d Kisic Zrenjanin 2011
Post on 23-Nov-2015
38 Views
Preview:
DESCRIPTION
Transcript
ZATITA VAZDUHA 2011.
KVALITET VAZDUHA, MONITORING, ZAKONSKA REGULATIVA-REENJA
Zrenjanin 7.- 9. novembar 2011.godine
INTEGRISANA ZATITA I KONROLA VAZDUHA U TERMOENERGETSKIM POSTROJENJIMA JAVNOG PREDUZEA ELEKTROPRIVREDE SRBIJE
D. Kisi1, N. Milievi1, M. akonovi2, S. Coji3, 4P Cvijanovi, Arsen Kurjaki5
1 Javno preduzee Elektroprivreda Srbije11000 Beograd, Vojvode Stepe 4122Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku, 11000 Beograd, Kralja Milana 363PD TE Nikola Tesla, 11500 Obrenovac, Bogoljuba Uroevia Crnog 444PD TE - KO Kostolac, 12208 Kostolac, Nikole Tesle 5-75 PD Panonske TE TO, 21 000 Novi Sad, Bulevar osloboenja 100
e-mail - dragica.kisic@eps.rs
ZAKONSKI ZAHTEVI GRANIE VREDNOSTI EMISIJA (GVE)Uredbom o graninim vrednostima emisija zagaujuih materija u vazduh (Sl.Gl. RS, br.71/2010) pored ostalog propisane su granie vrednosti emisija (GVE) zagaujuih materija u vazduh i rokovi za njihovo usklaivanje GVE su razliite za postojea i nova postrojenja, a isto tako zavise od instalisane toplotne snage i vrste goriva
ROKOVIUsklaivanje emisije sa graninim vrednostima emisija -najkasnije do 31. decembra 2011. godine Moe biti izuzeto od primene graninih vrednosti emisija i obaveza utvrenih Nacionalnim planom za smanjenje emisija iz postojeih postrojenja za sagorevanje pod sledeim uslovima:Da radi ukupno 20.000 radnih sati i da e prestati sa radom 1. januara 2019. godine; da operater svake godine, najkasnije do 31. januara, dostavi nadlenom organu izvetaj o utroenom broju radnih sati u prethodnoj godini
Granina vrednost emisije zagaujuih materija u vazduh za postojea termoenergetska postrojenja
RS-Toplotna snaga
(MWt)
Sumporni oksidi (SO2)
Azotni oksidi (NO2)
Prakaste materije
(mg/Nm3), suvi gas i referentni; O2 6%(za vrsto gorivo) i O2 3%(za teno i gasovito gorivo)
RS
EU
RS
EU
RS
EU
*
**
*
**
**
vsto gorivo
50-100
2000
2000
400
600/600
Od:01.01.2016
650
300
100
30
100-300
2000 400
linearno
y=-4x+2400
2000 - 400
Linearno
y=-4x+2400
250
200
25
300-500
200
200
20
>500
400
400
500/200
50
Teno gorivo
50-100
1700
1700
350
450
450
450
30
100-300
250
200
25
300-500
1700-400
Linearno
y=-6,5x+3650
400
1700-400
Linearno
y=-6.5+3650
400
200
150
50
20
>500
400
Gasovito
goriv
50-500
Generalno: 35
Gasovi niske toplotne moi iz procesa gasifikacije: 800
35
35
300
350
100
Gasne turbine na prirodni gas: 50
Ostale gasne turbine: 120
5
5
>500
200
RS - Uredba o graninim vrednostima emisija zagaujuih materija u vazduh (Sl.Gl. RS, br.71/2010)
* Geterboki Protokol iz 1999/2000. gtodine
** Directive 2010/75/EU of the European Parliament and of the Council of 24 November 2010 on industrial emissions (integrated pollution prevention and control)
Granina vrednost emisije zagaujuih materija u vazduh za nova termoenergetsk a postrojenja
Toplotna snaga (MWt)
Sumporni oksidi (SO2)
Azotni oksidi (NO2)
Prakaste materije
(mg/Nm3), suvi gas i referentni; O2 6%(za vrsto gorivo) i O2 3%(za teno i gasovito gorivo)
RS
EU
RS
EU
RS
EU
*
**
*
**
**
vsto gorivo
50-100
850
850
400
