DISKO GENERACIJA.spremno za print 12042007marul.ffst.hr/dokumenti/izdavastvo/znanstveni/disco/... · 2008-06-24 · Mladi su svoju posebnu društvenu ulogu ostvarivali vrednovanjem
Post on 30-Jul-2020
2 Views
Preview:
Transcript
AN�I LEBURI� RENATA RELJA TINA BOŽI�
Disko generacija: sociološka istraživanja no�ne zabave mladih
�
�
�
�
�
Split, 2007.
Nakladnik Sveu�ilište u Splitu Filozofski fakultet
Za nakladnika
Josip Milat, dekan
Biblioteka Suvremena istraživanja
Knjiga br. 2.
Recenzentice Mirjana Siriš�evi�
Maja Ljubeti�
Lektorica Jadranka Nemeth-Jaji�
Grafi�ka obrada
Renata Relja
Dizajn naslovnice Baldo Leburi�
Tisak
Redak, Split
CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEU�ILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU UDK 316.728-053.6(497.5) 316:379.8>(497.5) LEBURI�, An�i Disko generacija : sociološka istraživanja no�ne zabave mladih / An�i Leburi�, Renata Relja, Tina Boži�. - Split: Filozofski fakultet Sveu�ilišta, 2007. - (Biblioteka Suvremena istraživanja ; knj. 2) Na CD-u se nalaze prilozi sa grafikonima. - Bibliografija. - Summary ; Riassunto. ISBN 978-953-7395-03-02 1. Relja, Renata 2. Boži�, Tina I. Mladež -- Životni stilovi II. Slobodno vrijeme -- Mladež -- Hrvatska 470308046
ISBN 978-953-7395-03-02
Studija se objavljuje u tiskanom i elektroni�kom obliku na službenoj web stranici Filozofskog
fakulteta u Splitu, te na CD-ovima, prema odluci br. 847/07 donesenoj na sjednici Znanstveno-nastavnog vije�a FF Splita dana 19. ožujka, 2007. godine.
�
�
SADRŽAJ
Str. Predgovor..................................................................................................5 1. Uvod: Mladi kao potroša�i i/ili tvorci novih tržišnih trendova
(Renata Relja) ....................................................................................7 2. Metodološki aspekti istraživanja (An�i Leburi�) 2.1. Istraživa�ki pristup i hipotetski kontekst .........................................17 2.2. Istraživa�ko uzorkovanje i komparativni pristup .............................30 3. Diskoteka kao specifi�an prostor zabave mladih krajem
drugoga tisu�lje�a (An�i Leburi�, Renata Relja) .........................35 3.1. Motivacijsko-komunikacijska paradigma novih oblika disko
zajedništva..........................................................................................42 3.2. Planiranje provoda: o�ekivanja, izazovi i zablude ...........................55 3.3. U�inci zabave kao transformacije obiteljskog života ......................75
4. Disko ponašanje mladih – podložnost promjenama
(Renata Relja, Tina Boži�) ..............................................................89
4.1. Individualna zna�enja i posljedi�ne manifestacije ponašanja mladih ...............................................................................95
4.2. Promjene u mladena�kim životima ................................................100 5. Zaklju�ak: No�na zabava mladih - kultura sutrašnjice
(An�i Leburi�) ...............................................................................105
6. Literatura..........................................................................................113
7. Metodološka i empirijska arhiva 7.1. Anketni (pismeni) upitnik iz 2006. godine .....................................125 7.2. Tabli�ni komparativni prikazi empirijskih (anketnih)
podataka iz 1998., 2001. i 2006. godine .......................................131 7.3. Grafi�ki komparativni prikazi istraživa�kih rezultata ....................131
Sažetak – Summary – Riassunto .......................................................132 Bilješka o autoricama .........................................................................138
���������� ����� ���������� ���������������
Predgovor
Po�etkom tre�ega tisu�lje�a kao da nas opsjeda pesimisti�na
(rezigniraju�a) vizija mladena�kih kultura (medijske, glazbene), kao i
zabave mladih, te njihova korištenja slobodnog vremena. Nerijetko se u
javnosti raspravlja o slabostima mladih, opadanju njihove kulturne razine,
o propasti nekih progresivnih subkultura i sl. Zato neki u mladena�kim
kulturama vide sofisticiran potroša�ki proizvod, pa im nude na tržištu
razne kvazi kulture, šarolikoga sadržaja, od mode do raznoraznih drugih
stilova života.
Potaknute smo bile Sartreovom mišlju da je kultura ogledalo
�ovjekova vlastitog ja, pa se �ovjek u njoj ogleda i prepoznaje. Uostalom,
svaki pojedinac, pa tako i svaka mlada osoba može stvoriti svoju vlastitu
kulturološku predstavu. Treba li mu za to tutor ili samo savjetnik,
usmjeravatelj?! Ne traže li mladi danas u svojoj zabavi i šire u kulturi:
stvaralaštvo, usavršavanje, moralnu i eti�ku odgovornost, ponekad i
politi�ki angažman?!
Kreiranje civilnog sektora, rad u nevladinim udrugama,
obrazovna trka i užurbanost u izgradnji društva znanja, mladi �e
iskazivati kao vlastitu orijentiranost utoliko ukoliko im odrasli budu
otvarali prostore koje su prethodno rezervirali isklju�ivo za sebe.
Ipak, kulturni koncept nije nužno svoditi samo i isklju�ivo na
intelektualni koncept, kao što se to godinama u Hrvatskoj radilo. Tako je
sve ono što je bilo kulturno ili vezano uz kulturu, automatski bilo
rezervirano za finije, bogatije, pametnije, posebnije... Upravo smo zbog
���������� ����� ���������� ���������������
toga u našem empirijskom istraživanju zabave mladih bile potaknute
tezom da je nužno kulturu mladih prepustiti njima - omogu�iti mladima
da se pronalaze u svojoj zabavi, da se traže, da budu kreativni, da teže za
univerzalnim, da nadilaze sami sebe, da postaju altruisti�niji, veliko-
dušniji, osjetljiviji, skromniji, brižniji, možda i nespokojniji, ali skloniji
ljubavi, bez ograda i tabua, pa i prema drugom ili istom spolu, prema
životinjama i biljkama…
Autorice, u Splitu, 2006.
�
�
�
���������� ����� ���������� ���������������
7
1. Uvod: Mladi kao potroša�i i/ili tvorci novih
tržišnih trendova (Renata Relja)
Disko zabava postaje sve zanimljiviji sociološki fenomen. O tome
svjedo�i najnovija europska literatura. Primjetni su autori koji su
prepoznavali ovaj vid zabave mladih, sustavno ga istraživali, adekvatno
empirijski prepoznali i znanstveno utemeljili (Andreoli, 1997a, b;
Bricolo, 1996; Cantoni, 1997, 1998; Carli, 1996; Chatterton & Hollands,
2003; Cristofori, 1996; Critcher i dr., 2001; Derni, 1997; Dyer, 2002;
Gatti, 1998; Gilbert & Pearson, 1999; Lapassade, 1996; Miheljak, 2002;
Morcellini, 1992; Prodi, 1996; Torti, 1997 i drugi).
Zna�aj istraživanja disko zabave argumentira se �injenicama,
kako primjerice u Italiji, moderne diskoteke mogu tjedno zaprimiti od tri
do pet milijuna mladih, te postojanjem oko 6.000 lokala tipa diskoteke ili
no�nog kluba, koji zapošljavaju otprilike 90.000 osoba (Acierno, 1997,
41-42). Diskoteke zapravo postaju najrasprostranjenije mjesto okupljanja
mladih Talijana, o �emu svjedo�i istraživanje IARD-a,1 provedeno u
Italiji tijekom zime i prolje�a 1996. godine, kada je te prostore posjetilo
više od 8 milijuna mladih (Torti, 1997, 215). Sli�no svjedo�e i neki drugi
istraživa�i u istraživanjima novijeg datuma (Dyer, 2002; Gilbert i
Pearson, 1999).
Kultura mladih doživljavala je svoje transformacije razli�itog
intenziteta, postaju�i plodno tlo iskomercijaliziranim skupinama
1 IARD (Institut za društvena istraživanja) - Istituto di Ricerca S.c.r.I., Milano, Italija.
���������� ����� ���������� ���������������
8
proizvo�a�kih marki i artikala koji su služili za ostvarenje posebnih
potreba unutar slobodnog vremena. Kultura mladih u suvremenom
društvu sve više poprima obrise mješavine potreba za izražavanjem
osje�aja na jednoj i rafiniranih marketinških strategija na drugoj strani
(Grossegger i Heinzlmaier, 1997, 83).
Zna�enje komercijalnog aspekta kulture mladih, u koji ubrajamo i
njihovu zabavu kao specifi�nu komponentu, nije za podcjenjivanje. To je
vidljivo iz svakodnevnih sve osmišljenijih ekonomsko-propagandnih
reakcija onih koji s njima izravno posluju. Mladi su upravo ona kategorija
koja determinira nove društvene uvjete i marketinške „megatrendove“. U
njima oni koji su prilago�eniji zahtjevima sve rafiniranijeg tržišta,
posjeduju i prosperitetnije izglede za budu�nost. Zna�aj takvog tržišta
namijenjenog mladima ne predstavlja nekakav demografski segment niti
puku protutežu na tržištu namijenjenom starijoj dobnoj populaciji. Rije�
je o sve zna�ajnijem gospodarskom prostoru koji se uspijeva nametnuti
najturbulentnijoj grupi stanovništva koja je u novije doba po�etkom
tre�eg tisu�lje�a, pokreta� nekih društvenih promjena. Polovicom 90-ih
godina prošlog stolje�a mladi su transformirali odnose u kupovini i u
potrošnji, postaju�i sve prisutniji tvorac tada novih megatrendova
(Grossegger i Heinzlmaier, 1997, 84).
Mladi su svoju posebnu društvenu ulogu ostvarivali
vrednovanjem odre�enih marki i trendova. Tako u jednoj studiji iz 1993.
istraživa�i konstatiraju kako je za 68% mladih važno znati što je „in“;
njih 54% kupuje ono što je novo na tržištu, a 71% vrednuje više odje�u za
slobodno vrijeme koja je u modi. Ve� 1995. upu�uje se na novi trend
���������� ����� ���������� ���������������
9
me�u mladima s parolama o „rastu�oj spremnosti za sudjelovanje,
remoraliziranju, „o rastu�oj politi�koj kompentenciji“ i resolidariziranju.
Ovdje je mogu�e uo�iti kako su JA-vrijednosti ego-ere osamdesetih
oslabjele, te je na snazi njihovo poja�ano kombiniranje s MI-
vrijednostima kao što su solidarnost, politi�ki moral, ekološka svijest…
Za razliku od medija i nekih politi�kih institucija koje su pružale sliku
mladih kao nepokretnih, hedonista i nesolidarnih, neke tvrtke i marke
daju sasvim druga�iju sliku i upu�uju na novi trend. U tom svjetlu
prilago�avaju i svoju komunikaciju i proizvodnu politiku s o�itim
uspjehom (Grossegger i Heinzlmaier, 1997, 88).
Istovremeno s nazna�enim trendovima, Horx mladima osporava
njihovu „avangardnu ulogu“ u kulturi, argumentiraju�i svoje stajalište
�injenicom da se kultura mladih uop�ila i globalizirala do te mjere da je u
svakodnevnoj kulturi ve�ine starijih dobnih skupina postala op�im
dobrom. Time joj se automatski oduzima obol avangardnog predvodnika
društvenih promjena. U sklopu prou�avanja nazna�enih trendova autor
isti�e kako su danas zanimljiviji miljei kojima se nove kulturološke forme
ponašanja tek po�inju izgra�ivati (Neuen Kulturmittelschichten; Neuen
Alten). To su tzv. nove trendovske grupe mladih (prema Grossegger i
Heinzlmaier, 1997, 88).
Zanimljiva su i istraživanja �iji nalazi pokazuju da adolescenti
štede manje negoli bilo koja druga dobna skupina, što ih �ini posebno
atraktivnom tržišnom metom. Izgleda kako �itav novac kojim raspolažu, i
koji nije bezna�ajan, biva utrošen na kupovinu pretežno u slobodnom
vremenu (Steinberg, 1993, 237).
���������� ����� ���������� ���������������
10
Tako se godišnji potencijal potrošnje dobne skupine od 12 do 21
godine procjenjivao na cca 30 milijardi DM, a ako bi se sakupio prosje�ni
džeparac svih mladih u dobi od 10 do 18 godina, to bi rezultiralo
zapanjuju�om svotom od više od 3 milijarde šilinga godišnje (Grossegger
i Heinzlmaier, 1997).
Jedno od zna�ajnih mjesta gdje se slijeva glavnina novca kojim
raspolažu tinejdžeri �ine upravo diskoteke. Tako je no�na zabava u vrlo
kratkom vremenu zadobila glavnu ulogu i društveni, a posebno
gospodarski zna�aj u ovom široko ome�enom prostoru zabave.
Zbog golema interesa za ovakvim vidom zabave u susjednim
europskim zemljama iniciran je cijeli niz konkretnih društvenih akcija u
smislu osiguravanja, kapacitiranja disko prostora iz sigurnosnih razloga,
te osnivanja raznih ureda (poduze�a) s to�no odre�enim prioritetnim
zadacima u ovom prostoru društvenog djelovanja,2 a sve s ciljem
uklanjanja ili saniranja uo�enih ozbiljnijih negativnih društvenih
posljedica.
2 Jedan od utjecajnijih europskih primjera je osnivanje ureda SILB-a (Associazione Imprenditori Locali da Ballo), iz kojeg se, izme�u ostalih, pruža �lanicama konkretna pomo� u razli�itim poslovima vezanim uz svijet zabave, kao na primjer pravilno registriranje nekih loše procijenjenih situacija, pravne, kadrovske, organizacijske i sli�ne naravi. Rije� je o službi koja, tako�er, uspješno uspostavlja kontakte na politi�koj razini, a s ciljem zna�ajnijeg utjecaja na donošenje što svrsishodnijeg zakona, ali i programa konkretne prakti�ne suradnje izme�u onih koji rade u svijetu zabave i predstavnika vlasti, politike i drugih centara društvene mo�i. Ono na �emu SILB naro�ito inzistira jest stvaranje adekvatnih komunikacijskih putova i suradnje s medijima, kako bi se sve zainteresirane profesionalne snage efikasnije okupile, adekvatnije se orijentiraju�i u približavanju svijetu zabave. Tako se �esto isti�e posebni zna�aj koji ima suradnja SILB-a s talijanskim Ministarstvom zdravstva (Barisio, 1997, 67-69).
���������� ����� ���������� ���������������
11
Naš istraživa�ki interes usmjerile smo na prou�avanje posebnosti
onog vida zabave koji je prostorno vezan uz diskoteku. U Italiji je,
primjerice, disko klub sinonim za prostor koji je isklju�ivo sagra�en i
namjenski se vodi za potrebe zabave, za razliku od diskoteka koje
predstavljaju improvizirana mjesta za sastajanja ili za organizirane
protupravne zabave lišene �ak i najelementarnijih sigurnosnih pravila. To
razlikovanje vrlo je važno i na njemu posebno inzistiraju vlasnici i
poduzetnici. Nije svejedno kada se u medijima nakon vikenda pojave
informacije o subotnjem pokolju, automobilskim nesre�ama ili nesre�ama
koje su se dogodile po izlasku iz diskoteke. Glavni okrivljenik naj�eš�e je
diskoteka, koja pla�a dugove koji uvijek i nisu isklju�ivo samo njeni
(Cavazzini, 1997, 84-86).
Pronalaženje prave mjere i profesionalizma name�e se klju�nim u
budu�em uspješnom razvoju diskoteka. Upravo na tom na�elu mogu�e je
temeljiti budu�i izgled poduze�a s izrazito natjecateljskim duhom, kako
bi se mogle zadovoljiti prezahtjevne potrebe današnje publike. Prema
Derniju, diskoteka u biti predstavlja ogledalo stvarnosti koja prethodi
modi, trendovima i obi�ajima. Ona je mjesto neprestanog izviranja novih
ideja uz pomo� kojih poduze�e takvog tipa može opstati na tržištu
neprestano dvanaest mjeseci godišnje. Uostalom, sve brojnija istraživanja
diskoteka pokazuju kako njihov odabir za provo�enjem slobodnog
vremena nije slu�ajan, ve� predstavlja i te kako planiranu aktivnost.
Tako�er, ovaj autor isti�e kako se provod na disko mjestima ne odabire
zbog primarnog nedostatka drugih alternativa, kako to neki misle, ve� se,
���������� ����� ���������� ���������������
12
suprotno, radi o ciljanom, osmišljenom i planiranom izboru (Derni, 1997,
228).
U kontekstu rasprava o gospodarskim i tržišnim dometima
diskoteka lamentira se i s terminima „etika diskoteke“. No može li se,
pita se Ferri, govoriti o etici u toj specifi�noj društvenoj situaciji? Ima li
diskoteka, kao oblik poduze�a, svoju etiku? Ako joj je cilj eti�ko
poduze�e, mora se osloniti na na�ela u osnovi kojih egzistira jak osje�aj
odgovornosti i profesionalnosti svih njezinih subjekata. Svaka spontanost
i improvizacija na ovom podru�ju može uvjetovati opasnosti. Stoga
angažirani poduzetnik prvenstveno ima na umu organiziranje slobodne
zabave bez postojanja rizika i mogu�nosti da posjetitelji budu izloženi
bilo kakvom vidu opasnosti (Ferri, 1997, 46-47).
U Hrvatskoj se daleko manja pažnja i društveni zna�aj pridaje tom
podru�ju življenja mladih. To neizravno upu�uje na šupljine u za�aranom
krugu, u kojem važan segment �ini neadekvatno reagiranje svijeta
odraslih, koji �eš�e zatvara negoli otvara vrata mogu�nostima skladnijih
interakcija s mladima. Takvom stanju, primarno nepostojanja interesa,
pored ostaloga pridonosi i nezainteresiranost sociologa i posebnih
socioloških znanstvenih disciplina za istraživanje i upoznavanje svijeta
zabave mladih, koji tako ostaje zanemaren, krajnje marginaliziran i
šabloniziran društveni fenomen. Pokatkad jedino novine kao medij
aktualiziraju disko zbivanja i to uglavnom bilježe�i negativne posljedice
razuzdanih no�nih zabava, narko okršaja ili sli�nih eksplikacija no�nog
uglavnom devijantnog ponašanja. To su zapravo redovito nerealne
transkripcije poruka koje mladi odašilju iz svijeta no�ne zabave.
���������� ����� ���������� ���������������
13
Zaboravlja se, pritom, ono što je geografski nama bliska Europa
po�etkom 90-ih godina prošloga stolje�a ve� otkrila kao goleme
gospodarske prednosti i konkretnu pozamašnu profitabilnost koja se crpi
iz disko fenomena. Uostalom, niz empirijskih istraživanja u Italiji i
Francuskoj neizravno upu�uju na zna�ajne privredne i gospodarske
u�inke disko tržišta. Ona se u razvijenim zemljama Europe uglavnom
smišljeno smještaju u najzna�ajnijim turisti�kim podru�jima.3
Zabavu mladih u Hrvatskoj, odnosno percepciju njihova mjesta
unutar zabavne industrije 90-ih, terminološki se naj�eš�e povezuje s
ne�im pojmovno a priori razvrstivim, te svodljivim u ve� kodificirane,
zadane i postoje�e shematske strukture i pojmovnike. Te sheme o
mladima uglavnom se transponiraju u rasponu modernih i postmodernih
teorija, zatim u iskustvima metodoloških dosega i rezultata prou�avanja
njihova slobodnog vremena, a u kontekstu funkcionalno-strukturalisti�kih
teorija. Zato su možda ve� unaprijed osu�ene na tuma�enja koja se
prepoznaju unutar zadanih, te instrumentaliziranih teorijskih tipologija i
socioloških teorija. No, kada je rije� o segmentu zabave mladih koji se
odnosi na provod u diskotekama, sva „velika“ i „uhodana“ teoretiziranja
mogu lako odvesti stranputicom.
3 �injenice upu�uju na to kako se, primjerice u Italiji, postoje�i interes gospodarskih subjekata, konkretno u podru�ju industrije zabave (i to ne samo kada se radi o diskotekama ve� i u sportu, glazbi i sl.), vrlo vješto i zna�ajno isprepli�e sa znanstvenim tendencijama, odnosno znanstvenim empirijskim istraživanjima ili konzistentnim stru�nim sociološkim analizama. Njih realiziraju istraživa�ki instituti (npr. spomenuti IARD), te razne katedre po fakultetima u formi diplomskih, magistarskih ili doktorskih radova (npr. polovicom 90-ih prošloga stolje�a naro�ito na sveu�ilištima u Torinu ili u Genovi, na Fakultetu politi�kih znanosti itd.).
���������� ����� ���������� ���������������
14
Sinkretizam s ciljem teorijsko-metodoloških združivanja, poj-
movno izranja kao nova istraživa�ka paradigma, koja na originalan na�in
objedinjuje kvantitativan i kvalitativan pristup istraživa�kom fenomenu.
Ona se u ovom sociologijskom podru�ju nametnula kao djelotvoran klju�
prepoznavanja novonastalih društvenih transformacija u Hrvatskoj, koje
su se zbivale u druga�ijim kulturološkim obzorjima.
Kako bismo predmet i ciljeve našega istraživa�koga projekta
sociološki kontekstualizirale, tretirale smo varijablu „no�nog života“
mladih kao kompleksan (društveni) fenomen, koji je u uskoj vezi sa
svakodnevnim životom mladih u primorskim županijama u Hrvatskoj. U
okviru primarne op�e hipoteze, pretpostavile smo kako se radi o
svojevrsnoj transgresiji društvenog poretka kod mladih ljudi, koji ga
vjerojatno doživljavaju kao pretjerano birokratiziranog, te njima
(na�elno) stranog, što onda uvjetuje u tom (no�nom) tipu zabave, kao što
su diskoteke, manifestiranje društvenosti koja postaje intenzivnija, i u
�ijem kontekstu mladi doživljavaju konkretniji i dublji doživljaj života
grupe i pripadnosti grupi. Takav je doživljaj tada vjerojatno ekspresivniji
i istaknutiji, pa se na razli�ite na�ine, više ili manje (ne)kreativno, formira
u diskotekama. Njega je istovremeno nemogu�e posti�i ili oblikovati, pa
dakle niti istražiti u nekim drugim prostorima u kojima se mladi kre�u ili
u nekim drugim društvenim situacijama �iji su sudionici mladi.
Stoga jedan od posebnih istraživa�kih ciljeva transponira stavove
mladih ispitanika/ca na onaj segment hrvatske stvarnosti u kojem se
zbivao (generalno) njihov no�ni život. Nadalje, sve smo to zajedno
kontekstualizirale u zna�ajne društvene transformacije u Hrvatskoj, kao
���������� ����� ���������� ���������������
15
što su bile poslijeratne okolnosti kao i brojne druge strukturalne
ambivalentnosti.4 Nastojale smo, naime, sagledati ulogu i mjesto
diskoteka u životu mladih, pretpostavljaju�i kako se radi o jednom od
najvitalnijih vidova njihove zabave i to posebno one no�nog tipa i
sadržaja.
4 Premda kod nas ne postoji brojnija sociološka literatura koja bi razmatrala sve ono što se zbivalo od po�etka 90-ih prošlog stolje�a u Hrvatskoj, a empirijska istraživanja o ovim tematskim podru�jima življenja mladih bila su zna�ajno zanemarivana, podsje�amo na nekolicinu burnih doga�aja koji su doveli do krupnijih društvenih promjena. Tako je u prvoj tre�ini 90-ih godina prošlog stolje�a u Hrvatskoj bio potpuno izmijenjen ideološki sustav i njegova ikonografija, kao i institucionalni sustav privre�ivanja, ukidanjem društvenog vlasništva i samoupravljanja, te legalizacijom privatnog poduzetništva. Od promjena u politi�kom sustavu zna�ajna je zamjena jednostranaštva višestrana�jem, zatim su bile evidentne i promjene u društvenoj strukturi, te proces socijalne diferencijacije koji se pretvarao u socijalnu polarizaciju. U manjoj mjeri bile su zamjetne promjene u vrijednosnom sustavu, pa je mogu�e da u nekim kolektivnim stavovima uop�e i nije došlo do promjena (Županov, 1995, 158).
���������� ����� ���������� ���������������
17
2. Metodološki aspekti istraživanja (An�i Leburi�)
2.1. Istraživa�ki pristup i hipotetski kontekst
Na metodološkim tragovima onoga što se zbiva u suvremenoj
empirijskoj sociologiji mladih u Europi, ispitivale smo komunikološke,
socijalizacijske, obredno-ritualne, plesne i glazbene dimenzije diskoteke,
kao jednog od zna�ajnijih mjesta provoda i no�nog života mladih u
primorskim županijama Republike Hrvatske. U doma�oj literaturi ne
postoje sli�no planirana niti realizirana empirijska istraživanja.
Kako slobodno vrijeme predstavlja važan društveni fenomen i kao
takav nezaobilazan u procesu socijalizacije mladih, unutar njega smješta
se i prostor zabave (razonode) kao klju�an dio individualnog rasta
mladih. Usprkos društvenoj patologiji koja je krajem devedesetih godina
20. st. bila naglašeno prisutna u hrvatskom društvu, pa se zna�ajnije
manifestirala i u zabavi mladih, smatrale smo da se u istraživanju zabave
mladih hipotetski kontekst nužno ne smije konotirati.
Socioempirijska istraživanja ponašanja mladih i njihove zabave,
kao anticipacija budu�eg drštvenog razvoja mogu imati povijesnu važnost
i to posebno ako se ponašanje mladih ne getoizira u generacijske okvire,
nego se kontekstualizira u strukturu suvremenih društava (Leburi� &
Tomi�-Koludrovi�, 1996, 963).
Istraživanje iz 1998. godine provele smo u suradnji s talijanskim
kolegama i kolegicama (SILB). U istraživanju je kombiniran kvalitativan
s kvantitativnim pristupom s ciljem formiranja integrativne metodološke
���������� ����� ���������� ���������������
18
strategije, nove u ovim socioempirijskim podru�jima istraživanja. Podaci
su prikupljani kombiniranjem metoda ankete, strukturiranog i
polustrukturiranog intervjua, skaliranja, te promatranja (sa sudjelovanjem
i bez njega). Istraživa�ki uzorak (zonski, reprezentativni) obuhvatio je
1.502 ispitanika, a prostorno je bio distribuiran u 5 (pet) primorskih
županija Republike Hrvatske. Terenska faza okon�ana je polovicom
sije�nja 1998. Zanimljivo je da je u istraživanju sudjelovalo ukupno 100
intervjuera - anketara i da je ono realizirano u prostorima 51-e diskoteke.
Empirijski (kvantitativni) rezultati (korelacijske, faktorske i multiva-
rijantne analize) obra�eni su programskim paketom SPSS za
WINDOWS-e.5
Dakle, u izvedbi istraživa�kog nacrta objedinjavani su kvan-
titativni i kvalitativni pristupi, s ciljem formiranja integrativne
metodološke strategije, koja �e efikasno realizirati postavljene
istraživa�ke ciljeve.
Prvi metodološki pristup (pretežno kvantitativan) karakterizira
primjena kombinirane metode ankete i strukturiranog intervjua s
protokolom. Anketni upitnik iz 1998. godine sadržavao je 51 pitanje.
Me�u mjernim instrumentima konstruirane su �etiri razli�ite skale
stavova, od kojih su dvije Likertova tipa s pet stupnjeva, koji mjere
“odnos prema diskoteci kao mjestu zabave“ i „opise raspoloženja nakon
5 Neke od tih istraživa�kih rezultata autorice Leburi� i Relja predstavile su u sljede�im tekstovima: Kultura i zabava mladih u slobodnom vremenu (1999); Putovanje mladih u tamu no�i: prinosi sociologiji zabave (1999); U potrazi za dobrom zabavom: istraživanje no�noga života mladih u diskoklubovima na podru�ju primorskih županija (2001).
���������� ����� ���������� ���������������
19
izlaska iz diskoteke“. Prva takva numeri�ka skala sastojala se od 27
tvrdnji, koje su ocjenjivane stupnjevima slaganja, odnosno neslaganja u
vrijednostima od 1 do 5.6 U drugoj skali ispitanicima je ponu�eno 19
epiteta kojima su specificirali vlastita raspoloženja.7 Tre�a skala
nominalna je prema vrsti, a mjerila je dihotomni odnos ispitanika unutar
skupine od 7 problemati�nih aktivnosti ili stanja vezanih uz diskoteke.8
�etvrta skala sastojala se od 29 tvrdnji na koje je ispitanik odgovarao sa
„da“, „ne“ ili „ne zna“. Zbroj bodova na skali oslikavao je njegovo
trenuta�no raspoloženje u doba ispitivanja, s tim da su više vrijednosti
ozna�avale afirmativna i pozitivnija raspoloženja (samostalnost,
zainteresiranost, zrelost, sre�u, zadovoljstvo itd.), a niže vrijednosti
smještaju se na drugom polu, koji sadržava konotirana i negativna
raspoloženja (sukob, krizu, muku, opasnosti, ugroženost itd.).
Stavovi ispitanika/ca o društvenom zna�enju i društvenoj ulozi
diskoteka u Hrvatskoj pojedina�no su stupnjevane tvrdnje, tako�er
mjerene ljestvicom Likertova tipa od 5 stupnjeva. Preostala pitanja u
upitniku bila su uglavnom zatvorenoga tipa, a samo nekoliko njih
otvorenoga tipa. Mjerni instrumenti su pretežno zadovoljili, s obzirom na
6 U toj ljestvici, numeri�ka vrijednost 1 = “uop�e se ne slažem“, 2 = „ne slažem se“, 3 = „ne slažem se i slažem“, 4 = „slažem se“ i 5 = „potpuno se slažem“. 7 Ta ljestvica je numeri�ka, a sastoji se od 5 stupnjeva koji mjere opise raspoloženja ispitanika u sljede�im stupnjevima slaganja: 1 = „u neznatnoj mjeri“ , 2 = „u manjoj mjeri“, 3 = „ni u maloj, ni u velikoj mjeri“, 4 = „u ve�oj mjeri“ i 5 = „u velikoj mjeri“. 8 Ovdje su mjerena mišljenja mladih o to�enju alkohola, raspa�avanju droge i drugim aktivnostima unutar diskoteka, a za koja su se ispitanici opredjeljivali ili kao za „najve�i problem u disku“ ili kao za �injenicu koja „nema veze s diskom“.
���������� ����� ���������� ���������������
20
svoje metrijske karakteristike, koje su se ve�inom iskazivale kao
zadovoljavaju�e.9
Kvalitativni pristup sadržavao je kao temeljnu metodu
prikupljanja podataka polustrukturirani intervju, u kojem se nastojalo
registrirati neko posebno iskustvo ili najupe�atljiviji životni doga�aj
ispitanika/ca, koji oni isklju�ivo vezuju uz diskoteku i koji slobodno i
spontano (verbalno) reproduciraju intervjueru. U tom kontekstu, bilježeni
su istovremeno i bitni aspekti cjelovitog imidža ispitanika/ce, koji je
intervjuer oblikovao na temelju (prethodno, tijekom instruktaža koje su
prethodile terenskom radu, dogovorenih) deskriptivnih momenata
vezanih uz fizi�ki izgled respondenta/ice, odnosno momenata koji prema
dojmu intervjuera pretpostavljaju njihov temeljni životni stil s obzirom na
odijevanje, šminkanje, ponašanje i dr. Planirana je svojevrsna
transkripcija tadašnjeg aktualnog „trenutka“ no�ne zabave mladih na
ispitivanom podru�ju, njezinih sudionika, oblika zabave, specifi�nosti
njezina okružja i sl.
Kako se radilo pretežno o empirijskim podacima koji su
prikupljeni nakon obavljenog strukturiranog intervjua, a neposredno
nakon izlaska ispitanika/ca iz diskoteka, kombiniranjem obaju tipova
podataka (kvalitativnih i kvantitativnih) nastojale smo doznavati ona
subjektivna zna�enja koja sami mladi pridaju pojedinim elementima
disko atmosfere (glazbi ili plesu) ili onome što oni sami percipiraju ili
doživljavaju kao nešto što je „tipi�no u disko stilu“ (možda ambijent u
9 Misli se na C-koeficijente kao mjere povezanosti i hi-kvadrate kao testove statisti�ke zna�ajnosti.
���������� ����� ���������� ���������������
21
diskoteci, okolica diskoteke, ukupan prostor i sl.). Tako se udovoljilo
jednom od posebnih ciljeva istraživanja, koji je integrirao više procese
razumijevanja negoli objašnjavanja jednoga specifi�nog vida ponašanja
mladih, te zna�enja koja pridaju razli�itim ritualima i obi�ajima. Pritom
je istaknuto nastojanje zadržavanja ravnoteže sudjelovanja i distanciranja,
jer se radi o istraživa�kom pokušaju spoznavanja specifi�ne stvarnosti
koja je puno više osu�ivana negoli konzistentno i staloženo, stru�no ili
znanstveno ispitivana.
