Transcript
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
1/52
Banja Luka 2009.
STUDENT: Aleksandar Milanović
MENTOR:Doc.Dr Bogdana Vujnović Gligorić
Osnovni alati tehničke analize
cijena hartija od vrijednosti - D i p l o m s k i r a d -
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
2/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
2
S A D R Ž A J :
I
U V O D .................. .................... .................... ................... ........ 4
II POJAM I VRSTE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI ... ... ... ... ... ... ... .. 6
1.
OBVEZNICE........................................................................................................... 8
1.1. Vrste obveznica .............................................................................................. 9
1.1.a) Državne obveznice................................................................................. 11
1.2. Municipalne obveznice ................................................................................. 12
1.2.a)
Opšte obveznice ..................................................................................... 13
1.2.b)
Prihodne obveznice ............................................................................... 13
1.3. Korporacijske obveznice .............................................................................. 13
1.3.a)
Karakteristike korporacijskih obveznica............................................... 14
1.3.b) Vrste korporativnih obveznica............................................................... 16
2.
AKCIJE................................................................................................................ 17
2.1. Vrste akcija ................................................................................................... 18
2.2.
Vrijednost akcija ........................................................................................... 18
III ANALIZA VRIJEDNOSTI HODV..... ..... ..... .... ..... .... ..... .... ..... .. 20
1. FUNDAMENTALNA ANALIZA ............................................................................... 20
2. TEHNIČKA ANALIZA ........................................................................................... 21
3.
TEORIJSKA OSNOVA TA...................................................................................... 21
IV ALATI TEHNIČKE ANALIZE ......... .................... ................... 23
V
GRAFIKONI KAO ALATI TEHNIČKE ANALIZE ..... ..... ..... ... 27
1. CJENOVNA OSA ................................................................................................... 27
2.
OBIM................................................................................................................... 27
3.
LINIJSKI GRAFIKONI........................................................................................... 28
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
3/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
3
4.
BAR GRAFIKONI.................................................................................................. 29
4.1. Bar grafikoni sa obimom tr govine ................................................................ 30
5. „SVIJEĆA“ GRAFIKON ........................................................................................ 31
6.
OSTALI OBLICI GRAFIKONA ............................................................................... 33
6.1.
Ponuda i potražnja ........................................................................................ 33
6.1.a)
Kolebanje trejdera................................................................................. 34
7. METODE TEHNIČKE ANALIZE.................................................................. 35
7.1. Izolovanje trenda .......................................................................................... 36
7.2. Pokretni prosjeci ........................................................................................... 37
7.3. Cjenovne konture.......................................................................................... 39
7.4. Indikatori budućih kretanja cijena ................................................................ 43
7.4.a)
Momentum oscilator.............................................................................. 45
7.4.b)
Indeks relativne snage ........................................................................... 46
7.4.c)
Indikator Bulindžerove granice............................................................. 48
VI Z A K LJ U Č A K ................... .................... .................... ......... 50
VII L I T E R A T U R A................................................................. 51
VIII P O P I S I L U S T R A C I J A ..... .... ..... .... ..... .... ..... .... .... 52
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
4/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
4
I U V O D
Hartije od vrijednosti su pisane isprave čiji zakoniti vlasnik može ostvariti nekosubjektivno građansko pravo označeno na hartiji. Obveznice, kao vrsta hartija od
vrijednosti, predstavljaju finansijski ugovor kojim se utvr đuje specifična ispata glavnice
i kamate na zajam određenog datuma u budućnosti. Dugoročne obveznice sa kojima se
trguje na tržištu kapitala su državne obveznice, municipalne obveznice i korporacijske
obveznice. Državne obveznice nemaju rizik neplaćanja, sa obzirom da vlada uvijek
može da odštampa novac kako bi podmirila dugovanja. Međutim ove obveznice nisu u
potpunosti bez rizika, jer uvijek postoji mogućnost da će kamatne stope na tržištu porasti i prouzrokovati pad vrijednosti obveznica.
Municipalnim obveznicama se nazivaju obveznice koje izdaju lokalne i
pokrajinske vlasti. Sredstva prikupljena ovim obveznicama se koriste za finansiranje
projekata od javnog značaja, poput škola, komunalne infrastrukture, puteva i sl.
Obveznice korporacija su formalne priznanice kojima se priznaje dug i kojim se
korporacija obavezuje da godišnje isplaćuje fiksnu sumu novca sve do trenutka dospjeća
kada isplaćuje inicijalno pozajmljenu sumu, glavnicu. Akcije, kao hartije od vrijednostigarantuju da vlasnik posjeduje udio u vlasništvu preduzeća koje je izdalo akciju.
Veličina udjela je u skladu sa procentom akcija koje se posjeduju. Cijena udjela u
akcionarskom kapitalu je sadašnja vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova, koji
se sastoje od dividendi i konačne prodajne cijene akcije.
Upotrebom odgovarajućih alata tehničke analize moguće je identifikovanje
cjenovnih trendova na tržištu hartija od vrijednosti analizom „ponašanja“ tržišta hartija
od vrijednosti. Na osnovu kretanja cijena u prošlosti, formuliše se stav o budućimtokovima i počiva na pretpostavci da se sve poznate informacije, relevantne za
ponašanje učesnika, mogu iskoristiti u svakom momentu tekućih aktivnosti na tržištu, tj.
da se zaključci o budućem ponašanju učesnika na tržištu mogu izvući iz njihovog
prethodnog ponašanja.
U prvom dijelu rada ćemo ukratko dati pregled pojma i vrsta HodV, a zatim se
pobliže osvrnuti na svaku od grupa, na obveznice i akcije. Nakon toga, u drugom dijelu
se bavimo analizom vrijednosti HodV i dajemo kratko objašnjenje fundamentalne i
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
5/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
5
tehničke analize HodV. Nakon što se upoznamo sa pojmom tehničke analize možemo
dati i njenu teorijsku osnovu i navest i osnovne principe po kojima djeluje.
Nastavak rada se bavi alatima TA koje se koriste pri praćenju cijena, a u tu
grupu spadaju vrlo raznorodni, uglavnom statistički metodi, među kojima sunajpopularniji: utvr đivanje i praćenje trenda, upotreba pokretnih prosjeka,
prepoznavanje cjenovnih kontura, izračunavanje indikatora i oscilatora i analiza ciklusa
(indikatora strukture).
Prednost ovih alata je u relativno jednostavnoj upotrebi, sa ciljem da za što kraće
vreme daju što jasniju sliku o kretanju cena, uz izbegavanjeupotrebe komplikovanih i
kompleksnih metoda zasnovanih na matematici. Razlog za navedeno je jednostavan i
ogleda se u dinamici finansijskih tržišta, gdje se promene dešavaju u kratkimvremenskim rokovima, tako da je brzina donošenja odluka od suštinskog značaja.
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
6/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
6
II
POJAM I VRSTE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI
Finansijska aktiva podrazumjeva svaki imovinski oblik koji ima vrijednost koja
se može razmenjivati i kao takva je predmet trgovine na finansijskom trž ištu i obuhvata:
hartije od vrijednosti
žiralni novac,
devizna sredstva
zlato, plemenite metale i sl.
Hartije od vrijednosti (HodV) predstavljaju najznačajniji finansijski instrument.
Prava koja prostiču iz njih povezana su sa mogućnostima naplate različitih finansijskih
sredstava u budućnosti. Hartije od vrijednosti su pisane isprave čiji zakoniti imalac
može ostvariti neko subjektivno građansko pravo označeno na hartiji. Zakoniti imalac
hartije je lice koje je kao imalac prava označeno na samoj hartiji, odnosno na koje je
hartija prenijeta, dok je obavezno lice izdavalac hartije.1
Kod HodV postoje dva prava:2
pravo na hartiji - pravo svojine ili p ravo zaloge koje za svoj ob jekt ima
hartiju kao tjelesnu pokretnu stvar i
pravo iz hartije - po svojoj p ravnoj prirodi to je stvarno, obligaciono ili
člansko pravo.
HodV mogu se podijeliti kao što je prikazano slikom:3
1 Grupa autora (2002): Ekonomija od A do Z, BOŠ i Dosije, Beograd
2Č
enić Jotanovi
ć, G. (2006): Me
đunarodni ekonomski odnosi, Ekonomski fakultet, Banja Luka3 http://www.emagazin.co.yu, pristup ostvaren 1/9/09
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
7/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
7
Slika 1. Vrste HodV
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
8/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
8
Dakle, kao što vidimo, HoV se u principu dijele na tri kategorije kao što je
prikazano slikom:
Slika 2. Osnovne HodV
1. Obveznice
Obveznice, kao vrsta hartija od vrijednosti, predstavljaju finansijski ugovor
kojim se utvr đuje specifična ispata glavnice i kamate na zajam određenog datuma u
budućnosti. Ukoliko izdavatelj nije u stanju da ispuni uslove iz obveznice, vlasnik
obveznice stiče pravo na imovinu njenog izdavaoca.