400
400
300
Za sagorevanje spraenog lignite:400
50
20
30
100-300
200
850-200
Linearno smanjenje
200
200
300
200
>300
200
200
150
(u slucaju sagorevanja u fluidizovanom sloju: 200)
200
200
150
Za sagorevanje spraenog lignita: 200
10
Teno gorivo
50-100
850
850
350
400
400
300
50
20
100-300
400-200
Linearno smanjenje
850-200
Linearno smanjenje
200
200
300
150
30
> 300
200
200
150
200
200
100
10
Gasovito gorivo
50-300
Generalno: 35
LPG: 5
Gasovi niske toplotne moci: 400
35
Generalno: 35
LPG: 5
Gasovi niske toplotne moci: 400-200
150
150
Generalno: 100
Gasne turbine: 50
5
5
> 300
100
100
RS - Uredba o graninim vrednostima emisija zagaujuih materija u vazduh (Sl.Gl. RS, br.71/2010)
*Geterboki Protokol iz 1999/2000. gtodine; **Directive 2010/75/EU of the European Parliament and of the Council of 24 November 2010 on industrial emissions (integrated pollution prevention and control)
MONITORING KVALITET VAZDUHAOcena kvaliteta vazduha se vriu skladu sa Uredbom o uslovima za monitoring i zahtevima kvaliteta vazduha (Sl. Gl. RS br. 11/2010. godine)Monitoring i prikupljanja podataka u nadlenosti organa Republike Srbije, Autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave
Privredna drutva JP EPS-a sprovode programe kontrolen kvaliteta vazduha u okolini termoenergetskih objekata, angaovanjem akreditovanih laboratorija, ili interno, na osnovu ovlaenja za merenja, kao to je to bio sluaj u TE Nikola Tesla A i B u Orenovcu, do 2008.godine. U zavisnosti od termoenergetskih objekata, Prograom su obuhvaena merenja: sadraja ukupnih talonih materija (UTM): ai,SO2, NO2, i NO suspendovanih estica
IzetavanjeMesene izvetaje o uticaju termoenergetskih objekata na kvalitet vazduha u okolnim naseljima termoenergetskih objekata dostavljaju: Ministarstvu ivotne sredine i prostornog planiranja, Pokrajinskom sekretarijatu za zatitu ivotne sredine i odrivi razvoj,Agenciji za zatitu ivotne sredine, Sekretarijatu za atitu ivotne sredine Beograd,Skuptini Optini JP Elektroprivredi Srbije.
MONITORINGEMISIJE U VAZDUHU skladu sa Uredbom o graninim vrednostima emisija zagaujuih materija u vazduh (Sl.Gl. RS, br.71/2010) uspostavljen je monitoring za praenje emisije zagaujuih materija u vazduh, koji ine:Kontinualna merenja, koja se vre u najveem broju termoelektrana i termoelektrana-toplanaOprema koja je ugraena tokom 2009 i 2010.godine u TE Morava i TE TO Novi Sad i TE TO Zrenjanin sertifikovana je od eminentnih institucija (TV) u skladu sa evropskim standardima (QAL 1) i po EN - 14181.Pojedinana merenja se vre u svim termoenergetskim objektima JP EPS,od strane akreditovanih laboratorija, u skladu sa Programom pojedinanih ispitivanja emisije zagaujuih materija u vazduh.
Blokovi
Prakaste materije
Zagujue materije
Parametri
Gasovi
Sadraj
Pritisak i temperatura
Zapre.
protok
SO2, NOx(NO2), CO
HCl HF
Vlaga
SO2
O2
TENT A
A1
Ureaji su graeni na svakom bloku na dimnim kanalima iza levog i desnog ventilatora dimnog gasa.
*Ugraen je po jedan ureaj, na svakom bloku.Uzorkovanje se vri u dimnim kanalima iza levog i desnog ventilatora dimnom gasa, po 15 minuta, nizmenino.
