogođenim socijalnim rizicima.
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 7
Potrebno redefiniranje razmišljanja
◦ u socijalno pravo ulaze svi sadržaji privatnog prava sa socijalnim učincima, a koje je država nametnula kao obvezne te uredila javnopravnim prisilnim normama, trebali bi se ubrajati u sustav socijalne sigurnosti pojedine zemlje
Potkrepa za takvo razmišljanje: ◦ Ustav RH – čl. 57 (izvorna numeracija čl. 56.) ◦ Međunarodna udruga socijalne sigurnosti (ISSA)
8
Grana prava
Socijalni rizik Socijalno davanje Solidarnost /
uzajamnost ?
Nejednaka zastupljenost navedenih elemenata
Elementi javnog i privatnog prava
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 9
Različito određeni u različitim dijelovima socijalnog prava
◦ Naknada izgubljene zarade zbog
Starosti
Smrti hranitelja obitelji
Trajne ili privremene nesposobnosti za rad
Nezaposlenosti
◦ Naknada povećanih troškova zbog
Bolesti
Rođenja i podizanja djece
◦ Pomoći u svezi sa stanjem socijalne potrebe (socijalna skrb)
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 10
najčešće kao programsko pravo
problem kvantifikacije
uvjetovanost odrednicama pojedinog vremena (Berghman)
FUNKCIONALNOST
DINAMIZAM U RAZVOJU
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 11
Strukturne Kulturno - duhovne
Demografija Sustav vrijednosti
Tehnologija Vladajuća ideologija
Ekonomija Političko opredjeljenje
Organizacija
sustav održavanja prethodnog dohotka
sustav zadovoljenja egzistenc. potreba
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 13
Doba Strukturne i kulturne odrednice
Povijesni oblici
Od davnina Drevne civilizacije
Solidarnost, moralna obveza
Dobročinstvo (svjetovno i vjersko) - Javno poticanje - Organizirane mjere za
najsiromašnije - Potpora ratnim invalidima
Srednji vijek - Religiozno karitativna udruženja
Novi i vijek 15. i 16. st.
- Manufaktura - Emigracija iz sela u
gradove (skitnice)
Javna pomoć (početak socijalna prava) - Kontrola siromaha
Novi vijek 18 i 19. st.
1. Industr. revolucija - male plaće, - atomiziranje obitelji
Uzajamna pomoć i uzajamno osiguranje radnika
Novo doba kraj 19. i poč. 20. st.
2. Industr. revolucija - masovna otpuštanja - Kapitalistička partija - Svjetski ratovi
Ugovorno osiguranje i sustav socijalnog osiguranja (Bismarck i Beveridge)
Kraj 20. st. i 21. st.
- Kompjuterizacija - Demografski probl.
Privatizacija i uspostava višedijelnih sustava (Parametarske i sustavne reforme) – prebacivanje odgovornosti s države na pojedinca
U okviru Austro-Ugarske ◦ 1854. Rudarski zakonik (bolesničko osiguranje, osig. za slučaj
nesreće na radu, starosno osiguranje) ◦ 1858. uvedeno zdravstveno osiguranje za zaposlene na
željeznici ◦ 1874. starosno osiguranje ◦ 1889. opće zdravstveno osiguranje za radnike ◦ 1906. starosno osiguranje za državne činovnike
U okviru Jugoslavije ◦ 1922. opće obvezno osiguranje za radnike (1937.) ◦ 1923. Središnji ured za socijalno osiguranje u Zagrebu ◦ 1947. doneseni prvi poslijeratni propisi ◦ 1953. samoupravljanje i decentralizacija ◦ 1955. odvojeno mirovinsko-invalidsko od zdravstvenog
osiguranja ◦ 1971. i 1974. ustavne promjene potiču razvoj nositelja
osiguranja na razini republika ◦ 1982. savezni Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju
◦ 1983. republički (hrvatski) Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 14
Obilježja:
◦ problem financiranja sustava
◦ prelazak sa jednodijelnih na višedijelne sustave
◦ privatizacija sustava
◦ česte zakonske promjene
Sustav mirovinskog osiguranja ◦ od 1999. trodijelni (dvodijelni obvezni + dobrovoljni)
Sustav zdravstvenog osiguranja ◦ obvezno osiguranje ◦ dobrovoljno osiguranje (dopunsko, dodatno, privatno)
Sustav rodiljinih i roditeljskih potpora (nekoć sustav socijalnog osiguranja, sada ima obilježja demograntskog sustava)
Sustav doplatka za djecu (nekoć sustav socijalnog osiguranja, sada posebni sustav socijalne skrbi)
Sustav socijalne skrbi (opći) Sustavi odštete (npr. mirovine po posebnim propisima)
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 15
Razgraničenje / komplementarnost ◦ Karitativnih djelatnosti ◦ Poreznih olakšica ◦ Mjera demografske politike
Posebnosti odnosa s: ◦ Ustavnim pravom ◦ Radnim pravom ◦ Upravnim pravom ◦ Poreznim pravom
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 16
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 18
izvori
financiranja
način
financiranja
socijalno davanje
kome?
što?
koliko?