Kona�no, u tre�oj skupini kvalitativnih podataka intervjuerke i
intervjueri su registrirale/i sve raspoložive podatke o diskoteci u kojoj ili
oko koje su provodili ispitivanje, kao na primjer njezin naziv, te brojne
detalje o disko interijeru (oprema, sklad prostora itd.) i o eksterijeru
(okoliš, �isto�a, urbane karakteristike lokacije na kojoj je smještena i sl.).
Osobne varijable ispitanika/ca klasificirane su u tri temeljne
skupine: socio-demografske, socio-profesionalne i socio-ekonomske.
���������� ����� ���������� ���������������
22
Hipotetski model interakcija me�u ostalim ispitivanim varijablama
mogu�e je grafi�ki prikazati na sljede�i na�in:
Prou�avanje slobodnog vremena, zabave i dokolice imaju svoje
glavno izvorište u neiscrpnoj ljudskoj težnji i želji za bijegom i
avanturom. U�initi nešto, usprotiviti se svakodnevnoj monotoniji,
proširiti iskustvene horizonte, osvajati i upoznavati nove prostore uvijek
���������� ����� ���������� ���������������
23
je izazov. Podru�je slobodnog vremena i unutar njega prostor zabave
posjeduje mo� odvajanja odre�ene grupe ljudi od svakodnevnog života,
smještaju�i je u neku vrstu vremenske izolacije. Na taj se na�in postiže
pseudo (svjesni) efekt koji ozna�ava prekid izme�u prijašnjeg tijeka
vremena i aktivnosti koje su slijedile, te se artikulira kao svojevrsni prag
izme�u dirkemovskog svetog i profanog življenja.
Posebno u srednjovjekovlju, ali i u suvremeno doba, karnevali i
razli�iti drugi oblici masovne zabave omogu�uju stvaranje posebne
atmosfere u kojoj se pojedinac prenosi u prostor oslobo�en svakodnevne
stege, vlastitih navika i društvenih normi sudjelovanjem u masi i
kolektivu. Bahtin isti�e da se pojedinac „tako oslobo�en postavljao prema
vlastitom postojanju. To nije bio bijeg iz stvarnosti, ve� prijelaz u
oslobo�eni prostor da bi se stvarnost sagledala u svim svojim
dimenzijama. Upravo je karnevalska kultura doprinijela stvaranju kriti�ke
svijesti“ (Bahtin, prema Martini�, 1977, 51).
Pojava slobodnog vremena kao masovnog fenomena inicirala je
potrebu njegova sociološkog prou�avanja. Elakovi� tvrdi da svako
razmatranje slobodnog vremena pretpostavlja izvjesno shva�anje
�ovjekove djelatnosti i �ovjekove slobode (Elakovi�, 1989, 23). Doduše,
posljednjih �etrdeset godina 20. stolje�a u razvijenim je industrijskim
zemljama došlo do dramati�nog pomaka u prora�unu vremena ljudi.
Stvarno slobodno vrijeme po�inje tek izvan radnog mjesta. Na poslu
vlada „carstvo nužnosti“ gdje se zaboravlja vlastita osobnost i
zapostavljaju osobni interesi i potrebe. Dakle, radno mjesto više se ne
nalaže kao primarni prostor izgradnje identiteta i samodokazivanja.
���������� ����� ���������� ���������������
24
Tradicionalne vrijednosti posla i nove vrijednosti slobodnog vremena se
upotpunjavaju (Grossegger i Heinzlmaier, 1997, 82-83). Tako i mladima
slobodno vrijeme i zabava u njegovu kontekstu postaje konkretan prostor
za samoizgra�ivanje i ostvarivanje životnih želja i ciljeva. Rije� je o
prostoru zabave s kojim pojedinac raspolaže sam, pa ga sam i organizira,
osmišljava i planira.
Sociologija zabave nije se zna�ajnije razvila u 20. st. pa je naše
istraživanje skroman doprinos njezinu razvitku, odnosno konstituiranju.
Kada je rije� o mladima, njihovu zabavu vezujemo uz njihovo korištenje
slobodnog vremena. Pretežito je rije� o vremenu kada se ne radi, kada se
razgovara s prijateljima, tumara s ciljem ili bez odre�enog cilja i kada su
mladi u mogu�nosti biti sami sa sobom i svojim mislima (Hendry i dr.,
1993, 3-4).
Za sociološki je pristup relevantno pretpostaviti da se u zabavi
mladih testiraju razli�iti životni stilovi koji u tom kontekstu mogu biti i
promijenjeni. Tako�er se istovremeno mladi i socijaliziraju borave�i u
grupama svojih vršnjaka, te izvan obiteljskog kruga. Ako disko zabava
unosi u živote mladih poprili�an nemir, u naš hipotetski okvir artikulirale
smo dileme: razvija li ili uvjetuje li disko zabava dovoljno kulture,
sposobnosti i navika za sadržajno, korisno i ugodno provo�enje
slobodnog vremena mladih? Konotiraju�i empirijski nalazi mogu biti
izvor niza problema, �ije društveno, odnosno institucionalno artikuliranje
uvjetuje pozitivan ili negativan razvitak individualnih života. Tu se ra�a
potreba za intenzivnijim društvenim angažmanom u organiziranju
zabave.
���������� ����� ���������� ���������������
25
Isti�emo još jednu poteško�u, budu�i da u sociološkoj literaturi
�esto nailazimo na rasprave o slobodnom vremenu, razonodi, zabavi,
dokolici bez njihova jasnog razgrani�enja. Tu izviru šire operacionalne
mogu�nosti za tretiranje zabave mladih u diskotekama. S druge strane,
slobodno vrijeme mladih teorijski je obuhvatnije i podrazumijeva druge
terminološke kategorije (npr. dokolice itd.). Uostalom, Lefebvre, Fromm,
Horkheimer, Touraine, Friedman, Durant, Dumaze-dier, Martini�10 i dr.
polaze od razli�itih diskriminativnih faktora koji diferenciraju pojmove
dokolice, zabave i slobodnog vremena. Uglavnom je po srijedi mjera i
udio kreativnosti, angažmana, lucidnosti, nesputanosti ili pak puke
mehani�ke podložnosti potrošnji ve� gotovih proizvoda i koncepata,
prihva�anja unaprijed isplanirane zabave bez ikakva udjela angažmana i
kreativnosti. U tretiranju našega istraživa�koga predmeta vrijeme
provedeno u diskoteci protuma�ile smo kao niz vrlo dinami�nih
aktivnosti mladih, unutar kojih ne bi bilo mjesta niti naznaka pasivnosti.
Upitno je, doduše, mogu li se posjetitelji/ce diskoteka nazvati tek pukim
konzumentima (glazbe, plesa ili ne�eg drugog).
Dakle, no�nu zabavu mladih operacionalizirale smo kao disko
zabavu unutar kategorije slobodnog vremena mladih. Poticaj sustavnijim
europskim istraživanjima no�ne zabave mladih nastao je nakon što se
drasti�no pove�ao broj prometnih nesre�a, te broj konzumenata droge i
alkohola me�u adolescentima i adolescenticama. U Hrvatskoj su se
oslikavale razli�ite (stru�ne, javnomnijenske i sli�ne) poteško�e u 10 Martini�eva je sustavno izložila sociološke interpretacije slobodnog vremena (1998, 5-19).
���������� ����� ���������� ���������������
26
prepoznavanju, interpretiranju, objašnjavanju i razumijevanju akutnih
društvenih i drugih problema mladih. Jedna od temeljnih poteško�a bila
je uvjetovana stereotipima o no�noj zabavi kao izvoru delinkvencije.
Takve su tvrdnje zanemarivale (društvene) korijene i uzroke takvih
situacija, stanja i odnosa me�u mladima u Hrvatskoj. Me�u
rasprostranjenim stavovima bili su oni kojima je diskoteka istozna�nica
za prokletstvo i propast mladih. Rije� je o demoniziranju diskoteka i
ukoravanju mladih koji ih posje�uju.11
Pretpostavile smo da se u svijetu no�ne zabave mladih
najzna�ajnije artikuliraju diskoteke i sve ono što se u njima ili neposredno
oko njih zbiva. U diskotekama i u disko atmosferi relevantno se o�ituje
funkcioniranje klju�nih dimenzija slobodnog vremena mladih u
Hrvatskoj. Po�evši s tako koncipiranom op�om hipotezom, bilo je nužno
operacionalizirati i neke posebne (radne) pretpostavke. Tako smo, izme�u
ostalih, indirektno ispitivale karakteristike raznih interakcija i uop�e
procesa komunikacije na relacijama mladi/slobodno vrijeme –
odrasli/obitelj/odgoj.
Odre�uju�i istraživa�ke ciljeve u prvom našem projektu iz
1998. godine, bile smo svjesne da istražujemo u društvu koje izrasta na
raskrižju nedostataka i manjka odgovaraju�ih teorijskih modela u krizi
tradicionalnog društva, politi�kih ideologija, kao i niza drugih
kulturoloških aspekata. Naumile smo stoga saznati što više o
11 Tako su npr. neki talijanski autori kritizirali dio javnosti i zakonodavaca, koji su bez jasnih ideja o tom problemu zakašnjelo i pogrešno intervenirali. Zato je Derni predložio njihovo udruživanje s organizacijama koje su pokazale da znaju organizirati no�ne „potrebe“ mladih (Derni, 1997, 215).
���������� ����� ���������� ���������������
27
percepcijama mladih, o njihovim mišljenja i stavovima o zabavi koju
upražnjavaju u diskotekama. Tadašnja su empirijska istraživanja u
Europi, naime, ilustrirala sve manju zainteresiranost mladih za
posje�ivanje kazališta, muzeja, likovnih izložaba i sl. i sve slabije
sudjelovanje mladih u kulturnom životu (Bruno, 1996, 122-123;
Miheljak, 2002; Ilišin i dr., 2002).
U istraživanjima slobodnog vremena mladih u Hrvatskoj, Ilišin
uspore�uju�i rezultate iz 1986. i 1999. godine, konstatira kako mladi
krajem 90-ih više nego ranije odlaze na tulume, izlaze u kafi�e ili
ljen�are. Znatno manje odlaze u kina, na izlete, u šetnje, na izložbe i sl.
Autorica tvrdi kako su „podjednak afinitet“ zadržali samo kod slušanja
rocka i klasi�ne glazbe, te odlazaka u diskoteke (Ilišin i Radin, 2002,
282).
Izlaske u diskoteke, Ilišin svrstava u „urbani kulturni obrazac“
provo�enja slobodnog vremena mladih (Ilišin i Radin, 2002, 286). To je
ujedno i najprihva�aniji obrazac me�u mladima u Hrvatskoj i u cijelosti
se vezuje uz fenomen zabave mladih.
Kao što smo uvodno nazna�ile, diskoteke postaju podru�ja od
sve ve�eg društvenog zna�aja i gospodarske vrijednosti, a istovremeno i
implicitna izvorišta povezanosti i kohezije me�u mladima. Radi se
(možda) o primarnom mjestu socijalizacije mladih, koje je (prema našoj
hipotezi) od presudne važnosti u formiranju njihovih stavova i
svjetonazora. Ali, ovdje ne smještamo diskoteke na istovjetni kulturološki
nivo s primjerice školom, obitelji, politikom ili možda religijom, kako
slijedi.
���������� ����� ���������� ���������������
28
Nivoi društvene strukture u(na) kojima sudjeluju mladi posjetitelji/ce
diskoteka:
obitelj mladi škola društvo
(disko posjetitelji/ce)
U našem istraživanju iz 1998. godine diskoteka je bila zna�ajno
zastupljena kao prostor u kojem se zabavljaju mladi (30%). Na rang
ljestvici najposje�enijih mjesta u kategoriji slobodnog vremena nakon
diskoteke slijede u znatno nižem obujmu kafi�i (18.9%), zatim kino (15.
6%), onda sportsko igralište (11.4%) ili sportska dvorana (8%), pa
videoklub (6.4%) i kazalište (4.7%). Priroda sa svojim parkovima,
livadama i �istim zrakom potpuno je zanemariva u slobodnom vremenu
ispitanika/ca (2.5%).
Orijentirale smo se na „snimanje govora“ glazbe i plesa unutar
diskoteka. Tako smo indirektno pratile kako svijet odraslih reagira na
stvarnost mladih.12 Rije� je o istraživa�kom pokušaju spoznajnog
doprinosa jednoj (disko) stvarnosti koja je više osu�ivana negoli 12 Napominjemo da svijetu odraslih nisu pripadali naši intervjueri/ke i anketari/ke, što im je omogu�avalo aktivno sudjelovanje u izvo�enju (na primjer) metode promatranja.
���������� ����� ���������� ���������������
29
istraživana i kojoj se uglavnom pristupalo u stereotipima. Dakle,
stvaranje povoljnije društvene „klime“ omogu�it �e lakši protok
informacija i efikasniju cirkulaciju �injenica o onome što se zbiva u
diskotekama, ispred i oko njih. Stoga smo i u nacrtu istraživanja
hipotetski odredile disko fenomen kao mjesto potencijalnog rizika.
Doduše, ne isklju�ivog, ve� takvog rizika koji utje�e na komunikacijske
kanale na relaciji mladi - obitelj - škola, te uop�e na kristaliziranje i
valoriziranje nekih specifi�nih društvenih problema na koje mladi
upu�uju. Zato se disko prostor ne smije izolirati na na�in da se prikazuje
kao nekakav ograni�eni prostor ili kao svojevrstan socio-rezervat, jer u
njemu prostorno kolidiraju raznorazni procesi oblikovanja, konstruiranja,
prepoznavanja i klasificiranja raznoraznih mladena�kih izražaja. U tom
kontekstu propitivale smo i analizirale motivaciju koja je poticala ili �e
poticati sve ono što uvjetuje razli�ite oblike/stupnjeve nezadovoljstva
me�u mladima.
���������� ����� ���������� ���������������
30
2.2. Istraživa�ko uzorkovanje i komparativni pristup
U istraživanju iz 1998. godine sudjelovalo je ukupno 100
intervjuera(ki)/anketara(ki), a ispitana su 1.502 ispitanika/ca.
Identifikaciju i kontrolu respondenata/ica provele smo u
kontekstu lokacijskih varijabli (mjesta, teritorija i vremena
intervjuiranja). Terenska faza istraživanja vremenski je realizirana u
razdoblju od 19. prosinca 1997. do 17. sije�nja 1998. godine. Prema vrsti,
uzorak je bio zonski i reprezentativan s obzirom na ukupnu populaciju
(stanovnika i me�u njima mladih osoba od 15 do 39 godina), u 5
primorskih županija (0.90% s minimalnim korekcijama).
Ispitivanje je provedeno na ulazu u 51 diskoteku ili izlazu iz nje,
a koje se nalaze u 32 naselja. U prostornom smislu istraživanjem su
obuhva�ene ove primorske županije: splitsko-dalmatinska, zadarsko-
kninska, dubrova�ko-neretvanska, šibenska i rije�ko-senjska.13
Ponovljena istraživanja provedena su 2001. i 2006. godine na
istom metodološkom predlošku. Temeljni cilj bio je utvrditi promjene do
kojih je eventualno došlo u ponašanju mladih, a koje je mogu�e
kontekstualizirati kao vidove njihove no�ne zabave. Zanimalo nas je u
kojim podru�jima je došlo do takvih promjena, te ako su se one dogodile,
što je tome bio uzrok. Pokušale smo detektirati jesu li se problemi iz
1998. intenzivirali ili smanjili.
13 Uzorak je zoniran prema oficijelnoj regionalnoj podjeli (Crkven�i�, 1974) hrvatskog primorja na sjeverno (Istru i Kvarner) i južno primorje (sjevernu, srednju i južnu Dalmaciju). U tom geografskom odre�enju istraživa�ki su poduzorci strukturirani u navedenih 5 primorskih županija (Statisti�ki ljetopis, 1994).
���������� ����� ���������� ���������������
31
Drugo ponovljeno istraživanje provedeno je 2001. tijekom
velja�e i ožujka, a tre�e istraživanje iz 2006. od velja�e do svibnja. U
istraživanju iz 2001. godine ispitano je ukupno 450 mladih, a 2006. njih
150. U tim smanjenim uzorcima sistematski su se kontrolirale temeljne
sociodemografske varijable kao što su npr. spol, dob i mjesto
stanovanja.14
Po�etkom tre�eg tisu�lje�a društvene okolnosti istraživanja u
koje�emu su se promijenile. Zanimalo nas je kako i u �emu se disko
zabava mladih promijenila u istraživa�kom razdoblju od 1998. do 2006.
godine. Koji su faktori (društveni, individualni i sl.) utjecali na
mladena�ko ponašanje i zabavu mladih? Je li se tijekom utvr�enog
vremenskog razdoblja promijenila društvena uloga diskoteka kao
specifi�nog oblika zabave mladih? Ako su se takve društvene promjene
dogodile, u kojem se smjeru to zbivalo?
U istraživanjima iz 2001. i 2006. godine pošle smo od
pretpostavke da je disko zabava još uvijek dominantan oblik provo�enja
slobodnog vremena. Tako�er smo pretpostavile da �e se nakon protekle
tri godine, i to posebno tijekom 2006., tom vidu zabave pristupati s manje
predrasuda. Pretpostavile smo i smanjenje intenziteta manifestnih
problema u mladena�kom ponašanju, a koji se vezuju neposredno uz
diskoteke.
14 Za statisti�ku obradu kvantitativnih podataka (korelacijske, faktorske i multivarijantne analize) korišten je programski paket SPSS za WINDOWS-e, u sva tri istraživanja. U posljednja dva istraživanja neznatno su korigirana samo neka pitanja u pismenim (anketnim) upitnicima.
���������� ����� ���������� ���������������
32
Uspore�uju�i neka temeljna individualna obilježja ispitanih
mladih, mogu�e je utvrditi neke sli�nosti. Tako su u svim trima
istraživanjima uzorak tvorili mladi u dobi od 15 do 40 godina.
Najzastupljenija dobna skupina u svim trima istraživanjima bila je ona od
21. do 23. godine. U istraživanju iz 1998. godine oni su �inili 22%
ispitanika/ica, u drugom istraživanju iz 2001. godine bilo ih je 29.8%
ispitanih, a u posljednjoj 2006. godini opet 22% ispitanika/ica (vidi
tablicu 2). Dakle, ispitanici koji nisu u mladena�koj dobnoj kategoriji od
17 do 26 godina, rje�e su posje�ivali diskoteke.
Me�u posjetiteljima diskoteka uglavnom su prednja�ile djevojke
i žene. Prema mjestu ro�enja ispitanika, u svim istraživanjima dominirali
su mladi urbanog podrijetla, tj. oni koji su dolazili iz ve�ih gradova i
naselja.
U svim trima ispitivanjima najzastupljenija je bila skupina
mladih koji su u vrijeme ispitivanja studirali, odnosno školovali se. Tako
je 1998. godine bilo 59.1% onih koji su studirali/školovali se, a u
kasnijim istraživanjima bilo ih je oko 71.3%. Sljede�a je najzastupljenija
skupina zaposlenih i to u rasponu od 25 do 15% (vidi tablicu 5). Prema
tome, struktura zaposlenosti ispitanika nije se puno mijenjala i vrlo je
sli�na u svim trima istraživanjima. Tako je i sa strukturom zanimanja
ispitanih mladih. Zna�ajnijih promjena nije bilo.
Analiziraju�i neke elemente njihova socijalnog podrijetla,
uo�ljivo je da su im majke uglavnom bile doma�ice ili radnice razli�itih
kvalifikacija. Službenice su se pojavljivale u obujmu od oko 20%. Tek se
u 2006. godini me�u majkama pove�ava broj stru�njakinja, privatnica i
individualnih poduzetnica (vidi tablicu 8).
���������� ����� ���������� ���������������
33
Me�u o�evima naših mladih gotovo ih je tre�ina prednja�ila s
radni�kim zanimanjima u svim trima istraživanjima. U drugom se
istraživanju uve�ao broj umirovljenika me�u njima, koji je bio otprilike
sli�an broju o�eva koji imaju slobodnu profesiju ili su bili privatnici
(11.4% u 1998., 8.4% u 2001. i 8% u 2006.).
Ve�ina ispitanih mladih imala je završenu srednju školu u doba
istraživanja. Sli�na je obrazovna struktura i njihovih roditelja (vidi tablicu
11). Doduše, svi naši ispitanici/ce poha�ali su školu i stekli osnovno
školsko obrazovanje, što nije slu�aj i s njihovim roditeljima. Uzmemo li u
obzir �injenicu da je ve�ina naših ispitanika/ca za vrijeme istraživanja
studirala ili se školovala, pretpostavljamo da �e oni te iste škole i završiti.
To �e, jasno, onda stvoriti i povoljniju obrazovnu strukturalnu „sliku“
mladih u odnosu na onu kod njihovih roditelja.
Dalje, u svim trima istraživanjima dominirali su mladi koje
roditelji uzdržavaju, što je i bilo o�ekivano, jer ih je ve�ina bila
nezaposlena u doba istraživanja, odnosno tada su se školovali ili studirali.
Ipak, oko tre�ine ih je samostalno zara�ivalo, no mjese�ni su prihodi
ispitanika/ca uglavnom su bili manje od 2.000,00 kuna mjese�no. Dakle,
u analiti�kom kontekstu socio-demografskih i nekih drugih osobnih
varijabli ispitanih mladih o�ito je da se njihov društveni položaj, kao ni
njihova društvena uloga nisu zna�ajnije mijenjali tijekom istraživanog
desetlje�a. Dapa�e, u nekim segmentima života mladih u Hrvatskoj nisu
se doga�ale nikakve kvalitativne promjene ili ih barem mladi nisu
uo�avali niti registrirali kao bitne u njihovu mladena�kim životima i u
njihovom specifi�nom mladena�kom ponašanju.
���������� ����� ���������� ���������������
35
3. Diskoteka kao specifi�an prostor zabave mladih krajem
drugoga tisu�lje�a (An�i Leburi� i Renata Relja)
Nerijetko se prostor diskoteke percipirao kao socio-slika nemira,
izgreda i narko prijestupa, mada on u stvarnosti �ini poseban mikro
prostor relativno savršene unutarnje dinamike, društvenog reda i
�injenica, discipliniranih pravila i procedura. Taj prostor konstruira
specifi�an oblik zabavne prakse i druženja mladih, s naglaskom na
važnost uloge dobne varijable, a ne socijalnih ili društvenih i sli�nih
statusa. Ta polazna teza u našem istraživanju iskazala se simpto-
mati�nom. Naime, u detaljnijoj analizi (modalnih vrijednosti)15 redovitih
posjetitelja/ica diskoteka, u istraživanju iz 1998. godine, mogu�e je
zaklju�ivati sljede�e o njihovim karakteristikama: uglavnom se radi o
manjem broju ispitanih mladih, jer tek tre�ina njih (30%) kada je
slobodna, najradije posje�uje diskoteke. Ipak, na rang listi, od svih mjesta
diskoteka je prostor u koji �e u slobodno vrijeme mladi najradije
„pobje�i“.16 Zapravo, njih 34.3% ima svoju omiljenu diskoteku,17 dok je
15 Mjerene su i uspore�ivane dominantne ili tipi�ne vrijednosti samo unutar skupine redovitih posjetitelja/ca diskoteka. 16 Nakon diskoteke slijede kafi�i kao istaknuto mjesto interesa (18.9%), zatim kino (15.6%), pa sportska igrališta (11.4%). Odlazak u kazalište, boravak u prirodi i na sli�nim mjestima uistinu su nezanimljiva mjesta našim ispitanicima/cama. U usporedbi modalnih vrijednosti, prosje�no su mla�i oni ispitanici/ce koji najradije idu u kafi�e i to su uglavnom sedamnaestogodišnjaci, dok nešto stariji (u dobi od 18 godina) radije posje�uju diskoteke (standardna devijacija, s=2.57). 17 Ve�i dio (ili 73.4%) takvih životne je dobi od 18 do 23 godine.
���������� ����� ���������� ���������������
36
drugoj tre�ini (33%) svejedno u koju diskoteku ide.18 Dapa�e, više puta
ili jednom tjedno ide ih �ak 38.3%. Od tjednih posjetitelja/ica gotovo ih
je polovica (41.7%) u dobi od 19 godina. Mjese�ni se posjetitelji/ce pak
javljaju u obimu od 29.6%, a polovica ih je (ili 49.9%) u dobi oko 22
godine.19 Preostala (tre�a) tre�ina ili 32.1% izjavljuje kako u diskoteke
ide rijetko ili vrlo rijetko i tada se to dogodi “sasvim slu�ajno”. Njih je
najviše (81%) u prosje�noj dobi od 22 godine.
Prema tome, tip redovitog posjetitelja/ice diskoteka u hrvatskim
primorskim županijama svakako nije tinejdžer. Pretpostavile smo da je
posebnost sadržaja koji se nude u diskotekama (kao varijabla) u korelaciji
s odre�enom životnom dobi, koja ih je u stanju prepoznati i izraziti.
Diskoteka, naime, predstavlja jedno od mjesta zabave mladih �iji je
primarni diskriminativni faktor, a koji ga ujedno i razlikuje od drugih
prostora namijenjenih toj svrsi, svakako glazbeno-plesna dimenzija.20
Druga determinanta diskoteke name�e se kroz obilježje scenskog prostora
izražene simboli�ke, ritualne produkcije (Torti, 1997, 263).
Uostalom, na ovim zabavnim mjestima, 90-ih godina dolazi do
oživotvorenja govora glazbe i plesa, koji (u vlastitoj interakciji) tvore
18 Iznosi standardnih devijacija rezultata vrlo su niski (s=1.06), pa pretpostavljamo da su modalne vrijednosti reprezentativnije, jer su ve�e, budu�i da je disperzija rezultata manja. Ovdje se radi o ispitanicima/cama koji se, tako�er, u ve�em obimu od 78.7%, grupiraju u dobnoj skupini od 18 do 23 godine. 19 I me�u ovim je podacima standardna devijacija niska (s=1.94). 20 Postoje, naime, zakonski regulirana i druga obilježja disko prostora, te niz pravnih parametara, koji trenuta�no nisu klju�ni za našu analizu, �ije akcente u ovom tekstu iznosimo, iako smo ih detaljno konzultirali u koncipiranju istraživa�kog nacrta.
���������� ����� ���������� ���������������
37
novu dimenziju komunikacije i osje�ajnosti. Na snazi je proces
oblikovanja originalnijih obrazaca komunikacije, s prevladavaju�om
estetskom paradigmom percepcije (Torti, 1997, 233).
Sociologinja Martini� primje�uje kako je život postao glasan, te
kako buka rada, buka ljudi i buka glazbala postaju samo dio glazbene
kulise svakidašnjice. Glazba nas prati na svakom koraku, ozvu�enje
postaje paradigma javnih prostora i stambenih jedinica. Slušanje glazbe
ve� se unaprijed uzima kao razonoda i zadovoljstvo koje nitko nema
pravo uskratiti (Martini�, 1994, 57).
Tako unutrašnjost diskoteka, zahvaljuju�i upravo glazbeno-
plesnim odlikama, funkcionalno zadovoljava primarni osje�aj slobode i
potrebu zajedništva, daju�i mladima dovoljno prostora u zadovoljavanju
tog (društvenog) procesa.21 Diskoteka ponaj�eš�e prerasta i sebe
determinira kao mjesto zabave i spontanog okupljanja mladih, odnosno
kao mjesto druženja. Istovremeno, ovaj prostor i dalje egzistira kao javna
scena, koja podrazumijeva mnoštvo otvorenih mogu�nosti i sasvim novih
oblika iskazivanja.
U svakom slu�aju, zabavljanje u diskotekama predstavlja vrlo
raširenu aktivnost u slobodnom vremenu mladih.22 U istraživanju
Vrijednosti i vrijednosne orijentacije mladih (1982) autora �ulig, Fanuko
i Jerbi� nije se inzistiralo na tome kako mladi provode slobodno vrijeme
21 Sli�no zaklju�uje i Casellati (1996, 60). 22 U našim okvirima uo�ava se nedostatak istraživanja koja bi više govorila o tom specifi�nom na�inu korištenja slobodnog vremena mladih, te je on uglavnom samo fragmentarno zastupljen u nekim istraživanjima.
���������� ����� ���������� ���������������
38
niti koje funkcije ima slobodno vrijeme u njihovu životu. Prije svega se
nastojalo istražiti vrijednosti slobodnog vremena koje su mladi
uspostavili. Pod vrijednostima slobodnog vremena razumijevale su se one
vrijednosti koje u svijesti ispitanika/ca operiraju kao ciljevi koji se
nastoje posti�i u slobodnom vremenu ili kao kriteriji koji se koriste pri
izboru aktivnosti ili na�ina provo�enja slobodnog vremena ili kao op�i
zahtjevi koji se postavljaju u odnosu na slobodno vrijeme. Samo
postojanje, zna�enje i stupanj prihva�anja, odnosno odbacivanja
pojedinih vrijednosti autori su nastojali utvrditi preko želja ili ciljeva koji
se žele posti�i u slobodnom vremenu, tretiraju�i ih kao manifestne
varijable vrijednosti. Na rang ljestvici provo�enja slobodnog vremena na
prvom se mjestu nalazi želja - slušati plo�e koje vole, zatim slijedi -
mnogo putovati, uživati u svakom trenutku slobodnog vremena,
posje�ivati prijatelje i primati posjete, �itati vrijedne knjige, aktivno se
baviti sportom. Sedmo mjesto dijele želje posje�ivanja sportskih
priredaba, diskoteka, zabavnih priredaba, festivala i spektakla itd. (�ulig i
dr., 1982, 67-68). Dakle, želja za provodom u diskoteci percipirana je od
mladih kao poželjna aktivnost u okviru provo�enja slobodnog vremena.
Ilišin je u jednoj drugoj analizi poduzorka mladih, koji �ini 468
ispitanika/ca u dobi od 18 do 30 g. života, pokazala kako u dokolici
mladih prevladavaju aktivnosti �ija je prvenstvena funkcija zabava,
razonoda i rekreacija, dok se intelektualno i kreativno zahtjevnijim
aktivnostima bavi razmjerno mali broj ispitanika/ca (Ilišin, 1999, 21-44).
���������� ����� ���������� ���������������
39
Sli�ne trendove bilježe i talijanski autori u empirijskim
istraživanjima iz polovice 90-ih godina 20. stolje�a.23 Ipak, ne bi bilo
primjereno definitivno zaklju�ivati o liku tipi�nog/e posjetitelja/ice
diskoteka u Hrvatskoj. Kao da se on, naime, još uvijek profilira.
Uostalom i naši ispitanici/ce ve�inom (59.6%) smatraju kako ne postoji
neki poseban tip ljudi koji redovito odlazi u diskoteke i koji je po ne�emu
prepoznatljiv, na primjer po odijevanju, šminkanju, plesu itd.24
Stoga u stvarnom životu diskoteka još uvijek nemamo artikuliran
tip „diskomana“. Ako ga ne specificiraju neki od navedenih elemenata
životnog stila (odijevanje i drugi), onda njegov cjeloviti imidž niti odaje
stil alternativnog života mladih niti ga deklarira kao osobenjaka,
izoliranog ili asocijalnog tipa. Možda ona neznatna manjina (do 10%)
naslu�uje svojevrstan “šminkerski” tip mladih, koji sluša odre�enu glazbu
i koji se ponaša na odre�en na�in (odijeva i sl.).25
U modernom poimanju diskoteke glazba je lišena govornog
jezika. Ona posjeduje vrlo snažan ritam, te jednostavnost u konstrukciji
uz izražen osje�aj za boje i zvukove. Glazba i svjetlo, kao drugi disko
element, sada su u funkciji osloba�anja zarobljenih percepcija iz 23 Torti bilježi pove�anje posje�enosti diskoteka izme�u 1992. i 1996., u rasponu od 60 do 66% (1997, 214). Sli�ne rezultate u tom razdoblju dobivao je i IARD u svojim istraživanjima (Lavalli, 1993). 24 Zanimljiv je empirijski podatak iz 1998. godine, prema kojem 8.9% od ukupnog broja ispitanih smatra kako se tipi�an „diskoman“ u nas može odrediti malogra�aninom i šminkerom (s=3.28). 25 Zapravo, rezultati kvalitativne analize, �iji je cilj bio registrirati temeljne elemente životnog stila ispitanika kao klju�ne �initelje njegova cjelovitog imidža, upu�uju interpretaciju u tom smjeru.
���������� ����� ���������� ���������������
40
najskrovitijih kutaka svijesti mladih ljudi (Panzacchi i Degiuli, 1996,
294). U tom kontekstu vrlo važna postaje osoba DJ (disko jockey), te
umješnost njegove magije stvaranja, miksanja i proizvo�enja glazbe.
Time on postaje novi „spiritualni vo�a“ mladih i „moderni �arobnjak“
(Mos, 1982, 80-107).