Obveznice možemo definisati kao HodV koje svome vlasniku garantuju isplatu
kamate i glavnice po unaprijed utvr đenom redosljedu. Na primjer, za dugoročne
obveznice isplata kamate se vrši najčešće dva puta godišnje, na osnovu prezentacije
kupona, tj. fiksne sume koju se onaj koji pozajmljuje obavezuje da je plati vlasniku
obveznice svake godine, dok se isplata glavnice vrši na dan dospjeća obveznica.4
Dakle, obveznice obavezuju svo g izdavatelja da p lati određeni iznos na određeni
datum, uglavnom sa periodičnom isplatom kamata. Obveznica ima svoju nominalnu
vrednost koju izdavatelj mora da isplati po njenom dospjeću na naplatu. Obveznice koje
imaju kuponsku stopu koja predstavlja kamatnu stopu koju izdavatelj mora da plati.
Stopa je uglavnom fiksirana za vreme trajanja obveznice i nije podložna fluktuiranju u
4 Jakšić, M. (2007): PC esej, BOŠ i Dosije, Beograd
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
9/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
9
skladnu sa kamatnim stopama na tržištu. Ukoliko izdavatelj nije u stanju da ispuni
uslove iz obveznice, vlasnik obveznice stiče pravo na imovinu njenog izdavaoca.
Prednosti i mane finansiranja putem emisije obveznica prikazane su slikom:5
Slika 3. Prednosti i mane obveznica
1.1. Vrste obveznica
Neiskupljiva obveznica je ona koja ima neke karakteristike dugoročne
obveznice, ali i izvjesne karakteristike akcije. Vlasniku obezbjeđ
uje fiksnu kamatu, alion ne učestvuje u upravljanju preduzećem koje je tu obveznicu emitovalo. Po tome je
slična običnoj dugoročnoj obveznici. Obaveza preduzeća da isplaćuje fiksne kamate nije
vezana za finansijski rezultat i fiksna kamata na neiskupljive obveznice plaća se o roku
dospjeća, kao i svaka druga obaveza. Ova obveznica nema fiksirani rok dospjeća, što
5 Simić, N. (2005): Monetarne i javne finansije, Megatrend, Beograd
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
10/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
10
znači da je ona t rajni izvor finansiranja i izdavalac je ne može otkupiti tj. povući, ako to
vlasnik prihvata, po čemu je slična akciji.6
Otkupljive obveznice su one obveznice s fiksnom kamatom koje njihovi imaoci
mogu da naplate u određenom trenutku, prije dospjeća, a po nominalnoj cijeni. Njihovivlasnici će to učiniti kada na tržištu poraste kamatna stopa u odnosu na kamatnu stopu
koju te obveznice nose. Ova vrsta obveznica uvedena je osamdesetih godina. Obveznice
možemo podijeliti i na način prikazan slikom:
Slika 4. Podjela obveznica
Dugoročne obveznice sa kojima se trguje na tržištu kapitala su državne
obveznice, municipalne obveznice i korporacijske obveznice. 7
6 Grupa autora (2002): Ekonomija od A do Z, BOŠ i Dosije, Beograd7 Barać, S., Ivaniš, M., Jeremić, Lj. (2007): Upravljanje finansijama, Sinergija, Bijeljina
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
11/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
11
Slika 5. Vrste dugoroč nih obveznica
1.1.a)
Državne obveznice
Država izdaje zapise i obveznice najčešće da bi finansirala svoj dug. Razlikaizmeđu zapisa i obveznice je u tome da zapisi imaju rok dospjeća od 1 do 10 godina,
dok obveznice imaju rok dospjeća od 10 do 20 godina. Cijene zapisa i obveznica
kotiraju se kao procenat od 100 dolara nominalne vrijednosti.
Ove HodV nemaju rizik neplaćanja, sa obzirom da vlada uvijek može da
odštampa novac kako bi podmirila dugovanja. Međutim ove obveznice nisu u
potpunosti bez rizika, jer uvijek postoji mogućnost da će kamatne stope na tržištu
porasti i prouzrokovati pad vrijednosti obveznica.
Državne obveznice imaju vrlo male kamatne stope jer nemaju rizik neplaćanja,
tako da ulagači ponekad na ovim obveznicama zarađuju manje od trenutne stope
inflacije. Međutim, dugoročni ulagači očekuju da se izuzetno visoke ili niske stope
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
12/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
12
inflacije vrate na normalne vrijednosti, tako da se dugoročne stope ne mijenjaju toliko
kao kratkoročne stope.8
Postoje takozvane inflacijski indeksirane državne obveznice koje indeksirane
inflacijom imaju kamatnu stopu koja se ne mijenja tokom života obveznice. Međutimiznos glavnice, koji se koristi za proračun plaćanja kamate, mijenja se zavisno o indeksu
potrošačkih cijena. Po dospjeću, obveznice se otkupljuju po cijeni višoj od njihove
glavnice prilagođene inflaciji ili od paritetnog iznosa izvornog izdanja. Prednost ovih
indeksiranih obveznica je ta što investitorima pruža priliku kupovanja obveznice čija
vrijednost neće biti umanjena sa inflacijom. Ove obveznice su pogodne za penzionere
koji žele da svoju imovinu ulažu u niskorizične portfelje HodV.
Obveznice državne blagajne u SAD (obveznice trezora – engl. Treasury bills) predstavljaju dugoročne obveznice državne blagajne u SAD, s fiksnim prinosom i
rokovima dospjeća od 10 do najčešće 30 godina. Služe kao instrument dugoročnog
kreditiranja države. Imaju ugovornu kamatnu stopu i polugodišnje plaćanje kamatnih
obaveza. Emituju se u apoenima od 1.000 do 1,000.000 dolara. Glase na donosioca ili
na ime. Imaju klauzulu o otkupljivosti, koja označava pravo državne blagajne da u
određenom momentu zatraži njihov otkup po vrijednosti koja je nominalno naznačena.
U p ogledu uslova i kupaca, mogu se uporediti s blagajničkim notama.
9
1.2.
Municipalne obveznice
Municipalnim obveznicama se nazivaju obveznice koje izdaju lokalne i
pokrajinske vlasti. Sredstva prikupljena ovim obveznicama se koriste za finansiranje
projekata od javnog značaja, poput škola, komunalne infrastrukture, puteva i sl. Oveobveznice su izuzete od oporezivanja na dohodak, što im je i najveća prednost.
Municipalne obveznice nisu izuzete od rizika neplaćanja. Nekada projekti ne moraju da
se ostvare, pa investitori tada trpe gubitke. Za razliku od savezne vlade, lokalne vlasti ne
8 Raković, M. (2007): Finansije i finansijsko pravo, Pravni fakultet, Banja Luka9 Jakšić, M. (2007): PC esej, BOŠ i Dosije, Beograd
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
13/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
13
mogu da štampaju novac. Postoje dvije vrste municipalnih obveznica: opšte i prihodne
obveznice.10
1.2.a)
Opšte obveznice
Opšte obveznice nemaju osiguranje niti je neki određeni izvor prihoda
namjenjen za njihovu otplatu. Umjesto toga, za investitore je presudno povjerenje u
bonitet njihovog izdavaoca. Izdavaoc tj lokalne vlasti obećavaju da će iskoristiti svaki
mogući izvor u svrhu isp late obaveza po izdatim obveznicama.
1.2.b)
Prihodne obveznice
Prihodne obveznice, suprotno od opštih podupire novčani tok određenog
projekta za čiju svrhu finansiranju su i emitovane. Recimo, ukoliko su izdate da bi se
finansirala izgradnja mosta, sredstva od naplaćivanja mostarine se nude kao garancija
otplate. Prihodne obveznice se izdaju mnogo češće od opštih obveznica.
1.3.
Korporacijske obveznice
Obveznice korporacija su formalne priznanice kojima se priznaje dug i kojim se
korporacija obavezuje da godišnje isplaćuje fiksnu sumu novca sve do trenutka dospjeća
kada isplaćuje inicijalno pozajmljenu sumu, glavnicu.
Velike korporacije izdaju obveznice u svrhu finansiranja dugoročnog rasta.
Već
ina korporacijskih obveznica ima nominalnu vrijednost od 1.000 dolara i plaća
polugodišnju kamatu. Većina njih je takođe opoziva, što znači da izdavatelj može da
otkupi obveznice nakon određenog datuma.11
Stepen rizika ovih obveznica dosta da varira od izdanja do izdanja, sa obzirom
da se rizik neplaćanja proc jenjuje u skladu sa zdravljem preduzeća. Tako se i kamatna
10 Simić, N. (2005): Monetarne i javne finansije, Megatrend, Beograd11 Barać, S., Ivaniš, M., Jeremić, Lj. (2007): Upravljanje finansijama, Sinergija, Bijeljina
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
14/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
14
stopa na korporacijske obveznice mijenja u skladu sa trenutnim stepenom rizika
vezanim za zdravlje kompanije. Obveznice sa višim rejtingom imaju niže kamatne
stope, od većine rizičnih obveznica obilježenih kao BBB. Kamatna stopa na obveznicu
u principu zavisi od svojstava i karakteristika obveznice.