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 19
Socijalna davanja
U novcu
Sustav određenih davanja / primanja
DB
Sustav određenih doprinosa
DC
U naravi Usluge
Financiranje
Izvori Način
BDP
Doprinosi (doprinosni sustav)
Sustav kapitaliza
cije “FUNDED SCHEMES”
Sustav tekuće
razdiobe “PAYGO”
Ostalo (nedoprinosni sustav)
Sustav poreznog
ustupa
Javne / privatni
Zakonom uređeni / zakonom ne uređeni
Obvezni / dobrovoljni
Opći (demograntski) / radno vezani (osiguranje)
Dohodovno vezani/ nevezani
Doprinosni / nedoprinosni
Određenih davanja / određenih doprinosa
Sustav razdiobe/ sustav kapitalizacije
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 20
1) Socijalno osiguranje
2) Socijalnu skrb
3) Opći socijalni sustav
4) Sustav javnih štednih fondova
5) Sustav socijalne odštete
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 21
Cilj: ◦ osigurati životni standard jednak ili približan onom koji je
postojao prije nastupa socijalnog rizika
Glavna obilježja: ◦ Obvezatnost (javnopravna narav)
◦ Dobrovoljnost - izuzetno
◦ Radno vezani sustavi
◦ Financiranje doprinosima
doprinosi proporcionalni dohotku / troškovima sustava
investiranje eventualnih viškova doprinosa
◦ Dugoročni odnos između osiguranika i osiguravatelja (strogo javnopravno uređenje)
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 22
Glavna obilježja:
◦ Stjecanje prava i davanja
neovisno o imovini i prihodima osigurane osobe
ovisnost o prethodnim doprinosima
načelo uzajamnosti / načelo solidarnosti korektiv)
◦ Upravljanje: tripartitno
Važan međunarodni izvor
◦ Konvencija br. 102
◦ utvrđuje osigurane rizike, najnižu razinu obuhvata stanovništva te najnižu razinu socijalnih davanja
Struktura socijalnog osiguranja u Hrvatskoj
◦ mirovinsko, zdravstveno, za slučaj nezaposlenosti
◦ kratkoročno i dugoročno socijalno osiguranje
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 23
Sinonimi ???: ◦ socijalna zaštita (neki smatraju širim pojmom koji obuhvaća
socijalnu pomoć u novcu i socijalnu skrb u naravi),
◦ socijalna pomoć
◦ (social assistance/ Sozialhilfe/ l'aide sociale)
Cilj: ◦ socijalnim davanjima jamčiti za najnižu socijalno
prihvatljivu razina životnog standarda
Problem stigmatizacije
Vrste sustava:
◦ opći i
◦ posebni
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 24
Glavna obilježja:
◦ Financiranje:
iz državnog proračuna i proračuna lokalnih samouprava
◦ Stjecanje prava i visina davanja
u slučaju nastupa socijalne potrebe, neovisno o prethodnom osiguranju
ovisno o visini imovine i/ili prihodima korisnika
neovisnost o prethodnim doprinosima, jer ih niti nema
načelo supsidijarnosti i solidarnosti
◦ Upravljanje je povezano sa financiranjem
(tko financira taj i upravlja)
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 25
Cilj: ◦ izvorno: davanjima jamčiti povratak radnika iz grada
na selo (bivše kolonije)
Glavna obilježja ◦ Obvezatnost (javnopravno uređenje)
◦ Doprinosi radnika i poslodavaca se uplaćuju u javni fond
◦ Ulaganje prikupljenih sredstava (kapitalizacija)
◦ Problem očuvanja vrijednosti ulaganja
◦ Problem troškova upravljanja
◦ Jednokratna ili periodična davanja (manja razina solidarnosti)
◦ Javno upravljanje (problem pronevjere)
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 26
Cilj: ◦ osigurati osnovnu razinu socijalnih davanja
◦ ostaviti prostor za razvoj dodatnih privatnih sustava
Glavna obilježja: ◦ Radno nevezan, namijenjen svim stanovnicima
◦ Financiranje iz državnog proračuna
◦ Nema prethodnog odnosa između osiguranika i osiguravatelja
◦ Davanja neovisna o prethodnim primanjima (uglavnom jednake visine)
◦ Državno upravljanje
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 27
Cilj: ◦ Obeštećenje žrtava kolektivnih stradanja ili progona
◦ (žrtave rata, političkih progona, izloženosti štetnim tvarima pri radu i sl.)