DJ kreira poseban oblik komunikacije s mladom publikom, a
proces se odvija u �arobnom, sinkretskom jedinstvu potrage za nekim
druga�ijim oblicima (društvenog) iskustva i (društvene) pripadnosti. On
osje�a svoju publiku i pokre�e ju pomo�u skrivenih, suptilnih
mehanizama, za koje pretpostavljamo kako djeluju na homeopatskoj
razini. Sama moderna homeopatska ili imitativna magija zasnovana je na
principu asocijacije ideja, odnosno zakonu po kojem „sli�no proizvodi
sli�no“ (Frazer, 1995, 11-37).
Elemente disko atmosfere naši ispitanici/ce (iz 1998.) odre�uju
zna�ajnim, ali ne u podjednakoj mjeri. Tako im je najbitnija glazba
(37%), zatim ples (21.4%), potom zvuk (13.1%), pa svjetlo (10.1%).26
Dakle, glazbeno-plesna varijanta najzna�ajnija je kombinacija prisutna u
više od polovice tada ispitanih mladih.
Onih kojima je glazba u diskoteci na�elno idealna i savršena,
pronašli smo 39.5%, a onih kojima je disko glazba preglasna i prejaka, pa
stoga biva nerijetko �ak i izvorom stresa, prona�eno je 27.6% u
istraživanju iz 1998. Ostali o glazbi tvrde (as=2.24; sd=1.51):
ima haluciniraju�u mo� (9.6%)
26 U ovoj je distribuciji aritmeti�ka sredina svih rezultata as=2.97; dok je sd=1.43.
���������� ����� ���������� ���������������
41
hipnotizira ga (8.9%) zbog nje se osje�a „high“ (7.6%) ovisi o DJ-u ili o njegovom raspoloženju (4.5%).
Ve�ina mladih (77.9%) u�estalije pleše u diskotekama.27 Navode sljede�e
razloge:
pleše, jer je zato i došao u diskoteku (34.4%) jer intenzivno osje�a ritam i glazbu (19.3%) jer plesom sva negativna energija izi�e iz njega/nje (11%) pleše do iznemoglosti, k’o lud (4.9%) jer je ples umjetnost (2.5%) jer se tada osje�a posebno eroti�no (2.3%) jer to ne može svatko izvoditi (1.9%) pleše kad je pijan/a (1.7%).
Doduše, naši ispitanici/ce nisu neki maratonci u disko plesanju, jer ih
41.3% tvrdi kako mogu plesati duže od dva sata bez prestanka.28
27 Onih koji rijetko plešu, jer vole samo promatrati i uživati u plesu drugih, pronašli smo 13.7%, dok nekolicina mrzi svoj vlastiti jezik tijela i pokreta (2.9%), a neke ples u diskoteci podsje�a na divljake (2.5%). Ostali ili nisu htjeli odgovoriti (0.5%) ili tvrde kako plešu samo ponekad (2.5%). U cjelovitoj distribuciji: as=4.76, sd=2.52. 28 Od tog broja, naime, njih 16.2% može plesati do 3 sata neprekidno, a 11.8% do 4 sata, 6.4% do 5 sati, a 5.8% može plesati 6 i više sati ili cijelu no� (as=2.531; sd=2.511).
���������� ����� ���������� ���������������
42
3.1. Motivacijsko - komunikacijska paradigma novih oblika disko
zajedništva
Ispitanici/ce u primorskim županijama Republike Hrvatske nisu
bili jedinstveni u navo�enju „naj“ razloga zbog kojih su posje�ivali
diskoteke (as=14.53, sd=7.03). Lista je tih odrednica poprili�no široka, pa
navodimo samo one koje se javljaju u�estalije (u %):
diskoteku smatra prostorom za pražnjenje nagomilane energije (22.2) tu mu/joj se pruža bezbroj mogu�nosti upoznavanja novih ljudi (11.5) to je javno mjesto na kojem se pleše, da bi bio vi�en/a (10.9) to je idealno mjesto za uživanje u glazbi (9.3) to je idealno mjesto za uloviti curu ili de�ka (7.8) itd.
Talijanski istraživa�i29 zaklju�ivali su sli�no kao i mi u ovom
istraživanju, kako se me�u glavnim motivima posje�ivanja diskoteka
kristaliziraju tri najvažnija: ljubav prema glazbi i plesu i želja za njima,
mogu�nost novih poznanstava, te mogu�nost izbora prijatelja. Želja za
plesom u diskoteci naglašenija je kod ženske populacije, dok muški
ispitanici preferiraju upoznavanje suprotnog spola, zaklju�uje Torti na
temelju svojih istraživanja (Torti, 1997, 218).
29 Radi se o rezultatima istraživanja, koje su Talijani obavili metodom intervjua u pokrajini Emilia-Romagna me�u 1500 studenata/ca. Od tog broja, njih 75.5% posje�uje diskoteke, a 55.1% odlazi tamo kako bi slušali uživo glazbene koncerte i da bi se družili s prijateljima. Na pitanje, kako im se svi�a disko (prostor, vrsta glazbe), 11% je oduševljeno, 22.8% jako se svi�a, a 47% odgovara kako im se prili�no svi�a (Torti, 1997, 217).
���������� ����� ���������� ���������������
43
Kod nas, u Hrvatskoj, žene (85.7%) apsolutno prednja�e pred
muškarcima (68.7%) u u�estalosti plesanja u diskoteci (hi�=12.833, df=1,
C=0.00034).30
Analizirale smo detaljnije odnos mladih prema diskoteci kao
(društvenom) fenomenu, pa smo razvrstale ocijenjene tvrdnje ispitanika
(na Likertovoj ljestvici), prema pripadaju�im vrijednostima aritmeti�kih
sredina (as), s ciljem grupiranja pojedinih skupina koje se homogeniziraju
s obzirom na stupanj prihva�anja pojedinih tvrdnji.31
Tvrdnje ispitanika/ca o vlastitom odnosu prema diskoteci, koje mladi
najintenzivnije prihva�aju (1998.)
NAJPRIHVA�ENIJE TVRDNJE
ARITMETI�KE SREDINE (as)
STANDARDNE
DEVIJACIJE (sd)
DI32 javno je mjesto na kojem se pleše, da bi bio vi�en 3.78 1.04 DI prostor je za pražnjenje nagomilane energije 3.76 1.15 pruža bezbroj mogu�nosti upoznavanja novih ljudi 3.61 1.07
u DI se osje�a slobodniji, opušteniji i sl. 3.12 1.16
u DI je mogu�e provocirati druge 3.10 1.28
DI je idealno mjesto za uživanje u glazbi 3.09 1.27
DI je idealno mjesto za uloviti curu ili de�ka 3.05 1.22
30 hi� = hi-kvadrat test je prakti�an test koji može osobito poslužiti onda kad želimo utvrditi odstupaju li neke dobivene (opažene) frekvencije od frekvencija koje bismo o�ekivali pod odre�enom hipotezom (Petz, 2004, 249). 31 Me�u najprihva�enije tvrdnje svrstale smo one koje imaju najviše prosje�ne vrijednosti (as), a najslabije prihva�ene su one tvrdnje koje imaju najniže vrijednosti aritmeti�kih sredina (as). 32 DI = diskoteka
���������� ����� ���������� ���������������
44
Disko prostor u funkciji je povezivanja jedne grupe istomiš-
ljenika. To je odre�eno mjesto okupljanja. Tu se mladi sastaju i na
relativno prepoznatljiv na�in odijevaju, koriste karakteristi�an govor,
artikuliraju me�usobno sve one komponente koje �e u kona�nici proiz-
vesti u�inak okupljanja s motivom zajedni�kog provo�enja slobodnog
vremena ili no�nog vremena uop�e. Tako je jedna od potencijalnih
konstanta: biti istih/sli�nih godina, ali i biti razli�it, jer svaka je osobnost
suvišna. Grupa istomišljenika u diskotekama postaje pojmovnim supstra-
tom primarnoj grupi istomišljenika.
Zanimljiv je analiti�ki slijed koji se u interpretaciji može pratiti.
Analogno navedenim skupinama, poznato je da ve� od davnih vremena
funkcioniraju društvene grupe primitivnih društava u kojima je �in
inicijacije i prijelaza potvr�en mogu�noš�u ravnopravnog pripadništva
odre�enoj ratni�koj skupini (Andreoli, 1993, 316). U metropolama se
doga�aju okupljanja koja poprimaju obilježja sli�na onima u magijsko –
religijskim obredima. Sada su to novi, „mladi ratnici metropole“. S jedne
strane oni, a s druge „oni koji znaju“, javnost. Izgleda da je svijet odraslih
u pohranjenim strukturama svoga kolektivno-mitološkog pam�enja
prihvatio za gotovo postojanje tabua o osobnoj slabosti u dekodiranju tih
znakova no�i koje mladi tako usrdno odašilju. Njihove grupe su više nego
o�ito grupe silne i bogate simbolike, ritualnog izražaja s osje�ajem visoke
ekspresivnosti. U diskoteci stvarnost zadobiva nove vremenske i
prostorne dimenzije. Zanimljivo je stoga promotriti tvrdnje mladih o
njihovu odnosu prema diskoteci.
���������� ����� ���������� ���������������
45
Tvrdnje ispitanika/ca o vlastitom odnosu prema diskotekama, koje mladi osrednje prihva�aju (1998.)
OSREDNJE PRIHVA�ENE TVRDNJE
ARITMETI�KE SREDINE (as)
STANDARDNE DEVIJACIJE (sd)
u DI ima intenzivan osje�aj druženja 2.86 1.15 trenuta�no je moderno i�i u DI 2.78 1.16 trenuta�no je “�ir” i�i u DI 2.70 1.18
voli avanture i sve što je vezano uz rizike, a to je DI 2.56 1.27
DI je oblik bu�nije ku�ne zabave 2.54 1.20
sve je u DI privla�no i atraktivno 2.50 1.10
borave�i u DI, ima osje�aj da pripada nekoj zajednici 2.48 1.13
DI je mjesto za isklju�ivo provo�enje slobodnog vremena 2.45 1.14
DI je mjesto okupljanja, nakon kojeg se ide dalje 2.31 1.11
DI atmosfera je kao magija 2.28 1.11
odlazi u DI samo iz navike 2.22 1.02
DI voli zbog ljepote i sklada prostora 2.13 1.02
svi�a mu se što je tamo u centru pažnje 2.11 1.14
Suvremeno vrijeme nalaže i nova semiološka prepoznavanja
grupe mladih. Tako ona i dalje zadržava primarne funkcije u procesu
stvaranja integracije, no radi se o integraciji �iji je krajnji cilj formiranje
što kvalitetnije percepcije. Grupa je sada u funkciji i nije više sama sebi
svrhom, ve� postaje svojevrsni katalizator u procesu stvaranja
jedinstvenih osje�aja i doga�aja. To su, nesumnjivo, kod naših mladih:
modernost, avanturizam, privla�nost, bu�nost, pripadnost, sklad, ljubav,
ljepota. Grupa „diskomana“ oživljuje zahvaljuju�i društvenim �injeni-
cama novog reda i sasvim novog znakovlja, te se sada, pored klju�ne
���������� ����� ���������� ���������������
46
rije�i socijalizacija, teoretiziranje ravnopravno širi na nove semanti�ko-
semioti�ke horizonte.
Kona�an proizvod o�itava se u �udesnoj i znakovitoj projekciji
novog bio-anorganskog spoja tijela i stvari, ritma i svjetla, zvuka i
tjelesnosti. Semiološki novum obilježen je, dakle, visokom korelacijom
psihi�kog i tjelesnog. Fizi�ki prostor diskoteke nalaže se kao
prepoznatljivo mjesto „tjelesnosti“, novoga dijaloga tijela. Na taj se na�in
promovira jedan od najznakovitijih kulturnih novuma �iji su izravni
tvorci upravo mladi.
Novonastala (disko) metamorfoza snažno zahva�a dimenziju
tjelesnosti, potiru�i njezinu poznatu fizionomiju i scenografiju, jer tijelo
sada služi kao prijevozno sredstvo na putovanju prekora�enja granica. U
ovom kontekstu ples postaje novim semiološkim pronalazištem. Ples
postaje primarna aktivnost uz pomo� koje JA traži kolektivnu agregaciju.
Dakle, sve se skladno razlaže u suprotnosti s tradicionalnim analizama
vremena i uloga mladih. Sve ono što je bitno biva usmjereno prema
oblicima neverbalne komunikacije, u nazna�enom smislu, položaju i
gestama.
Vreg isti�e kako su se dosadašnje teorije komunikacijske
interakcije mahom gradile na pretpostavkama simboli�kog interakcio-
nizma, te na Habermasovoj teoriji komunikacijske akcije. Tradicionalne
teorije isticale su pritom procese konsenzusnog sporazumijevanja,
istovremeno nedostatno posve�uju�i pozornost disjunktivnim i
konfliktnim procesima. Tako se nova paradigma temelji na pretpostavci
kako je komuniciranje oblik strateške interakcije koja sadrži dva
���������� ����� ���������� ���������������
47
proturje�na procesa: proces približavanja, konjunkciju dviju li�nosti,
dvaju identiteta i proces udaljavanja, disjunkciju dviju li�nosti, odnosno
�uvanje dvaju identiteta, vlastitog interesa i nadmo�i (Vreg, 1998, 18).
Pretpostavile smo da je model takve komunikološke paradigme održiv i
na mikro primjeru diskoteke.
Ako, naime, po�emo od definicije kako je komunikacijsko
djelovanje složen, ali kontinuiran interakcijski proces u kojem komuni-
kator pokušava utjecati na komunikacijskog partnera, kako bi ovaj
prihvatio predložene stavove i obrasce ponašanja (Vreg, 1998, 18),
možemo pretpostaviti i da je disko prostor u kojem se ne odvija klasi�na
interakcijska komunikološka interakcija. Na planu nekakve nove semio-
tike, on je ipak plodno i zahvalno tlo komunikološkog mikroprostora.
Dalje smo pretpostavile da komunikacija uklju�uje uporabu
simbola, pa je ona tim lakša što je zna�enje simbola ujedna�enije. Budu�i
da mladi �esto pridaju druk�ija zna�enja istim simbolima, Reardon to
smatra najve�im izazovom komuniciranja me�u ljudima (Reardon, 1998,
14). Odre�ena skupina ve� samim dolaskom na jedno odre�eno
zajedni�ko mjesto, kao npr. u diskoteku, posjeduje apriornu
komunikološku motivacijsku istozna�nost, koja se kasnijim boravkom
empati�ki razgra�uje, pretvaraju�i se u prepoznavanje ili odbijanje, koje
je zapravo komunikološki sinonim.
Vreg tvrdi kako je primjerenije shva�anje komunikacije u
svojstvu ublaživanja napetosti koja se manifestira kroz socijalno
nestrukturiranu angažiranost, kompetitivnost, entuzijazam, frustriranost,
agresivnost, neuroti�nu ili normativnu devijantnost. Život se realizira kao
���������� ����� ���������� ���������������
48
niz reakcija na stres koji je rezultat visokog stupnja napetosti unutar
�ovjekove okoline. U tom kontekstu komuniciranje �ini proces u kojem
se razli�ite napetosti prenose me�u „skupovima razli�itosti“, te
obuhva�aju kodiranje i dekodiranje. Pri samom prijenosu prvotna
razli�itost i njezine napetosti ostaju relativno nepromijenjene i takve
dolaze do primaju�eg sustava (Vreg, 1998, 32).
U nazna�enom komunikološkom okviru diskoteka se artikulira
kao specifi�an komunikacijski prostor u kojem djeluju sve spomenute
složene osobitosti koje se prepli�u jedna s drugom, odbijaju, privla�e,
suprotstavljaju, usuglašavaju ili pak ostaju u sukobu (konjunktivni i
disjunktivni procesi). Na koncu, komunikacijski konteksti obuhva�aju i
sve oblike neverbalnog komuniciranja koji uklju�uju mimiku, pokrete,
glasove, fiksiranje pogledom, mirise itd. (Vreg, 1998, 66).
Vreg smatra da su jezi�ne radnje uvijek povezane s konkretnim
socijalnim procesima i da nisu usamljene ni apstraktne. Zato ih uvijek
nastojimo razumjeti samo u njihovu kontekstu, a kontekst, prema autoru,
„ima osobnu i društvenu dimenziju“ (Vreg, 1998, 74). Upravo nam se
kontekstualizacija �inila vrlo važnom za interpretaciju i analizu naših
istraživa�kih rezultata. Nastojale smo razmišljati o pomanjkanju
komunikacije u diskoteci, odnosno o motivima dolaska na mjesto koje ne
iziskuje verbalni oblik komunikacije. Verbalna komunikacija je u
diskoteci ina�e znatno smanjena i zbog posebnosti prostornog okružja -
buke, glasnosti i svjetlosnih efekata. Spomenuta kontekstualizacija
usmjerava nas na zaklju�ivanje o ispreplitanju nekakvih druga�ijih
društvenih zna�enja: otu�enosti, bijega, želje za izolacijom i dr.
���������� ����� ���������� ���������������
49
Za�u�uju�e je kako u diskoteci sve više izostaje dodir kao bitna
komponenta me�usobnog komuniciranja. Ako je uspostavljeni osobni
kontakt potvr�en komponentom dodira, time se izravno akumulira
komunikacijski u�inak. Tako se i na neizravan na�in daje potvrda, privola
ili pristanak na traženje komunikološkog partnera s druge strane. Dodir,
doduše, zna�i prijateljsku povezanost s partnerom/icom, prodor u njegovo
ili njezino psihološko, kognitivno i emocionalno podru�je. Intimnost
komunikacije pove�ava se dodirom, a time i njezina uvjerljivost (Vreg,
1997, 112). No, kako onda tuma�iti gotovo potpuni izostanak takvog vida
komunikacije u diskoteci? Jedino i isklju�ivo uo�avanjem predominacije
vizualnog i zvu�nog, sukusa intenziteta boja, pokreta, kretnja, dakle
hipertehnologiziranog dodira primjerenoga kraju 20. st.
Upuštaju�i se u teoretiziranje, �ini se nužnim uputiti na teoriju
komunikacije u sklopu teorije sistema. Samo zna�enje komunikacije
artikulira se isklju�ivo kroz postojanje razlike prema ostalim mogu�-
nostima. Tako komunikacija odabire nešto iz svog aktualnog konteksta,
koji se upravo aktualizira tom selekcijom i tako isklju�uje druge
mogu�nosti. De Berg analizira komunikaciju, koja prema Luhmannu nije
razmjena objektivno danih informacijskih jedinica, nema fiksnih
zna�enjskih kvantova koje govornik može prenijeti, ve� se zna�enje
konstituira kroz komunikaciju. To se dosljedno nadaje iz ocrtane
smisaonosti komunikacije, koja se sastoji u tome da je komunikacija
procesuiranje smisaonih selekcija, tj. selekcija koje smisao ili zna�enje ne
nose u sebi, ve� ga postižu preko razlike prema ostalim isklju�enim
mogu�nostima. Koje mogu�nosti tada komunikacija negira, jedino je
���������� ����� ���������� ���������������
50
pitanje same komunikacije, tj. razlike nikada nisu prethodno zadane,
nikada nisu tu prije komunikacije, nego su uvijek kontingentni ostvaraji
samoga komunikacijskog procesa. Ili, u Luhmannovoj lakonskoj formu-
laciji: „Komunikacija ne priop�uje svijet /mitteilen/, ve� ga dijeli
/einteilen/ na ono što priop�uje i ono što ne priop�uje” (Luhmann prema
De Berg, 1996, 156).
Najslabije prihva�ene tvrdnje mladih ispitanika/ca o njihovu odnosu prema diskotekama (1998.)
NAJSLABIJE PRIHVA�ENE TVRDNJE
ARITMETI�KE SREDINE (as)
STANDARDNE DEVIJACIJE (sd)
uživa kad ga drugi posjetitelji provociraju 1.45 0.86 DI je mjesto na kojem �e uspješno izgraditi vlastiti identitet 1.57 0.82 voli izazivati nered, a to je lako izvesti u DI 1.64 0.93
nema nikakav odnos niti stav o DI 1.68 1.37
jedino se u DI osje�a uravnoteženo 1.75 0.88
voli se praviti važan, što može u DI 1.79 0.95
DI je najbolje mjesto za razgovor s drugim ljudima 1.92 1.03
U motivacijskoj analizi neki autori potenciraju one analiti�ke
momente koji vjerojatno (prema istraživa�kim hipotezama), rezultiraju
nezadovoljstvom, frustracijama, osje�ajem beskorisnosti i sli�nim
psihološkim stanjima (Andreoli, 1996, 168). Skupina pojedinaca (u
diskotekama) možda figurira kao zbroj odvojenih psihi�kih stvarnosti.
Njihov zajedni�ki put osloba�anja i progovaranja o unutarnjim
iskustvenim horizontima stvara neke nove koherentnosti. To je
���������� ����� ���������� ���������������
51
istovremeno nova alternativna (hipotetska) dimenzija koja grupu naših
ispitanika/ca drži na okupu, kao novi socijalizacijski input.
Upravo takvu empirijsku argumentaciju nalazimo u dijelu naših
istraživa�kih rezultata (iz 1998., vidi tabelu 3).
Evidentno je kako se na motivacijskoj razini podruštvljavala
„slika“ disko fenomena kao prostora u kojem mladi posjetitelji najradije
traže društvo ili žele sami biti vi�eni. Mjere�i motivacijsku orijentiranost
prema diskotekama, s obzirom na stupnjeve pozitivnog afiniteta prema
njima kao prostorima no�ne zabave, mogu�e je zaklju�ivati sljede�e.
Najprihva�enije su bile one percepcije ispitanika/ca koje su diskotekama
u Hrvatskoj davale pozitivno društveno zna�enje. Najslabije su
rasprostranjene bile one percepcije diskoteka koje su se identificirale s
tvrdnjama da mladi „ne vjeruju u politiku niti u religiju, ve� samo
vjeruju u diskoteke“.
Pretpostvaile smo da su komunikacijski medijatori u diskoteci
kao društvenom mikroprostoru ples i glazba. Tako orijentirana hipoteza
potvr�ena je u zna�ajnom obimu.33 Naime, me�u elementima disko
atmosfere, kao što smo ve� naglasili, posebno se zna�ajnom iskazivala
glazba (37%), a nakon nje ples (21.4%). Plesni obi�aji sa svojim jakim
uporištem u kolektivnim sadržajima spremno otvaraju brojne
mogu�nosti izri�aja individualne kreativnosti.
33 Veli�ine hi kvadrata (hi²), kojima smo ispitivali zna�ajnost postojanja razlika unutar pojedinih distribucija, upu�uju na to da su uglavnom nulte hipoteze bivale prihva�ene. Vrijednosti hi² me�u ilustriranim rezultatima relativno su niske (blizu nule) i od njih su ve�e tabli�ne vrijednosti (na razini zna�ajnosti od 5%).
���������� ����� ���������� ���������������
52
Svjetlo i zvuk bili su daleko marginalniji.34 Na drugom mjestu (u
glazbenom mjernom instrumentu), više od tre�ine ispitanika/ca (39.5%)
tvrdi kako je disko glazba idealna, �ak savršena. Osim toga, ve�ina
ispitanika/ca ili njih gotovo 80% aktivni su plesa�i/ce (u plesnom
mjernom instrumentu), jer tvrde kako u�estalo plešu u diskoteci, zbog
�ega su i došli (34.4%) ili plešu�i intenzivno osje�aju ritam glazbe
(19.3%) ili zato što žele da im ples oduzme svu negativnu energiju
(11%).35 Što se ti�e dimenzije plesa, najprihvatljiviji model interpretacije
ponudila je Douglas, navode�i kako institucije �esto koriste argumente
rizika kako bi imale kontrolu nad neizvjesnim ljudskim ponašanjem, ali i
da bi u�vrstile norme i olakšale njihovu koordinaciju. Zapravo, prema
društvenoj teoriji rizika dolazi do stabilizacije dominantne granice
morala (Douglas, 1991, 121).
U literaturi je mogu�e prona�i definiciju diskoteke kao
svojevrsne enterotipije. Kroz povijest je, naime, svaka kultura
proizvodila svoje enterotipije i svaka je od njih, u razli�itim vremenskim
etapama, odgovarala razli�itim kriterijima. Još od davnina barovi
klubovi i druga sli�na mjesta održavanja plesova posjedovali su razli�ite
funkcije i profile s obzirom na dominantan kulturološki model u
razli�itim povijesnim razdobljima i društvenim situacijama. Tako su se
34 U ukupnoj distribuciji as=2.97, sd=1.43. 35 Redoviti posjetitelj/ica diskoteka u primorskim županijama Republike Hrvatske nije bio tinejdžer ili tinejdžerica, prema svojoj dobnoj karakteristici. To su uglavnom mlade žene, starije od 19 godina, zatim one koje u vrijeme istraživanja nisu bile zaposlene, jer su studirale ili �ekale posao. Ve�ina ih ima srednjoškolsko obrazovanje, sli�no kao i njihovi roditelji (o�evi i majke).
���������� ����� ���������� ���������������
53
na selu zabave odvijale u polju, pa nije postojala nikakva razlika izme�u
radnog mjesta i mjesta življenja. Tek se s dolaskom rock glazbe ples
odvaja od posla i postaje osobnim izborom pojedinca, a plesne figure i
forme inzistiraju na opuštenosti i eliminaciji bilo kakvih starih normi i
pravila. Sama mjesta održavanja plesova sele se iz grada u nenaseljena
podru�ja i industrijske zone (Torti, 1997, 120).
Za razliku od zabave, igra je uvijek imala neki odre�eni slijed,
smatra Martini�. Autorica tvrdi da je „ u igri sadržan cilj, ona teži
ispunjenju, postizanju odre�enog rezultata, dok je u zabavi osnovno
opuštanje, psiho-fizi�ka relaksacija“ (Martini�, 1997, 75).
Sli�no razmišlja i Huizinga koji igri, definiraju�i je, pridaje vrlo
široko smisleno zna�enje. Igru ozna�ava kao slobodnu akciju koja se ne
doživljava ozbiljno. Ona se ujedno smješta odvojeno od obi�nog života,
orijentira se prema poticanju društvenih odnosa koji su �esto zastrti
ozra�jem mistike, ili pak u drugoj krajnosti, parodije, što još više isti�e
distinkciju od realnosti. Igra isklju�uje neproduktivnu zabavu, dok prave
i �iste igre postaju temelji i �initelji kulture (Huizinga, 1973, 13).
Mogu�e je, prema tome, da se u diskoteci zbiva dijelom
stvarala�ka, nesputana igra katarzi�nog i terapijskog djelovanja. Prostor
diskoteke pretvara se tako u veliki terapeutski prostor, gdje se za cijenu
ulaznice nastoji dobiti psihofizi�ko iscjeljenje, barem i samo na nekoliko
sati.
Zabava postaje nezamjenjiva u utvr�ivanju dominantnih i rubnih
vrijednosti jednog društva. Karnevali, maske, zabava, ples - odre�ivali
su i uvijek iznova propitivali granice prekršaja, tj. dopuštenoga. Nered
���������� ����� ���������� ���������������
54
zabave od pamtivijeka je posjedovao snažan ljekovit homeopatski u�inak
u funkciji apsorpcije i olakšavanja napetosti. Zabava i ples �esto su u
dugoj ljudskoj povijesti bili predmetom sankcija, uglavnom zbog
nesputanog prihva�anja slobodnog susreta tijela u ritmu glazbe. Prednost
su zadobivale emocije i zanos, eros, u opreci s monotonim življenjem u
svakodnevnoj kolote�ini misli i djelovanja.36
Ples je, dakle, primarna komunikacijska, ali i semioti�ka spona.
Mladi doživljavaju ples kao sustav znakova ili kao bogatu mapu simbola
ili kao zahvalno sredstvo oblikovanja i ekspresije nekog sadržaja. On
zauzima posebno mjesto u procesu udvaranja, koje postaje specifi�an
odnos me�u mladima.
Ako kulturu doživljavamo kao manje - više jasan skup
kodificiranih pravila ponašanja, gotovo su sve kulture jednoglasne u
postavljanju nekih prekršajnih granica. Sociolozi i antropolozi odavno su
prepoznali to vrijeme i prostor dopuštenoga (Eliade) kao svojevrstan
zrakoprazan prostor. Živo tkivo društva opire se postavljanju
ograni�enja, pa se stvaraju zrakoprazni prostori i vertikale, koje
omogu�uju ispunjenje želja i pomicanje granica dopuštenoga. Upravo
tako diskoteke postaju idealna mjesta za pomicanje granica svjetova,
vremena i prostora. Taj svijet odijeljen je prostorno i vizualno, stilom i
ponašanjem mladih - i to onih mladih koji su u potrazi za novim
iskustvenim doživljajima. Oni tragaju zapravo za stapanjem mašte i
36 Na važnost plesnih dimenzija neposredno upu�uju rezultati jednoga talijanskoga istraživanja, po kojem �ak 83% posjetitelja/ica u diskoteke zalazi isklju�ivo zbog plesa, 68% da bi se susrelo s ljudima, 60% zbog glazbe, a 16% da bi pronašli partnera, dok je samo 9% tu zbog seksualnih avantura (Zotti, 1996, 180).
���������� ����� ���������� ���������������
55
stvarnosti u jednost, koje postaje smislom zajedništva, istovremeno
odvojenog i udaljenog. Radi se o zahvalnom i kreativnom, uzajamnom
procesu samoostvarenja.
3.2. Planiranje provoda: o�ekivanja, izazovi i zablude
Ma koliko se to na prvi pogled �inilo, posjeti diskotekama ni u
kojem slu�aju ne spadaju u aktivnosti stihijske naravi, a ponajmanje u
one koje se odvijaju bez ikakva smislena plana. Tako se ve� po�etkom
tjedna radi na brižljivoj izradi sheme posjeta diskoteci. I u tom, prividno
neorganiziranom, rastresenom životu mladih, kristalizira se plan kao
shema iskoraka iz kolote�ine i svojevrsnog protesta prema dnevnim
rutiniranim, uvijek istim (školskim ili studentskim) šabloniziranim
aktivnostima.
U toj prustovskoj potrazi za izgubljenim vremenom i prostorom
stvara se odluka o odlasku u diskoteku. To postaje dio velikog rituala i
bijega iz svakodnevne životne monotonije. Akumulirani osje�aji
nezadovoljstva, frustracije i beskorisnosti bivaju sublimirani preoku-
pacijom oko izrade preciznog plana provoda. Naši ispitanici/ce u
Hrvatskoj iz 90-ih godina dvadesetog stolje�a, imali su obi�aj nakon
boravka u diskoteci oti�i na neko drugo mjesto i nastaviti u sli�nom
raspoloženju zabavu (tzv. afterhours). To je radilo vrlo �esto njih 16.6%,
���������� ����� ���������� ���������������
56
ponekad 40.5%, a željelo bi ubudu�e njih 9.6% (m=2.52, s=1.12). Ostali
to do sada nisu radili, ali ne zna�i da ne bi htjeli ili mogli.37
Shema provoda sada prerasta sku�ene svjetove i izrasta u pravi
izazov, traganje, dio velike avanture. Stoga se neka udaljena diskoteka i
�ini toliko primamljivom, bez obzira na njezine sli�nosti s bilo kojim
lokalnim klubom ili javnim prostorom. Zanimljiva je upravo zato što je
udaljena od mjesta stanovanja i to joj daje posebnu draž. Novi prostor,
novi ljudi, nove mogu�nosti. Interesantno je, na primjer, da je tre�ina
(34.2%) naših ispitanika/ca iz 1998. smatrala kako bi diskoteke trebalo
obvezno graditi izvan gradova i urbanih centara, dok je drugoj tre�ini
(34.5%) bilo sasvim svejedno gdje �e se diskoteke nalaziti. Oni preostali
(27.2%) žele vidjeti svoju diskoteku u centru grada.38
Pripreme koje prethode odlasku u diskoteku, vožnja do zadanog
cilja, komunikacija koja na putu može izroditi i oblikovati neke daljnje
postupke i odluke, tako�er su važan dio strategijskog plana. Misli su
uzburkane, zaokupljene izgledima za nova poznanstva i dobar provod.
Sve zajedno odvija se pod okriljem no�i, koja je nezamjenjiva u pružanju
osje�aja prisnosti, stvaranju novih mogu�nosti, pomicanju granica.
Krippendorf isti�e kako je mogu�nost da se nekamo otputuje vrlo
zna�ajna, iz razloga što se sama svakodnevica može lakše podnositi samo
ako postoji i mogu�nost da se od nje pobjegne. Sve zajedno, trebalo bi
37 Montecchi piše o fenomenu „neritualiziranog transa metropole“, koji povezuje trans u raveu i afterhour zabave, a karakterizira ga kao odre�uju�u želju za izlaskom iz obi�ne svijesti koja postaje dominantna misao (Montecchi, 1996, 235-247). 38 U ovoj distribuciji as= 2.38, sd=1.27.