1.3.a) Karakteristike korporacijskih obveznica
Nekada su se obveznice na donositelja prodavane sa priloženim kuponom
vlasnika obveznice. Tako su se plaćanja vršila onome koji je fizički posjedovao kupon.
Međutim poreskoj upravi nije odgovarao ovaj način plaćanja jer nije mogla da prati
dohodak od kamata. Obveznice na donosioca su tako zamenjene u obveznice na ime
koje nemaju kupone. Umesto njih, vlasnik se morao registrovati u određenoj kompaniji
da bi dobio isplatu kamata. Međutim kamata koja se isplaćuje na konto obveznica se i
dalje naziva kuponskom kamatnom stopom.12
Ograničavajuća odredba: Finansijski menadžeri korporacija se zapošljavaju i
otpuštaju po odluci upravnog i nadzornog odbora kompanije. Ovi odbori predstavljaju
sve akcionare preduzeća. Ovakav način zapošljavanja menadžera polazi od toga da će
oni tako biti više motivisani da zaštite interese akcionara od interesa držatelja
obveznica. Isto tako menadžeri možda neće iskoristiti sredstva prikupljena emisijom
obveznica onako kako bi to vlasnici obveznica najviše željeli. Budući da se vlasnici
obveznica ne mogu okrenuti menadžerima da ih zaštite kada se preduzeće u koje su
investirali nađe u finansijskim problemima, postavljena su pravila i ograničenja za
menadžere koja štite njihova prava. Ova pravila i ograničenja se nazivaju
ograničavajućim odredbama.
Ove odredbe uglavnom ograničavaju iznos dividende koje preduzeće može
isplaćivati, i sposobnost preduzeća da izdaje novi dug. Isto tako, druge finansijske
aktivnosti poput uključenost preduzeća u spajanje preduzeća se takođe može ograničiti.
Ograničavajuće odredbe se uključuju u obveznički ugovor. Što su ograničavajuće
odredbe obveznice veće kamatna stopa će biti niža, jer će smanjiti rizik obveznice.
12 Grupa autora (2006): Finansijski menadžment, Megatrend, Beograd
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
15/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
15
Odredba o opozivu: Većina obvezničkih ugovora sadrži i odredbe o opozivu,
kojom se izdavatelju daje za pravo da otkupi obveznicu nakon određenog vremenskog
perioda. Cijena isplaćena vlasniku obveznice je uglavnom nominalna cijena obveznice
ili nešto malo iznad nje. Padnu li kamatne stope cijena obveznice će porasti. Ako
kamatne stope dovoljno padnu, cijena će skočiti iznad cijene opoziva, a preduzeće će
opozvati obveznicu. Ulagači uglavnom ne vole odredbe o opozivu.13
Drugi razlog uvođenja odredbe o opozivu je da se izdavatelju omogu ći otkup
obveznica prema uslovima amortizacionog fonda ( sinking fond ). Amortizacijski fond
predstavlja zahtjev u obvezničkom ugovoru da preduzeće u cijelosti otplati dio izdanja
obveznica svake godine. Ovo pravilo je atraktivno za vlasnike obveznica jer smanjuje
vjerovatnost neispunjenja obaveza po dospjeću.
Treći razlog za izdavanje obveznica uz opoziv je taj da će preduzeće doći u
situaciju kada će morati da otkupi obveznice uslijed ograničavajućih odredbi koje mu ne
dozvoljavaju da pribjegne nekim aktivnostima za koje smatra da su u najboljem interesu
akcionara. Drugim riječima ukoliko preduzeće želi da emituje novi dug, a to ne može da
učini usljed ograničavajuće odredbe, na nova zaduživanja prije isplate obaveza po
prethodnoj emisiji obveznica, preduzeće će otkup iti prethodne obveznice da bi moglo da
pribjegne novom zaduživanju. Konačno, preduze
će mora pribje
ći opozivu obveznica
ukoliko želi da promeni svoju strukturu kapitala.
Budući da vlasnici obveznica generalno ne vole odredbe o opozivu, obveznice sa
ovim odredbama kao dodatnu stimulaciju za ulagače nose i veće kamatne stope. Sa
druge strane uprkos većim troškovima koje uzrokuju odredbe o opozivu kompanije i
dalje izdaju ovakve obveznice jer im pružaju veću fleksibilnost.
Konverzija: Neke obveznice se mogu pretvoriti u akcije. Ovo omogućava
vlasnicima obveznica posjedovanje udjela u dobroj budućnosti kompanije ukoliko
vrijednost njenih akcija poraste. Na većini takozvanih konvertibilnih obveznica stoji da
se obveznica može promjeniti u određeni broj običnih akcija prema nahođenju njenog
vlasnika. Kurs konverzije je takav da cijena akcije mora znatno porasti prije nego što se
13 Jakšić, M. (2007): PC esej, BOŠ i Dosije, Beograd
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
16/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
16
dogodi konverzija. Izdavanje konvertibilnih obveznica je jedan od načina kojim
preduzeća žele da izbjegnu slanje negativnih signala na tržište.14
Drugim riječima, ukoliko menadžeri preduzeća čvrsto vjeruju u svoju buduću
uspješnost poslovanja onda preduzeće može sebi priuštiti da izda konvertibilneobveznice. Ako su menadžeri u pravu i cijena akcija zaista poraste, onda će vlasnici
obveznica iste prebaciti u akcije po relativnoj visokoj cijeni koju menadžeri smatraju
pravednom. Ukoliko cijene akcija ne porastu, neće se p ribjeći konvertovanju. Zapaženo
je da vlasnici obveznica preferiraju svojstvo konverzije15.
1.3.b) Vrste korporativnih obveznica
Na tržištu je dostupno mnogo vrsta korporativnih obveznica. Uglavnom se
razlikuju po opcijama kolaterala koji osigurava obveznicu i po redu po kom se
obveznica isplaćuje u slučaju stečaja preduzeća.
Osigurane obveznice su one sa pridruženim kolateralom. Hipotekarne obveznice
se koriste za finansiranje određenih projekata. U slučaju neispunjenja obaveza po
osnovu izdate obveznice vlasnici obveznica stiču pravo da pribjegnu likvidaciji imovine
kako bi objezbedili isplatu. Ove obveznice su manje rizične od uporedivih neosiguranihobveznica, i kao rezultat toga imaju manju kamatnu stopu. Certifikat uz zalog opreme
poput mašina ili aviona, su osigurane materijalnom imovinom.16
Neosigurane obveznice od neosiguranih obveznica postoje zadužnice
(debentures) koje predstavljaju dugoročne neosigurane obveznice kojima je garant opšti
bonitet preduzeća. One ne posjeduju pridruženi kolateral kao garanciju za otplatu
dugovanja. U slučaju neispunjenja obaveza vlasnici obveznica moraju sudski potraživati
sredstva. Pridružen ugovor zadužnica uglavnom nabraja uslove obveznice i odgovornostmenadžmenta. Ovaj ugovor se naziva Ugovor o zadužnici. Zadužnice imaju niži
prioritet isplate od osiguranih obveznica ako preduzeće dođe u situaciju da ne ispunjava
obaveze.
14 Grupa autora (2006): Finansijski menadžment, Megatrend, Beograd
15 Simić, N. (2005): Monetarne i javne finansije, Megatrend, Beograd16 Barać, S., Ivaniš, M., Jeremić, Lj. (2007): Upravljanje finansijama, Sinergija, Bijeljina
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
17/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
17
Obveznice sa promenljivom kamatnom stopom predstavljaju finansijsku
inovaciju koju je pokrenula povećana promjenljivost kamatnih stopa tokom 1980-ih i
1990-ih godina. Kamatna stopa na obveznice je povezana sa drugim kamatnim stopama
na finansijskom tržištu, kao što je stopa na rizične zapise i prilagođava se periodično.
Spekulativne obveznice su obveznice korporacija sa niskim rejtingom i visokim
stepenom rizika. Obveznice spekulativnog rejtinga se često nazivaju i Junk bonds, ili u
slengu „smeće“. Tokom 1980-ih mnoge kompanije su iskoristile emitovanje
spekulativnih obveznica za prikupljanje kapitala u svrhu preuzimanja drugih kompanija.