Glavne značajke: ◦ Javno financiranje (državni proračun)
◦ Javno upravljanje
◦ Naglašeni elementi:
moralne satisfakcije
kolektivne materijalne odgovornosti
načelo solidarnosti
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 28
Ustav
Pravna stečevina EU
Međunarodni ugovori
Zakoni
Podzakonski akti
Kolektivni ugovor
Sudska i upravna praksa
Doktrina
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 30
Važnost tih odredbi
◦ Pri donošenju pravnih normi
nepoštivanje se može sankcionirati pri apstraktnoj kontroli normativnih akata (ukidanje ili poništenje)
stav Ustavnog suda da čl. 1. i 3. ne sadrže temeljna ljudska prava (dakle, nisu relevantni pri konkretnoj kontroli)
◦ Pri primjeni (tumačenju) pravnih normi
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 31
Čl. 1. st. 1. • određuje RH kao “jedinstvenu i nedjeljivu demokratsku i socijalnu državu”
Čl. 3. • “socijalna pravda” • određena kao jedna od najviših vrednota ustavnog
poretka RH i temelj za tumačenje Ustava
Temeljna ljudska prava i slobode ◦ III. glava Ustava, ◦ 3. odjeljak posvećen gospodarskim, socijalnim i kulturnim
pravima
Odredbe relevantne za apstraktnu i konkretnu kontrolu:
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 32
Numeracija NN 85/10
Izvorna numeracija
Uređenje prava
Čl. 57. čl. 56. Pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje (zakon + KU)
Čl. 58. čl. 57. • Prava u svezi s porođajem, materinstvom i njegom djece (zakon)
• Slabi, nemoćni, invalidi, hrvatski branitelji itd.
Čl. 59. čl. 58. Zdravstvena zaštita (zakonom)
U odnosu na nadležnost za uređenje sustava
Sabor
ovlašten uređivati pojedine segmente sustava socijalne sigurnosti donošenjem “običnih” (ne organskih) zakona
Vlada
ovlaštena donositi uredbe za izvršenje zakona
Upravna vijeća nositelja osiguranja
ovlaštena donositi podzakonske propise
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 33
Ugovor o EU - čl. 2. (temeljne vrijednosti) i čl. 3. (ciljevi)
Ugovora o funkcioniranju EU
◦ čl. 4. – nabraja područja podijeljene nadležnost između država članica i EU (za javne i privatne mirovinske sustave važna je nadležnost u području unutarnjeg tržišta te u pojedinim dijelovima socijalne politike),
◦ čl. 8. – promiče ravnopravnosti između žena i muškaraca,
◦ čl. 19. – donosi antidiskriminacijske mjere,
◦ čl. 45.–66. – donosi odredbe o slobodi kretanja ljudi, usluga i kapitala,
◦ čl. 151.–161. – donosi odredbe koje se odnose na socijalnu politiku
◦ čl. 157. - donosi odredbu o jednakosti plaća između žena i muškaraca.
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 34
Povelja o temeljnim pravima EU:
čl. 15. – pravo izbora zanimanja i pravo na slobodu rada, što uključuje i pravo na slobodu poslovnog nastana i pružanja usluga,
čl. 21. – zabrana diskriminacije,
čl. 23. – ravnopravnost između žena i muškaraca,
čl. 25. – pravo starijih na dostojanstven i neovisan život,
čl. 34. – socijalna sigurnost i socijalna pomoć,
čl. 38. – zaštita potrošača;
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 35
Uredbe
◦ Uredba 492/2011 o slobodi kretanja radnika Izbor zaposlenja pod jednakim uvjetima Pomoć pri traženju posla (EURES) Jednaki uvjeti rada i sindikalna prava Jednaka socijalna i porezna prava Jednaka prava na stanovanje Pravo na obrazovanje i doškolovanje
◦ Uredba 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i
◦ Uredba 987/2009 – provedbena uredba za Uredbu 883/2004
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 36
Direktive
◦ Direktiva 79/7/EEZ o postupnom provođenju načela jednakog postupanja između muškaraca i žena u području socijalne sigurnosti
◦ Direktiva 2006/54/EZ o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i obavljanja zanimanja
◦ Direktiva 2004/113/EZ o primjeni načela ravnopravnosti muškaraca i žena u dobivanju i nabavi roba, odnosno pružanju usluga
◦ Direktiva 98/49/EZ o očuvanju prava na dodatnu mirovinu
◦ Direktiva 2003/41/EZ o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje
◦ Direktiva 2008/94/EZ koja štiti radnike u slučaju insolventnosti poslodavca
◦ Direktiva 2014/50/EU o minimalnim zahtjevima za poboljšanje mobilnosti radnika među državama članicama unaprjeđivanjem stjecanja i očuvanja prava na dodatnu mirovinu – NOVO!
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 37
Monistička koncepcija
Čl. 141. Ustava (izvorno čl. 137.) ◦ “Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s
Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona”.
Ciljevi međunarodnog uređenja ◦ Uređenje odnosa s međunarodnim elementima
koordinacija sustava otklanja se mogućnost da osoba bude neosigurana ili da je
dvostruko ili višestruko osigurana primjeri: međunarodnim ugovorima (dvostranim ili
višestranim), EU uredbe o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti
◦ Usklađivanje različitih nacionalnih sustava harmonizacija sustava samo najniža razina prava primjeri: MOR konvencija 102., EKZLJP
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 38
Brojni zakoni, npr: ◦ Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama
◦ Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju
◦ Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH
◦ Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju
◦ Zakon o zdravstvenoj zaštiti
◦ Zakon o mirovinskom osiguranju
◦ Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom
◦ Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju
◦ Zakon o najvišoj mirovini
◦ Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine
◦ Zakon o socijalnoj skrbi
◦ Zakon o doplatku za djecu
Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za radno i socijalno pravo 39
top related