���������� ����� ���������� ���������������
57
pridonijeti ozdravljenju i održavanju zdravlja tijela i duha. Autor
napominje kako naše društvo projicira potrebe odmora prema vani, te je
polarizacija „tu raditi i stanovati - ondje se odmarati“ postala razumljiva
sama po sebi (Krippendorf, 1986, 37). Odlazak u diskoteku tako je
primarno doživljen kao odmor i obnova, prvenstveno tjelesnih i duševnih
snaga koje su se potrošile u svakodnevnom životu. Dolazi do
kompenzacije i društvene integracije, jer je rije� o putovanju s ciljem
nadoknade onoga što �ovjeku nedostaje i �ega se odri�e u svakodnevnom
životu. To je protuteža jednostranim zahtjevima radne sredine, škole ili
fakulteta. To je put ka slobodi i samopotvr�ivanju koje osloba�a od
obveza i onoga što se mora pa se kona�no može u�initi ono što se želi. To
je otkrivanje i doživljavanje samoga sebe ili tek samo pronalaženje puta
do samoga sebe.
Uz raznorazne po�etne impulse, glazba i ples postaju dodatnim
katalizatorima i pomažu u nastupaju�oj transformaciji. No, takvi trenuci
mogu biti klju�ni u donošenju odluka o uzimanju dodatnih sredstava i
stimulansa kao rezultata strahovanja proizišlog iz tenzija o skorašnjem
završetku provoda, suo�avanjem s danjim svjetlom, te željom za
produživanjem ugodnog osje�aja zajedništva.
U uskoj vezi sa zloporabom droga artikulira se težnja mladih za
rizikom, kao neizostavnom komponentom suvremenog življenja, ali i kao
važnim �initeljem u procesu stvaranja identiteta. Naime, ponašanje koje
je obilježeno poticanjem rizika, pobjedom opasnosti i raznim
���������� ����� ���������� ���������������
58
senzacijama, uklju�uje i sklonost mladih da probaju drogu iz puke
znatiželje.39
Neki autori, pa tako i Andreoli, smatraju kako je nemogu�e
prona�i diskoteku bez droge, jer od nje nisu pošte�ene ni škole, sportski
klubovi ni crkvene župe. U diskotekama je prisutno „putovanje“ u kojem
dolazi do promjena, a droga postaje „agencija“ za brzo omamljuju�e
putovanje (Andreoli, 1997b, 242). Osim toga, jedan od bitnih razloga
zašto odre�en broj mladih poseže za drogama jest umor i nastojanje da se
što dulje izdrži na disko podiju. To im istovremeno produžuje vrijeme
potrebno za ostvarenje putovanja. „Kada se živi u svijetu straha, mase,
potrebno je uhvatiti se za nešto konkretno, a ne samo za metaforu i ideju.
Diskoteka tako izgleda kao mjesto ekstaze, tijela vo�ena ritmom koji
ujedinjuje. Droga poprima ukus svetoga, sredstvo za umiruju�u
metamorfozu. Ponašanja koja izražavaju potrebu za vjerovanjem i želju
za rajem. Nema mjesta za perspektivnu budu�nost, jer ona ne postoji.
Mladi je sami stvaraju izlaskom subotom u diskoteke i pribjegavaju
promjeni svakodnevice putem igle“ (Andreoli, 1997, 89).
Prema nekima, mladi diskomani/ke nisu ovisnici/e o opojnim
drogama niti je uzimaju intravenozno, a nisu ni po�initelji/ce kriminalnih
djela. Ve�inom su skloniji uzimanju hašiša, marihuane i LSD-a,
anfetamina i ecstasyja na isti na�in kao i alkoholnih pi�a. Vikendom se
ponaj�eš�e kombiniraju razni tipovi spomenutih droga, a rje�e se koriste
kokain i heroin. Zato se uzimanje droga, iz ugla onih koji ih konzumiraju,
39 U ovom kontekstu zanimljivo je i pou�no Zottijevo istraživanje (1996).
���������� ����� ���������� ���������������
59
tuma�i kao još jedno od mnogih vrsta zabave u slobodno vrijeme mladih
(Linnel, 1996, 148-150).
To nam ilustriraju istraživa�ki rezultati posljednjih desetak
godina, koji upu�uju na to kako su se na me�unarodnoj sceni opijata
dogodile primjetne promjene u konzumiranju razdražuju�ih sredstava i
psihodelika. Radi se o podudarnosti s istovremenim širenjem kokaina i
kraka, te konzumiranjem MDMA (ecstasyja) u sjevernoj Europi.
Pojavom AIDSA-a smanjio se broj onih koji su smatrali da „biti u
trendu“ zna�i konzumirati teške droge, kao što je heroin ili one tvari koje
zahtijevaju uporabu igle (Schifano, 1997, 137).
No, ne treba posebno naglašavati kako pogubna statistika o broju
ovisnika/ca ni slu�ajno nije na strani onih koji su uglavnom na ovakav
na�in zapo�eli svoju narkomansku karijeru, shva�aju�i uzimanje droge
kao jedan vid bezazlene vikend zabave s kojom se, kvaziutješno, može
prestati u bilo koje vrijeme. Hrvatska se u kratkom vremenu suo�ila s
naglim porastom broja ovisnika/ca o drogama, uz sve probleme tranzicije
i rata.
Razlozi porasta ovisnosti u uskoj su svezi sa psihosocijalnim
u�incima rata, nezaposlenoš�u, promjenom obiteljskih struktura i
vrijednosti kao i neispunjenih o�ekivanja mladih (Leburi� i dr., 2003).
Zloporaba droga ina�e je jedan od kompleksnijih socijalnih i
zdravstvenih problema suvremenih društava. U svojoj pojavnosti korelira
sa siromaštvom, prostitucijom, delinkvencijom, kriminalom, besku�-
���������� ����� ���������� ���������������
60
ništvom itd.40 Stoga smo i u ovom istraživanju ispitale mišljenje mladih o
nekim socio-patološkim fenomenima. U tablici koja slijedi, ilustrira se
povezanost me�u nekima od njih. Te korelacije su statisti�ki zna�ajnije,
što govori o me�usobnoj visokoj povezanosti analiziranih skupina prob-
lema vezanih uz diskoteke. Najzna�ajnija statisti�ka veza prona�ena je
me�u faktorima koji predstavljaju mišljenja o drogiranju i skupine miš-
ljenja o raspa�avanju droge (0.6798). Tako�er su u zna�ajnoj vezi
(0.5712) mišljenja o napornom disko plesu i stavovi o pospanosti, koja se
javlja kao posljedica takve aktivnosti.
Korelacijska matrica skupina problema koje ispitanici/e prepoznaju u diskotekama (1998.) 41
.……………………………………..…………………………………………..... DI.1 DI.2 DI.3 DI.4 DI.5 DI.6 DI.7 ------------------------------------------------------------------------------------------------ DI.1 1.0000
DI.2 .3799 1.0000
DI.3 .3122 .6798 1.0000
DI.4 .2067 .1076 .2160 1.0000
DI.5 .1557 .1635 .2525 .5712 1.0000
DI.6 .1626 .2509 .3396 .2272 .2808 1.0000
DI.7 .1509 .1272 .2492 .3975 .4269 .2645 1.0000
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------
40 Tijekom 2006. godine Vlada RH usvojila je novu Nacionalnu strategiju za suzbijanje opojnih droga u Republici Hrvatskoj 2006-2012. 41 DI.1=mišljenja o to�enju alkohola u DI (as=1.62; sd=0.53); DI.2=mišljenja o raspa�avanju droge u DI (as=1.44; sd=0.53); DI.3=mišljenja o stvarnom drogiranju u prostorima DI (as=1.41; sd=0.56); DI.4=mišljenja o napornom plesu (umoru) u DI (as=1.57; sd=0.58); DI.5=mišljenja o pospanosti (no�ni termin) nakon izlaska iz DI (as=1.63; sd=0.56); DI.6=mišljenja o prometnim nezgodama nakon izlaska iz DI (as=1.30; sd=0.53); DI.7=mišljenja o miješanju generacija u DI (as=1.66; sd=0.54).
���������� ����� ���������� ���������������
61
Stje�emo zapravo dojam kako mlade više ne karakterizira
buntovništvo, ve� se njihovo ponašanje manifestira kao prijestup, jer
postaje važnija ideja biti „out“. Ideja „biti izvan svega“ prvenstveno je
usmjerena prema pojedincu samom, a ne prema zajednici, te je
potencijalno izvorište samouništenja. Rije� je o prisili, a ne o stvarnoj
želji, jer kao da su svi svjesni kako se radi o putu bez povratka. Upravo se
na ovom mjestu ra�a novi tip predstavnika kulture rizika, koji iskazuje
sklonost premodeliranju ideja vremena i prostora, sve do to�ke kada je
više ni sam ne može realno sagledati. Tada se alkohol, automobilske trke,
nekontrolirani seks, tablete i droga pretvaraju u prostore traženja prilika.
Tim više, ako nije došlo do realizacije o�ekivanja i ako diskoteka nije
ispunila svoju homeopatsku ulogu, javlja se jak osje�aj frustracije
prouzro�en akumuliranim nezadovoljstvom i pravim tjelesnim umorom
pred po�etak uobi�ajenoga novoga radnog tjedna (Young People and
Alcohol Between School and Work, 1997, 24-25).
Društvo u kojem žive, prema mišljenju Steinberga, mladima šalje
izmiješane i nedovoljno jasne poruke u vezi s drogom i alkoholom. S
jedne strane im se sugerira otpor i oštro „ne“ modernim zlima, da bi
istovremeno, s druge strane, bili zasuti i bombardirani svakodnevnim
reklamnim porukama u kojima se tvrdi kako nema dobre zabave bez
konzumacije droga i alkohola. Paradoksalno je, smatra autor, kako
upravo tinejdžerski idoli propagiraju borbu protiv narkotika, a
istovremeno veliki broj njih redovito konzumira drogu (Steinberg, 1993,
427).
���������� ����� ���������� ���������������
62
Doduše, ovdje se radi o jednom novom vidu ekspresije, o kojem
mladi nemaju potrebe i ne žele glasno pri�ati. Dodatni stimulansi name�u
se kao jamstvo doživljaja izvanzemaljskog iskustva. Usprkos svemu,
diskoteku nikako ne treba doživljavati kao isklju�ivu istozna�nicu za
konzumiranje droga i alkohola.42 Nisu zanemariva ni mišljenja naših
respondenata/ica kojima rangiraju klju�ne probleme diskoteka: me�u
prvima su prometne nezgode nakon izlaska iz diskoteke (63.2%), zatim
isti�u problem raspa�avanja droge u diskotekama (53%), ali i stvarno
drogiranje unutar disko prostora (51.7%).
42 Neki autori me�utim upozoravaju da je uporaba ecstasyja statisti�ki povezana s posje�ivanjem diskoteka, naro�ito podgrupe „trendy“ lokala. Nakon uzimanja ecstasyja mogu�a je hipertenzija (sve do 43º, što može biti poja�ano plesnim ritmom i povišenom temperaturom u lokalu), a mogu�a je i smrt. Osim toga, nakon akutnog uzimanja naglašeni su: velika tahikardija (sve do 180 otkucaja srca u minuti), aritmija, asistolija, hipertenzija, metaboli�ke kiseline, moždani udar, gr�evi, širenje zjenica, povra�anje, proljev, tromboza, rasuto unutarvaskularno koaguliranje, akutna bubrežna nesposobnost. S klini�ke to�ke gledišta, mogu�e su pojave paranoi�ne psihoze, depresije, smetnje pani�nih napadaja, promjene osnovnog ponašanja i spoznajni deficit (Schifano, 1997, 140-144).
���������� ����� ���������� ���������������
63
Nadalje, mjerile smo i deskripcije vlastitih raspoloženja
ispitanika/ca nakon izlaska iz diskoteka. Mogu�e je klasificirati sljede�e
skupine opisa kao iznadprosje�no prisutna raspoloženja (A), osrednje ili
prosje�no prisutna (B) i slabo prisutna raspoloženja (C) me�u ispitanim
mladim posjetiteljima/icama diskoteka. (A) Iznadprosje�no prisutna raspoloženja
(1998.) (B) Prosje�no prisutna raspoloženja
(1998.)
(C) Slabo prisutna raspoloženja (1998.)
Uo�ljivo su najprisutniji (A) afirmativno/pozitivno determinirane
deskripcije raspoloženja. Prosje�no su najzastupljenija ona raspoloženja
koja bismo mogli imenovati kao uobi�ajeno kreativna i uzbudljiva disko
stanja (B), dok su najslabije prisutni konotiraju�i opisi s krajnje
RASPOLOŽENJA as sd
zadovoljno 3.55 1.14
iscrpljeno 3.29 1.31
opušteno 3.24 1.26
oslobo�eno 3.20 1.30
RASPOLOŽENJA as sd
uzbu�eno 2.72 1.27
uobi�ajeno 2.69 1.20
energi�no 2.64 1.24
originalno 2.45 1.35
stimuliraju�e 2.36 1.27
kreativno 2.15 1.21
kao u transu 2.02 1.22 RASPOLOŽENJA as sd
nasilni�ko 1.43 0.89
nesigurno 1.48 0.88
agresivno 1.54 0.98
kao pod stresom 1.66 1.01
spiritualno 1.72 1.09
futuristi�ko 1.82 1.17
nestvarno 1.92 1.15
buntovno 1.97 1.17
���������� ����� ���������� ���������������
64
negativnim sadržajem ili odre�enjima raspoloženja (C). Prema tome,
mogu�e je postaviti alternativnu istraživa�ku hipotezu, prema kojoj
bismo ponašanje mladih diskomana/ki mogli generalno tretirati kao
simboli�ki sklop slobodno-zabavlja�kog tipa, koji ne tendira opasno-
škodljivim postupcima spram drugih, ali koji i nema ni�eg kontrakul-
turnog. Radi se, naime, tek o nježnijem povratku u nestvarnu bajku ili o
tipi�no adolescentsko-mladena�kom bijegu iz dosadne svakodnevice. Tu
o�ito nema stimuliraju�ih težnji za bjegovima iz gorkih razo�aranja, jer
nismo o�itavale ilustracije alarmantnijih nesigurnosti koje su se sru�ile
na mladost u Hrvatskoj krajem drugog tisu�lje�a. Dapa�e, neke ocjene
ispitanika/ca o društvenom zna�enju diskoteka u Hrvatskoj upozoravaju
odrasle na korigiranje okoštalih stavova spram tih prostora.43
Dakle, što se doga�a u diskotekama: avantura, rizici ili dobra
zabava?!
U diskoteci kao prostoru za zabavu u kojem dominiraju zvuk i
svjetlost, simboli�ki se produciraju razne igre razli�itih stilova, koje
epistemološki stoje u opreci s tradicionalnim analizama vremena i
prostora, intenziteta i trajnog poticanja senzacija.44
Isprepli�u se dva tijesno povezana aspekta. Prvo, posebno
glazbeno osmišljavanje i drugo, asocira se na odre�enu atmosferu
43 Te su ocjene mjerene 1998. godine izolirano od ovih prethodno prikazanih, jer se radi o zasebnim Likertovim ljestvicama. U prvoj ljestvici manje od tre�ine (25.7%) respondenata /ica smatra kako se diskotekama pridaje pozitivno društveno zna�enje (as=2.87; sd=1.05). 44 Napominjemo da redoviti posjetitelj/ica diskoteka (1998.) u primorskim županijama Republike Hrvatske nije bio tinejdžer/ka. Osim toga, Juvan�i� smatra kako u diskoteku sve više odlaze odrasli (1997, 25).
���������� ����� ���������� ���������������
65
nabijenu emocijama koju disko glazba može pobuditi kod mladih. Odatle
asocijacija prema obrednim dimenzijama provoda u diskotekama, plesa i
glazbe kao odre�enih ritualnih radnji.
Provod u diskoteci �esto podsje�a na neke ritualne obredne
radnje i nosi u sebi njihove primjese. Dorfles (1977) definira obred kao
razvijanje pokreta�ke aktivnosti, koja se o�ituje preko odre�enih
ponašanja usmjerenih prema dostizanju neke funkcije ili svrhe. S druge
strane, Handelman ritualima daje široko zna�enje, definiraju�i ih kao
jednu vrstu bivanja i uvjeta koji kreiraju privremeni mikrosvijet u kojem
njihovi sudionici doživljavaju osobne transformacije (Handelman, 1997,
387-399).
Konkretan odlazak u diskoteku vjerojatno se vezuje i uz nešto
mitsko, magijsko, nadnaravno. Od samog polaska nemir, uzbu�enje i
�ežnja za avanturom dio su plana i strategije planiranja zabave.
Mladi sastavljaju dijelove realnog i virtualnog identiteta,
postaju�i glavni protagonisti obrednih doga�anja. Duševni nemir i
inverzija uvijek upu�uju na potisnuti nemir u društvenom tijelu.
Ritualiziraju�i ga, pridaju mu prihvatljiv oblik. Radi se o svojevrsnom
prevladavanju tradicionalne ikonografije, smatra francuski sociolog
Maffesoli (1990, 157), jer se suprotstavljaju „apolonska harmonija“ i
„dionizijevska uzbu�enost“, kako bi se prikazale funkcije koju
dionizijevski „nered“ ima u aktualnom društvu. Zapravo je zabava
oduvijek potvr�ivala dominantne vrijednosti postoje�ega društvenoga
reda. Nered zabave posjeduje funkciju niveliranja i apsorpcije, te
olakšavanja napetosti koja potje�e bilo od posla, društvenog života,
���������� ����� ���������� ���������������
66
obiteljskih ambijenata i sl. Na taj homeopatski na�in zabava lije�i.
Istovremeno, ples nailazi na osude jer prihva�a slobodan jezik susreta,
erosa i pokreta koji se isprepli�u u ritmu glazbe, što izražava predanost
emocijama i zanosu, a sve je to u opreci spram rutinizirane stvarnosti.
Mladi ispitanici u Hrvatskoj, ne baš pretjerano, ve� osrednjeg
stupnja intenziteta (u 1998.) prihva�aju tvrdnje da „vole avanture i sve
što je vezano uz rizike“, kada se to odnosi na provod u diskoteci
(as=2.56, sd=1.27).45 Tako�er, istog je stupnja i njihov odnos prema
odre�enju disko atmosfere „kao magijske“ (as=2.28, sd=1.11).
Zapravo, tama (kao varijabla) skriva sve i svakoga. Ona je mjesto
prijestupa i nezaobilazan dio disko ikonografije. Stoga je beskorisno
oti�i u diskoteku ranije, po danu, jer mrak posjeduje posebnu �ar.
Uostalom, svjetlo se iskazalo kao najmanje zna�ajan element (10.1%)
disko atmosfere, jer rang zna�ajnosti slijedi ovaj niz: glazba (37%), ples
(21.4%), zvuk (13.1%)…46
Što je to posebno u diskoteci kao mjestu zabave? Izrode li se
pokatkad doživljaji u nešto sasvim suprotno: u razo�aranje zbog
neostvarenja planova, propalih iš�ekivanja, neuspješne realizacije
planiranog i drugih sli�nih nezadovoljstava?
Teoreti�ari koji se bave novim narcisti�kim tipovima i
infantilnom strukturom subjekata me�u mladima postindustrijskog
društva, pišu o „dobu praznine“ koje karakterizira život bez cilja. Stvara
se tzv. „cool kultura“ u kojoj svatko živi u vlastitom prostoru
46 U ukupnoj distribuciji as=2.97, sd=1.43.
���������� ����� ���������� ���������������
67
ravnodušja. Imati me�usobne kontakte bez dubine, razviti emocionalnu
nezavisnost, „živjeti svoj život“, uzmaknuti mogu�em razo�aranju, samo
je dio te nove osje�ajnosti i „plime praznine“. Novi duh vremena
proizvodi novoga �ovjeka ukotvljenog u sadašnjost, u osobno, u
doživljaj, nezainteresiranoga za zajedni�ko i bilo kakvo projiciranje u
budu�nost. Mladi, tvrde teoreti�ari „kulture narcizma“, uživaju u kaosu
informacija i ideja, te u negaciji stvaraju nove trendove (Gerken, 1992).
Ne poštuju nikakva na�ela jer su za njih red, racionalnost ili linearnost
neka vrsta zatvora. Zbilja postaje otvorena željama za promjenom. Stoga
u istraživanju suvremene mladosti treba imati u vidu sve izraženiji
pluralitet i diferenciranost na�ina ponašanja mladih. Zato tradicija
istraživanja mladena�kih subkultura više nije dostatna za analizu
suvremenog življenja mladih (Tomi�-Koludrovi� i Leburi�, 1997, 151-
152).
No, oni traže u tom prostoru promjene, pa glavno pitanje postaje:
kako je posti�i? Sama promjena kvalitativni je pokazatelj druga�ijeg
osje�anja i shva�anja. U diskoteci se mladima serviraju razli�iti uvjeti za
novonastale transformacije. Prvi je fizi�ki uvjet: ples, pokret i u tom
kontekstu umor i tjelesni napor. Drugi element je glazba, koja postaje
sredstvo komunikacije �ije se bitne dimenzije izražavaju u interakciji s
elementima pokreta i plesa.
Velika ve�ina (77.9%) naših ispitanika/ca (iz 1998.) išla je u
diskoteku da bi plesala. Napominjemo da su tada subjekt ispitivanja
�inile uglavnom žene (54.1%), te �eš�e ispitanici/ce u dobi od 16 do 30
���������� ����� ���������� ���������������
68
godina, zatim su dominirali oni koji se školuju ili studiraju (62.6%), dok
je zaposlenih bilo manje od tre�ine (27%).
Diskoteka je zajedni�ko mjesto odakle se kre�e u potragu za
ne�im što se može nazvati osje�ajem pripadnosti. Mladi u grupi
pronalaze onaj posebni osje�aj, trenutak vikend-obreda, koji jasno
progovara o utjecaju kolektivne dimenzije na individualnost pojedinca.
Osje�aj kolektivne pripadnosti, pak, podrazumijeva poistovje�ivanje s
velikom grupom ili gužvom, koja ni slu�ajno nije bezli�na masa.47
U našem istraživanju jedna od najprihva�enijih tvrdnji o
diskoteci bila je ona koja ju definira kao prostor koji pruža „bezbroj
mogu�nosti upoznavanja novih ljudi“ (as=3.61, sd=1.07), odnosno u
diskotekama se odvijaju socijalizacijski odnosi bez ikakvih prepreka.
Zatim, premda slabijeg intenziteta, slijede tvrdnje o diskoteci koja
omogu�uje „intenzivan osje�aj druženja“ (as=2.86, sd=1.15) i izjava da
„borave�i u diskoteci, imaš osje�aj da pripadaš nekoj zajednici“
(as=2.48, sd=1.13).48
Istovremeno, me�usobna otu�enost produbljuje se u zajedni�kom
iskustvu. Svatko je grupa i grupa je svatko. Izraz koji podcrtava tole-
ranciju, a ujedno je i glavni kohezivni element obrednog jest poruka:
„Slaži se sa svima i budi sa svima!“
47 Zotti smatra kako mladi �esto isti�u prvotnu asocijaciju vezanu uz posjet diskotekama: „Osje�aš grupu, osje�aš se sjedinjeno i hrabro“ (1996,176-185). 48 Navedene su tvrdnje iz Likertove ljestvice, koja se sastojala od ukupno 27 stavaka, a mjerila je odnos ispitanika/ca prema diskoteci.
���������� ����� ���������� ���������������
69
Kada je rije� o kriterijima za odre�ivanje pojma grupa, oni
prema talijanskom autoru Andreoliju nemaju neke posebne ideološke ni
filozofske odrednice, ve� su mnogo jasniji i prepoznatljiviji, a nalaze se
u vidljivim znacima pripadnosti: posebnoj odje�i, uporabi razli�itog
žargona, razli�itim odabirima vo�a (Andreoli, 1997, 82).
Glazba, dakle, nije primarna jer tu ulogu preuzima grupa,
odnosno zajednica. Uostalom, ve� smo ustvrdile kako se temeljna
motivacija za posjetom diskoteci pretvara u potrebu za (društvenom)
zabavom u (društvenoj) grupi. Glazba, dakle, postaje sekundarnim
motivom i izgovorom za uspostavljanje odnosa. Na�in komuniciranja
koji su mladi pronašli, ne proizlazi iz pukog slušanja glazbe. Grupa,
(društvo) je primarna. Grupa se sada nalaže kao skup individua, a ne više
kao masa. Istovremeno, grupa se iskazuje kao skup individua - plesa�a i
slušatelja glazbe, a ne kao masa posjetitelja/ica diskoteka koji žele biti
zajedno. Svaka komponenta o�uvanja individualnosti ovdje se izražava
na jedinstven i neponovljiv na�in. Diskoteka mladima pruža jedinstvenu
priliku da budu vi�eni; da odbace prepreke, stvarne ili izmišljene; da
zaborave realnost i probleme vanjskog svijeta; da neoptere�eno i
nesputano komuniciraju tijelom ili glasom. U tom su svjetlu diskoteke
vrlo važne u vlastitom i društvenom uzdizanju. Premda se odgovori
naših ispitanika/ca zna�ajno disperziraju, ipak dominiraju oni stavovi
koji diskoteku identificiraju s prostorom �ija je katalizatorska uloga
neprikosnovena. Ona se o�ito svodi na proces pražnjenja nagomilane
energije. Sve to zajedno nesumnjivo stabilizira živote mladih, �ini ih
potpunijima, zadovoljnijima i kona�no - socijaliziranijima.
���������� ����� ���������� ���������������
70
Tako�er, mladi koji odlaze u diskoteke nisu ni po �emu druga�iji
od ostalih koji ne idu, ve� su naprotiv u nekim slu�ajevima i bolji. Kada
je rije� o agresivnom ponašanju, dovoljno je sagledati koliko postoji
nasilja u sportu, me�u navija�kim skupinama, na stadionima, na ulicama
(Marazzi, 1997, 101).
Nije važno niti u koju se diskoteku ide, jer tek tre�ina (34.3%)
ispitanika/ca (iz 1998.) priznaje da ima svoju omiljenu diskoteku
(as=2.15, sd=1.06). Ostalima je svejedno (33%) ili rijetko idu u
diskoteku (16.7%) ili nisu o tome razmišljali (16%).
Massimino je (pod vodstvom Garellija s Torinskog sveu�ilišta)
klasificirala mlade u sedam skupina. To su oni koji se zabavljaju u
diskotekama, pa je na osnovi istraživa�kih rezultata konstruirala sljede�u
tipologiju posjetitelja/ica (prema Torti, 1997, 219):
o „Integrirani“ - oni kojima diskoteka predstavlja mjesto istraživanja
pozitivnih osje�aja me�u svim osje�ajima koje ona može pružiti;
o „Izmjeni�ni“ - oni koji u diskoteci traže posebne osje�aje ili odnose s
nekim novim obi�ajima koji nisu dopušteni u svakidašnjoj stvarnosti;
o „Prikladni“ - oni koji biraju diskoteku samo da potroše vrijeme s
prijateljima;
o „Neprikladni“ - oni koji posje�uju lokale samo privremeno kao neku
vrstu obveze;
o „Nesre�eni“ - oni za koje diskoteka predstavlja ili uzrok ili posljedicu
u traženju osje�aja da bi mogli iskorištavati, da ne bi bili manje
vrijedni prijatelji, da bi prikrili vlastite teško�e i probleme;
���������� ����� ���������� ���������������
71
o „Zavodnici“ - posebno se odnosi na muškarce, manje na žene, koji su
u “�iru” u potrazi za avanturama i ugodnim susretima;
o „Nasilnici“ - oni koji iskorištavaju prostor lokala tako da
zaglušuju�om glazbom provociraju ili odgovaraju na provokaciju.
Budu�i da naši mladi iz 1998. godine ve�inom smatraju kako ne
postoji neki poseban tip ljudi koji bi po ne�emu bio prepoznatljiv upravo
zato što je redovit posjetitelj/ica diskoteke (as=3.17, sd=3.28), vjerojatno
bi se onda mogli profilirati kao „integrirani“ (prema Massimino). Ipak,
mladi me�u najslabije zastupljenim tvrdnjama ocjenjuju onu po kojoj bi
diskoteka bila „mjesto na kojem �e uspješno izgraditi vlastiti identitet
(as=1.57, sd=0.82).
Uostalom, �aldarovi� tvrdi da rizik „postaje rizikom tek kada je
socijalno prepoznat“ (�aldarovi�, 1994, 29). Prema tome, mladi odlaze u
diskoteku iz dvaju osnovnih razloga: kako bi što bolje iskoristili svoje
slobodno vrijeme i kako bi doživjeli avanturu s razli�itim o�ekivanjima i
razli�itim stupnjevima intenziteta. Ako ona u sebi podrazumijeva i
odre�enu dozu rizika, tim bolje. „Razli�iti rizici gotovo su naj�eš�e
povezani s postojanjem ve�eg ili manjeg straha, višeg li nižeg stupnja
opasnosti, ali i višeg ili nižeg stupnja anksioznosti. Neki su rizici 'teži', a
neki 'lakši', a u neke rizi�ne situacije se upuštamo samostalno i svjesno, a
u neke grupno ili djelomi�no svjesno. Preuzimaju�i ponekad odre�eni
rizik, želimo se 'pokazati' pred drugima, 'žrtvujemo' se da bismo nekoga
spasili od neke nesre�e. Neki oblici rizi�nih ponašanja karakteristi�niji
su za odre�ene dobne skupine (tinejdžeri, na primjer), za neke profesije
(voza�i automobilskih trka, alpinisti); neke rizi�ne aktivnosti
���������� ����� ���������� ���������������
72
poduzimamo svjesno, opravdavaju�i ih neizbježnom izloženosti nekim
drugim, ja�im rizicima, nepoznatog podrijetla, intenziteta, vrste, trajanja
i vremena izbijanja“ (�aldarovi�, 1994, 19). Isti autor navodi kako �e se
rizik u nekom slu�aju shva�ati kao objektivan ili fizi�ki atribut, jednom
kao socijalna konstrukcija, kao kulturalna �injenica ili kao mogu�nost
osobnog izbora.
Rizi�no ponašanje obilježava granicu izme�u onoga što je
dopušteno raditi i onoga što nije, a analiza toga mogla bi otkriti razli�ita
društvena opredjeljenja u sustavu. Tako se navike i obi�aj plesa �esto
podvode me�u rizi�ne �initelje, sli�no kao i alkohol, razni stimulansi,
droge, neprimjereno seksualno ponašanje, opasna vožnja itd. To su oni
�initelji koji pomi�u granice u „kolonizaciji no�i“. Termin „opasnost“
kod mladih poprima dvozna�no zna�enje. Njegova tuma�enja su
ambivalentna. Nesumnjivo je da su dimenzije rizika zauzele kod mladih
iznimno važan položaj i privla�nu ulogu (Torti, 1997, 238).
Izgleda da i naši ispitanici sli�no misle. Tim novim generacijama
život se name�e kao nepoznanica i rizik kojem se treba suprotstaviti. Je
li diskoteka idealan prostor za iskazivanje takvih tendencija?! Je li
deklarirana kriza vrijednosti kod mladih, naro�ito u hrvatskome
postratnome razdoblju, potencijalni model objašnjenja ili se radi o
dijagnozi ve� poznatoga?!
Za mlade više ne postoje neke posebno utvr�ene vrijednosti, ve�
su njihovi zahtjevi ponajprije rezultat obrane od straha. Dominira
potreba za bijegom i iskorakom, koji ne moraju nužno biti potaknuti
percipiranjem opasne situacije, koja je nadasve rizi�na. Jednostavno je
���������� ����� ���������� ���������������
73
rije� o usmjerenom izlasku iz svakodnevne rutine ka upoznavanju i
eksploataciji (više virtualnoj nego realnoj) nekih drugih, nepoznatih
svjetova. Pretpostavka o povezivanju anksioznosti i rizika �ini se da
bitnim dijelom odgovara ponašanju mladih.
Nestabilna društvena stanja (krize ili prosperitet) dovode do
„poreme�aja ravnoteže“ i pojave više razine osjetljivosti, do poreme�aja
društvenog nadzora, pa i do ve�eg stupnja anksioznosti (�aldarovi�,
1994, 53). No, objašnjava li to i one procjene o pove�anom korištenju
droga i alkohola u diskotekama, a koje se naro�ito intenziviraju od
polovice 90-ih? Uostalom, vrlo je malo (7.6%) ispitanika/ca u Hrvatskoj
smatralo 1998. da u prostorima namijenjenima zabavi mladih diljem
hrvatskog primorja postoji diskoteka koja bi bila „�ista“ ili u kojoj uop�e
nema droge, niti dilera, niti drogiranih (as=1.78, sd=0.96).
Mogu�e je zaklju�ivati da ne�e do�i do promjena preko legalnih
ponašanja i akcija, ve� unutar jedne mladena�ke paradigme koja poseže
za sasvim druga�ijim elementima. Transformacija se, dakle, potražuje u
nekim drugim okvirima, u drogi, alkoholu i sli�no.49 Opasnost nastupa
upravo u trenutku nagomilane negativne tenzije i straha od povratka.
Opasnost je i u tome što velik broj mladih izlazi iz diskoteka
nezadovoljan i frustriran. Njihov veliki san i grandiozne pripreme
stvorili su mit o diskoteci. Zato se vjerojatno i ra�a potreba da barem pri
49 Bagozzi tvrdi kako su psihodeli�ne kulture iz ameri�kih 60-ih, u LSD-u tražile nove društvene vrijednosti, dok mladi krajem drugog tisu�lje�a, u techno i ecstasy kulturi ne tragaju za vrijednostima. Na djelu je, zapravo, potraga za besvjesnim stanjem i udaljavanjem od stvarnosti (Bagozzi, 1997, 56).