Izuzetak je blok A3, gde je ureaj ugraen na zajednikom dimnom kanalu
-
Ugrada je
u planu
-
Ureaji su graeni na dimnim kanalima na svakom bloku za levog i desnog ventilatora dimnog gasa.
Ugradnja
je u planu
A2
A3
A4
A5
A6
TENT B
B1
Ugradnja je u planu
-
-
Ugradnja je u planu
B2
TE Kolubara A
A5
Ureaji su graeni na dimnim kanalima iza levog i desnog EF
Ugradnja je u planu
-
-
Ugradna je u planu
-
Ureaji su graeni na dimnim kanalima
iza levog i desnog EF
Ugradnja je u planu
TE Kostolac
A
A1
Ureaji su graeni na svakom bloku na dimnim kanalima iza svakog elektrofiltra(EF. Ukupno 3 ureaja:
A1:EF1i EF2
A2: EF .
Ugradnja je u planu
-
-
-
Ureaji su graeni na svakom bloku iza elektrofiltra Ukupno:
3 ureaja
Ugraen
1 ureaj
A2
Ugraen 1 ureaj
U planu
ugradnja
2 ureaja
TE Kostolac
B
B1
Ureaji su graeni na svakom bloku na dimnim kanalima iza svakog elektrofiltra(EF) Ukupno 2 ureaja:
B1: EF1i B2: EF2
Ugraen 1 ureaj
-
-
-
Ureaji su ugraeni na svakom bloku iza elektrofiltra Ukupno:2 ureaja
Ugraeno na svakom bloku, 2 ureaja
B2
Ugraen 1 ureaj
-
-
-
TE Morava
Ugraeno ispred iza desnog elektrofiltra i na dimnjaku. Ukupno 3 ureaja
Ureaj je ugraen na dimnjaku visine 105m, a platforma se nalazi na visini 48,5m
Ureaji su ugraeni na dimnjaku, ispred i iza desnog EF
Ugraeno na dimnjaku
TE TO
Novi Sad
Ureaji su ugraeni na dimnjaku visine 160m, platforma se nalazi na visini 42,0m.
TE TO Zrenjanin
Ureaji su ugraeni na dimnjaku visine 160m, platforma se nalazi na visini 38,0m.
Opremljenost blokova sa ureajima za kotinualno mernje emisije u Privrednim drutvima JP EPS
Emisija opasnih i tetnih materija u vazduh za 2010.godinu
Blokovi-kotlovi
Snaga
(MWe)
Prakaste materije
SO2
NOx( NO2 )
mg/Nm3
t/god
mg/Nm3
t/god
mg/Nm3
t/god
A1*
210
306
1 680
1662
7 983
240
1 324
A2*
210
260
1 428
2683
14 897
422
2 338
A3
305
174
1 376
4012
31 824
318
2 521
A4*
308,5
43
379
1843
16 361
391
3 480
A5*
308,5
29
248
3286
28 393
302
2 610
A6*
308,5
50
1 185
1354
5 856
668
2 890
TENT A
1650,5
6296
105 314
15 163
B1
620
55
914
2691
46175
349
5963
B2*
620
60
1 237
1879
39043
450
9258
TENT B
1240
2 151
85 218
15 221
A1
35
505
554
1773
1 948
269
296
A2
35
948
949
1628
1 633
235
236
A3
35
508
336
2033
1 349
361
240
A4
55
578
353
1607
981
219
134
A5*
110
46
148
1837
5 911
434
1 397
TE Kolubara A
270
2 340
11 822
2 303
TE Morava
110
1355
3 107
4654
10 683
395
908
PD TENT
3 270,5
13 894
213 037
33 595
A1*
100
942/93
865
6814/6876
12556
443/346
717
A2*
210
145
828
7074
40435
434
2478
TE Kostolac A
310
1 693
53 001
3 195
B1
350
229
1 667
5 533
40 132
557
4041
B2
350
302
1 002
5 597
18 595
460
1529
TE Kostolac B
700
2 669
58 727
5 570
PD TE KO Kostolac
1 010
4 362
111 728
8 766
A1
135
**0,55/27
2,2
**0/993
76
**703/687
352
A2
110
**0,49/13
0,8
**0/1193
61
**219/752
109
TE TO Novi Sad
245
3,0
137
461
TE TO Zrenjanin
110
**2/-
0,47
**2/-
**222/-
48
TE TO
Sremska Mitrovica
32
**2/-
0,041
**0/-
**15/-
12
PD Panonske
TE TO
387
4
137
521
kotao 1
60
133
55
1392
557
245
101
kotao 2
60
168
54
1661
540
379
123
PD RB Kolubara
Toplana Vreoci
120
109
1 117