Kada preduzeće poveća nivo svoje zaduženosti u svrhu kupovine akcija drugog
preduzeća, povećanje finansijske poluge čini obveznice visoko rizičnim. Iz tog razloga
su kompanije često prodavale dijelove preuzetih preduzeća kako bi namirile dugovestvorene izdavanjem spekulativnih obveznica.
2. Akcije
Posjedovanje akcije znači da njen vlasnik posjeduje udio u vlasništvu preduzeća
koje je izdalo akciju. Veličina udjela je u skladu sa procentom akcija koje se posjeduju.
Investitori mogu zaraditi povrat od akcija na dva načina. Ili cijena akcije poraste tokom
vremena ili preduzeće vlasnicima akcija isplaćuje dividende. Često se desi da ulagači
ostvare prihod iz oba izvora. Pošto dioničari imaju niži prioritet od vlasnika obveznica u
situacijama kada je preduzeće u neprilikama, ove hartije od vrijednosti nose i veći rizik.
Isto tako povrati su manje sigurni sa obzirom da se dividende mogu lako promjeniti, a
niko ne može da garantuje ni cijenu akcija. Međutim uprkos rizicima, na akcijama se
može sjajno zaraditi. Još jedna razlika između akcija i obveznica je ta da akcije nemajurok dospjeća.17
Vlasništvo akcija daje akcionarima prava rezidualnih povjerioca. Akcionari stiču
prava nad svim sredstvima i zaradom preostalom nakon izmirenja ostalih povjerioca.
Ukoliko se desi da ništa ne preostane, ništa neće ni dobiti. Većina akcionara stiče pravo
17 Jakšić, M. (2007): PC esej, BOŠ i Dosije, Beograd
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
18/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
18
da izglasava direktore, upravni i nadzorni odbor preduzeća, i da utiče na poslovnu
politiku preduzeća.
2.1.
Vrste akcija
Postoje dvije vrste akcija, obične i preferencijalne. Udio običnih akcija u
preduzeću predstavlja vlasnički udio u tom preduzeću. Obični akcionari glasaju, primaju
dividende i nadaju se da će cijena njihovih akcija porasti. Postoje različiti razredi
običnih akcija poput akcija tipa A, tipa B i td, međutim ovi tipovi nisu standardizovani
na nivou preduzeća. Razlike me
đu tipovima uglavnom uklju
čuju razlike u distribuciji
dividendi ili glasačka prava. Bitno je da onaj koji želi da investira u akcije tačno zna
koja prava idu uz određene akcije.
Preferencijalne akcije su oblik osnovnog kapitala u pravnom i poreskom smislu,
ali one se razlikuju od običnih akcija u nekoliko bitnih obilježja. Prvo, preferencijalni
akcionari primaju fiksnu dividendu koja se nikad ne mijenja, što veoma liči na
obveznicu. Drugo, zbog fiksne dividende, cijena povlašćenih akcija je relativno stabilna.
Treće, povlašćeni akcionari uglavnom ne glasaju, osim u slučaju kada preduzeće nijeisplatilo obećanu dividendu. Četvrto, povlašćeni akcionari imaju preče pravo na
sredstva preduzeća od običnih akcionara, ali je ovo pravo u redosljedu prioriteta
namirivanja obaveza preduzeća i dalje iza prava drugih povjerioca, poput vlasnika
obveznica.
Manje od 25% novih emisija akcija sačinjava preferencijalne akcije, a samo oko
5% od ukupnog kapitala se sakupi kroz povlašćene akcije. Razlog ovome je taj što se
preferencijalne dividende ne odbijaju preduzeću od poreza, dok je to slučaj sakamatama na obveznice.
2.2. Vrijednost akcija
Cijena udjela u akcionarskom kapitalu je sadašnja vrijednost očekivanih budućih
novčanih tokova, koji se sastoje od dividendi i konačne prodajne cijene akcije.
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
19/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
19
Investitori su voljni da plate cijenu akcije koja odražava zbir svih budućih novčanih
tokova koje će akcija generisati, nakon prilagođavanja za vremensku vrijednost novca.
Međutim problem je predvidjeti buduće novčane tokove preduzeća, jer ako je preduzeće
uspješno, preostali novčani tokovi mogu podmiriti visoke dividende, a visoka cijena
akcija će biti opravdana. Međutim ako preduzeće u budućnosti ne bude uspješno
poslovalo, može se desiti i da ne generiše tokove novca koji bi mogli podmiriti
dividende.
Na tržištu cijenu određuje kupac koji je spreman da plati najveću cijenu. Ta
cijena nije obavezno i najviša cijena po kojoj bi se imovina mogla prodati, ali je viša od
neke koju bi neki drugi kupac hteo da plati. Drugo, tržišnu cijenu određuje kupac koji
može najbolje da iskoristi tu imovinu. Primjer za ovu tvrdnju su visoke premije iznad
trenutnih tržišnih cijena koju su pojedine kompanije spremne da plate za kupovinu
drugih kompanija.18
Kompanije koje kupuju druge kompanije su uvjerene da su sposobne da bolje
iskoriste resurse kupljene kompanije, što opravdava premijsku cijenu. Takođe,
informacije igraju ogromnu ulogu u određivanju cijene. Superiorna informacija o
imovini može povećati njezinu vrijednost tako što smanjuje rizik. Ako razmišljamo o
kupovini akcija postoje mnoge nepoznanice o buduć
em toku novca. Kupac koji imanajbolju informaciju o tim novčanim tokovima će biti u prilici da ih d iskontuje po nižoj
kamatnoj stopi od kupca koji je nesiguran.
18 Kovačević, Lj. (2006): Bankarstvo, Ekonomski fakultet, Subot ica
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
20/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
20
III
ANALIZA VRIJEDNOSTI HodV
Analiza pri investiranju znači potragu za svim relevantnim informacijama koje
su vezane za potencijalnu investiciju i određivanje koje su od njih odlučujuće za
odgovor na pitanje da li investirati u HodV ili ne. U ovom smislu postoje dvije vrste
analize, a to su fundamentalna i tehnička. U njihovim začecima za ove se metode
mislilo kako pretkazuju buduće kretanje cijena HodV. Naravno, tehničari su bili
uvjereni kako njihova metoda to omogućuje i kako se dionice ponašaju po pravilima
tehničke analize, dok su fundamentalni analitičari uvjereni kako je kretanje cijene
determinirano sadašnjim i budućim zaradama preduzeća.19
Tehnički analitičari tok trgovanja i kretanje cijena obično prikazuju grafički, te u
grafikonu pokušavaju pronaći određene pravilnosti kretanja cijene, kako bi uz pomoć
toga prepoznali i buduće kretanje i time si olakšali odluku o izboru ulaganja. S druge
strane fundamentalni analitičari proučavaju zarade koje ostvaruje preduzeće.
Pokušavaju prognozirati buduće kretanje zarada, te iz toga izabrati najprofitabilnija
preduzeća i preporučiti kupnje tih akcija jer v jeruju kako će one najviše porasti.20
Vrlo korisno je upotrebljavati obje metode, ali ne slijepo i doslovno već samokao alate koji služe za olakšavanje donošenja kvalitetne odluke na bazi informacija koje
ćemo uklopiti u cjelokupnu situaciju na tržištu tom momentu.
1. Fundamentalna analiza
Fundamentalna analiza se bavi pitanjem da li u neku kompaniju treba uložiti ili
ne, kroz informacije dobijene prvenstveno iz bilansa preduzeća, ali i kroz sve što je
vezano za kompaniju, a može uticati na njeno poslovanje. To može biti rukovodeći tim
firme, paleta proizvoda, konkurencija i slično. Kroz bilanse uspjeha i stanja možemo
19 Radovanović, A., Fundamentalna i tehni
čka analiza akcija, BDD, Beograd 2008., str. 4-520 Dobrojević, G. (2008): Analiza vrijednosnih papira, Global Invest, Zagreb
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
21/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
21
doći do značajnih podataka. Stavke u bilansima se stavljaju u odnos, pa se na taj način
dobija veliki broj racio brojeva koji mogu poslužiti za detaljnu analizu.21
2.
Tehnička analiza
Tehnička analiza ima drugačiji pristup pri skupljanju informacija vezanih za
investiranje. TA posmatra cijene određene HodV u određenom vremenskom periodu
(vremenske serije) i na osnovu takvih grafikona izvlači određene zaključke.
Jedno od prvih vjerovanja vezano za ovu vrstu analize je da se cijene HodV kreću u
trendovima.22
U skladu sa ovim mišljenjem, na primjer, ako uložite u određenu akcijukada je u pozitivnom trendu, ostvarićete profit pošto će cijena akcije nastaviti da raste.
Naravno, pozitivni i negativni t rendovi se smjenjuju, pa zato postoji i određeni rizik da
se pogrešno procjeni trend ili da se trend promjeni.