���������� ����� ���������� ���������������
74
povratku ku�i nešto „originalno“ naprave. Kako se nisu proslavili
tijekom tjedna, planirali su putovanje koje je trebalo biti herojsko u
mitološkom smislu, ali ono se nije realiziralo, pa preostaje još samo
„goli“ povratak ku�i. Slijedi novi tjedan, nova monotonija.
U svakom slu�aju, mišljenja smo da diskoteke nisu socio-
patološka mjesta kojima bi promaknu�e droga bilo imanentno. Disko
atmosfera vjerojatno raspiruje želje za imaginarnim putovanjem koje
obe�ava tako željenu transformaciju. S tim se isprepli�u i �injenice
umora i nemogu�nosti da se bez dodatnih stimulansa dulje izdrži na
podiju. Diskoteka tako postaje mjesto visoke „zaga�enosti“, zaglušuju�e
buke i ritma, što onemogu�uje svaki pokušaj uporabe razumnosti.
Glazbeni jezik postaje toliko dominantan da paralizira logi�ko verbalne
sposobnosti i plesa� biva zarobljen u svom ritmu. Dakle, radi se o
specifi�nom fenomenu psihofizi�kog umora kojem se mladi moraju
suprotstaviti i koji moraju svladavati, kako bi opstali kao ravnopravni
sudionici jednog obreda. Taj disko obred je stresan i potrebna je pomo�
u njegovu prevladavanju, pa se u tom trenutku dodatni stimulansi �ine
rješenjem, možda tek privremenim.50
Sve se to svodi na veliku rizi�nu avanturu, koja mladima jam�i
dobar (uglavnom no�ni) provod i uzbudljivu zabavu.
50 Više od �etvrtine naših ispitanika/ca tvrdi kako mogu u diskoteci bez prestanka plesati 3, 6 i više sati, što vjerojatno kod ve�ine rezultira znatnom koli�inom fizi�kog umora.
���������� ����� ���������� ���������������
75
3.3. U�inci zabave kao transformacije obiteljskog života
Pretpostavile smo da �e se u istraživanjima javiti naznake
kvalitativnih pomaka u korištenju slobodnog vremena mladih, pogotovo
u onim segmentima u kojima se smješta njihova zabava. Sve to uvjetovat
�e vjerojatno i odre�ene transformacije u njihovu obiteljskom životu, te
u specifi�nim interakcijama izme�u roditelja i mladih.
Prema tvrdnjama nekih autora, obitelj prestaje biti sredina u kojoj
se izgra�uje uspjeh pojedinca, jer joj je ukinuta prioritetna (društvena)
uloga. Doduše, ona i dalje egzistira kao relevantna društvena grupa
(Haralambos i Heald, 1989, 324-354). Osim toga, obitelj mijenja i svoje
dimenzije, tako što se smanjuje. Istovremeno, mladi sve dulje žive s
roditeljima (Lesourne, 1993, 178). Pothranjuje se tako fenomen
„produžene mladosti“ (Leburi� i Tomi�-Koludrovi�, 1996, 963-968;
Tomi�-Koludrovi� i Leburi�, 1997, 163).
Naši istraživa�ki rezultati iz 1998. pokazuju da je ve�ina mladih
(77.2%) u primorskim županijama smatrala kako njihovi roditelji žive
sli�no kao i drugi (as=3.11, sd=0.75). U drugoj distribuciji, kada su
opisivali živote svoje obitelji, rezultati su se raspršili u ve�oj mjeri
(sd=1.42, as=3.70). Tu se, dakle, grupiraju ispitanici/ce u podjednakim
skupinama, pa na sljede�i na�in kvalificiraju svoj obiteljski život:
kao izuzetno dobar i solidan (23.8%) kao osrednji, ni dobar ni loš (23.5%) nije loš, ali bi mogao biti bolji (23%) dobar, ali ne previše (20.5%).
���������� ����� ���������� ���������������
76
Svojevrsna percepcija vlastite obitelji zapravo je me�u mladima
relativno pozitivna, jer njezin na�in života ocjenjuju kvalitetnim. Ve�inu
ispitanih51 možemo procjenjivati kao prosje�ne mlade ljude, koji
izražavaju sklonost ka u�estalijoj komunikaciji s drugim mladim ljudima
i “normalnim”52 interakcijama s odraslima. U tom se kontekstu
prethodan zaklju�ak �ini relevantnijim. Utoliko više, ukoliko ti isti mladi
percipiraju svoje obitelji kao specifi�na mjesta kojima je imanentno
postojanje usporednih procesa: s jedne strane, o�uvanja integriteta
osobnosti mladih, a s druge strane, pozitivnog utjecaja toga prvoga
procesa na kreiranje integriteta obiteljskog kolektiviteta. Tu se isprepli�u
individualisti�ke tendencije (one zahvaljuju�i kojima se naši mladi
samoostvaruju) s kolektivisti�kim tendencijama (onima koje se
izražavaju u zanimanju mladih za razne društvene odnose). Mišljenja
smo, kako se unutar obitelji mogu odigravati i pozitivni procesi u
sadržajnom smislu, bez obzira na vrijednosne rasape u društvu ili na
slabljenje raznoraznih autoriteta ili na sveprisutna društvena raslojavanja
koja se umnažaju itd.
Prethodno, naime, argumentiraju stavovi naših ispitanika/ca iz
1998. godine, kada iznose ocjene svojih odnosa s roditeljima. Gotovo ih 51 Ovdje se misli na pregled istraživa�kih rezultata koji autorice imaju u vidu kada je rije� o socio-demografskim, socio-profesionalnim i drugim osobnim varijablama ispitanika/ca, a koje su analizirane unutar istraživa�kog uzorka mladih u primorskim županijama Republike Hrvatske u istraživanju iz 1998. godine. 52 Termin “normalno” obuhva�a sva ona poželjna ponašanja mladog �ovjeka u roditeljskom domu, koja ga afirmativno orijentiraju na zajedni�ki život s roditeljima i drugim �lanovima ku�anstva u smislu svakodnevne komunikacije, druženja, pomo�i, (ne)verbalne podrške, razli�itih emocionalnih interakcija, poštovanja, tolerancije itd.
���������� ����� ���������� ���������������
77
polovica (42.6%) tvrdi kako su ti odnosi razli�itog karaktera, premda se
pokatkad zaoštravaju, što ovisi o mnogo �emu. Neznatno više od tre�ine
(35.4%) smatra ih da se me�usobno potpuno razumiju. To su svakako
zna�ajni pokazatelji (as=2.05, sd=1.15).53 Zapravo, ako takvi obiteljski
odnosi sistematski utje�u na razne školske interakcije, onda je vjerojatno
da �e kriza autoriteta koja poga�a nastavnike (Lesourne) imati odraza i
na roditeljski status u obitelji.
„Pedagoška iluzija“ kao pretpostavka o presudnoj ulozi škole u
motiviranju u�enika zanemarila je �injenicu kako ni jedan �ovjek, medij
ili institucija ne može motivirati drugog �ovjeka ako ta motivacija nije
izraz njegovih vlastitih svjesnih ili nesvjesnih motiva. Tako škola može
motivacijski utjecati samo ako u�enici u tome vide i svoj vlastiti interes.
Iz tih razloga, utjecaj škole i obrazovnog sustava sve se više povezuje s
obiteljskom situacijom (Leburi� i Tomi�-Koludrovi�, 1999, 140).54 Ta
tvrdnja implicira zna�aj bavljenja zabavom mladih kako bismo
53 Preostali odgovori intonirani su konotiraju�e: ovisi o njima, pa mora šutjeti i onda kada ne bi htio (9.6%); nastoji proživjeti zajedno s roditeljima, iako im to teško ide (6.3%); uop�e se me�usobno ne razumiju, niti �e im to ikada uspjeti (5.3%). 54 Sociološko istraživanje realizirano 1996. godine (Leburi�) pokazalo je da škola gubi samostalnost u oblikovanju i mijenjanju u�enika. Sve je dovedeno u pitanje postmodernim teorijama obrazovanja. Nova individualizacija i pluralizacija mladosti u postindustrijskim društvima proizvela je, izme�u ostalog, i suprotstavljanje mladih tzv. „pedagoškom odnosu“ kao temeljnom na�inu na koji su institucije industrijskog društva, posebno škole koje su institucionalizirale taj odnos, disciplinirale generacije djece i mladih. „Zaostajanje obrazovnih rezultata u odnosu na o�ekivanja, te sve prisutnija anomija i neuspjeh, �ak i kod nadarenih u�enika, pokazuju da masovne školske institucije koje je proizvela industrijska moderna, usprkos svim pokušajima reformi i modernizacije nastave sve više gube dodir s mladima“ (Leburi� & Tomi�-Koludrovi�, 1999, 141).
���������� ����� ���������� ���������������
78
relevantnije protuma�ile odabir sadržaja u slobodnom vremenu mladih,
koji o�ito predstavlja intrinzi�nu vrijednost. Stoga svako kreiranje
sadržaja za mlade mora po�i od mladih.
S druge strane, kada je rije� o tezama o postojanju svojevrsne
krize autoriteta, name�u se rasprave o vrijednosnom sustavu u društvu s
obzirom na to što to�na kontekstualizacija sugerira da je kriza autoriteta
svojevrsna kriza vrijednosti. Andreoli podcrtava kako je zna�enje
vrijednosti bilo prisutno kroz cijelu povijest, no ono se promijenilo i sve
se više zlorabi. On je stoga sklon obra�anju „školi vrijednosti“ s druge
polovice 19. st. i njeznim glavnim predstavnicima Windelbandu i
Rickertu, koji su isticali kako se filozofija treba brinuti o trima glavnim
vrijednostima: lijepom, istinitom i pravednom. Budu�i da je kod mladih
izražena potreba za autoritetom, podvrgavaju mu se �ak i onda kada ga
negiraju ili opovrgavaju. Mladi trebaju nekoga u koga se mogu pouzdati,
ali su istovremeno netolerantni prema bilo kojoj vrsti nametanja. Kada
autoritet postaje zapovijed bez uplitanja ili obveza da se napravi ono što
autoritet ne može izvršiti, rezultat je pobuna. Prema rije�ima Andreolija,
mladi se bez autoriteta gube u traganju bez izlaza (Andreoli, 1997, 86-
87). U našem je istraživanju (1998.) zna�ajan broj (51.7%) ispitanika/ca
tvrdio kako su svjetovi mladih i starih zapravo dva razli�ita svijeta, �iji
su interesi, ciljevi, želje i sl. potpuno na druga�ijim stranama. Oni ipak
ovise jedan o drugome, jer žive i postoje zajedno (as=1.61, sd=0.71).55
55 Polarizacija na kontinuumu ovdje nije o�ita, jer ih 35% tvrdi suprotno od navedenoga, dok ih 13.3% nije razmišljalo o tome ili ne žele odgovoriti, što se svakako iskazuje kao „diplomatski“ upitan stav mladog �ovjeka.
���������� ����� ���������� ���������������
79
Kako naši ispitanici/ce mahom pripadaju dobnoj strukturi koja se
definira adolescentskom, za nju je, pored ostalog, karakteristi�no preispi-
tivanje i premoš�ivanje veza iz djetinjstva s roditeljima, te njihovo
ponovno utvr�ivanje. Ti se procesi zbivaju usporedno kako se mladi
kre�u prema odrastanju i odrasloj dobi, te stjecanju sve ve�e nezavis-
nosti. Tijekom tog vremena obitelj istovremeno može biti izvor potpore,
te napetosti i pritiska (Hendry i dr., 1993, 91).
Bez obzira što su procesi formiranja i konsolidiranja self
koncepata u adolescentskoj dobi ve� utemeljeni, to razdoblje obilježeno
je burnim promjenama i ponovnim preispitivanjima i za to postoje brojni
razlozi. Na prvom mjestu artikuliraju se mnoge psihološke i tjelesne
promjene. Intelektualno odrastanje pogoduje prihva�anju složenijeg i
sofisticiranijeg self koncepta, te je u uskoj svezi s poraslom
emocionalnom nezavisnosti (Hendry i dr., 1993, 13).56
Dvije temeljne teorijske paradigme interpretirale su i tuma�ile
ono što se zbiva s mladima (Mili�, 1987). To su teorije o jazu generacija
i konfliktu generacija. Jaz generacija proizlazi iz op�eg sociološkog
pojma (kulturalnog gapa), koji uvode ameri�ki sociolozi antropološke
orijentacije prema �ijem mišljenju naglo širenje i razvitak tehnologije u
suvremenim društvima dovodi do radikalnih promjena u materijalnoj
sferi ljudskih društava. No, kako se kulturna sfera i ljudsko ponašanje ne
mogu istom brzinom adaptirati na promjene, dolazi do neizbježnog
zaostajanja kulturne sfere i društvenog života u odnosu na materijalnu
sferu i tehni�ko-tehnološke promjene. Jaz me�u generacijama zna�i i 56 Poimanje self koncepta vrlo je važno u objašnjavanju delinkventnih ponašanja.
���������� ����� ���������� ���������������
80
generacijski diskontinuitet jer generacije, mada žive jedna pored druge,
žive razli�ita iskustva i u drugim društvenim realitetima (Mili�, 1987,
56-57).
Paradigma o „jazu“ pretpostavlja da problemi u odnosima
generacija proistje�u iz društveno-kulturne situacije, pa je jaz samo
posljedica tih okolnosti. Nasuprot tome, stajalište o generacijskom
sukobu unaprijed pretpostavlja razli�itost i sukobljenost generacija, a
društveno-kulturne okolnosti samo su pozadina. Takvo gledište o „jazu“
generacija sociološki obrazlaže Mili�, za razliku od paradigme „sukoba
generacija“ koja problem naturisti�ki postavlja i rješava (Mili�, 1987,
64).
Krajem prošloga stolje�a, za razliku od teorijskih vi�enja o
sukobima generacija, rezultati novijih europskih istraživanja daju
druga�iju sliku odnosa mladih i njihovih obitelji. Tako se u Njema�koj
ne bilježe generacijski konflikti, ve� se naglašava sve ve�a ovisnost
mladih o njihovim obiteljima. Komunikacija s roditeljima i boravak u
obiteljskom okružju nisu više optere�eni konfliktom, nego suprotno,
zadovoljstvom i sigurnoš�u. „Sporazum o me�usobnom poštivanju i
afektivna blizina odnosu roditelja i djece daje specifi�nu liberalnu notu“
(Leburi� i Tomi�-Koludrovi�, 1999, 142). Leburi� i Tomi�-Koludrovi�
navode istraživa�ke rezultate prema kojima roditelji u �ak 92.6%
slu�ajeva, prema vlastitim iskazima, svakodnevno pri�aju sa svojom
djecom, a uglavnom su to majke. Istovremeno, ve�ina u�enika tvrdi kako
stalno i svakodnevno razgovara sa svojim roditeljima ( 80.9%).
���������� ����� ���������� ���������������
81
Nadalje, kvaliteta odnosa roditelja i djece vidljiva je i u �injenici
koliko roditelji pomažu djeci u u�enju i u svakodnevnim zadacima, pa
više od polovice njih (59%) tvrdi kako stalno prati rad svog djeteta u
školi. Tako�er, nema krajnje negativnog komunikacijskog aspekta ili
elemenata drasti�nijeg odgojnog zapuštanja u nazna�enom istraživanju.
Istraživa�ice su, osim toga stekle dojam kako mladi usko vezuju
pojmove ljubav – zdravlje – sre�u - blagostanje, te je taj �etvero�lani
suodnos ve�ini životno geslo. Stoga se i dojam ugodnosti u budu�em
životu odražava uz potrebu osnivanja vlastite obitelji (Leburi� i Tomi�-
Koludrovi�, 1998, 151). Nadalje, o obitelji kao novom ekonomskom i
emocionalnom pribježištu svjedo�e i studije fenomena „produžene
obitelji“. Mladi u svojim poteško�ama traže zaštitu od obitelji koja
preuzima protektivnu ulogu. Taj fenomen nije posljedica kulturne
tradicije, ve� radikalne transformacije koju je doživjela institucija
obitelji tijekom posljednjih desetlje�a (Leburi� i Tomi�-Koludrovi�,
1998, 152).
Nasuprot strukturalisti�ko funkcionalisti�kih teza o „starosnim
kohortama“, subkulturnim konceptima birminghamskih teoreti�ara iz
šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stolje�a, u �ijim temeljima
nalazimo poimanje mladih kao homogene skupine koja posjeduje
dovoljnu mjeru samostalnosti u odnosu na ukupno društvo, s procesima
postindustrijske modernizacije takve se teze pokazuju nefunkcionalnima.
Posebno od osamdesetih, na snazi su teze o subjektiviranju mladosti i
kreiranju socijalnih zajednica mladih (Tomi�-Koludrovi� i Leburi�,
���������� ����� ���������� ���������������
82
1997, 149).57 Ipak se adolescencija shva�a kao doba u kojem mladi
provode manje vremena sa svojom obitelji, a više s grupom vršnjaka.
No, poprili�an broj istraživanja komentira zadovoljstvo mladih i
njihove afirmativne stavove o odnosu sa svojom obitelji (Hendry i dr.,
1993). Ti autori isti�u visok postotak mladih (1997) koji s naklonoš�u
gledaju na strog pogled svojih roditelja o odgoju i primjerice njihove
zabrane kada je rije� o no�nim izlascima (Hendry i dr., 1993, 97-100).
Polovicom 90-ih prošloga stolje�a Leburi� i Tomi�-Koludrovi�
istraživale su odrednice svakodnevnog življenja mladih u Dalmaciji.
Operacionalizirale su ponašanje mladih i ustvrdile kako izme�u ostalih
orijentacija dominira orijentiranost mladih prema obitelji. Zna�ajan broj
mladih, naime, obiteljsko okružje shva�a kao važno životno podru�je.
Ve�ina ih isti�e kako im roditelji u nizu životnih situacija pružaju
podršku „u svemu“, a naro�ito moralnu, pa i materijalnu. Ve�ina voli
svoje roditelje i isti�e svoju vezanost uz obitelj. Autorice dalje tvrde da
vezanost i slaganje u ovom tipu djelovanja mladih proizlazi iz njihova
podre�ivanja roditeljskim zahtjevima i o�ekivanjima. Njihov na�in
ponašanja odgovara slici mladosti koja se izjedna�ava s „prostorom
poštede“, u kojem su oni još oslobo�eni od odgovornosti odraslih
(Tomi�-Koludrovi� i Leburi�, 1997, 154-160).
57 Jedna od krajnosti tih procesa proizvodi ambivalentnost koja se kod mladih o�ituje kroz regresivne i infantilne obrambene mehanizme koji onemogu�avaju samopotvr�ivanje (Ule, 1990). Mogu�e je da individualiziranje i subjektiviranje mladosti vodi u izgubljene subjektivitete, pa individualizacija i subjektiviranje mladosti mogu proizvesti i nove oblike strahova od tih procesa (Beck, 1986, prema Tomi�-Koludrovi� i Leburi�, 1997, 151).
���������� ����� ���������� ���������������
83
Procjenjuju�i kvalitetu adolescentskih odnosa djece s roditeljima,
Steinberg tako�er ustanovljava postojanje neznatnog jaza izme�u mladih
i starih. Naravno, nije isklju�eno kako adolescenti i njihovi roditelji
imaju ozbiljnih me�usobnih problema, no ve�ina adolescenata izjavljuje
bliskost sa svojim roditeljima, poštuju�i njihove odluke i prosudbe.
Autor tvrdi da tri �etvrtine adolescenata smatra kako na svoje roditelje
može ra�unati u ve�ini vremena i da �e kad odrastu imati obitelj sli�nu
njihovoj sadašnjoj. Dakle, ako i postoje me�ugeneracijski konflikti, ne
radi se o ozbiljnijim posljedicama na ukupnu kvalitetu odnosa
adolescenata i njihovih obitelji (Steinberg, 1993, 131).
Sumiraju�i sociološke teze o adolescenciji, dvije su teme,
odnosno dva su podru�ja koja ovdje dominiraju. Jedno je usmjereno
prema marginalizaciji mladih, jer isti�e razlike u mo�i koja postoji
izme�u odraslih i adolescentskih generacija (Lewin, Friedenberg). Teza
da su adolescenti gra�ani drugog reda bila je daleko utjecajnija prije
�etrdeset godina negoli danas. Ako je adolescentima zabranjeno
bavljenje zna�ajnim ulogama u društvu, to �e ih vjerojatno frustrirati.
Ako su odrasli skloni pridavati mladima samo jednu ulogu, onu u�eni�ku
i/ili studentsku, onda njihovu poziciju u društvu zapravo infantiliziraju.
Nešto sli�no doga�alo se šezdesetih godina prošloga stolje�a.
Mladi �e sami kreirati svoje živote i njihove stilove, kao
pripadnici posebne društvene skupine koja se samopercipira unutar
konteksta posebnih društvenih obrazaca. Uo�ljivo je bilo i u našem
istraživanju (1998.) kako mladi na listi najutjecajnijih faktora koji
formiraju njihov pogled na svijet, pored odgoja, obrazovanja i drugih
���������� ����� ���������� ���������������
84
društvenih utjecaja, svojoj vlastitosti daju poseban zna�aj. Pouzdana
tre�ina (38.1%) eksplicite tvrdi kako su sami kreirali svoj pogled na
svijet, a tu ulogu prepušta roditeljima njih 26.1%, što je tako�er zna�ajan
broj. Onih neodlu�nih i neodre�enih ipak je 21.1%, što nije zanemarivo.
Ostali nižu faktore (u %) sljede�im redoslijedom (as=5.59, sd=6.66):
prijatelji, vršnjaci, susjedi (5.6) rodbina - baka, djed, teta…(1.6) crkva, sve�enici, drugi vjernici (1.6) škola i nastavnici (1.1) mladi�, djevojka (1.1) TV, novine i drugi mediji (0.9) društvene i sportske organizacije - klubovi (0.7) glazba - plo�e (0.7) knjige, udžbenici (0.6) filmovi, video (0.4) stripovi, romani (0.3) diskoteke (0.1).
Primjetno je kako se na posljednjem mjestu prethodne liste našla
diskoteka. Taj prostor mladi smještaju u isklju�ivu domenu slobodnog
vremena, unutar kojega ne primaju apsolutno nikakve edukativne i u tom
smislu (individualno) formativne �initelje. To možda zna�i da mladi a
priori odbacuju tradicionalne modele uklju�ivanja u društvo, koji se
temelje na hijerarhijski strukturiranim odnosima.
Nastojanja da se diskoteke zatvore ili prenamjene, ozna�avala su
�in neznanja i nesnalaženja odraslih u svijetu mladih. To se posebno
o�itovalo na našim prostorima u prijedlozima da se ograni�i kretanje
mladih poslije 22 sata. Naši ispitanici su u ve�ini (78.8%) to imenovali
„totalno glupom idejom“ (1998.).
���������� ����� ���������� ���������������
85
Izgleda kako odrasli teško percipiraju zabavne prostore
namijenjene mladima, iako su to mjesta koja bi trebala funkcionirati kao
izravni posrednici u metamorfozi odrastanja. Sve akcije zatvaranja
diskoteka, naime, na�elno rezultiraju stvaranjem skrovitih sastajališta ili
afterhoursa izvan organiziranih i civiliziranih javnih prostora (na
plažama, u šumama, napuštenim tvorni�kim skladištima, halama, u
neuvjetnim zapuštenim stambenim prostorima, skrovitim prolazima i
sl.). Prema tome, uistinu adekvatne i u�inkovite društvene akcije su one
koje �e voditi prema osiguravanju diskoteka kao sigurnih mjesta zabave
mladih. To zna�i, u prvom redu, stvaranje sheme sigurnog provoda koja
�e omogu�iti smanjenje opasnosti u diskotekama. To se prvenstveno
odnosi na korištenje dodatnih stimulansa, te na svjetlosne i zvu�ne efekte
iznad fizioloških granica.58
U stru�noj literaturi pojavile su se sintagme „postdiskoteka“
(Antonelli, Luca) i „pseudodiskoteka“ (Cantoni, Giacchetto). No, tu se
radi pretežito o tretiranju disko problematike u interakciji s raveom,
technom, afterhoursom i drugim tipovima alternativnih sastajališta
mladih Europljana/ki i mimo nje.
Ali, ako zabava u diskoteci pored ostalog stvara i stresno stanje
posjetitelju/ici, ona �e vjerojatno u bitnoj mjeri transformirati i njihove
obiteljske živote na razli�ite na�ine. Ne�e svi mladi, naime, biti u stanju
58 Andreoli isti�e kako štetan u�inak buke nije samo u njezinoj ja�ini, ve� i u vremenu trajanja i u efektu nagomilavanja. Pored intenziteta, simptomati�ni su i konstantni udarci koji predstavljaju neku vrstu glazbene podloge. Tako ona varira od po�etnih 80 udaraca u minuti, potom doseže 200 itd. (Andreoli, 1997 b, 243).
���������� ����� ���������� ���������������
86
efikasno uspostaviti u�inkovitu psihofizi�ku koordinaciju vlastitih
motori�kih i drugih aktivnosti.
Jedna od takvih jest i sposobnost sigurne vožnje automobilom na
povratku ku�i. Tako�er, zabava mladih još je uvijek u visokoj korelaciji
s porastom uživanja droga, raznih narkotika i alkohola. Premda mladi
posežu za drogama i onda kada to nije isklju�ivo vezano uz diskoteku,
u�inci takva ovisni�kog ponašanja tako�er �e transformirati njihov
obiteljski život.
Mladi su nesumnjivo izloženi teškom teretu društvene zbilje i
vlastitog odrastanja i snalaženja. U pokušajima komuniciranja s
vanjskim svijetom usmjeravaju se naj�eš�e prema modelima mikro-
komunikacije. Tu se oni osje�aju kao potencijalni kreatori s bezbrojnim
mogu�nostima izbora. Diskoteka i zabava u njoj, u tom kontekstu može
se nametati kao odgovor i bezbolno rješenje ili može upu�ivati na neka
parcijalna rješenja, jer se njegov ili njezin prostor transformira u mjesto
spontanog okupljanja, druženja i pretvaranja u neku vrstu zajednice.
Zato bi trebalo sustavnije objašnjavati i razumijevati društvenu ulogu
obitelji i škole, s ciljem pronalaženja potencijalnih uto�išta za mlade, ali
i izvorišta njihova smisla življenja. To se dakako može poduzimati u
raznim kulturološkim oblicima. Obiteljski kontekst ovdje je
nezaobilazan, jer se u njemu preslikavaju specifi�nosti ve�ine interakcija
izme�u mladih i odraslih.
Upravo disko zabava može poslužiti kao (metodološki) model
iskustva mladih, jer se u disko prostoru koreliraju socijalne i dokoli�arske
interakcije me�u mladima, koje se mogu, ali i ne moraju nužno pretvarati
���������� ����� ���������� ���������������
87
u zloupotrebna ponašanja. Kada se i takve socio-patološke pojave
manifestno iskažu unutar disko prostora, �ini se da mladi u tim
situacijama, zapravo jasno progovaraju o svojim (i op�im) problemima.
Takva upozorenja ilustriraju ve� formirane stavove me�u mladima o
ve�ini pitanja (ili barem nekim temeljnim) koja ih mu�e. Bitno je sve to
osluškivati, pa metodološki i teorijski valjano evaluirati, odnosno
razumijevati i prevenirati.
���������� ����� ���������� ���������������
89
4. Disko ponašanje mladih – podložnost promjenama
(Renata Relja i Tina Boži�)
Komparativnom analizom istraživanja disko zabave mladih iz
1998., 2001. i 2006. godine utvrdile smo odre�ene razlike me�u
istraživa�kim rezultatima i nastale promjene.59
Uo�ljive su oscilacije u iskazivanju interesa za disko zabavom. S
30% u 1998. udio zainteresiranih srozava se na samo 10% u 2001. godini,
da bi ponovno oživio 2006. (22%). Primat u 2001. preuzeli su kafi�i u
kojima se broj posjetitelja/ica u analiziranom dvogodišnjem razdoblju
gotovo udvostru�io (s 18.9% u 1998. na 33.1% 2001.; vidi tablicu 15).
Dakle, kafi�i su sve zanimljivija mjesta za zabavu i provod na što
upu�uju i rezultati iz 2006. godine (30.7%).60 Uz ve�i interes za
provo�enje vremena u kafi�ima, tijekom 2001. mladi pokazuju i ve�i
interes za sportskim aktivnostima (igrališta, klizališta) (11.6%),
odlascima u kina (10.2%), sportske dvorane (9.8%), te u prirodu (6%).
Sli�no je i 2006., kada uo�avamo neznatan porast interesa za
provo�enjem vremena u sportskim dvoranama (11.3%). Dakle, u porastu
59 Istraživa�ki uzorci u godinama 2001. i 2006. manji su od onih iz istraživanja provedenoga u 1998. godini. No, njihova strukturiranost i kombiniranost metoda, te neki bitni aspekti metodološkog pristupa osiguravaju i pretpostavljaju valjanost sociologijskog zaklju�ivanja. 60 Izgleda da oni preuzimaju ve�im dijelom ulogu i funkcije diskoteka u zabavi mladih. U kafi�u se, naime, u novije doba, od po�etka tre�eg tisu�lje�a, osim ispijanja kave, pi�a, razgovora, �avrljanja s vršnjacima može poslušati odre�ena vrsta glazbe, pro�itati novine, pogledati �ak i modna revija ili sudjelovati u performanceu, pa �ak i u karaokama.
���������� ����� ���������� ���������������
90
je interes za „zdravim životom“, za duhovnim i intelektualnim
oboga�ivanjem (vidi tablicu 15).
Tijekom 2006. prvi put zamje�ujemo interes ispitanika za odlazak
u kladionice (3.3%), što je relativno novija „pojava“ s po�etka tre�ega
tisu�lje�a. Ubrzano se otvaraju javne kladionice koje (posebno mladima)
nude brz i lagan na�in ostvarivanja zarade. U op�oj društvenoj situaciji
bremenitoj visokim stupnjem nezaposlenosti i siromaštvom, kao i
„izokrenutom“ ljestvicom vrijednosti, mogu�nost brze zarade mladima je
i te kako primamljiva.
Sude�i prema rezultatima koji govore o u�estalosti posje�ivanja
diskoteka, istraživa�ka hipoteza prema kojoj bi diskoteke dominirale
svijetom zabave mladih, nije potvr�ena.
Variranje interesa za odlaskom u diskoteke najzamjetnije je u onih
ispitanika koji su u�estalije odlazili u diskoteke. Smanjuje se broj tjednih
odlazaka u diskoteku. Najpoželjniji je odlazak u diskoteku jednom ili više
puta mjese�no. Takav izbor bilježi najzamjetniji porast do 2006. (vidi
tablicu 16).
U skladu s prijašnjim rezultatima, tre�ina je (34.3%) ispitanika/ca
1998. godine imala svoju omiljenu diskoteku, dok je takvih u 2001.
godini bilo manje od �etvrtine (23.8%), da bi 2006. ispitanici/ce, njih
30%, izjavilo kako ima svoju omiljenu diskoteku. Jasno je da je onima
mladima koji nemaju svoju omiljenu diskoteku svejedno i u koju zalaze
(vidi tablicu 17).
U istraživanju iz 2001. godine ve�ina ispitanih je tvrdila kako
tipi�an disko posjetitelj/ica ne postoji (73.6%) (vidi tablicu 18). U ostalim
���������� ����� ���������� ���������������
91
istraživanjima to je mišljenje zastupljeno u manjem broju. Izgleda da kult
osobnosti redovitog posjetitelja/ice nije prepoznatljiv prema nekoj bitnoj
odrednici, niti se kao takav empirijski profilirao.
Diskoteka je mjesto na kojem no� „proguta“ svakidašnjicu
(Eshun, 1988, prema Gilbert i Pearson, 1999, 28). Za neke mlade, disko
iskustvo predstavlja gotovo nadnaravnu pojavu, a za druge je to samo još
jedna opcija u širokom spektru mogu�nosti izbora razli�itih vrsta zabave.
U razdoblju od 1998., kada je provedeno prvo istraživanje, do
2006. godine, kada je provedeno tre�e, došlo je do promjena kada je rije�
o zanimanju za provo�enje slobodnog vremena i zabave u diskotekama.
U 2006. bilježimo dvostruko pove�anje zanimanja za diskoteke u odnosu
na 2001. godinu. Bez obzira na o�it pad u�estalosti posje�ivanja
diskoteka u odnosu na 1998., izgleda da se ipak ne radi o polaganom
iš�ezavanju diskoteka kao oblika zabave mladih. Dapa�e, posrijedi je
njihov revival. Mladi �eš�e odlaze u diskoteke i to više puta mjese�no,
što je primjetna razlika u odnosu na prijašnje rezultate (vidi tablicu 16).