224
Jp EPS
4787,5
18 369
326 020
43 106
IZDVAJANJE PRAKASTIH MATERIJA IZ DIMNIH GASOVA. Na svakom bloku u termoelektranama ugraena su po dva elektrostatika filtara (EF)Izuzetak - od 1 do 4 u TE Kolubara A blok A1 u TE Kostolac A gde svaki kotao odnosno blok ima po jedan EF. 1983. i 1985.godine u TENT B ugraeni su, tada najsavremeniji EF sa po 8 sekcija na svakom EF, pri emu je isporuilac po prvi put pored stepena otpraivanja dao garanciju i za masenu koncentraciju prakastih materija na izlazu iz EF, 100mg/Nm3
Za EF u TENT A blok A6 navedena je masena kocentracija prakastih materija koju garantuje isporuilac opreme, 50 mg/Nm3, jer u 2010.godini nisu vrena garancijska ispitivanja EF.
Odstupanja masenih koncentracija prakastih materija za EF u TENT A (A1 i A2) i u TE Kostolac A (A1 i A2) u odnosu na 50 mg/Nm3, koju garantuje isporuilac opreme, tumae se pojavama: poveanih koliina i temperatura dimnih gasova u odnosu na projektovane vrednosti, niih vrednosti napona za napajanje sekcija EFi kvarova pojedinih sekcija EF.
SPROVEDENE I PLANIRANE MERE ZATITE KVALITETA VAZDUHA Gasovite zagaujue materije ne predstavljaju lokalni ve globalni problem.Zagaenje vazduha prakastim materijama (esticama pepela), ima lokalni znaaj i posledica je uglavnom eolske erozije pepela sa deponijama, pri pojavi olujnih vetrova, a isto tako i emisije pepela iz dimnjaka prilikom loeg rada ili ispada sekcija elektrofiltara.PRIGOVORINajei prigovori i nezadovoljsvo graana naselja u okolini TE Nikola Tesla A i B (TENT), nevladinih organizacija, a isto tako i izreenih reenja i naloga od strane inspecije nadlenog ministarstva, da se preduzmu odgovarajue mere zatite, bilo je zbog pojave epizodnih zagaenja vazduha esticama pepela, prakastim materijama. Planom ekoloke modernizacije 2002-2012, TENT prioritet je dat merama za smanjenje estinog zagaenja vazduha. To su bile: rekostrukcija elektrofiltara (EF) i uvoenja suvog sakupljanja pepela i ljake i malovodnog trasporta i odlaganja pepela i ljake na deponiju pepela.U cilju usklaivanja emisije zagaujuih materija u vazduh, sa propisanim GVE i smanjenja nacionalnih emisija, a samim tim i smanjenju prekograninog zagaenja, srednjoronim planom zatite ivotne sredine planirana je ugradnja postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova (ODG) u PD TENT i PD TE-KO Kostolac, s obzirom da je njihovo uee u emisiji SO2 u JP EPS preko 99%.
SMANJENJE EMISIJE PRAKASTIH MATERIJAREKONSTRUKCIJA ELEKTROFILTARAIsporuilac elektrofiltara je dao garancije za masenu koncentraciju prakastih materija iza elektrofiltara, koja iznosi 50 mg/Nm3 Do sada su uraene rekostrukcije na blokovima: A1, A2, A4, A5, A6 u TENTA to ini 1345,5 MW instalisane snage blokova, A5 u TE Kolubara A instalisane snage 110 MW, A1 i A2 TE Kostolac A, to ini 320 MW instalisane snage B2 TENT B snage 620 MW- 2011.godine Planirana je rekostrukcija EF 2012-2014.godine na blokovima: B1 (620MW) u TENT B, A3 (308,5 MW) u TENT A, TE Morava (110 MW), TE KO kostolac B (B1-350 MW i B2-350 MW) i toplani Vreoci (2 x 60 MW).