Ovo je samo jedno od mogućih tumačenja grafikona, a postoje stotine načina
ispitivanja kretanja cijena kroz grafikone, a neki od njih su moving average (pokretni
prosjek cijena), support and resistance (donji i gornji nivo varijacije cijena u
određenom periodu), razne vrste paterna, volume (obim trgovine) kao i različite vrstegrafikona kao što je tip Candlesticks ("Japanske svijeće").23
2.1.
Teorijska osnova TA
Prvo izdanje statističkih podataka o berzanskom tržištu Čarlsa Daua (Charles H.
Dow) je publikovano 3. jula 1884. godine. Nakon njegove smrti, 1902. godine, S.A.
Nelson objavio je kn jigu „Osnove berzanskih špekulacija“, a u reprintu izdanja koji se
pojavio 1978. prvi put je upotrebljen izraz Dauova teorija ( Dow Theory) i od tada je taj
termin ušao u upotrebu. Dau nije smatrao svoju teoriju oruđem za predviđanje kretanja
21 Radovanović, A., Fundamentalna i tehnička analiza akcija, BDD, Beograd 2008., str. 16-18
22 Dugalić, V. (2001): Cene akcija: fundamentalna i tehni
čka analiza, Stubovi kulture, Beograd23 Dobrojević, G. (2008): Analiza vrijednosnih papira, Global Invest, Zagreb
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
22/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
22
tržišta ili vodičem za investitore, već nekom vrstom barometra opštih tržišnih
trendova.24
Čak i davno prije nego što je Dau iznio svoje pretpostavke, bankari i ostali
učesnici na finansijskom tržištu došli su do zaključka su da se cijene akcija velikih istabilnih kompanija na tržištu kreću u istom pravcu, tj. da rastu i padaju istovremeno.
Na osnovu tih p retpostavki je for mirao berzanski indeks koji je u osnovi bio prosjek.
Prvi Dauov indeks bio je u najvećem broju sastavljen od akcija željezničkih kompanija,
jer je ta oblast bila dominantna u tom periodu. Dobio ime Dau-Džons Industrijski
indeks ( Dow- Jones Industrial Average - DJIA) i obuhvatao je 11 akcija.25
24 Ekonomski anali br 170, jul - septembar 2006., Beograd, str. 146-15025 Dugalić, V. (2001): Cene akcija: fundamentalna i tehnička analiza, Stubovi kulture, Beograd
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
23/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
23
IV
ALATI TEHNIČKE ANALIZE
Grafikoni predstavljaju osnovni alat kojim se služi tehnička analiza. Kretanje
cijena određene HodV se u vidu vremenske serije na grafikonu može prikazati na
različite načine ali uvijek pružajući informacije o ostvarenoj cijeni na otvaranju i
zatvaranju, kao i informacije o najvišoj i najnižoj postignutoj cijeni u datom
vremenskom periodu.26 Grafikoni mogu prikazivati kretanja cijena u različitim
vremenskim periodima.
Osnovni alat TA je dijagram kretanja cijena. Tržišna cijena neke HodV određena
je tačkom ukrštanja tražnje za tom hartijom i ponude tih hartija na tržištu. Svako
smanjenje tražnje za nekom HodV dovodi do pada njene cijene na tržištu, odnosno
svako povećanje tražnje za nekom hartijom dovodi do rasta njene cijene na tržištu (uz
pretpostavku da ponuda ostane ista).27
Obrnuto, svako smanjenje ponude za nekom HodV dovodi do rasta njene cijene
na tržištu, odnosno svako povećanje ponude za nekom hartijom dovodi do pada njene
cijene na tržištu (uz pretpostavku da tražnja ostane ista). Metodi koji se primjenjuju u
tehničkoj analizi omogućavaju analitičarima da objektivno sagledaju kretanja cijenaHodV na tržištu u vremenskom periodu koji je prethodio trenutnoj (aktuelnoj) cijeni tih
hartija.
Te analize analitičari koristite za izradu prognoza o mogućim budućim
kretanjima cijena HodV na tržištu i mogućem budućem „ponašanju“ tržišta uopšte.
Prognoze se baziraju na analizi vremenskih perioda koji su prethodili trenutnoj
aktuelnoj (ceni) različitih dužina trajanja.
Praćenjem kretanja prosjeka, Dau je izveo određene zaključke, a upravo oni
predstavljaju osnovne principe njegove teorije. Prosjeci odražavaju globalno mišljenje i
procjene. Svaki individualni (ili institucionalni) investitor se prilikom donošenja odluke
o trgovini akcijama oslanja na procjenu. Od dobre ili loše procjene zavisi ishod trgovine
26 Žižić, M., Lovrić, M., Pavličić, D. (2003): Metodi statističke analize, Ekonomski fakultet,
Beograd27 http://www.analize.ba
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
24/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
24
u dužem ili kraćem roku. Razvijeno tržište, u odnosima ponude i tražnje sučeljava
hiljade takvih investitora, a time obuhvata i njihove procjene. Dau je smatrao da
prosjeci sadrže u sebi zbir svih tih procjena i mišljenja investitora i da se praćenjem
prosjeka može steći uvid u globalni stav učesnika.
Unaprijed se mogu izuzeti samo situacije koje se klasifikuju pod viša sila ( Act of
God ), kao što su zemljotresi, požari, ratovi, ali samo do trenutka dok se oni ne dogode.
Ubrzo, i oni bivaju uključeni i ukalkulisani kao elementi p rocjene.
Cijene HodV se kreću u skladu sa tri osnovna trenda, kao što je prikazano
slikom:28
Slika 6. Vrste trendova
Kretanje primarnog trenda definiše stanje tržišta kao rastuće (bull market ) ili
opadajuće (bear market ). Rastuća tržišta su ona gdje u jednom dužem periodu vremena
28 na sonovu: Šoškić, D. B. (2006): Hartije od vrednosti (upravljanje portfoliom i investicionifondovi, Centar za izdavačku delatnost, Beograd
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
25/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
25
(par mjeseci ili ponekad čak i par godina) dolazi do rasta cijena većine finansijskih
instrumenata. 29
Mnogi trgovci i investitori pokušali su da pronađu pouzdan metod za
predviđanje promjene primarnog trenda, ali stvarnost ih demantuje dokazujući da nikone može znati pravi trenutak promjene. Primarni trend se ne kreće pravolinijski, dok su
sekundarni trendovi korektivna kretanja. Primjer primarnog i sekundarnog trenda
prikazan je na grafikonu (na apscisi je prikazano vrijeme, a na ordinati cijene na
zatvaranju):
Grafikon 1. Trendovi kretanja cijena akcija
Primarni trendovi imaju tri faze koje ćemo prikazati slikom: 30
29 http://www.fxserbia.net/grafikoni.asp, pristup ostvaren 4/9/0930 http://www.fxserbia.net/grafikoni.asp, pristup ostvaren 4/9/09
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
26/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
26
Slika 7. Faze primarnih trendova
Nabrojane faze i karakteristike ovih faza su okvirne, jer ne postoje dva rastuća ili
opadajuća tržišta koja se ponašaju identično. Osim tri osnovna zaključka, Dau je naveo
još nekoliko dodatnih, među kojima su najvažniji: dva indeksa se moraju potvr đivati, tj.na tržištu se ne može pojaviti nijedan značajan signal koji bi uticao samo na jedan
indeks, a da istovremeno ne izvrši uticaj na drugi; iobim prometa kreće se paralelno sa
trendom cijena.
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
27/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
27
V
GRAFIKONI KAO ALATI TEHNIČKE ANALIZE
1.
Cjenovna osa
Prilikom posmatranja grafikona kretanja cijena HodVvažno je da se provjeri
skala cjenovne ose (ordinate) na grafikonu. Na grafikonima cjenovna skala HodV u
praksi rijetko počinje od nule, već obuhvata raspon vrijednosti cijena u kome će se
najvjerovatnije kretati buduća cijena. Kod posmatranja kretanja cijena upoređuje se
vrijednost trenutne cijene sa vrijednošću cijene koju je ta hartija imala u momentu
ulaganja (tzv. početnom cenom). Proporcionalna promjena cijena HodV može se
prikazati jasnije korišćenjem logaritamske cjenovne skale, međutim ona može da
navede na pogrešan zaključak i generalno se ne koristi u TA.31
2. Obim
Uz cijene je i broj komada hartija kojima se trgovalo (obim, volume) u
posmatranom dijelu vremenskog perioda važan pokazatelj analitičarima o kretanjima na
tržištu hartija od vrijednosti. Obim se uobičajeno prikazuje ispod grafikona kretanja
cijena u obliku stubaca, pri čemu visina svakog stupca prikazuje dostignuti obim
trgovanja u posmatranom dijelu vremenskog perioda.