U svim je istraživanjima glazba bila najzna�ajniji element disko
atmosfere. To je tvrdilo više od tre�ine ispitanih (vidi tablicu 42). Ve�ina
je ispitanika 1998. godine glazbu u diskotekama doživljavala idealnom i
savršenom (39.5%), no neznatno je manje i onih koji je ocjenjuju
prejakom i preglasnom (27.6%). Stanje se mijenja 2001. kada više od
polovice ispitanika (59.3%) izjavljuje kako njihov doživljaj glazbe ovisi o
raspoloženju. Samo 15.1% mladih 2001. glazbu u diskotekama ocjenjuje
kao idealnom i savršenom. Tijekom 2006. �ak 72.7% ispitanika smatra
���������� ����� ���������� ���������������
92
kako glazba ovisi o raspoloženju (vidi tablicu 41). Istovremeno, stresni se
doživljaj disko zabave smanjuje.
Prema tome, disko glazba, kojoj Dyer (2000, 54) pripisuje
osobine erotizma, romantizma i materijalizma, nije „završena pri�a“.
Disko glazba nije samo jedan od prolaznih trendova, ve� ona postaje
„na�in“ života. Ili, kako tvrde Gilbert i Pearson, to je „nešto u �emu
živimo i što živi u nama, bez obzira koliko dugo (1999, 32).
Razmišljanja o plesu, plesnom podiju i plesnoj kulturi, o njihovim
pozitivnim i negativnim stranama su razli�ita. Spencer (prema Gilbert i
Pearson, 1999, 15) smatra da je ples neka vrsta sigurnosnog ventila koji
osloba�a plesa�e od tjeskoba kao što su ratovi, epidemije, siromaštvo,
društvena marginalizacija. Sli�no razmišlja i Ward koji tvrdi kako
„plesanje osloba�a društvenog tereta, izražava naše želje i emocije; može
rušiti ili u�vrstiti društvenu strukturu, ali nikada ne može i ne smije biti
samo sebi cilj“ (prema Gilbert i Pearson, 1999, 16). Ples je i element
disko zabave. U Velikoj Britaniji je, primjerice, 2001. broj mladih koji
odlaze u diskoteke isklju�ivo radi plesanja porastao za 35% u odnosu na
1970. godinu (Critcher i dr., 2001, 283).
Ples je samo bijeg od stvarnosti, a ne sredstvo koje �e nam
ispri�ati neke važne pri�e, tvrde Gilbert i Pearson (1999, 16).
Gathering naglašava negativnu stranu plesa: „Ples predstavlja
gubitak kontakta sa zemaljskim korijenima i kulturom te zaneseno
kretanje prema druga�ijem i promijenjenome. To je sposobnost
(za)vo�enja samog sebe prema gubitku vlastitog identiteta ili gubitku
'sebe'„ (Gathering, prema Gilbert i Pearson, 1999, 32).
���������� ����� ���������� ���������������
93
Doživljaj plesnog podija tako�er je razli�it. Gilbert i Pearson ga
doživljavaju kao mjesto natjecanja, težnji i �u�enja, a plesa�e kao osobe
koje su tu da bi ih se gledalo i obožavalo. Njihov je glamour istodobno
blizak i dalek (Gilbert i Pearson, 1999, 11). Melachi doživljava plesni
podij kao fantaziju o slobodi, bijeg od identiteta, mjesto gdje nitko „nije“,
ali svatko „pripada“ (Melachi, prema Gilbert i Pearson, 1999, 29).
Fenomen plesa o�ito je sinonim za diskoteku. Višesatni ples
omogu�uje mladima osloba�anje od negativne energije, potiskivanje
neugodnosti vanjskoga svijeta koje „prijete“ od obitelji, škole, fakulteta,
posla. Ples je sinonim bijega od rutinizirane i monotone stvarnosti. On
omogu�uje povratak korijenima iskonske individualnosti, koja se opet
potvr�uje u zajedništvu s drugim plesa�ima.
U svim trima našim istraživanjima ples je istaknut kao druga
važna komponenta disko atmosfere. U 2006. godini ispitanici/e su plesu
pridali ve�e zna�enje negoli u prethodnima (vidi tablicu 42).
Ispitanici/e izjavljuju kako u�estalo plešu jer su zato i došli u
diskoteku. Blagi porast bilježimo 2006. i kada je rije� o izjavama da tamo
plešu do iznemoglosti, kao ludi, a najindikativniji porast bilježimo u
izjavama mladih kako naju�estalije plešu kada su pijani/e (1.7% u 1998.;
5.3% u 2001.; i 18% u 2006.). Za razliku od 1998. i 2001., kada je 19.3%,
odnosno 17.6% ispitanika/ca izjavilo da u�estalo plešu jer, intenzivno
osje�aju ritam i glazbu, tijekom 2006. to izjavljuje samo 6.7% mladih. To
je mogu�e objasniti i �injenicom sve u�estalije i ve�e konzumacije
alkoholnih pi�a. Mladi zabavu ne mogu zamisliti bez ispijanja alkohola,
���������� ����� ���������� ���������������
94
što poprima razmjere zabrinjavaju�e društvene patologije (vidi tablicu
44).
Dužina plesa ispitanika/ca prili�no je promjenjiva empirijska
�injenica. Za razliku od 1998. kada su mladi bez prestanka plesali do
jedan sat (26.2%); 2001. do tri sata (22.9%), tijekom 2006. ispitanici/ce
tako�er naj�eš�e plešu do tri sata. Ovdje �ak bilježimo manji porast onih
koji se toliko zadržavaju na podiju (25.3%) (vidi tablicu 45). Možda bi
razlozi ve�e izdržljivosti mogli biti u svezi s ve�im interesom koji mladi
u novije doba pokazuju prema sportskim aktivnostima i uop�e prema
zdravom životu. Možda tu akumuliraju ve�u energiju. Ali, nije
zanemariva ni prisutnost droga, narko-dilera i ovisni�kog ponašanja, koje
kratkoro�no podiže energiju i izdržljivost potrebu za dugotrajno plesanje.
Nakon glazbe i plesa, sljede�i analizirani elementi disko
atmosfere bili su: zvuk, svjetlo, društvo, ekipa, ljudi. Redoslijed važnosti
koju im pridaju mladi se tijekom 2001. mijenja. Na prvome mjestu ostaje
glazba (37.8%), no na drugom je mjestu društvo, ekipa, ljudi (26.9%).
Slijede ples, zvuk i svjetlo. Tijekom 2006. na prvom je mjestu glazba
(34%), ples (27.3%), zatim zvuk i svjetlo. Indikativno je da 2006. niti
jedan ispitanik nije naveo da su društvo, ekipa i ljudi bitan element disko
atmosfere. Oni su glazbu pretpostavili svemu ostalom. U svim
istraživanjima najmanje zna�ajan element bio je prostor. Ispitanici/e ga
o�ito ne smatraju posebno zna�ajnim elementom disko atmosfere (vidi
tablicu 42).
Mladi naj�eš�e, kada je rije� o danima u tjednu koje rezerviraju za
zabavu i provod, odabiru subotu i petak. Subotu kao dan za provod 1998.
���������� ����� ���������� ���������������
95
odabire 38.6% ispitanika/ca, 2001. godine za subotu se tako�er
opredjeljuje najve�i broj ispitanika/ca (njih 40%). U istraživanju 2006.
ispitanici/e ne izabiru decidirano neki odre�eni dan, nego kažu da se radi
o vikendu; tako�er smatraju da idealan dan u tjednu za odlazak u
diskoteku nije ni�im striktno odre�en, ve� ovisi o koje�emu (21.3%) (vidi
tablicu 39).
Pomnija analiza rezultata ilustrira preferiranje mraka i tame u
diskotekama. Manjina smatra da u diskotekama ima premalo svjetla (vidi
tablicu 43).
Prostor, kao i zvuk i svjetlo, mladi doživljavaju kao sporedan
element u svim istraživanjima. Najvjerojatnije zato što im nije toliko
važno gdje se nalaze, ve� kako se tamo provode.
4.1. Individualna zna�enja i posljedi�ne manifestacije ponašanja mladih
Raspoloženja koja mladi osje�aju nakon izlaska iz diskoteka
tretirale smo kao još jedan element disko atmosfere. Mladi se najviše
opredjeljuju za osje�aj zadovoljstva. Više od polovice njih taj osje�aj
vezuje uz boravak u diskoteci, odnosno osje�aju se u ve�oj ili velikoj
mjeri zadovoljno nakon izlaska iz diskoteke (vidi tablicu 46). Tako�er,
tijekom 2006. godine bilježimo porast ispitanika koji se u velikoj mjeri
osje�aju zadovoljno (vidi tablicu 61). Slijedi osje�aj iscrpljenosti koja
ozna�ava osloba�anje od negativne energije koju, u ve�oj ili velikoj
mjeri, osje�a polovica ispitanika. Tako�er, kada je rije� o osje�aju
���������� ����� ���������� ���������������
96
iscrpljenosti 2006. uo�avamo porast broja ispitanika koji se u velikoj
mjeri osje�aju iscrpljeno (vidi tablicu 57). Osje�aj opuštenosti i
oslobo�enosti prožimao je nešto manje od polovice ispitanika. Budu�i da
je rije� o raspoloženjima koja su obuzimala mlade po izlasku iz
diskoteke, to zna�i da je diskoteka izvršila pozitivnu ulogu u osloba�anju
posjetitelja/ica od negativne energije i lošeg raspoloženja (vidi tablicu
46).
Raspoloženja koja se rje�e javljaju po izlasku iz diskoteke su:
uzbu�enost, uobi�ajenost, energi�nost, originalnost, stimuliranost, te
kreativno raspoloženje. Me�u najrje�im raspoloženjima su ona nasil-
ni�ka, agresivna, nesigurna i stresna. Ova posljednja, mladi o�ito ne
internaliziraju kao vlastita.
Boravak u diskoteci mladi naj�eš�e vezuju uz osje�aj ugode i
uop�e pozitivnog raspoloženja. Agresivno i nasilni�ko ponašanje nije
sinonim provoda u diskoteci. Ta mjesta mladima pružaju priliku za rješa-
vanje i osloba�anje od svega negativnoga što ih sputava, po�evši od
straha od neizvjesne budu�nosti, nezadovoljstva, zabrinutosti i raznih
frustracija. Oni to �ine kroz ples i slušanje glazbe, što predstavlja
društveno prihvatljiv na�in provo�enja slobodnog vremena i zabavljanja
unutar njega, koji ne ugrožava postoje�a društvena pravila i norme.
Dakle, prema mišljenjima mladih, oni u svojoj disko zabavi uistinu
uživaju.
Bez obzira na povike roditelja i negodovanje zbog kasnih no�nih
po�etaka okupljanja mladih, te unato� zakonskoj odredbi prema kojoj
maloljetnici nakon 23 sata ne mogu izbivati izvan ku�e bez pratnje starije
���������� ����� ���������� ���������������
97
osobe, ve�ina mladih i dalje preferira po�etak rada diskoteka u 22 sata. U
2001. taj postotak raste na 29.1% (vidi tablicu 38). To otvara prostor za
kreiranje uspješnijih intervencija u orar otvaranja diskoteka, možda za sat
ranije, što bi moglo suzbiti ve�inu problema koji rezultiraju upravo
kasnim no�nim izlascima, a istovremeno ne�e financijski ugroziti njihove
vlasnike.
Zna�ajan broj ispitanih bio je neodlu�an kada je rije� o tvrdnji da
diskoteke u Hrvatskoj imaju pozitivno društveno zna�enje (43.1% u
1998.; 55.8% u 2001. i 56.7% u 2006.). Ipak je bilo više onih koji se s
takvim stavom nisu slagali, odnosno onih koji uistinu ne pridaju
diskotekama u Hrvatskoj pozitivno društveno zna�enje, a takvih je u svim
istraživanjima bila oko tre�ina ispitanih (vidi tablicu 28).
Ovakvom društvenom vrednovanju diskoteka zacijelo su
pridonijeli i mediji koji o njima pišu uglavnom konotirano. Diskoteka
postaje medijska tema tek kad se u njoj dogodi nekakav izgred.
Negativno društveno zna�enje diskoteka, prema mišljenju ispitanika/ica,
mediji nisu pomnije analizirali i negirali, ve� suprotno, samo su ga
dodatno pogoršavali. Tako je 32% ispitanika/ca 1998. smatralo da mediji
nisu uop�e zainteresirani za ono što se doga�a u diskotekama ili s njima,
jer nitko ne želi pisati ili govoriti o njima (18.8%), a i zato što neki
smatraju kako to nije neka kulturna manifestacija (13.2%), pa stoga nije
vrijedna dodatne pozornosti.
U istraživanjima ispitanici/e su kao glavni problem diskoteka
navodili/e prometne nesre�e nakon izlaska, zatim opasnosti od
raspa�avanja droge i drogiranja, pa to�enja alkohola (vidi tablicu 29).
���������� ����� ���������� ���������������
98
Umor, pospanost, droga i alkohol, uz potencijalno nezadovoljstvo
i razo�aranje, o�ito rezultira željom da se barem na povratku ku�i napravi
nešto „originalno“ i „ludo“ pa makar to bilo nekontrolirano pomicanje
kazaljke na brzinomjeru automobila.
Drogiranje u diskotekama ocijenjeno je kao najve�i problem
1998. (51.7%). Tijekom 2001. postotak je porastao na 61.6%, da bi se
ponovno 2006. zabilježio njegov pad na udio od 49.3%. Istovremeno,
2006. godine, zna�ajnih 50.7% ispitanika ne smatra da je drogiranje u
izravnoj vezi s diskotekom, što je na tragu pozitivnog vrednovanja i
rušenja stereotipa o diskoteci kao mjestu idealnom za konzumaciju droga
(vidi tablicu 32). No, druga�ije uo�avaju probleme raspa�avanja droge u
diskoteci.
Indikativan je i broj mladih koji ne dovodi u svezu konzumaciju
alkohola i diskoteku. Godine 2001. to je smatralo 59.6%, 1998. nešto više
- 64.4% ispitanika/ca, dok 2006. �ak 72% mladih smatra da to�enje
alkohola nema veze s diskotekom (vidi tablicu 30). Dakle, bez obzira na
intenzivniju edukaciju o štetnosti alkohola �ini se da postoje�e
preventivne društvene mjere nisu dostatne. Nadalje, umor i pospanost
nakon napornog plesa i kasnih no�nih sati ispitanici/e ne dovode
isklju�ivo u vezu s diskotekama. Umor kao problem vezan uz diskoteke
negiraju u ve�ini (vidi tablicu 33).
Razloge tako visoko tolerantnog stava prema alkoholu Itkovi�
vidi u prevladaju�em javnom mnijenju u Hrvatskoj unutar kojega nema
jasno definiranog negativnog stava prema alkoholu, sli�no kao ni prema
lakim drogama. Štoviše, njih konzumiraju mladi na javnim mjestima, u
���������� ����� ���������� ���������������
99
školama, a nerijetko i pred roditeljima u obitelji. Svoje prvo opijanje
mladi doživljavaju na tamnim mjestima školskih dvorišta, na ku�nim
tulumima ili na školskim ekskurzijama i u tome ih nitko ozbiljno ne
sprje�ava. Njihovi roditelji i u�itelji i sami puše duhan i piju alkohol.
Takvim odnosom kod mladih se sve više stvarao tolerantan stav prema
alkoholu i lakim drogama (Itkovi�, 1990, 49). U takvu okružju �ak i
mediji promi�u konzumaciju alkohola. Mladima se jasno upu�uje poruka
kako se, primjerice, nogometna utakmica ne može gledati bez ispijanja
piva. Dakle, zabava se „ne može dogoditi“ bez ve�ih koli�ina alkohola.
Ipak, u posljednjem istraživanju iz 2006., mladi ocjenjuju nužnim
represivnije zakone prilikom sre�ivanja problema u diskotekama (vidi
tablicu 26). Doduše, ne smatraju potrebnim policijske kontrole u
diskotekama, jer od toga ne vide nikakvu korist. Zapravo smatraju da
disko redari dobro provode sigurnosne mjere. To je vidljiv pomak (2006.)
u odnosu na prijašnje godine kada se niti jedan ispitanik/ca nije
opredijelio/la za taj odgovor.
Nepostojanje percepcije o nužnosti policijskih kontrola, te
neuvi�anje potrebe zakonskog sre�ivanja problema, Ilišin vidi u opažanju
korupcije na svim podru�jima života, te iskazivanju manjeg povjerenja u
ovlaštene institucije i zakonsku regulativu (Ilišin, 1999, 183).
Ilustrirani rezultati dijelom se mogu objasniti �injenicom što su u
istraživanjima sudjelovali mla�i ispitanici/e, pa se na njih te zabrane
izravno ne odnose. Njima je u ve�ini svejedno gdje se diskoteka nalazi,
iako ih oko tre�ine smatra da bi bilo zgodno smjestiti je izvan grada (vidi
���������� ����� ���������� ���������������
100
tablicu 24). Uostalom, njima je vožnja do odredišta nezaobilazan dio
rituala i jedan od vidova disko zabave.
4.2. Promjene u mladena�kim životima
Raspravljaju�i o industrijalizaciji, prema Becku, mogu�e je
govoriti o trostrukoj individualizaciji: osloba�anju od tradicionalnih
spona, gubitku tradicionalne sigurnosti i novoj vrsti socijalnog vezivanja.
Individualizirani pojedinci postaju slobodni (prva individualizacija) i
istodobno nesigurniji (druga individualizacija). Ta nesigurnost zahva�a se
novim pripadnostima (tre�a individualizacija). Individualizirani pojedinci
nisu potpuno dezorijentirani, ve� se osloba�aju od unaprijed zadanih
fiksnih odnosa, pa im dio biografija otpada na osobne odluke, a manji je
dio determiniran izvana (Leburi� i Tomi�-Koludrovi�, 1996, 965).
Nadalje, autorice navode da se „biografija ljudi osloba�a tradicionalnih
predodžbi i sigurnosti… postavlja se kao zadatak u djelovanju svakog
pojedinca i ovisna je o odluci. Udjeli životnih mogu�nosti koji su na�elno
zatvoreni za odluku smanjuju se, a udjeli biografije koja je otvorena za
odlu�ivanje, te samu sebe stvara, pove�avaju se“ (Leburi� i Tomi�-
Koludrovi�, 1996, 964).
Posljednjih godina u Hrvatskoj ve�ina empirijskih istraživanja u
podru�ju sociologije mladih konstatira da su mladi u Hrvatskoj pod
utjecajem procesa individualizacije. I oni se, naime, nastoje osloboditi od
tradicionalnih spona. Istražuju�i osobnu individualizaciju mladih,
���������� ����� ���������� ���������������
101
mogu�e je stvoriti sliku o njihovu svakodnevnom životu, „zaviriti“ u
njihove osje�aje, spoznati bit njihova školovanja, rada, zabave i
obiteljskih odnosa. U jednom od istraživanja autorice zaklju�uju kako
mladi sebe percipiraju kao optimisti�ne, sretne i ispunjene mlade osobe,
zanimljivog, zabavnog i dinami�nog života, te kao osobe koje prihva�aju
svijet i okolinu oko sebe. Sve je to u skladu s tezama o sve prisutnijem
ja�anju veza i razumijevanju me�u generacijama, tj. o prevladavanju
generacijskog jaza (Leburi� i dr., 1999, 213).
O�ekivale smo da �e se zbog promjene mjesta boravka odlaskom
na studije mladi ponašati ležernije. No, do takve promjene u ponašanju
nije došlo (vidi tablicu 66). Doduše, mladi sebe vide kao zrele i
samostalne osobe. Osje�aju se sretnima, ne mori ih osje�aj uplašenosti
niti osamljenosti ili nezašti�enosti. Tvrde da se ne osje�aju izloženi
nekakvoj životnoj opasnosti. Vode zanimljiv i dinami�an život, a to je
ujedno i zabavan život. Sebe ne drže lijenima, ve� dapa�e odgovornim i
savjesnim osobama. Zainteresirani su za sve oko sebe, pa stoga i vode
dinami�an život.
U tom svom svijetu mladi su posebno zadovoljni svojim
prijateljima i imaju puno interesa. Svoj život ne procjenjuju teškim, jer ne
osje�aju društvene neprilike (vidi tablicu 66).
U fazi prve individualizacije mladi nastoje kontrolirati vlastite
identitete. Istovremeno traže što više vlastitog prostora za svoje osobno
izražavanje i pronalaze ga unutar vlastitih obitelji. Oni nisu u sukobu s
roditeljima (vidi tablicu 66). Dakle, roditeljski dom ne doživljavaju
isklju�ivo kao prostor sukoba.
���������� ����� ���������� ���������������
102
Svoj odnos s roditeljima oslikava kao potpuno me�usobno
razumijevanje 35.4% mladih u 1998.; 41.3% ispitanika 2001., te �ak
49.3% u 2006. godini (vidi tablicu 72).
Mladi smatraju da su njihove ideje, stavovi, ponašanje i
odijevanje neprestano podcjenjivani unutar širega društvenoga konteksta,
dakle na makrorazini, za razliku od obitelji gdje su uo�eni neki pozitivni
trendovi. To prosu�uje �ak 51.3% ispitanika/ca 1998. i 2001., dok je
neznatno manje onih koji to smatraju 2006., njih 49.3% (vidi tablicu 76).
Nove pripadnosti, tj. nove vrste socijalnog vezivanja javljaju se
kao obilježja tre�e individualizacije. Dolazi do pojave novih oblika
društvenih veza, kao što su mladima bliske grupe ljudi, na primjer nova
prijateljstva, koja im pružaju jednu vrstu sigurnosti koju su izgubili
(Leburi� i Tomi�-Koludrovi�, 1999, 210).
Dakle, individualizirani suvremeni �ovjek, kako tvrdi Elias, manje
je ovisan o rodbinskim odnosima i manje podvrgnut socijalnoj kontroli.
Izvanjske prisile se smanjuju, ali zato zna�ajno raste samoprisila. Stoga
on, kao popratnu pojavu procesa individualizacije vidi i sve ve�u mjeru
samoreguliranja. Isti�e i to da su ljudi sve više upu�eni na sebe, da Ja-
identitet ja�a, a Mi-identitet slabi. „Ljudi su sve više živjeli u sve ve�oj
me�usobnoj ovisnosti, dok je svatko pojedina�no istodobno postajao
razli�itiji od svih ostalih“ (Leburi� i Tomi�-Koludrovi�, 1996, 967). Elias
upozorava na želju da se „bude nešto posve za sebe, da se bude netko tko
nastupa nasuprot društvu drugih kao nešto izvanjsko i spre�avaju�e“
(Elias prema Leburi� i Tomi�-Koludrovi�, 1996, 968).
���������� ����� ���������� ���������������
103
Zna�ajan broj ispitanika/ca u svim trima našim istraživanjima
tvrdi da su sami kreirali svoj pogled na svijet. Kao drugi važan faktor u
oblikovanju pogleda na svijet izdvajaju se roditelji. Slijede prijatelji,
vršnjaci i susjedi, te crkva, sve�enici i drugi vjernici. Kao najmanje važni
faktori koji su sudjelovali pri oblikovanju pogleda na svijet izdvajaju
filmove (video), stripove i romane, glazbu (plo�e), te diskoteke. Škola i
nastavnici ne nalaze se me�u utjecajnijim faktorima (vidi tablicu 69).
Osim toga distribuiraju se uglavnom pozitivne percepcije kvalitete
života vlastitih roditelja. Zna�ajan udio mladih (77.2% u 1998. i 79.8% u
2001.) procjenjuje kako njihovi roditelji žive sli�no kao i drugi (vidi
tablicu 67).
Mladi sve više žive životom koji sami osmišljavaju i izabiru.
Oslanjaju se na vlastite odluke koje nisu uvijek pozitivno vrednovane od
okoline. Ipak, gotovo tre�ina ispitanika/ca smatra da su ih roditelji �eš�e i
više hvalili (29.2% u 1998. i 39.8% u 2001. godini) ili ih podjednako
hvalili i kudili (43.1% u 1998. i 26.4% u 2001.) (vidi tablicu 77).
Kona�no, mogu�e je zaklju�ivati kako se naši mladi nisu
zna�ajnije, niti konkretnije emancipirali od odraslih. U ovim
istraživanjima nismo se izravno bavile obrazovanjem i nezaposlenoš�u
mladih, ali ih procjenjujemo akutnim društvenim problemima u Hrvatskoj
na po�etku tre�eg tisu�lje�a. Odnosi s vršnjacima i zabava svakako su u
manjoj mjeri problemati�ni fenomeni i smještaju se izvan školskih
djelatnosti.
Naši mladi još uvijek ekonomski ovise o svojim roditeljima i žive
u obitelji klasi�nog tipa, koja još zadržava primat i komunikacijsku mo�.
���������� ����� ���������� ���������������
104
U tom smislu drasti�niji se pomaci u posljednjem desetlje�u nisu
dogodili. Orijentiranost mladih u Hrvatskoj prema vlastitim obiteljima
vrlo je sli�na npr. orijentiranosti mladih u susjednoj Sloveniji (Kuhar i
Ule, 2002).
Ipak, svakako bismo se složile s Ule kada tvrdi kako je 20.
stolje�e - stolje�e mladih. U njemu su se prvi put mladi determinirali kao
društvena grupa (prema Miheljak, 2002). Ali nisu se uspjeli izolirati od
domašaja i u�inaka društvenih kriza, pa su se „krize identiteta“ u fazi
adolescencije povezivale s krizom „kolektivnog identiteta društva“ (Ule,
2002, 11).
Iako naša empirijska istraživanja disko zabave mladih ne
ilustriraju zna�ajnije kvalitativne promjene u suvremenim životima
mladih u Hrvatskoj, u�inci društvenih i tranzicijskih preobrazba u
posljednjem desetlje�u nesumnjivo su ostavili traga. Osim rasapa u socio-
ekonomskoj strukturi mladena�kih života, kulturološke razine življenja, i
to naro�ito (no�na) zabava me�u njima kao jedna od zastupljenijih,
eksplicirala je odre�ene promjene i pomake prvenstveno manifestnoga
tipa.
���������� ����� ���������� ���������������
105
5. Zaklju�ak: No�na zabava mladih - kultura sutrašnjice
(An�i Leburi�)
U no�noj zabavi mladih o�ituje se sva ambivalentnost mladosti. U
svojim društvenim manifestacijama zabava mladih se nastoji neprestano
osuvremenjivati, pa se u njoj razvijaju novi glazbeni žanrovi (od rocka,
jazza, preko punka do ravea i housea itd.). Prate ju i dinamiziraju tako�er
raznorazne socio-patološke pojave, kao npr. delinkvencija, ovisnosti,
narko-kriminal i sl.
Diskoteka je svakako prostor posebnog senzibiliteta. Odre�uje ga
glazba, klupska prostorna intima, moda, ples, zvuk ili, kako tvrdi Dyer,
diskoteka je determinirana „historijski i kulturološki, ekonomski,
tehnološki, ideološki i estetski“ (Dyer, 2002, 151). Taj autor tako�er
raspravlja o diskoteci kao ambivalentnom i kontradiktornom fenomenu,
naglašavaju�i pritom (ipak i) njegove „pozitivne kvalitete“. Me�u njima
navodi tri važne karakteristike: erotizam, romantizam i materijalizam
(Dyer, 2002, 154). Premda autor zapravo smješta svoje rasprave u
kontekst disko glazbe, zanimljiva su njegova razmišljanja o diskoteci
koja ne može mijenjati svijet niti stvarati revoluciju. Doduše, smatra Dyer
– to nijedna umjetnost ne može. No, zaklju�uje da diskoteka otvara i širi
iskustva, mijenja definicije, pa sugerira: „If it feels good, use it!“61
Ono što karakterizira mlade s kraja drugoga tisu�lje�a, prema
Uleinu mišljenju, jest njihovo formiranje u društvenu grupu koja je
61 Ukoliko �ini dobro, iskoristi to!
���������� ����� ���������� ���������������
106
profilirala svoju vlastitu strukturu, kulturu, ideologije i interese (Ule,
2002, 11). Uostalom, autorica samouvjereno tvrdi kako je 20. stolje�e
„bez sumnje stolje�e mladih i mladi su fenomen dvadesetog stolje�a“
(Ule, 2002, 11).
Što se to s mladima doga�a na pragu tre�ega tisu�lje�a?
Zanimljiva je Zinneckerova teza, a na tragu Bourdieuove misli s
kraja 80-ih godina 20-og stolje�a. Zinnecker je tvrdio da je tranzicija
mladih iz industrijske u postindustrijsku modernu pretvorila mlade u
temeljnu društvenu grupu koja stvara kulturni kapital u suvremenom
društvu (Zinnecker, 1986).
Sli�no je tvrdio i Bourdieu svojom tezom o snaženju društvene
uloge i zna�aja kulturnoga kapitala, koji se intenzivira usporedo sa
snaženjem društvenog zna�aja, uloge, ali i društvenog utjecaja mladih.
No, prema 90-ima prošloga stolje�a u društvenom razvoju smo uo�avali
procese izoliranja mladih od izvora ekonomskog kapitala, ali i slabljenje
njihove društvene mo�i. Istovremeno, to je doba kada u suvremenom
društvu ekonomski kapital prevladava nad kulturnim.
Suvremeni razvijeni svijet obilježavaju brojni kultovi, smatra Ule.
Navodi i zabavu uz potrošnju, me�u kultovima kao što su kult mladog
kao estetskog tijela u suvremenom društvu, zatim kult zdravlja i
optimizma, razvoj obrazovanja i komuniciranja, te prevlast urbanog
življenja (Ule, 2002, 12).
Kao pretpostavku konstituiranja i posebno generacijske
modernizacije mladih, Ule navodi prijelaz iz industrijskog društva u
društvo koje je stvoreno na konzumu (Ule, 2002, 12). U takvu
���������� ����� ���������� ���������������
107
društvenom kontekstu formira se „specifi�na potrošnja mladih“ kao i
njihova zabava, a jedno i drugo su vrlo pogodno tlo za nastanak i razvoj
„specifi�nih svakodnevnih svjetova mladih i mladena�ke kulture“ (Ule,
2002, 13). Ali, zbog intenziviranja industrijske modernizacije društva,
deagrarizacije stanovništva, na�ina i duljine školovanja, te osloba�anjem
mladih od pritiska koji djeluju u svijetu rada, ipak oni (mladi) ne
uspijevaju uobli�iti „specifi�ne mladena�ke svjetove“ (Ule, 2002, 13).
Dolazi, naime, do marginalizacije participiranja mladih u potrošnji. Mladi
zapravo „pristaju na uniformirane, od društva, tradicije, obitelji, škole,
politike, religije, 'dodijeljene' im oblike preživljavanja mladosti“ (Ule,
2002, 13). To se doga�alo mladima u 80-im godinama 20-og stolje�a.
Kako mladi danas eksperimentiraju i s vlastitim životnim
stilovima i s identitetima, nije mogu�e po�etkom tre�ega tisu�lje�a
govoriti o subkulturama mladih. Formiraju se, naime, i razvijaju „fluidne,
otvorene mladena�ke kulture (Ule i Kuhar, 2002, 51). Takve kulture
karakteriziraju mješavine stilova i životnih i glazbenih. Najzna�ajnija je
tvrdnja da one postaju kulture svih te više ne pripadaju isklju�ivo i samo
mladima. U njima sudjeluju i stariji i oni najmla�i. �ini se da sli�ne
argumente možemo prona�i i u ovim našim istraživanjima no�ne zabave
mladih, te op�enito u zabavi kao društvenom fenomenu.
No�na zabava mladih sastavni je dio mladena�kih stilova života.
Niz autora istraživalo je mladena�ke kulture vezuju�i uz njih
���������� ����� ���������� ���������������
108
konzumizam mladih, te fenomen „postmoderne kulture klubova“.62 Me�u
takvim prostornim odre�enjima (razli�itih vrsta klubova) diskoteke
(razli�itog tipa i vrste) zauzimaju zna�ajno mjesto. Tako disko kultura
postaje sastavni dio mladena�kih kultura, odnosno tip mladena�ke zabave
i jedan od suvremenih oblika no�nih mladena�kih aktivnosti. Prethodne
odrednice mogu�e je kontekstualizirati u postmodernisti�ke
konceptualisti�ke pri�e o mladima (Chatterton, Hollands, Muggleton,
Redhead i dr.).
Zaklju�ujemo da naši ispitivani mladi nisu intenzivnije sudjelovali
u procesima vlastite kulturne modernizacije, što njihova (posebno no�na i
disko) zabava evidentno potvr�uje. Kao da je inovativnost i kriti�nost
mladih poprili�no ugušena krajem 20-og stolje�a. Zato ih se imenovalo
„generacijom X“, budu�i da se na prijelazu u 21. stolje�e nisu oblikovali
novije i druga�ije u kulturološkom smislu, pa su i njihovi životni stilovi
ostali neoblikovani.
U�estalije se o mladima (sada i ovdje) govori kao o nezrelima i
nekompetentnima. Tome pridonosi i nezaustavljiv trend njihove
nezaposlenosti, što ih direktno ugrožava kao društvenu grupu. I dalje
ovise u bitnoj mjeri o svojim roditeljima i njihovoj primanoj ekonomskoj
pomo�i. U socijalnom smislu, i svim drugim smislovima, njihovi
inovacijski potencijali bivaju neiskorišteni, pa se dalje i ne razvijaju.