Zahtev u pogledu graninih vrednosti emisija prakaste materije prema zahtevima regulative RS prilikom gradnje novih blokova je 30 mg/ Nm3
SMANJENJE EMISIJE PRAKASTIH MATERIJAPRIMENA NOVOG SISTEMA SAKUPLJANJA, TRANSPORTA I ODLAGANJA PEPELA I LJAKE, MALOVODNI TRANSPORT (ODNOS PEPELA I VODE 1:1)
2007./2010.godine realizovani su sledeei poslavi:TENT AUraena je Studija opravdanosti sa Idejnim projektom rekonstrukcije sistema za prikupljanje, pripremu, transport i odlaganje pepela i ljake TENT A
TENT BUraeno je povezivanje na novi sistem sakupljanja suvog pepela odnosno ljake i transport i odlaganje u odnosu 1:1 u TENT B; na blokovima B1 i B2 u TE Kostolac B, na bloku B1 i B2. Odlaganje pepela i ljake sa bloka TE Kolubara A U TE Kolubara A u okviru I faze izgraen je silos za pepeo, a u II fazi realizacije nove tehnologije transporta i odlaganja pepela i ljake izvrie se povezivanje bloka A5 na novi sistem.
U narednom perioduU planu je povezivanje na novi sistem sakupljanja suvog pepela odnosno ljake i transport i odlaganje u odnosu 1:1 u TENT A - blokovai A1-A6 TE Kolubara A - blok A5TE Kostolac A - blokovi A1 i A2, odlaganje pepela i ljake e se vriti u kop irikovac
SMANJENJE EMISIJE SO2 ODSUMPORAVANJE DIMNIH GASOVATehnoloko tehniko reenje ODG, vlani krenjaki postupak, zasnovano je na najbolje dostupnih tehnika (BAT) iz oblasti vlanih postupaka ODG, sa korienjem krenjaka kao sorbenta i dobijanje gipsa kao nus produkta.TE Kostolac BUgradnja postrojenja ODG TE Kostolac B se planira do kraja 2015.godine, izgradie se postrojenje sa izlaznom koncentracijom sumpor dioksida od 200 mg/Nm3. Razmatra se mogunost finansiranja projekta ODG iz kredita Vlade Republike Kine.
TENT A i TENT BTokom 2010. godine uraena je Studija opravdanosti izgradnje postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova TENT A i TENT B, za iju realizaciju je potpisan Ugovor sa firmom Mitsui - Japan, iz sredstava donacije Vlade Japana u iznosu od 400 hiljada evra.Do kraja 2011.godine bie uraena Studija opravdanosti sa idejnim projektom odsumporavanja dimnih gasova za TE Nikola Tesla - A(A3-A6) odnosno TE TE Nikola Tesla - B (B1-B2), vlanim krenjakim postupkom. Zahtev u pogledu graninih vrednosti emisija sumpor dioksida je 200 mg/Nm3. . Formalno odobrenje kredita u visin od oko 250 miliona evra za potrebe ugradnje postrojenja za ODG u TENT se ocekuje u najskorije vreme.
Ugradnja i putanje u rad postrojenja ODG je planirana do 2017.godine. Putanje u rad postrojenja ODG je uslovljeno:predhodno uraenom rekostrukcijom EF (c 50 mg/Nm3)predhodnom izgradnjom i putanjem u rad postrojenja za preiavanje otpadnih voda koje nastaju u postrojenju ODG.Planom remonata
Zahtev u pogledu graninih vrednosti emisija sumpor dioksida prema zahtevima regulative RS prilikom gradnje novih blokova je 200 mg/ Nm3.