Osim kretanja cijena i obima trgovanja, u praksi se koriste i drugi načini
mjerenja aktivnosti i „ponašanja“ tržišta, kao što su npr. nezadovoljena tražnja i
nezadovoljena ponuda koji se uobičajeno prikazuju na grafikonima paralelno sa
obimom trgovanja.
31 Erić, D. (2003): Finansijska tržišta i instrumenti, Čigoja štampa, Beograd
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
28/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
28
3.
Linijski grafikoni
Linijski grafikoni su najjednostavniji tip i, kao što se vidi na primjeru, linija
predstavlja dnevne cijene na zatvaranju za datu akciju. Dani su predstavljeni na apscisi,
a cijene na ordinati. Značaj linijskih grafikona ogleda se upravo u njihovoj
jednostavnosti.
Grafikon 2. Linijski grafikon
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
29/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
29
4.
Bar grafikoni
Bar grafikoni su najpopularniji tip grafikona kojima se prate HodV. Oni
prikazuju cijenu na otvaranju (open price), najveću (high), najnižu (low) i cijenu na
zatvaranju (closing price) za datu HodV.32
Vrijeme (dani)
Cijena nazatvaranju
Najniža cijena (low)
Cijena na otvaranju
Najviša cijena (high)
Grafikon 3. Struktura bar grafikona
Kao što je prikazano na primjeru, vrh svakog vertikalnog stubića predstavlja
najveću cijenu po kojoj je trgovana data hartija od vrijednosti u navedenom periodu (u
ovom slučaju u toku jednog dana), dok dno stubića predstavlja najnižu cijenu za datu
HodV, koja je ostvarena u datom periodu. Crtica koja se pojavljuje na desnoj strani
stubića označava posljednju cijenu po kojoj je trgovana data hartija u navedenom
periodu, dok je cijena na otvaranju prikazana crticom na lijevoj strani stubića.
32 T ihomir Podunavac: Tehnička analiza, preuzeto sa http://www.fxserbia.net, pristup ostvaren4/9/09
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
30/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
30
4.1.
Bar grafikoni sa obimom trgovine
Obim trgovanja (volume) se obično prikazuje kao poseban dio u dnu bar
grafikona.33 Obim se takodje predstavlja stubićima, ali kao relativni nivo obima, tako da
se skala obima obično ne prikazuje, mada se često mogu naći grafikoni koji pored skale
cijena imaju i skalu obima:
41.5
42.0
42.5
43.0
46.5
46.0
45.5
45.0
44.5
44.0
43.5
49.0
49.5
50.0
48.5
48.0
47.5
47.0
50,000
Obimtrgovanja
7 1 3 20
Grafikon 4. Bar grafikon sa apsolutnim obimom trgovine
Slika prikazuje bar grafikon sa obimom trgovine. Ovaj grafikon prati obim
prometa sa datom HodVna bazi tzv. "nultog nivoa obima", što znači da dno svakog
stubića koji predstavlja obim trgovanja polazi od nultog nivoa obima.
33
T ihomir Podunavac: Tehnička analiza, preuzeto sa http://www.fxserbia.net , prist up ostvaren4/9/09
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
31/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
31
Medutim, većina analitičara umjesto nultog nivoa obima, preferira prikazivanje
obima koji su relativno iskazani. Ovo znači da se oduzima najniži obim koji je ostvaren
tokom prikazanog perioda od svih ostalih obima i tako se dobijaju stubići koji
odražavaju relativne odnose, tako da je, eliminisanjem najnižeg dnevnog obima, lakše
uočiti t rendove obima trgovanja.
5.
„Svijeća“ grafikon
„Svijeća“ grafikoni p rikazuju informacije o kretanjima cijena HodV slično kao i
bar grafikoni, tj. najvišu dostignutu cijenu (high), najnižu dostignutu cijenu (low), cijenuna početku (open) i cijenu na kraju (close) posmatranog dijela vremenskog perioda.
Međutim, informacije o cijenama kod svijeća grafikona se prikazuju i tumače malo
drugačije.34
Slika 8. Konstrukcija i znač enje svijeć a grafikona
Svaka svijeća se sastoji od tijela (pravougaonik) i gornjih i donjih sjenki (linija),
kao što prikazuje slika. Tijelo svijeće prikazuje dostignutu cijenu na početku i na kraju
posmatranog dijela vremenskog perioda. Ukoliko je dostignuta cijena na početku veća
34 isto
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
32/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
32
nego dostignuta cijena na kraju posmatranog dijela vremenskog perioda, tijelo je bijele
boje. Obrnuto, ukoliko je dostignuta cijena na početku manja nego dostignuta cijena na
kraju posmatranog dijela vremenskog perioda, tijelo je crne boje.35
Slika 9. Tumač enje svijeć a grafikona
Gornja „sjenka“ prikazuje dostignutu najvišu cijenu (hig h), a donja „senka“
(linija) prikazuje dostignutu najmanju cijenu (low) u posmatranom dijelu vremenskog
perioda.
35 Nikolić, G. (1995): „Sve
ća“ grafikoni i njihova upotreba prilikom predvi
đanja kursa hartijaod vrednosti i deviznog kursa, Berza, broj 11, Beograd
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
33/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
33
6.
Ostali oblici grafikona
6.1. Ponuda i potražnja
Linija ponude pokazuje količinu (tj. broj akcija) koju su prodavci voljni ponuditi
po datoj cijeni. Kada cijene rastu i količine rastu i pošto je veći broj investitora
raspoložen da proda po tim većim cijenama. Linija tražnje pokazuje broj akcija koje su
kupci raspoloženi da kupe po datoj cijeni. Kada cijene rastu, količina koju kupci žele
opada pošto je sve manji broj kupaca spreman da kupi po višoj cijeni. Po bilo kojoj
datoj cijeni, grafikon ponude i tražnje pokazuje koliko kupaca i prodavaca egzistira.
C i j e n
a
Količina5 10 15 20 25 30
25
30
35
40
45
50
55
Prodavci (sellers)
Kupci (bayers)
Resistance
Support
Grafikon 5. Ponuda i tražnja
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
34/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
34
U uslovima slobodnog tržišta ove linije se stalno mijenjaju. Kako se mijenjaju
očekivanja investitora, tako se mijenjaju i cijene za koje kupci i prodavci misle da su
prihvatljive.
6.1.a) Kolebanje trejdera
U skladu sa penetracijom nivoa, uobičajeno je za tredjere da ispituju novi
cjenovni nivo. Na primjer, pošto se premaši nivo, kupci i prodavci mogu ispitivati
validnost nove cijene i mogu se odlučiti na prodaju. Ovo stvara fenomen nazvan
"kolebanje trejdera" kada se cijene vraćaju nivou nakon cjenovnog proboja.
Ponašanje cijene koje nastaje poslije ovog perioda kolebanja je kritično važno.
Ili će konsenzus o očekivanjima biti da nova cijena nije garantovana, u ko jem slučaju će
se cijene vratiti na njihov prethodni nivo ili će investitori prihvatiti novu cijenu, u kojem
slučaju će cijene nastaviti da se kreću u pravcu penetracije.
Ukoliko je, u skladu sa kolebanjem trejdera, konsenzus očekivanja da nova veća
cijena nije garantovana stvara se klasična "bull zamka" (ili "lažni proboj"). Kao što je
prikazano na grafikonu, cijene su probile nivo privlačeći krdo "bikova" koji su očekivali
da cijene porastu, a zatim su cijene ponovo opale ispod nivoa, ostavljajući "bikove" da usvom posjedu drže precijenjenu akciju.36
Slično osjećanje stvara "bear zamka". Cijene opadaju ispod nivoa dovoljno dugo
da navedu bears na prodaju, a zatim se vrate nazad iznad nivoa, ostavljaju ći ih izvan
tržišta.
36 Dugalić, V. (2001): Cene akcija: fundamentalna i tehnička analiza, Stubovi kulture, Beograd
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
35/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
35
Grafikon 6. Kolebanje trejdera
Druga stvar koja se može dogoditi u skladu sa kolebanjem trejdera jeste da se
očekivanja investitora mogu promijeniti uzrokujući da nova cijena bude prihvaćena. U
ovom slučaju, cijene će nastaviti da se kreću u pravcu penetracije. Dobar način da se
kvantifikuju očekivanja koja prate proboje odnosi se na obim trgovanja koji se odnosi
na proboj cijene37.
7.