Tako uvjetovana društvena marginalizacija mladih preslikava se u
njihovoj zabavi. Tek bi u tom podru�ju mladi mogli lakše, jednostavnije i 62 Isti�u se Chatterton i Hollands (2003); Bennett (2000); Malbon (1999); Cantoni (1998); Wynne i O'Connor (1998); Muggleton (1997); Redhead (1997); Slater (1997); Hetherington (1996); Maffesoli (1996); McRobbie (1993); Featherstone (1991) i dr.
���������� ����� ���������� ���������������
109
brže kreirati „svoje“ prostore i stvarati vlastite osobnosti, ali u tome ne
uspijevaju.
Nesumnjivo je da u istraživanom disko okružju mladi, zbog
prethodno navedenih razloga, po�inju eksperimentirati nekim vidovima
svoje (no�ne, ali i one op�e) zabave. Njihove pasivne ekspresije vlastite
disko zabave to uistinu potvr�uju, što tako�er ilustriraju i usporedbe
ve�ine istraživa�kih rezultata u razdoblju od skoro jednog desetlje�a, tj.
od 1998. do 2006. godine. Dakle, mladi ni u zabavi ne razvijaju svoje
posebne i specifi�ne identitete. Prepušteni su sami sebi, ali to kao da nisu
u stanju iskoristiti. Osim možda u okvirima svakodnevne zabave koja ih
vezuje uz nove i razvijenije informacijske tehnologije, kao što su internet,
ra�unalne igre i sl. No takvi vidovi njihove zabave vra�aju ih u vlastite
sobe. Ponovno ih (socijalno) izoliraju, usamljuju i, na neki na�in, otu�uju.
Prema tome, sveop�a komercijalizacija kulturnoga života mladih
nije ih zna�ajnije vezala uz diskoteke i specifi�nu disko zabavu.
Komparativna analiza socio-demografskih i socio-profesionalnih
obilježja posjetitelja/ica diskoteka, u kojima smo istraživale, profilirala je
sljede�i prosje�an tip:
djevojka u dobi od 21 do 23 godine, koja je ro�ena i živi u urbanoj sredini, kao što su Split ili Zadar. Ona nije zaposlena, odnosno trenuta�no se školuje ili studira, pa materijalno i financijski ovisi o roditeljima. Prosje�na su joj mjese�na primanja bila u doba istraživanja do 500,00 kuna. Otac je radni�kog zanimanja, a majka je naj�eš�e doma�ica. Roditelji imaju srednjoškolsko obrazovanje.
Ako �e se, naime, diskoteke razvijati kao poduzetni�ke cjeline i
kao relevantni gospodarski subjekti, onda �e i njihov razvitak u Hrvatskoj
���������� ����� ���������� ���������������
110
nužno biti i zna�ajnije društveno kontekstualiziran. Mogu�a je i opcija
razvitka diskoteke kao prostora socijalnoga i institucionalnoga bezakonja,
što bi još snažnije uzrokovalo neujedna�enost društvenoga razvoja.
U svakom slu�aju, naša istraživanja bila su usmjerena na
poentiranje dostojanstva mladih i na pridavanje zna�aja njihovim
iskustvima. To smo posredno �inile istražuju�i njihov no�ni život i
(no�nu) zabavu po diskotekama. Pritom smo uvažavale, bilježile i
tuma�ile rije�i, iskustva, mišljenja i stavove samih ispitanika/ca.63
Dakle, o�ito je da diskoteka predstavlja dinami�an i složen sustav
zabave koji karakteriziraju stalne, ali ne i pretjerano radikalne promjene i
razvoj. Mogu�e ju je determinirati kao svojevrsnu radionicu najrazli�itijih
poslova vezanih uz druženje i socijalizaciju mladih, ali i onih najmla�ih,
kao i odraslih. Ona je tvornica novih oblika komunikacije, mjesto
produkcije i simboli�kih predstavljanja, te zahvalan prostor iskazivanja
kreativnosti, preplitanja stilova i jezika. Ona je mjesto izravna
oblikovanja novih smjernica subkulturnog ili kakva alternativnog tipa
ponašanja mladih.
Budu�i da se radi o prostorima na kojima se tjedno okuplja tisu�e
mladih, diskoteke bi primarno trebalo pravno i zakonski regulirati kao
javne društvene prostore za zabavu. Doduše, one su u svakom slu�aju
prostori rizika, ali ne isklju�ivoga. Možda su rješenja u garantiranju
sigurnosti posjetiteljima, te u stru�nim i profesionalnim zahvatima u ovo
podru�je, u rušenju stereotipa i sli�ne društvene stigmatizacije ovog
63 Posebno smo to uspijevale primjenom kvalitativnih metoda u istraživanju iz 1998. – promatranjem i nestrukturiranim intervjuima.
���������� ����� ���������� ���������������
111
segmenta no�nog života mladih. Tako �e se sustavno dekodirati
„znakovlje no�i“, što se do sada ve� iskazalo kao složen i zahtijevan
(izme�u ostalih i istraživa�ki) posao.
U društvu znanja mladi �e sve više biti kreatori svojih postupaka,
odluka i na�ina (stilova) života u cijelosti. Možda �e i njihova zabava
onda biti dinami�nija, otvorenija i svestranija. Možda �e i virtualnost
mladena�kih svjetova kreirati individualniju, intimniju i privatniju zabavu
mladih, koja �e istovremeno paralelno graditi vlastitu interaktivnu
društvenost. U svakom slu�aju, sve �e to ovisiti o mogu�nostima društva
da paralelno izgra�uje sebe kao društvo znanja, u kojem �e i mladi i
njihova obrazovna snaga, mo� i kompetencije imati odre�eniju i
relevantniju društvenu ulogu. Ho�e li u takvu društvenom kontekstu
„disko generacija“ biti prisutna u ve�oj ili manjoj mjeri u mladena�kim
svjetovima prve polovice tre�ega tisu�lje�a, neka ostane otvorenom
inicijativom za neka budu�a empirijska istraživanja u podru�ju
sociologije mladih i sociologije zabave.
Kona�no, mogu�e je rezimirati da smo u ovim empirijskim
istraživanjima mladena�ke kulture i u njihovu kontekstu (no�nu) zabavu
mladih tretirale kao svojevrsnu kulturu sutrašnjice. Mišljenja smo da �e
mladena�ka zabava (sutrašnjice) biti vjerojatno selektivnija i u izboru
sadržaja i u na�inima zabavljanja. Pretpostavljamo da bi joj temeljni cilj
mogao biti kvaliteta života mladih, a ne proizvodnja njihovih životnih
stilova. Uostalom, svaki pojedinac nastoji svoju zabavu usmjeriti prema
nekom idealu, koji je uvijek sve viši i savršeniji, ali mu istovremeno
daruje i osigurava istinsko dostojanstvo.
���������� ����� ���������� ���������������
112
Zabava mlade pro�iš�uje i tako oboga�uje, oplemenjuje,
civilizira, omogu�uje im da tragaju za sre�om. Cijelo djetinjstvo i
mladost zapravo su svojevrstan razvoj i hod njihove mladena�ke zabave.
Ta zabava mladih ne�e biti nepomi�ni kipi� na polici s kojeg mama
povremeno briše prašinu. Ona ne mora svima ili odraslima biti nešto
lijepo. Dapa�e, mladi stalno nešto propituju, preispituju, sumnjaju, traže,
zanovijetaju, kritiziraju. Neprestano eksperimentiraju i zabava im je u
tome nevjerojatno pogodan prostor. Zahvaljuju�i njoj, sudjelovanjem u
njoj, posebno njezinim u�incima, mladi stje�u dojam kako mijenjaju
svijet oko sebe. Time uspijevaju sa�uvati prepoznatljivu mladena�ku
individualnu i kolektivnu kreativnost. Disko zabava to im naro�ito
omogu�uje, jer se može funkcionalno upražnjavati u specifi�noj
mladena�koj (disko) zabavi – onoj koja je izvan obrazaca serijalizacije,
ne podliježe jednoobraznosti, hegemonizmu jednog kulturnog (ili
politi�kog) obrasca. Stoga �e mladi još intenzivnije razvijati svoje
kulturološke identitete. Možda �e se to zbivati intenzivnije u njihovoj
(no�noj) zabavi, u kojoj bi se onda lakše nosili s vlastitom anonimnosti,
društvenom marginaliziranosti i sli�nim društvenim neda�ama kao što su
nezaposlenost, besperspektivnost i dr.
���������� ����� ���������� ���������������
113
6. Literatura Acierno, A. (1997) Per un nuovo modello di discoteca. U: Cagliesi, C., Barisio, S. (ur.), L’ombra di Dioniso sulle discoteche (str. 41-42), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Andreoli, V. (1993) La violenza. Milano, Rizzoli Libri. Andreoli, V. (1996) Una discoteca a dimensione umana. U: Cantoni L. (ur.), Comunicare la notte (str.168-175), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Andreoli, V. (1997 a) La discoteca e i bisogni dei giovani. Cingolani C., Barisio, S. (ur.), L’ombra di Dioniso sulle discoteche (str.129-131), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Andreoli, V. (1997 b) Giovani. Milano, Rizzoli Libri & Grandi Opere. Bagozzi, F. (1997) Generazione in ecstasy, Droghe, miti e musica della generazione techno. Torino, Edizioni Gruppo Abele. Barisio, G. (1997) Traguardi raggiunti e obiettivi futuri. Cingolani C., Barisio, S. (ur.), L’ombra di Dioniso sulle discoteche (str. 67-69), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Bennett, A. (2000) Popular Music and Youth Culture: Music, Identity and Place. Basingstoke, Macmillan. Bennett, A. & Kahn-Harris, K. (2004) (ur.) After Subculture. Critical Studied in Contemporary Youth Culture. Houndmills, Basingstoke, Hampshire, New York, Palgrave Macmillan. Bhattacharyya, G. & Gabriel, J. (1997) Racial Formations of Youth in Late Twentieh Century England. U: Roche, J., Tucker, S. (ur.), Youth in Society. (str. 68-80), London, Thousand Oaks, New Delhi, Sage Publications & The Open University.
���������� ����� ���������� ���������������
114
Berger, P. B. & Luckmann, T. (1992) Socijalna konstrukcija zbilje. Zagreb, Naprijed. Boudon, R. (1997) Metodologia della ricerca sociologica. Bologna, Il Mulino. Bricolo, R. (1996) Emergenza ecstasy: conoscere per prevenire. U: Cantoni L.(ur.), Comunicare la notte (str.186-197), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Bruno, V. (1996) Giovani e informazione. U: Cantoni (ur.), Comunicare la notte. (str.122-123), Bologna, Edizioni SILB. Cantoni, L. (1997) L’ombra di Dioniso sulle discoteche. Cingolani, C., Barisio, S. (ur.), L’ombra di Dioniso sulle discoteche (str. 10-25), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Cantoni, L. (1998) Ecstasy e discoteche. U: Gatti, R. C. (ur.), Ecsstasy e nuove droghe. Ricchiare la giovinezza alla fine del millennio. (str. 41-72), Milano, FrancoAngeli. Carli, C. (1996) Libertá e responsabilitá: un modo di vivere la notte. U: Cantoni (ur.), Comunicare la notte. (str. 98-100), Bologna, Edizioni SILB. Casellati, A. M. E. (1996) Comunicare la notte. U: Cantoni L. (ur.), Comunicare la notte (str. 60-62), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Cavazzini, A. (1997) Il problema after-hours. U: Cingolani C., Barisio, S. (ur.), L’ombra di Dioniso sulle discoteche (str. 84-86), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Chatterton, P. & R. Hollands (2003) Urban Nightscapes. Youth Cultures, Pleasure Spaces and Corporate Power, London and New York, Routledge.
���������� ����� ���������� ���������������
115
Critcher, C., Bramham, P. & A. Tomlinson (2001) Sociology of Leisure: A Reader, London, Spon Press. Cristofori, B. (1996) Cinque anni di comunicazione. U: Cantoni, L. Comunicare la notte (str.10-11), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Crkven�i�, I. (1974) Regionalna geografija Hrvatske. Zagreb, Školska knjiga. �aldarovi�, O. (1995) Socijalna teorija i hazardni život - Rizici i suvremeno društvo. Zagreb, Hrvatsko sociološko društvo i Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. �ulig, B. & Fanuko, N., & Jerbi�, V. (1982) Vrijednosti i vrijednosne orijentacije mladih. Zagreb, Centar društvenih djelatnosti Saveza socijalisti�ke omladine Hrvatske. Dacey, J. & Kenny, M. (1994) Adolescent Development. Madison, Brown&Benchmark. De Berg, H. (1996) Doga�ajnost teksta. U: Šimpraga, D. (ur.), Libra. Zbornik SC književnog kluba, br. 4. (str. 153-176), Zagreb, Studentski centar Sveu�ilišta u Zagrebu. Derni, L. (1997) Discoteche e nuove professioni. U: Cingolani C., Barisio S. (ur.), L’ombra di Dioniso sulle discoteche. (str. 213-229), Bologna, Edizioni SILB. Dev�i�, I. (1997) Antikrš�anski karakter nove religioznosti. U: Niki�, M. (ur.), Novi religiozni pokreti, (str.213-232), Zagreb, Filozofsko-teološki institut. De Berg, H. (1996) Doga�ajnost teksta. Libra. Zbornik SC književnog kluba. Broj 4. Str 153-176.
���������� ����� ���������� ���������������
116
Dyer, R. (2002) Only Entertainment. Second Edition. London & New York, Routledge. Dorfles, G. (1977) Nuovi riti, nuovi miti. Torino, Einaudi. Douglas, M. (1991) Come percepiamo il pericolo. Antropologia del rischio, Milano, Feltrinelli. Drugi simpozij obiteljske medicine Split 1995. (1995) Zbornik, posve�eno borbi protiv bolesti ovisnosti, Split, Hrvatska udružba obiteljske medicine. Durkheim, E. (1982) Elementarni oblici religijskog života, Beograd, Prosveta. Elakovi�, S. (1989) Sociologija slobodnog vremena i turizma. Fragmenti kritike svakodnevlja. Beograd, Savremena administracija. Featherstone, M. (1991) Consumer Culture and Postmodernism. Londo, Sage. Ferri, E. (1997) “Un’etica per le doscoteche”. Cingolani, C., Barisio, S. (ur.), L’ombra di Dioniso sulle discoteche (str. 46-47), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Franchini, P. & Guidi, D. (1995) Supermarket paradiso. Roma, Ediesse. Frazer, J. G. (1995) The Golden Bough. London, Papermac. Gatti, R. C. (ur.) (1998) Ecstasy e nuove droghe: Rischiare la giovinezza alla fine del millennio, Milano, Franco Angeli Gerken, G. (1992) New Edge: Die grosse Faszination der Entstehung von Trends. U: Wiener, 10/92. Gilbert, N. (1993) Researching Social Life. London, Newbury Park, New Delhi, Sage Publications.
���������� ����� ���������� ���������������
117
Gilbert, J. & Pearson, E. (1999) Discographies. London & New York, Routledge. Gligo, N. (1996) Pojmovni vodi� kroz glazbu 20. stolje�a. Zagreb, Muzi�ki informativni centar KDZ & Matica hrvatska. Guala, C. (1996) I sentieri della ricerca sociale. Roma, La Nuova Italia Scientifica. Grossegger, B. & Heinzlmaier, B. (1997) Trendpaket 1. Jugendkultur als flächiges Klebekunstwerk. Jugendkulturen in der Konsumgesellschaft. Wien: Verlag Zeitpunkt (str. 82-88). Handelman, D. (1997) Rituals/ Spectacles. International Social Science Journal. 49(3):387-399. Haralambos, M. & Heald, R. (1989) Uvod u sociologiju. Zagreb, Globus. Harper, P. B. (1994) Framing the Margins: The Social Logic of Postmodern Culture. New York, Oxford U. Press. Harvey, D. (1989) The Condition of Postmodernity: An Enquiry into the Origins of Cultural Change. Oxford, Basil Blackwell. Hendry, L. B., & Shucksmith, J., & Love, G., & Glendinning, A. (1993) Young People’s Leisure and Lifestyles. London and New York, Routledge. Hetherington, K. (1996) Identity formation, space and social centrality. Theory, Culture and Society. 13(4):33-52. Huizinga, J. (1973) Homo ludens. Torino, Einaudi. Itkovi�, Z. (1990) Marihuana, droga ili zabava. Zagreb, Školska knjiga.
���������� ����� ���������� ���������������
118
Ilišin, V. (1988) Interesi i slobodno vrijeme. U: Radin, F. (ur.), Fragmenti omladine, (str. 119-132), Zagreb, IDIS. Ilišin, V. (1999) Mladi na margini društva i politike. Zagreb, Alinea.
Ilišin, V. (1999) Slobodno vrijeme mladih s posebnim osvrtom na ruralno-urbani kontinuum. Sociologija sela. 37(1):21-44.
Ilišin, V. Radin, (ur.) (2002) Mladi uo�i tre�eg milenija. Zagreb, Institut za društvena istraživanja, Državni Zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Itkovi�, Z. (1990) Marihuana, droga ili zabava. Zagreb: Školska knjiga. Juki�, J. (1997) Nove društvene prilike i ezoteri�no-okultna religioznost. U: Niki�, M. (ur.), Novi religiozni pokreti, (str. 108-149), Zagreb, Filozofsko- teološki institut. Juvan�i�, H. (1997) Rock, MTV i ameri�ki kulturni imperijalizam, Zagreb, Meandar & AGM. Katunari�, V. (1995) “Zbunjuju�i sugovornik”: postmoderne teorije društva. Socijalna ekologija. 4(1):35-52. Kolakovski, L. (1989) Prisutnost mita. Beograd, Pe�at. Krippendorf, J. (1986) Putuju�e �ovje�anstvo. Zagreb, Sveu�ilišna naklada Liber, Zavod za istraživanje turizma. Kuhar, M., & Nastran Ule, M. (2002) Družina kot projekt: družinske orientacije mladih v Sloveniji. Socialna pedagogika. 6(3): 309-333. Lapassade, G. (1996) Notti rituali. U: Cantoni L. (ur.), Comunicare la notte (str. 260-263), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb.
���������� ����� ���������� ���������������
119
Lasi�, H. (1997) New age - “nova religija” modernog doba. U: Niki�, M. (ur.), Novi religiozni pokreti, (str.181-200), Zagreb, Filozofsko-teološki institut. Lavalli, A., & A. de Lillo (1993) Giovanni anni 90. Bologna, Il Mulino. Linnel, M. (1996) “Lifeline”. U: Cantoni, L. (ur.), Comunicare la notte (str.148-155), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Leburi�, A., & Relja, R. (1999) Kultura i zabava mladih u slobodnom vremenu. Napredak. 140 (2) str:175-183. Leburi�, A., & Relja, R. (2001) U potrazi za dobrom zabavom: istraživanje no�noga života mladih u diskoklubovima na podru�ju primorskih županija. Društvena istraživanja. 10(6):1083-1107. Leburi�, A., & Tomi�-Koludrovi�, I. (1996) Mladi danas: druk�iji, ali isti. Društvena istraživanja, 5(5-6):963-975. Leburi�, A., & Tomi�-Koludrovi�, I. (1998) Obitelj – dijete - škola. Izme�u javnosti i privatnosti. Radovi: Razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije Vol 37(14):139-156. Zadar, Sveu�ilište u Splitu, Filozofski fakultet - Zadar.
Leburi�, A. & Radni�, Z. & Barbir, A. (2003) Ovisni�ki identiteti: mišljenja razli�itih društvenih skupina u Hrvatskoj. Zagreb, Alinea. Leburi�, A., & Tomi�-Koludrovi�, I., & Radni�, Z. (1999) Samorecepcija mladih kao ratne generacije. Radovi - razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije. Zadar, Sveu�ilište u Splitu. Filozofski fakultet Zadar. Vol. 38(15): 203-219. Lesourne, J. (1993) Obrazovanje & Društvo. Izazovi 2000 godine. Zagreb, Educa. Maffesoli, M. (1990) L’ombra di Dioniso. Milano, Garzanti.
���������� ����� ���������� ���������������
120
Maffesoli, M. (1996) The Time of the Tribes: The Decline of Individualism in Mass Society. London, Sage. Malbon, B. (1999) Clubbing: Dancing, Ecstasy and Vitality. London, Routledge. Marazzi, M. (1997) La prevenzione degli effetti indesiderabili del dionisismo notturno. Cingolani, C., Barisio, S. (ur.), L’ombra di Dioniso sulle discoteche (str. 101-105), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Martini�, T. (1994) Postmoderna, svakidašnjica komunikacija. Opatija, Naklada Benja. Martini�, T. (1977) Slobodno vrijeme i suvremeno društvo. Zagreb, Informator. McRobbie, A. (1993) 'Shut up and dance: youth culture and changing modes of feminity'. Cultural Studies. 7 (3) (October). Merton, M. (1979) O teorijskoj sociologiji. Zagreb, Naklada CDD. Miheljak, V. (ur.) (2002) Mladina 2000: Slovenska mladina na prehodu v tretje tiso�letje, Ljubljana & Maribor, Ministrstvo za šolstvo, znanost in šport, Urad Republike Slovenije za mladino, Založba Aristej. Mili�, A. (1987) Zagonetka omladine. Teorija i istorija omladinske strukture. Beograd, Zagreb: IDIS. Montecchi, L. (1996) Identit� e migrazione: La transe metropolitana. U: Cantoni, L. (ur.), Comunicare la notte (str.235-247), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Morcellini, M. (1992) Passagio al futuro. Milano, Franco Angeli. Mos, M. (1982) Sociologija i antropologija (1). Beograd, Prosveta.
���������� ����� ���������� ���������������
121
Muggleton, D. (1998) The post-subculturalist. U: S. Redhead, J. O'Connor & D. Wynne (ur.), The Clubcultures Reader. Oxford, Blackwell. Nacionalna strategija suzbijanja zlouporabe opojnih droga u Republici Hrvatskoj 2006. - 2012. (2006) Zagreb, Vlada Republike Hrvatske, Ured za suzbijanje zlouporabe opojnih droga. Niel, M., & Young, B. (1990) Mistika hipija? U: Miri�, M. (ur.), Enciklopedija mistika I., (str. 547-555) Zagreb, Naprijed. Panzacchi, R., Degiuli, S. (1996) Primi risultati della ricerca “I giovani e la tecno-transe”. U: Cantoni (ur.), Comunicare la notte (str. 289-297). Bologna, Edizioni SILB. Petz, B. (2004) Osnovne statisti�ke metode za nematemati�are. Jasterbarsko, Naklada Slap. Plenkovi�, J. (1997) Slobodno vrijeme i odgoj. Zadar, Filozofski fakultet u Zadru. Previši�, V. (1987) Izvannastavne aktivnosti i stvaralaštvo. Zagreb, Školske novine. Prodi, R. (1996) Le discoteche devono aggiornare la propria offerta di divertimento in sinergia con una societ� che cambia. U: Cantoni, L.(ur.), Comunicare la notte (str. 43-47), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Proni, G. (1996) Elogio dell’ipocrisia. La discoteca e la rappresentazione della trasgressione sui media. U: Cantoni, L.(ur.), Comunicare la notte (str. 276-283), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Reardon, K. K. (1998) Interpersonalna komunikacija. Zagreb, Alinea. Roche, J. & Tucker (ur.) (1997) Youth in Society. London, Thousand Oaks, New Delhi, Sage Publications, The Open University.
���������� ����� ���������� ���������������
122
Relja, R. & Leburi�, A. (1999) Putovanje mladih u tamu no�i: prinosi sociologiji zabave. Sociologija sela. 37(2/3):249-263. Scanzoni, J. (1995) Contemporary Families And Relationships. New York, McGraw-Hill, Inc. Schifano, F. (1997) Le “nuove” sostanze d’abuso: note di farmacologia e di clinica. Cingolani, C., Barisio, S. (ur.), L’ombra di Dioniso sulle discoteche (str. 137-153), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Skledar, N. (1996) �ovjekov opstanak-uvod u antropologiju. Zagreb, Hrvatsko filozofsko društvo. Statisti�ki ljetopis hrvatskih županija 1993. (1994) Zagreb, Državni zavod za statistiku. Steinberg, L. (1993) Adolescence. New York, McGraw-Hill. Inc. Taverniti, F. (1996) Prendi la notte per mano, la salute non va in vacanza. U: Cantoni (ur.), Comunicare la notte (str. 137-140). Bologna, Edizioni SILB. Tomi�-Koludrovi�, I. & Leburi�, A. (1997) Kontekstualizacija istraživanja suvremene mladosti na primjeru mladih u Dalmaciji. Radovi: Razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije. Vol. 36 (13):149-166. Zadar, Sveu�ilište u Splitu, Filozofski fakultet - Zadar. Tomi�-Koludrovi�, I. & Leburi�, A. (2001) Skepti�na generacija. Zagreb, AGM. Tomi�-Koludrovi�, I. & Leburi�, A. (2002) Sociologija životnog stila: prema novoj metodološkoj strategiji. Zagreb, Jesenski i Turk. Torti, M. T. (1997) Abitare la notte. Milano, Costa & Nolan. Turner, V. (1993) Antropologia della performance. Bologna, Il Mulino.
���������� ����� ���������� ���������������
123
Turner, V. (1986) Dal rito al teatro. Bologna, Il Mulino. Ule, M. N. (2002) Mladina: Fenomen dvajsetega stoletja. U: Miheljak, V. (ur), Mladina 2000. Slovenska mladina na prehodu v tretje tiso�letje. (str: 9-37), Maribor, Ministrstvo za šolstvo, znanost in šport, Urad Republike Slovenije za mladino, Založba Aristej. Ule, M. N. (2000) Sodobne identitete v vrtincu diskurzov. Ljubljana: ZPS. Ule, M. N. & Kuhar, M. (2002) Sodobna mladina: izaziv sprememb. U: Miheljak, V. (ur), Mladina 2000. Slovenska mladina na prehodu v tretje tiso�letje. (str: 39-77), Maribor, Ministrstvo za šolstvo, znanost in šport, Urad Republike Slovenije za mladino, Založba Aristej. Ule, M. & Rener, T. & Mencin �eplak, M. & Tivadar, B. (2000) Socialna ranjivost mladih. Maribor, Ministrstvo za šolstvo in šport, Urad Republike Slovenije za mladino. Založba Aristej. Ule, M. N. & Rener, T. & Miheljak, V. & Kurdija, S. & Mencin �eplak, M. (1996) Predah za študentsko mladino. Ljubljana, Zavod Republike Slovenije za šolstvo: Ministarstvo za šolstvo in šport, Urad Republike Slovenije za mladino. Vreg, F. (1998) Humana komunikologija. Zagreb, Hrvatsko komunikološko društvo. Werrber, N. (1996) Teorije društva kao teorije književnosti. U: Šimpraga, D. (ur.), Libra. Zbornik SC književnog kluba, br 4. (str. 126-152.) Zagreb, Studentski centar Sveu�ilišta u Zagrebu. Wynne, D. (1998) Leisure, Lifestyle And The New Middle Class. A Case Study. London and New Yourk, Routledge. Young People and Alcohol Between School and Work. A Community Action. (1997) Roma, Logica.
���������� ����� ���������� ���������������
124
Zemljopisna karta Republike Hrvatske (1994), Zagreb, Školska knjiga. Zlouporaba droga u Republici Hrvatskoj (1999) (zbornik) ur: Power, R. i Mimica, J. Zagreb, Program Ujedinjenih naroda za kontrolu droga Komisija za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske. Zinnecker, J. (1986) Jugend in Raum gesellschaftlicher Klassen. V: W. Heitmayer, (ur.) Interdisciplinäre Jugendforschung. München, Weinheim: Juventa. Zotti, A. (1996) Effeti neuropsicologici e comportamentali all’esposizione di stimoli ambientali in discoteca: dati preliminari. U: Cantoni L. (ur.), Comunicare la notte (str. 176-185), Bologna, Edizioni SILB. Županov, J. (1995) Poslije potopa. Zagreb, Nakladni zavod Globus.
���������� ����� ���������� ���������������
125
7. Metodološka i empirijska arhiva 7.1. Anketni (pismeni) upitnik iz 2006. godine64 SVEU�ILIŠTE U SPLITU FILOZOFSKI FAKULTET - Odsjek za sociologiju (Split, 2006.) 1. Spol: 1 - muški 3. Mjesto Vašeg ro�enja: ...................................................................... 2 - ženski 4. Mjesto Vašeg stalnog boravka: .......................................................... 2. Dob: 1 - do 15 godina 2 - 16 godina 3 - 17 godina 5. �ime se trenuta�no bavite: 1. školuje se / studira 4 - 18 godina 2. zaposlen/a 5 - 19 godina 3. zaposlen/a, ali je trenutno na �ekanju 6 - 20 godina 4. studira i radi 7 - 21 do 23 godine 5. nezaposlen/a, ništa ne radi, niti želi raditi 8 - 24 do 26 godina 6. nezaposlen/a, ali traži posao 9 - 27 do 30 godina 7. umirovljenik/ca 10 - 31 do 35 godina 8. doma�ica 11 - 36 do 40 godina 9. nešto drugo: ......................................... 12 - 41 i više godina
6. Ako ste trenuta�no zaposleni, navedite VAŠE zanimanje: 7. zanimanje Vašeg OCA: 8. Vaše MAJKE: 1 - ne radi ........................................................................................................................................................... 2 - poljoprivrednik ............................................................................................................................................... 3 - radnik (NKV, PKV, KV, VKV) ................................................................................................................... 4 - službenik (viši, niži) ....................................................................................................................................... 5 - rukovode�i službenik ..................................................................................................................................... 6 - stru�njak ........................................................................................................................................................ 7 – doma�ica, umirovljenik.................................................................................................................................. 8 – vojna osoba .................................................................................................................................................... 9 - službenik MUP-a .......................................................................................................................................... 10 - slobodna profesija, privatnik ......................................................................................................................... 11 - individualni poduzetnik (obrtnik ) ................................................................................................................ 12 - nešto drugo (navesti što) ................................................................................................................................ 13 - nema roditelje ................................................................................................................................................ . 9. Koju ste školu završili VI: 10. VAŠ OTAC: 11. VAŠA MAJKA: 1 - nije išao(la) u školu ..................................................................................................................................... 2 - nepotpunu osnovnu školu ............................................................................................................................ 3 - osnovnu školu ............................................................................................................................................... 4 - srednju školu ............................................................................................................................................... 5 - višu školu ..................................................................................................................................................... 6 - visoku šk., fakultet, akademiju .................................................................................................................... 7 – stekao(la) znanstveni stupanj (mr.,dr.) ........................................................................................................ 8 - nema roditelje ..............................................................................................................................................
64 Upitnik iz posljednjeg istraživanja iz 2006. godine korigiran je na na�in da su neka pitanja izostavljena, a neka su redefinirana ili dopisana.