UVOENJE PRIMARNIH, I SEKUNDARNIH MERA ZA SMANJENJE EMISIJE AZOTOVIH OKSIDA (NO2)
Uee emisija azotnih oksida u vazduh iz termoenergetskih objekata JP EPS u ukupnoj emisiji u RS je znaajno, to zahteva preduzimanje odgovarajuih mera u cilju smanjenje emisije.
Krajem 2011.godine poee izrada Studije u cilju izbora optimalnog tehnikog reenja za smanjenje emisije azotovih oksida u vazduh iz kotlova termoelektrana i termoelektrana toplana JP EPS, saglasno zahtevima regulative RS i EU, kao i drugih nacionalnih i meunarodnih sporazuma i ugovora.
Na osnovu sagledavanja postojeeg stanja u pogledu emisije azotovih oksida i zahteva u odnosu na GVE, kao i do sada preduzetih mera, izvrie se izbor optimalnog tehnikog reenja. Tom prilikom, uzee se u obzir starost blokova i njihov status u pogledu angaovanja u narednom periodu u sistemu JP EPS i doprinos pojedinih blokova (kotlova) u ukupnoj proizvodnji elektrine energije i emisiji azotovih oksida u vazduh.
Zahtev u pogledu graninih vrednosti emisija azotovih oksida prema zahtevima regulative RS prilikom gradnje novih blokova, u zavisnosti od snage i vrste goriva je u opsegu od 100 mg/Nm3 do 400 mg/Nm3
ZAKLJUAK
1. Pored toga to je monitoring kvaliteta vazduha u nadlenosti zakonodavca, Privredna drutva JP EPS-a sprovode programe kontrole kvaliteta vazduha u okolini termoenergetskih objekata, angaovanjem akreditovanih laboratorija.
2. Postojea termoenergetska postrojenja JP EPS nisu u mogunosti da usklade svoje emisije po svim zagaujuim materijama sa graninim vrednostima do 31. decembra 2011. godine, koje su propisane Uredbom o graninim vrednostima emisija zagaujuih materija u vazduh (Sl.Gl. RS, br.71/2010).
3. U svim termoelektranama i termoelektranama toplanama JP EPS redovno se vre pojedinana merenja emisije zagaujuih materija u vazduh, a isto tako u veini termoenergetskih objekata ugraena je oprema za kontinualno merenje emisije SO2, NO2, CO i prakastih materija.
4. Pojava epizodnih zagaenja vazduha prakastim materijama usled eolske erozije pepela sa deponije pepela i ljake, pri suvom i vetrovitom vremenu kao i odstupanja emisija prakastih materija iz stacionarnih izvora, dimnjaka, zahtevala je urgentno preduzimanje odgovarajuih mera zatite.
5. Poevi od 2004. i zavrno sa 2011. godinom u PD TENT i PD TE KO Kostolac uraene su rekonstrukcije elektrofiltara na 9 blokova, to predstavlja 2385,5MW instalisane snage. Planirana je rekonstrukcija EF: B1 u TENT B, A3 u TENT A, u TE Morava, B1 i B2 u TE Kostolac B i u toplani Vreoci.
6. Izgradnja postrojenja ODG u TE Kostolac B (B1 i B2), TENT A ( A3-A6) i TENT B (B1 i B2) sa izlaznom koncentracijom SO2 200 mg/Nm3 se planira u narednom periodu, 2012 do 2017. Izgradnja i putanje u rad postrojenja ODG zahteva velika novana sredstva, pored toga uslovljena je predhodno uraenom renstrukcijom EF i izgradnjom postrojenja za tretman otpadnih voda, pored toga, neophodan je dui zastoj bloka.
7. Usaglaavanje emisije azotnih oksida, primenom primarnih i sekundarnih mera je planirano do 2017.godine .
TE MORAVA - SVILAJNAC UREAJI UGRAENI NA DIMNJAKU
Ureaj za mernje prakastih materija Mera brzine
TE NIKOLA TESLA A A5UREAJI UGRAENI NA DIMNIM KANALIMAZa gasove: SO2, NOx(NO2) i COZa prakaste materije (merna ravan za etaloniranje-badarenje)
HVALA NA PANJI!!!
top related