METODE TEHNIČKE ANALIZE
Pod pojmom metoda TA. objedinjene su sve one metode koje se koriste pri
praćenju cijena, a u cilju što jasnijeg sagledavanja toka događaja. U tu grupu spadajuvrlo raznorodni, uglavnom statistički metodi, među kojima su najpopularniji:
utvr đivanje i praćenje trenda, upotreba pokretnih prosjeka, prepoznavanje cjenovnih
kontura, izračunavanje indikatora i oscilatora i analiza ciklusa (indikatora strukture).38
37
Dobrojević, G. (2008): Analiza vrijednosnih papira, Global Invest, Zagreb38 http://www.fxserbia.net/grafikoni.asp, pristup ostvaren 4/9/09
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
36/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
36
Prednost ovih alata je u relativno jednostavnoj upotrebi, sa ciljem da za što kraće
vrijeme daju što jasniju sliku o kretanju cijena, uz izbjegavanje upotrebe komplikovanih
i kompleksnih metoda zasnovanih na matematici. Razlog je jednostavan i ogleda se u
dinamici finansijskih tržišta, gde se promjene dešavaju u kratkim vremenskim rokovima
i brzina donošenja odluka je od suštinskog značaja.
7.1. Izolovanje trenda
Trendovi se mjere i grafički predstavljaju trend linijama. Statistički definisano,
linija trenda pokazuje prosječno kretanje serije na dugi rok, a pri tom se mora voditi
računa da linija trenda treba da izravna varijacije serije i izrazi prosječno kretanje
pojave – opštu razvojnu tendenciju. To znači da ona linija koja bi prolazila kroz sve
tačke na dijagramu, ne bi predstavljala najbolji izbor. Ona bi, umjesto da izravna,
izražavala sve varijacije koje pokazuje i empirijska serija.39
U knjizi “Nova nauka tehničke analize” Tomas de Mark ističe da je ucrtavanje
trend linija, za potrebe TA proizvoljno40. On tvrdi da će na osnovu istih podataka
različiti analitičari crtati različite trendove, pa da će, čak, i isti analitičari crtati različitelinije na istim crtežima u različitim periodima, a još jedna specifičnost odvaja ovaj način
od konvencionalnog – linije se crtaju s desna na lijevo.
Utvr đivanje linija trenda, kada je u pitanju TA razlikuje se od statističkog
utvr đivanja. U statistici, potrebno je odrediti liniju koja ima najmanji zbir kvadrata
odstupanja od posmatranih vrijednosti pojave, a kada se linija trenda određuje za
potrebe TA. ona se crta na grafikonu spajanjem najviših ili najnižih cjenovnih
vrijednosti, kao što je prikazano na grafikonima. U slučaju rastućeg trenda povezuju sedve ili više najnižih tačaka, pri tome svaka naredna najniža tačka mora biti iznad
prethodne, što čini da trend linija ima pozitivan nagib. Ova situacija ukazuje na pojavu
rasta tražnje uprkos rastu cijena i označava globalni rast tržišta (bullish situaciju). Za
razliku od rastućeg trenda, opadajući trend karakteriše negativni nagib, a formira se
39
Dobrojević, G. (2008): Analiza vrijednosnih papira, Global Invest, Zagreb40 isto
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
37/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
37
povezivanjem dvije ili više najviših tačaka na grafikonu. Pri tom, svaka naredna tačka
mora biti niža od prethodne. Karakteriše situaciju u kojoj ponuda raste bez obzira na
pad cijena, tzv. pad tržišta (bearish situacija).
Trend linije se proučavaju da bi se bar p ribližno odredilo kada se može očekivati promjena primarnog trenda. Osnovna ideja je isključiti emocionalno u korist
racionalnog.
Grafikon 7. a) Linija rastuć eg trenda; b) linija opadajuć eg trenda
Sastavni dio grafikona praćenja trenda čine i linije potpore i otpora ( support &
resistence lines). Linija potpore je nivo cijene ispod koga se ne očekuje dalji pad, a
linija otpora označava trenutak kada bi ponuda trebalo da prevaziđe tražnju, a cijena
počne da pada. Pristalice ovog modela vjeruju da će se neki trend, kada se jednom
uspostavi, vjerovatnije nastaviti nego obrnuti. Zbog toga je neophodno samo
identifikovati postojanje tog trenda i odrediti kako se identifikuje njegov kraj.41
7.2. Pokretni prosjeci
Metod pokretnih prosjeka spada u jednu od najpopularnijih kojima se služe
korisnici TA. M ože se svrstati i u metode koje prate trend. Osnovni cilj ovog metoda je
41 http://www.fxserbia.net/grafikoni.asp, pristup ostvaren 4/9/09
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
38/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
38
da se, odstranjujući tekuća kolebanja, istakne osnovni tok pojave. Pokretni prosjeci
mogu se smatrati vještačkom konstrukcijom vremenske serije u kojoj je svaki empirijski
podatak zamjenjen aritmetičkom sredinom toga podatka, određenog broja prethodnih i
isto toliko narednih podataka (poznato i kao „smutovanje“ ili „peglanje“ serije).
Pokretni prosjeci mogu biti aritmetički ili prosti (Simple Moving Averages – SMA) i
geometrijski ili eksponencijalni ( Exponential Moving Averages – EMA).
Grafikon 8. Linija prostog pokretnog prosjeka
Grafikon pokretnog prosjeka se konstruiše tako što se odabere ograničeni niz
vrijednosti određenog pokazatelja, obično zaključne cijene HodV, izračuna prosječna
vrijednost tog niza, a zatim se granice niza pomjeraju za jedan dan unaprijed, izbacujući
prvu vrijednost u nizu, a dodajući zaključnu cijenu novog dana trgovanja. Ponovo se
računa prosjek novog niza i postupak se nastavlja. Serija ovako dobivenih prosjeka se
na kraju grafički prikazuje kao na prethodnom grafikonu.42
42 Ekonomski anali br 170, jul - septembar 2006., Beograd, str. 146-150
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
39/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
39
Treba imati u vidu da su pokretni prosjeci odloženi pokazatelji, tj. da se uvijek
nalaze „iza“ cijene, što se može uočiti i na grafikonu. Nakon desetog perioda cijena
akcija je u porastu, a pokretni prosjek i dalje pokazuje tendenciju pada. Ovaj problem
donekle rješava upotreba eksponencijalnog pokretnog prosjeka, jer on daje veću važnost
cijenama zabilježenim u skorijem periodu u odnosu na one starije. Određivanje perioda
na koji se računa pokretni prosjek zavisi od potreba samog investitora, ali se okvirno
dele na način prikazan tabelom:
TREND DUŽINA U DANIMA
Veoma kratak rok 5 – 13
Kratak rok 14-25
Srednji kraći rok 28-49
Srednji rok 50-100
Dugi rok 100-200
Tabela 1. Određ ivanje perioda pokretnog presjeka
Pored navedenih pokretnih prosjeka koriste se još dva, ali ne tako često. To su
trouglasti pokretni prosjek (Triangular Moving Average) u kome se poseban značaj daje
sredini posmatranog perioda i pokretni prosjek koji daje svakom pojedinačnom periodu
različiti značaj (Weighted Moving Average).
7.3. Cjenovne konture
Trendovi u TA formiraju razne konture na vremenskoj osi. Pojedini su slabo
definisani, dok su drugi zapanjujuće uočljivi. Posmatrajući grafikone, poznavaoci ovog
metoda u stanju su da prepoznaju određene karakteristične oblike i njih nazivaju
cjenovne konture.
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
40/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
40
Pionir u oblasti prepoznavanja i razumjevanja cjenovnih kontura je Ričard
Šabaker i njegov rad iz 1932. pod nazivom „Tehnička analiza i profiti tržišta akcija“. On
navodi da nauka čitanja grafikona nije jednostavna poput prostog pamćenja različitih
kontura i slika i njihovim primjenjivanjem u konkretnim slučajevima. Svaki,
pojedinačni grafikon je kombinacija bezbroj različitih kontura i njihovo ispravno
tumačenje mora biti rezultat neprekidnog praćenja, velikog iskustva i pažljive procjene
kako tehničkih tako i fundamentalnih činilaca, a iznad svega, mogućnosti razdvajanja
suprotnih indikatora od svih ostalih.43
Konture možemo podijeliti na dvije grupe. U prvu grupu spadaju one konture
koje označavaju preokret na tržištu ( Reversal Patterns), a u drugu, konture nakon kojih
se ne očekuje promjena trenda (Continuation Patterns). Pojedine konture se ne mogu
jasno svrstati u jednu ili drugu kategoriju, već se to može izvršiti samo nakon detaljne
analize svih ostalih činilaca kao što su prethodni tok cijena, obim trgovine i ostali
indikatori.