���������� ����� ���������� ���������������
126
12. Navedite glavni izvor Vaših materijalnih prihoda: 16. Koliko �esto posje�ujete diskoteke (=DI): 1 - stipendija 1. vrlo rijetko, slu�ajno kao danas 2 - džeparac od roditelja 2. jednom tjedno 3 - vlastita zarada 3. više puta tjedno 4 - mirovina 4. jedanput mjese�no 5 – socijalna pomo�, invalidnina 5. više puta mjese�no 13. Koliki su Vam bili mjese�ni prihodi (u kn) 6. 1-2 puta u 3 mjeseca prošli mjesec: ............................................ 7. 1-2 puta u 6 mjeseci 8. 1-2 puta godišnje 14. Što od navedenih predmeta posjedujete Vi ili Vaši 9. ostalo:…………………………….. roditeljii: (možete se opredijeliti za više odgovora): 1 - video 2 - automobil 17. Imate li svoj omiljeni diska�: 3 – brod 1. DA 4 – ku�u, stan 2. NE, jer mi je svejedno u koji idem 5 - vikendicu 3. NE, jer rijetko idem u disko 6 - umjetni�ke slike, skulpture, i dr. vrijedne predmete 4. NE, jer nisam o tome razmišljao/la 7 – dionice 8 - privatno poduze�e 9 – kompjutor 18. Smatrate li da postoji poseban tip ljudi 10 - poljoprivredno zemljište koji redovito odlazi u DI i prepoznatljiv 11 - HI FI linija je po ne�emu: 12 - CD player 1. NE, ne postoji neki poseban tip 13 – TV 2. DA, posebno se obla�e 14 – nešto drugo:……………… 3. DA, posebno se šminkaju 15 – pet predmeta i više 4. DA, plešu na poseban na�in 5. DA, to su osobenjaci, žive izolirano 6. DA, uglavnom homoseksualci ili 15. Kada imate slobodnog vremena, lezbiljke koje mjesto �ete najradije posjetiti: 7. DA, to su pravi malogra�ani, šminkeri 1. disko 8. DA, to su oni bogatiji 2. sportsko igralište, klizalište i sl. 9. DA, to su oni pametniji 3. sportsku dvoranu (za jogging, fitness) 10. DA, u cijelosti imaju poseban imidž 4. kino 11. neki drugi:………………………….. 5. videoklub 6. kazalištre 7. neko drugo:………………………… 19. Pokušajte se opredijeliti za svaku od sljede�ih tvrdnji, koje opisuju Vaš odnos prema disku: UOP�E SE NE SLA- NE SLAŽEM SLAŽEM POTPUNO NE SLAŽEM ŽEM SE SE I SLAŽEM SE SE SLAŽEM (1) (2) (3) (4) (5) 1. disko je oblik bu�nije ku�ne zabave ....................................................................................................................... 2. to je javno mjesto na kojem se pleše (budeš vi�en) ................................................................................................. 3. i�i u DI momentalno je �ir (cool) ............................................................................................................................. 4. tamo je mogu�e provocirati druge ........................................................................................................................... 5. uživam kada drugi posjetitelji mene provociraju .................................................................................................... 6. svi�a mi se što sam tamo u centru pažnje ................................................................................................................ 7. volim avanture i sve što je vezano uz rizike, a to je DI ........................................................................................... 8. volim se praviti važan, što mi DI omogu�uje........................................................................................................... 9. volim izazivati nered, a to je lako izvesti u DI ........................................................................................................ 10. sve u DI je privla�no i atraktivno ........................................................................................................................... 11. trenuta�no je moderno i�i u DI .......................................................................................................…………….. 12. to je mjesto za isklju�ivo provo�enje slobodnog vremena .................................................................................... 13. DI je mjesto našeg okupljanja, a onda idemo dalje .................................................................………………..…
���������� ����� ���������� ���������������
127
UOP�E SE NE SLA- NE SLAŽEM SLAŽEM POTPUNO NE SLAŽEM ŽEM SE SE I SLAŽEM SE SE SLAŽEM (1) (2) (3) (4) (5) 14. u DI se osje�am slobodnija, opuštenija i sl. .............................................................................................................. 15. to je idealno mjesto za uloviti curu/de�ka ................................................................................................................ 16. borave�i u DI, imam osje�aj da pripadam nekoj zajednici .................................................................................... 17. intenzivan je osje�aj druženja u DI ........................................................................................................................... 18. idealno mjesto za uživanje u glazbi .......................................................................................................................... 19. bezbroj mogu�nosti upoznavanja novih ljudi ......................................................................................................... 20. prostor za pražnjenje nagomilane energije ............................................................................. ………………...... 21. odlazim u DI samo iz navike ................................................................................................................................... 22. DI atmosfera je kao magija ...................................................................................................................................... 23. jedino se u DI osje�am uravnoteženo ...................................................................................................................... 24. DI volim zbog ljepote i sklada prostora ................................................................................................................. 25. to je najbolje mjesto za razgovor s drugim ljudima ................................................................................................ 26. DI je mjesto na kojem �u uspješno izgraditi vlastiti identitet ................................................................................. 27. nemam nikakav odnos niti stav o DI ....................................................................................................................... 20. Koja od tvrdnji iz pitanja 19. predstavlja Vaš najvažniji motiv ili nja�eš�i razlog odlaska u DI: ……………… 21. Mislite li da su policijske kontrole (racije) nužne da bi se mladi u DI osje�ali:
1. DA, jer bismo onda bili u ve�oj mjeri zašti�eni 2. DA, apsolutno, jer je droga velik problem 3. DA, jer se redari ne pridržavaju sigurnosnih mjera 4. NE, jer redari dobro provode sigurnosne mjere 5. NE, jer to ne bi uop�e koristilo 6. ne znam, nisam razmišljao/la
22. Jeste li ikada bili prisutni u DI za vrijeme nekog incidenta (tu�njave, razbijanje, pucnjave…): 1. DA, vrlo �esto
2. DA, ponekad 3. NE, nikada 4. nisam do sada, ali bih želio/željela 5. ne znam, ne sje�am se
23. Gdje bi trebalo graditi u Vašem gradu: 1. svejedno mi je, bilo gdje 2. najbolje u centru grada
3. u gradu, izme�u drugih stambenih zgrada 4. obvezno izvan grada
24. Što mislite o prijedlogu da se mladima u Hrvatskoj zabrani kretanje poslije 22 sata: 1. izvrsna ideja, sli�na onima u ve�im europskim gradovima 2. totalno glupo 3. svejedno mi je, ne znam 25. Slažete li se s tvrdnjom da mladi «NE VJERUJU U POLITIKU NITI U RELIGIJU, VE� SAMO VJERUJU U DISKA�E»: UOP�E SE NE SLA- NE SLAŽEM SE POTPUNO SE NE SLAŽEM ŽEM SE I SLAŽEM SLAŽEM SE SLAŽEM (1) (2) (3) (4) (5) 26. Mislite li da postoje DI u kojima uop�e nema droge, ni dilera, ni drogiranih: UOP�E SE NE SLA- NE SLAŽEM SE POTPUNO SE NE SLAŽEM ŽEM SE I SLAŽEM SLAŽEM SE SLAŽEM (1) (2) (3) (4) (5)
���������� ����� ���������� ���������������
128
27. Imaju li DI u Hrvatskoj pozitivno (društveno) zna�enje: UOP�E SE NE SLA- NE SLAŽEM SE POTPUNO SE NE SLAŽEM ŽEM SE I SLAŽEM SLAŽEM SE SLAŽEM (1) (2) (3) (4) (5) 28. Bi li država zakonima trebala ure�ivati probleme vezane uz DI: 34. Što mislite o glazbi u DI: 1. DA, trebali bi postojati �vrš�i i bolji zakoni o DI 1. idealna je, savršena 2. DA, jer bi DI mogli biti profitabilnija poduze�a 2. prejaka i preglasna 3. DA, jer bismo se svi bolje osje�ali - izvor stresa 4. DA, nužni su represivniji zakoni 3. ima haluciniraju�u mo� 5. NE, jer je sve dobro kako je bilo do sada 4. osje�am se hipnotizirano 6. nemam pojma o �emu se tu radi 5. osje�am se high 7. nešto drugo: ....................... 6. ovisi o DJ-u i o raspoloženju 29. Jesu li mediji u Hrvatskoj zainteresirani za ono što se zbiva u DI i 35. Koji Vam je element disko oko DI: 1. NE, jer nitko o DI ne piše, niti govori atmosfere posebno 2. NE, jer odlazak u DI nije kulturna manifestacija ili doga�aj zna�ajan: 3. DA, jer vlada op�a histerija javnog mnijenja 1. zvuk 4. DA, ponekad, ako se dogodi neki itgred 2. glazba
5. ne znam 3. svjetlo 6. nešto drugo:…………………. 4. ples
5. ne znam, nisam razmišljao/la 6. nešto drugo: ……………... 30. Koje bi bilo idealno radno vrijeme DI-ka u Vašem mjestu:
1. bilo koje, svejedno mi je 36. Što mislite o svjetlu u DI: 2. ne znam, ovisi o koje�emu 1. previše je svjetla 3. …………………………. 2. prejaki su bljeskovi
3. premalo je svjetla 4. uobi�ajeno je O.K. 31. Koji dan u tjednu smatrate idealnim za odlazak u DI: 5. savršeno i idealno 1. bilo koji, svejedno mi je 6. ne obra�am pažnju na svjetlo 2. ne znam, ovisi o koje�emu 3…………………………… 37. Plešete li �esto u DI: 1. NE, ve� samo promatram ples 32. Što mislite o sljede�em: drugih i uživam 2. NE, jer me ti plesovi podsje�aju (1) NAJVE�I PROBLEM u DI: (2) NEMA VEZE S DI: na divljake ............................... 1. to�enje alkohola ................................ 3. NE, jer mrzim svoj vlastiti jezik ............................... 2. dilanje droge .................................... tijela/pokreta ............................... 3. drogiranje ....................................... 4. DA, plešem, jer sam zato i došao/došla ............................. 4. naporan ples (umor) .............................. 5. DA, jer intenzivno osje�am ritam, glazbu .......................... 5. pospanost (no�ni termin) .......................... 6. DA, plešem do iznemoglosti, .................... 6. prometne nezgode nakon izlaska ................... k'o lud/luda .................... 7. miješanje generacija (stari/mladi) ................... 7. DA, jer tako sva negativna ................... 8. hitna medicinska intervencija ........................ energija iza�e iz mene 8. DA, jer se tada osje�am posebno eroti�no 33. Što Vam se posebno svi�a kod DI zvukova: 9. DA, jer je to umjetnost 1. miksanje 10. DA, jer to može svatko izvoditi 2. digitalnost zvuka 11. DA, kad sam pijan 3. oprema 12. DA, samo ponekad 4. dojam agresivnosti (preglasno) 5. nešto drugo: ...............................................
���������� ����� ���������� ���������������
129
38. Koliko dugo (sati) možete plesati bez prestanka: ................ 39. Kako biste opisali svoje raspoloženje nakon izlaska iz DI: 1- uobi�ajeno (U NEZNATNOJ MJERI) 1 2 3 4 5 (U VELIKOJ MJERI) 2 - energi�no…………………………… 1 2 3 4 5 3 - oslobo�eno…………………………… 1 2 3 4 5 4 – nesigurno…………………………….. 1 2 3 4 5 5 – nasilni�ki…………………………….. 1 2 3 4 5 6 – spiritualno…………………………….1 2 3 4 5 7 – opušteno……………………………... 1 2 3 4 5 8 – originalno……………………………. 1 2 3 4 5 9 – agresivno…………………………… 1 2 3 4 5 10 – futuristi�ki…………………………… 1 2 3 4 5 11 – iscrpljeno…………………………….. 1 2 3 4 5 12 – buntovno……………………………. 1 2 3 4 5 13 – nestvarno…………………………….. 1 2 3 4 5 14 – stimuliraju�e…………………………. 1 2 3 4 5 15 – zadovoljno…………………………… 1 2 3 4 5 16 – uzbu�eno…………………………….. 1 2 3 4 5 17 – kao u transu………………………….. 1 2 3 4 5 18 – kao pod stresom………………………1 2 3 4 5 19 – kreativno……………………………... 1 2 3 4 5 40. Opredijelite se za one tvrdnje koje u bitnoj mjeri oslikavaju Vaše sadašnje raspoloženje (unesi "x"): (1) (2) (3) SLAŽEM SE / NE SLAŽEM SE / NE ZNAM --------------------------------------------------------- 1 – samostalan/samostalna sam i ne ovisim ni o nikome.................................................................................................... 2 – zadovoljan/zadovoljna sam prijateljima koje imam i dobro se s njima družim ........................................................... 3 - osje�am se slobodnim/slobodnom, jer imam poprili�no slobodnog vremena ............................................................. 4 - op�enito sam sretna osoba ............................................................................................................................................. 5 - stalno sam uplašen/uplašena, a da pokatkad ni sam/sama ne znam zbog �ega i zašto ............................................ 6 - neuredan mi je ritam života ............................................................................................................................................ 7 - osje�am se zrelo, samostalno raspolažem novcem i životom i svojim vremenom ..................................................... 8 - život mi je neizvjestan, jer je svaki dan nepredvidljiv .................................................................................................... 9 - zanimljivo i dinami�no živim, jer mi se stalno nešto doga�a ........................................................................................ 10 - �ini mi se da sam �esto u sukobu s roditeljima ............................................................................................................. 11 - osje�am na vlastitoj koži društvene neprilike (krizu, pad društvenog standarda, neimaštinu) ................................... 12 - promjena mjesta boravka dobro bi mi došla, jer bi bilo sve druga�ije ........................................................................ 13 – lijen/lijena sam, ništa ne radim kontinuirano ................................................................................................................ 14 – odgovoran/odgovorna sam i savjestan/savjesna ........................................................................................................... 15 – zainteresiran/zainteresirana sam maksimalno za život oko sebe.................................................................................. 16 - imam previše dužnosti i obveza, što me mu�i ............................................................................................................... 17 - ležerno se ponašam, nitko me ne poznaje, anonimus sam ............................................................................................ 18 - teško mi je, jer moram razmišljati kako da preživim .................................................................................................... 19 - svakodnevni ritam života totalno je dinami�an ............................................................................................................. 20 - imam puno interesa, npr. prema literaturi, filmovima i drugim lijepim stvarima ........................................................ 21 - osamljen/osamljena sam, pa se osje�am nezašti�eno .................................................................................................... 22 - neprestano sam u nekoj životnoj opasnosti .................................................................................................................... 23 - zbivaju mi se neke promjene, ali ja ih bitno ne osje�am ............................................................................................... 24 - izlazim puno i družim se s ljudima, pa mi je zabavno ................................................................................................ 25 - nikako se ne mogu naviknuti na svoje okruženje i ljude oko sebe ............................................................................... 26 - totalno se osje�am ugroženim/ugroženom, u svakom smislu ....................................................................................... 27 - zaljubio/zaljubila sam se, pa mi je sve ostalo nevažno ................................................................................................. 28 - ne znam kako bih opisao/opisala svoje osje�aje, totalno sam zbunjen/zbunjena ....................................................... 29 - nikada ne razmišljam o sebi ni o svojim osje�anjima i raspoloženjima ......................................................................
���������� ����� ���������� ���������������
130
41. Kako biste u cijelosti opisali život Vaših roditelja: 1 - nemam roditelje 2 - izuzetno dobar i solidan život 3 - dobar, ali ne previše 4 - osrednji, ni dobar ni loš 5 - nije loš, ali bi mogao biti bolji 6 - sasvim loš i jadan 7 - ne znam, nisam o tome razmišljao/razmišljala 42. Svaki pojedinac ima odre�en pogled na svijet, koji se formira odgojem, obrazovanjem i drugim utjecajima u društvu i obitelji. Pokušajte procijeniti koji je od faktora najviše utjecao na formiranje Vašeg pogleda na svijet (možete se opredijeliti samo za jedan odgovor) 1 - osobni pogled na svijet sam u najve�oj mjeri sam/sama kreirao/kreirala 11 - razne društvene i sportske 2 - roditelji organizacije (klubovi) 3 - rodbina (baka, djed, teta....) 12 - diskoklubovi 4 - škola i nastavnici 13 - radio 5 - crkva, sve�enici, drugi vjernici 14 - glazba (plo�e) 6 - prijatelji, vršnjaci, susjedi 15 -TV, novine i drugi mediji 7 - mladi�, djevojka (suprug, supruga) 16 – mislim da moj pogled 8 – filmovi (video) svijet još nije formiran 9 – knjige, udžbenici 17 – smatram da to �ovjeku dan 10 – stripovi, romani nije ni potrebno 18 – nešto drugo:_________________ 19 – ne znam, ne mogu procijeniti 43. Procijenite iz vlastitog iskustva, te odgovorite na pitanje prevladavaj li u odnosima izme�u mladih i starih uglavnom konflikti, nerazumijevanje, sukob mišljenja i radi li se pretežno o sukobu generacija: 1 - DA, naj�eš�e su takvi odnosi 2 - DA, ali to su rje�i slu�ajevi 3 - ovisi o situaciji, pokatkad se sukobljavaju, a ponekad ne 4 - NE, ne mislim da je prisutan ikakav sukob 5 - nisam o tome razmišljao/razmišljala 44. Što karakterizira Vaš odnos s roditeljima, tj.ocijenite kakvi su Vaši odnosi trenuta�no (opredijelite se za jedan odgovor): 1 - me�usobno se u potpunosti razumijemo 2 - razli�itog su karaktera, ovisi, ali pokatkad se zaoštravaju 3 - nastojimo proživjeti zajedno, ali nam to teško ide 4 - ovisim o njima, pa moram šutjeti i kada ne bih htio/htjela 5 - ne razumijemo se uop�e, niti �emo ikad to uspjeti 45. Smatrate li da je teško živjeti po unaprijed skrojenim pravilima, kojih se morate pridržavati, iako Vam to pokatkad ne odgovara: 1 - teško je, ali nema drugog izlaza 2 - ponekad je teško, ali to se rijetko doga�a 3 - nije teško, jer o tome nikada ne razmišljam 4 - ne živim uop�e po pravilima koja bi mi netko drugi nametnuo 5 - ne znam 46. Smatrate li da se u našem društvu neprestano podcjenjuju mladi, njihove ideje, stavovi, ponašanje, obla�enje i sl.: 1 - DA, podcjenjuje ih se neprestano 2 - NE, to su samo rijetki slu�ajevi 3 - ne znam, jer to nisam na sebi nikad osjetio/osjetila 4 - možda, ali nisam o tome informiran/informirana 47. Koju radio postaju naj�eš�e slušate (navedite njezin naziv):................................................................... - ZAHVALJUJEMO NA SURADNJI -
���������� ����� ���������� ���������������
131
7.2. Tabelarni komparativni prikazi empirijskih (anketnih) podataka iz 1998., 2001. i 2006. godine (vidi na CD-u koji je na koricama knjige) 7.3. Grafi�ki komparativni prikazi istraživa�kih rezultata (vidi na CD-u koji je na koricama knjige)
���������� ����� ���������� ���������������
132
Sažetak (Disko generacija: sociološka istraživanja no�ne zabave mladih)
U javnosti se �esto raspravlja o slabostima mladih, opadanju njihova kulturnog nivoa, o propasti nekih progresivnih subkultura i sl., iako neki autori u mladena�kim kulturama vide sofisticiran potroša�ki proizvod. Stoga su autorice An�i Leburi�, Renata Relja i Tina Boži� u svojoj empirijskoj studiji Disko generacija predstvaile, interpretirale i pokušale objasniti neke od rezultata socioloških istraživanja no�ne zabave mladih. Autorice, smatraju da �e mladi u Hrvatskoj iskazivati vlastitu kreativniju orijentiranost prema izgradnji civilnog društva i društva znanja, ako im odrasli budu otvarali prostore koje su prethodno rezervirali isklju�ivo za sebe. Istraživa�ice su, naime, bile potaknute tezom da je nužno kulturu mladih prepustiti njima i omogu�iti mladima da se pronalaze u svojoj zabavi, da budu kreativni, da teže za univerzalnim, da postaju altruisti�niji, velikodušniji, osjetljiviji, skromniji, brižniji, možda i nespokojniji, ali skloniji ljubavi, bez ograda i tabua. Jer, upravo se u no�noj zabavi mladih se o�ituje sva ambivalentnost mladosti. U svojim društvenim manifestacijama zabava mladih neprestano se osuvremenjuje, pa se u njoj razvijaju novi glazbeni žanrovi (od rocka, jazza, preko punka do ravea i housea itd.). Prate ju i dinamiziraju tako�er raznorazne socio-patološke pojave, kao npr. delinkvencija, ovisnosti, narko-kriminal i druge. Kako je diskoteka prostor posebnog senzibiliteta, odre�uje ga glazba, klupska prostorna intima, moda, ples i zvuk. Zato su sve to autorice i empirijski ispitivale u svojim trima istraživanjima. Utvrdile su da je no�na zabava mladih sastavni dio mladena�kih stilova života. Me�u prostornim odre�enjima (razli�itih vrsta klubova) diskoteke (razli�itog tipa i vrste) zauzimaju zna�ajno mjesto. Zaklju�uju tako�er kako disko kultura postaje sastavni dio mladena�kih kultura, odnosno tip mladena�ke zabave i jedan od suvremenih oblika no�nih mladena�kih aktivnosti.
U socijalnom smislu i svim drugim smislovima, inovacijski potencijali mladih su neiskorišteni ili se ne razvijaju. Tako uvjetovana društvena marginalizacija mladih preslikava se u njihovoj zabavi. U tom podru�ju oni ne uspijevaju lakše, jednostavnije i brže kreirati „svoje“
���������� ����� ���������� ���������������
133
prostore i stvarati vlastite osobnosti. To potvr�uju pasivne ekspresije njihove disko zabave, što tako�er ilustriraju i komparacije ve�ine istraživa�kih rezultata u razdoblju od 1998. do 2006. godine. Dakle, mladi ni u zabavi ne razvijaju svoje posebne i specifi�ne identitete. Prepušteni su sami sebi, ali to kao da nisu u stanju iskoristiti, osim možda u okvirima one svakodnevne zabave koja ih vezuje uz nove i razvijenije informacijske tehnologije, kao što su internet, ra�unalne igre i sl. No, takvi vidovi zabave vra�aju ih opet u vlastite sobe. Ponovno ih (socijalno) izoliraju, usamljuju, i na neki na�in, otu�uju.
Kona�no, autorice svoje istraživa�ke zamisli i spoznaje usmjeravaju na poentiranje dostojanstva mladih i na pridavanje zna�aja njihovim iskustvima. Bavile su se diskotekama zato što su one tvornice novih oblika komunikacije, mjesta produkcije i simboli�kih predstavljanja, zahvalan prostor iskazivanja kreativnosti, te interaktivnog preplitanja stilova i jezika. Istraživa�ice se nadaju kako �e u budu�em društvu znanja mladi u ve�oj mjeri biti kreatori svojih postupaka, odluka i na�ina (stilova) života u cijelosti. Pretpostavlju da �e možda i njihova zabava onda biti dinami�nija, otvorenija i svestranija. Možda �e i virtualnost mladena�kih svjetova kreirati individualniju, intimniju i privatniju zabavu mladih, koja �e istovremeno paralelno graditi vlastitu interaktivnu društvenost. U takvu bi društvu mladi i njihova obrazovna snaga, mo� i kompetencije imali relevantniju društvenu ulogu, a mladi bi još intenzivnije razvijali svoje kulturološke identitete.
���������� ����� ���������� ���������������
134
Summary (Disco Generation: Sociological Researches of Youth Night Entertainment)
Usually there is a discussion in the public about the weaknesses of the youth, declining of their cultural level and disappearing of some progressive subcultures. Some authors, for example, perceive youth cultures as a kind of sophisticated consumer product. Therefore, the authors An�i Leburi�, Renata Relja and Tina Boži� have presented, interpreted and tried to explain in their empirical study Disco Generation some of the results of their sociological research of the youth night entertainment. Furthermore, the authors think that the youth will express their own creative orientations toward creating civil society and knowledge society if the adults are willing to share with them the space reserved only for themselves. The basic hypothesis states that it is important to leave the youth culture to the youth and allow them to find themselves in their own entertainment, to be creative, to seek the unique and to become more altruistic, sincerer, sensitive, modest, careful and maybe even more peaceful but tending to love without limitations and taboos. In other words, the ambivalence of the youth lies in their entertainment.
The youth entertainment is becoming more contemporary in its social manifestations since new music genres have been developing (like rock, jazz, punk, rave and so on). Various socio-pathological phenomena such as delinquency, drug abuse and criminal follow and make their entertainment more dynamic. It is obvious that music, space intimacy, fashion, dance and sounds define a disco since it is a space of special sensibility. That was the reason why the authors decided to analyze the youth entertainment in the disco in three researches. They have concluded that the youth night entertainment has been a major part of the youth lifestyles. The various types of discos play an important role among the spaces that define the youth entertainment. The authors conclude that disco culture is becoming an integral part of the youth culture or, in other words, it becomes a kind of entertainment and one of the most contemporary forms of youth night activities.
Innovative potentials of the youth are not entirely used nor are they completely developed in social and other senses. Such conditioned social
���������� ����� ���������� ���������������
135
marginalization of the youth is reflected in their entertainment. In such surrounding they are not able to create easily ‘’their own’’ spaces and make their own personalities. This was proved through passive expressions of their youth entertainment and illustrated in research results in period between 1998 and 2006. However, the youth do not develop their individual and specific identities in their entertainment. They can develop their own identities only inside the frame of their everyday entertainment and new information technology such as Internet, games and so on. But such aspects of entertainment have returned them back again to themselves and made them again isolated, separated and individualized.
Finally, the authors have directed their research ideas and findings toward stressing the dignity of the youth and pointing out the importance of their experiences. They have also been dealing with discos as the factories of new ways of communication, places of production and symbolic presentation. Discos are also seen as very useful places for expressing creativity and interactive mixture of styles and languages. The researchers hope that the youth will become the creators of their decisions and ways of life in the future knowledge society and that the youth entertainment might become more dynamic, open and various.
Maybe the virtuality of the youth styles will create individual, more intimate, private youth entertainment and their own interactive sociability. In such society, the youth, ‘’the education power’’ and competences will have more relevant social role and the youth will be capable to develop their cultural identities more intensively.
Translated by Zorana Šuljug
���������� ����� ���������� ���������������
136
Riassunto (Generazione di disco: le ricerche sociologiche del divertimento notturno dei giovani)
In pubblico spesso si discuta delle debolezze dei giovani, della caduta del loro livello culturale, della perdizione di alcune progressive subculture e simile, sebbene alcuni autori/-ci nelle loro culture giovanili vedano un prodotto di consumo sofisticato. Perciò le autrici An�i Leburi�, Renata Relja i Tina Boži�, nel loro saggio emprico Generazione di disco, hanno presentato, interpretato ed anche provato chiarire alcuni risultati delle ricerhe sociologiche del divertimento notturno dei giovani. Le autrici poichè considerano che i giovani in Croazia esprimeranno la loro propria orientazione creativa verso la costruzione della società civile e verso la società di sapienza, se gli adulti gli aprono il spazio, il quale hanno riservato precedentemente ed esclusivamente per sè stessi. Le autrici sono state stimolate da una tesi che è neccessario lasciare la cultura dei giovani a sè stessi ed anche dare la possibilitá ai giovani di trovarsi nel loro divertimento, di essere creativi, di tendere all'universale, di diventare altruistici, gentili, sensibili, modesti, solleciti, forse anche inquieti, ma ben disposti verso l'amore, senza le barriere e il tabù. Perchè proprio nel divertimento notturno dei giovani si manifesta tutta l'ambivalenza della gioventù. Nelle loro manifestazioni socievoli, il divertimento dei giovani si modernizza continuamente e così si svolgono nuovi generi musicali (da rock, jazz, attraverso punk fino a rave e house, ecc.). Il divertimento di questo tipo è accompagnato da diversi aspetti socio-patologici, come delinquenza, dipendenza, criminalità narcotica ed altre. Poichè la discoteca è un spazio della sensibilità speciale, la determina la musica , l'intima spaziale, la moda, il ballo ed il suono. È perciò le autrici esaminavano tutto questo nelle loro tre ricerche. Hanno constatato che il divertimento notturno dei giovani fa parte constitutiva dello stile di vivere giovanile. Tra le determinazioni spaziali (di diversi speci di club), le discoteche (di diversi tipi e speci) fanno il posto importante. Concludono anche che la cultura della discoteca diventa parte integrale delle culture giovanili, rispettivamente un tipo del divertimento giovanile ed una delle forme attuali delle attività notturne della gioventù.
���������� ����� ���������� ���������������
137
In senso sociale come in tutti gli altri sensi, i potenziali inovativi dei giovani sono inutilizzati o non si svillupano. Così la sottoposta marginalizzazione sociale dei giovani si copia nel loro divertimento. In questa zona loro non riuscirono a creare più facile, semplice e rapido i loro spazi e le proprie personalità. Questo confermano l'espressioni pasive del loro divertimento in discoteca ed anche le comparazioni della maggioranza dei risultati delle ricerche nel periodo da 1998 a 2006 anno. Dunque, i giovani neanchè nel divertimento non svillupano le loro personalità specifiche. Sono abbandonati a sè stessi, ma pare che non possono trattare profitto da tutto questo. Forse solo nel divertimento quotidiano che li lega alle nuove technologie informatiche più svillupate come sono l'internet, i giochi eletronici, ecc. Ma questi aspetti del divertimento li ritorna di nuovo nelle loro stanze. Li isola (socialmente) ed in qualche modo li alienta. Finalmente, le autrici volgono le loro idee e conoscenze all'accentazione della dignità dei giovani ed anche a dare l'importanza alle loro esperienze. Occupavano delle discoteche perchè queste sono le fabriche di nuove forme della comunicazione, del posto della produzione e delle presentazioni simboliche, il posto grato della dimostrazione della creatività e dell'intrecciatura interattiva dello stile e delle lingue. Le ricercatrici sperano che nella società futura di sapienza i giovani siano di più i creatori dei loro procedimenti, decisioni e stile di vivere in totalità. Suppongono che forse anche il loro divertimento sia più dinamico, aperto ed universale. Forse anche la virtualità del mondo giovanile costruirá il divertimento dei giovani più individuale, intimo e privato, il quale contemporaneamente costruirà la propria socievolezza interattiva. In questa società i giovani ed anche la loro forza civile, il potere e le competenze avrebbero il ruolo sociale più rilevante, ed i giovani sviluperebbero intensivamente le loro identità culturali.
Tradotto da Gorana Bandalovi�
���������� ����� ���������� ���������������
138
Bilješka o autoricama AN�I LEBURI�, ro�ena 1958. u Splitu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Nakon studija u Zagrebu, magistrira i doktorira na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u znanstvenom polju sociologije. Trenuta�no radi kao izvanredna profesorica na katedri sociološke metodologije, te je pro�elnica Odsjeka za sociologiju i prodekanica za znanost na Filozofskom fakultetu Sveu�ilišta u Splitu. Istražuje i objavljuje znanstvene radove iz metodologije društvenih i humanisti�kih istraživanja, sociologije medija, sociologije mladih, sociologije zabave, sociologije slobodnog vremena, sociologije roda, sociologije grada, sociologije jezika, sociolingvistike, sociologije religije, sociologije poduzetništva, socijalne ekologije itd… (web: http://welcome.to/anci). Suautorica je knjiga: Socijalna prosudba elementarnih sustava života: Sociološka studija društvenih pretpostavki uvo�enja kanalizacijskog sustava Kaštela – Trogir // Social Assessment of Elementary Life Systems: Sociological Study of Social Assumpions of Carrying Out the Kaštela - Trogir Sewage System (Split, Sveu�ilište u Splitu, Filozofski fakultet, 2006.); Legalna ilegala: Sociološko istraživanje neplanske izgradnje u Splitu (Split, Naklada Boškovi�, 2005); Profil poduzetnika u Hrvatskoj: Socio-ekonomsko istraživanje 2003. (Split, Naklada Boškovi�, 2004); Ovisni�ki identiteti: mišljenja razli�itih društvenih skupina u Hrvatskoj (Zagreb, Alinea, 2003); Splitska povijesna jezgra: zapušteno srce grada - sociološka studija // Split Historic Core: Neglected Heart of the City – Sociological Study (Split, Grad Split - Gradsko vije�e - Služba za staru gradsku jezgru, 2002); Nova politi�nost mladih (Zagreb, Alinea, 2002); Sociologija životnog stila: prema novoj metodološkoj strategiji (Zagreb, Naklada Jesenski i Turk, 2002); Skepti�na generacija: Životni stilovi mladih u Hrvatskoj (Zagreb, AGM, 2001); Grafiti i subkultura: Najsmo lu�i (Zagreb, Alinea, 1991). Trenuta�no vodi i/ili sudjeluje u nekoliko me�unarodnih projekata u kojima se istražuju razvojne, kulturološke, medijske, sociolingvisti�ke, socijalno-ekološke i urbane teme. Od 2002. godine �lanica je Stru�nog savjeta Ureda (Vlade Republike Hrvatske) za suzbijanje zlouporabe opojnih droga. �lanica je nekoliko stru�nih asocijacija i dopredsjednica Hrvatskoga sociološkoga društva (od 2005.), te predsjednica Splitske podružnice Hrvatskoga sociološkoga društva, osnovane 2006. godine. e-mails: anci@ffst.hr; anci.leburic@st.htnet.hr; aleburic@yahoo.com
���������� ����� ���������� ���������������
139
RENATA RELJA, ro�ena 1967. u Splitu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Nakon studija u Zagrebu, magistrira 1998. i doktorira 2003. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u znanstvenom polju sociologije. Tema doktorske disertacije nosi naslov Noviji doprinosi sociološkoj metodologiji: Suvremena etnografija. Istražuje i objavljuje znanstvene radove iz podru�ja sociologije mladih, sociologije zabave, sociologije jezika, sociologije migracija i sociologije religije. Radila je u Institutu za društvena istraživanja Ivo Pilar – Centar Split (1992. – 2002.) gdje je sudjelovala u više znanstvenih projekata, potom na Ekonomskom fakultetu Sveu�ilišta u Splitu. Trenuta�no je zaposlena na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveu�ilišta u Splitu. Predaje sljede�e kolegije: Sociologija rada, Etnografske metode u sociologiji, Temeljni sociološki pojmovi, Socijalna povijest ideja i ideologija, Uvod u stru�ni i znanstveni rad, Poslovna etika. Sudjelovala je i u realizaciji poslijediplomske nastave. Od 2006. godine glavna je urednica Zbornika radova Filozofskog fakulteta u Splitu. �lanica je Hrvatskoga sociološkoga društva. e-mail: rrelja@ffst.hr
TINA BOŽI�, ro�ena 1986. godine u Splitu, gdje je završila osnovnu školu i II jezi�nu gimnaziju. Trenuta�no je studentica II. godine jednopredmetne sociologije, istraživa�kog smjera na Filozofskom fakultetu Sveu�ilišta u Splitu. Sura�ivala je kao anketarka / intervjuerka u institucijskom sociološkom istraživanju o Kvaliteti studija na Filozofskom fakultetu i ostvarenim utjecajima Bolonjske deklaracije u 2005./2006. godini. Bavi se sociologijom mladih i sociologijom zabave. e-mail: erata@net.hr
top related