Jedna od najpoznatijih kontura je, svakako, „Glava i ramena“ ( Head and
Shoulder ). Ona se prepoznaje na osnovu sljedećih preokreta na tržištu:
Veoma je važno definisati rastući primarni trend. Ukoliko je ovaj trend
neprepoznatljiv, nema potrebe za očekivanjem formiranje konture Glava i ramena. Vrh„Lijevo rame” – za vreme trajanja rastućeg trenda, cijena dostiže vrh u jednom trenutku,
a zatim počinje da pada, formirajući lijevo rame konture. Ipak, pad cijene u ovom
periodu ne ugrožava primarni trend; „Glava” – sa najniže tačke „lijevog ramena”
počinje nagli uspon koji premašuje vrh „ramena”, sve do najviše tačke primarnog trenda
gdje nastupa prelom, tj. vrh „glave”. Nakon dostizanja vrha, cijena naglo pada sve do
najniže tačke, koja je u nivou donje granice „ramenâ”. Ta tačka ujedno predstavlja i
početnu tačku „desnog ramena” i ona često drastično ugrožava primarni trend; „Desnorame” – predstavlja još jedan oporavak cijena, ali njegov vrh je niži od vrha „glave”, a
najčešće u nivou vrha „lijevog ramena”.
Simetričnost je poželjna u ovoj konturi, ali mogu se tolerisati i djelimična
odstupanja. Opadajuća linija „desnog ramena” trebalo bi da probija „liniju vrata” koja
se ucrtava na grafik povezivanjem dvije najniže tačke preloma između ramena i glave.
43 Dobrojević, G. (2008): Analiza vrijednosnih papira, Global Invest, Zagreb
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
41/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
41
Ova linija može imati pozitivan ili negativan nagib, a može biti i horizontalna; Obim –
je obavezni dio ove konture, jer se bez uvida u obim ne bi moglo sa sigurnošću utvrditi
njeno postojanje. Međutim, treba imati na umu da je obim relativan podatak.
Grafikon 9. Kontura „Glava i ramena“
Kada se kaže visok obim misli se da je obim trgovanja u tom periodu viši od
obima u prethodnom trenutku, dok je tačan broj akcija kojima se trgovalo, irelevantan.
Obim se može mjeriti pomoću indikatora (On Balance Volume – OBV i Chaikin Money
Flow) ili se može samo analizirati visina obima. Prelom (proboj) „linije vrata” - kontura
„glava i ramena” ne može se smatrati kompletnom do trenutka dok opadajući trend
desnog ramena ne probije liniju vrata. U uslovima na tržištu kada se javlja kontura
„glava i ramena” trgovci oprezno vrše svoje transakcije, jer je tržište suviše nestabilno,a rizik veliki.
Osim navedene, veoma je poznata i kontura „Skok i bijeg” ( Bump and Run
reversal - BARR). Prvi put je pomenuta od strane Tomasa Bulkovskog 1997. godine.
Nastaje kao rezultat neumerenih berzanskih špekulacija koje dovode do visokog i
naglog skoka cijena. Nakon skoka nastupa nagli pad. Kontura se odvija u tri faze: uvod,
skok i pad (bijeg).
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
42/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
42
Grafikon 10. Kontura „Skok i bijeg“
Analiza kontura, generalno posmatrano, pomaže u određivanju trenutne pozicije
u kojima se nalaze trgovci i investitori na tržištu. Ova analiza je upotrebljiva kako za
pravljenje kratkoročnih, tako i dugoročnih prognoza, a kao baza procjene mogu se
koristiti informacije o cijenama nastale u toku tekućeg dana, dnevne, nedjeljne ili
mjesečne informacije. Iscrtani grafikoni mogu pokrivati periode od par dana, ali i do
nekoliko godina. Ostale konture prikazane su slikom:44
44 isto
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
43/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
43
Slika 10. Vrste kontura
7.4.
Indikatori budućih kretanja cijena
Jasno uočavanje i definisanje trenda, kao i procjena situacije na tržištu, često
može da bude komplikovano i teško uočljivo, tako da je praćenje grafikona nedovoljno
pouzdan metod, a razlog tome su suviše nagle tržišne promjene. Problem se, u izvjesnoj
mjeri prevazilazi upotrebom indikatora, kao dodatnog metoda. U kontekstu TA
indikator je matematički proračun koji uključuje cijene i/ili obim trgovanja HodV.
Rezultat se koristi da bi se predvidjelo buduće kretanje cijena. Pojedini indikatori
koriste samo cijenu na zatvaranju, a pojedini uključuju pored cijene i obim, i ostale
elemente. Op šte posmatrano indikatori imaju tri osnovne funkcije:
omogućuju viši stepen opreza u situacijama kada slika na grafikonu
cijena ne ukazuje dovoljno jasno na kretanje cijena;
koriste se kao potvrda ostalih „alatki” TA
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
44/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
44
koriste se kao „alatka” za predviđanje kretanja cijena u budućnosti.
U praksi se koristi veliki broj cjenovnih indikatora, a korisnici svakodnevno
kreiraju nove. Konkretno, računarski programi za TA sadrže u sebi desetine ugrađenih
indikatora, ali omogućuju korisniku da pomoću tzv. makrojezika kreira sopstvene, po
potrebi. Indikatori se mogu podijeliti na dvije grupe:
prethodeće (leading indicators) kreirani sa namjenom da predvide
cjenovna kretanja i
prateće (lagging indicators), kreirani da prate trend i da ukažu na
mogućnost njegove promjene.
Mnogi indikatori predstavljeni su u formi oscilatora. Oscilatori su po svojoj
namjeni identični indikatorima, s tom razlikom što su izračunate vrijednosti
modifikovane, odnosno aritmetičkim procesom prilagođene na interval od +1 do -1.14
Broj raspoloživih cjenovnih indikatora u tehničkoj analizi, kao što je već navedeno, je
veliki. Koje indikatore će koristi analitičar zavisi, prije svega, od lične preferencije,
zatim od iskustva, ali i od situacije na tržištu. Upotrebu indikatora često prati izraz: It’s
more art, than a science (To je više umjetnost nego nauka), jer se zahtjeva veliki udio
subjektivne procjene, bez jasnih i nedvosmislenih metodoloških odrednica. Jedan
indikator može davati različite rezultate ako se primjeni na različite finansijske
instrumente.
Preporuka je da se ne koristi više od dva ili tri indikatora, jer bi upotreba većeg
broja unijela zabunu u percepciju realnog stanja na tržištu. Takođe, prilikom izbora
treba voditi računa da se koriste komplementarni indikatori, umesto onih koji bi davali
identične signale. U nastavku biće detaljnije opisana tri veoma popularna indikatora:
Momentum, Indeks relativne snage i Bulindžerove granice.
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
45/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
45
7.4.a) Momentum oscilator
Opšte posmatrano, momentum mjeri brzinu, intenzitet promjene cijene tj. mjeri
ubrzanje ili usporavanje tržišta. On se može računati za, npr. desetodnevni fiksni period
jednostavnim oduzimanjem cijene na zatvaranju prije deset dana od cijene na zatvaranju
posljednjeg dana posmatranja. Dobijena p ozitivna ili negativna razlika se zatim nanosi
oko tzv. nulte linije ( zero line).
MV‐Vn
gdje je: V - posljednja cijena; Vn - cijena na zatvaranju prije n dana
Vrijednosti M mogu biti manje ili veće od 0, a možemo razlikovati slijedeće
situacije:
M > 0 – označava da su cijene u tekućem periodu više nego sto su bile u
prethodnom periodu i
M < 0 – označava da su cijene u tekućem periodu niže u odnosu na
prethodni period.
Praktično posmatrano, kada ovaj indikator ukaže da rastući trend gubi
momentum, to je opominjući signal da će trend vjerovatno biti zaustavljen u rastu ili će
se čak prelomiti u opadajući trend. Slično, kada oscilator ukaže da opadajući trend gubi
momentum, može se očekivati njegov kraj.
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
46/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
46
Grafikon 11. Momentum
7.4.b) Indeks relativne snage
( Relative Strength Index – RSI). RSI poredi relativnu snagu dobitaka u danima
kada je cijena na zatvaraju viša od cijene na zatvaranju prethodnog dana (prosjek rasta
cijena) i gubitka u danima kada je cijena na zatvaranju niža od cijene na zatvaranju
prethodnog dana (prosjek pada cijena). Matematička formula koja se koristi za
izračunavanje ovog indeksa je:
gde je RS - indikator relativne snage.
Prvo je potrebno izračunati razliku između tekuće cijene na zatvaranju i
prethodne cijene na zatvaranju, da bi se zaključilo da li je došlo do rasta ili do pada.
Ukoliko računamo indeks za period od n dana, dobićemo n‐1 promjena; prebrojavamo
n1 pozitivnih promjena (rasta) i n2 negativnih promjena (padova), n1n2n‐1 i
izračunavamo njihove prosjeke. Dobijaju se na slijedeći način:
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
47/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
47
• prosjek rasta:
• prosek pada:
Izračunati prosjeci su neophodni da bi se dobio indeks relativne snage (RS) po
obrascu:
Autor ovog indeksa sugerisao je da je period od 14 dana najbolji, ali su se
kasnije pokazali korisni i periodi od 9 i 25 dana. Interpretacija indeksa relativne snage
može se svesti na nekoliko osnovnih primjedbi:
Ukazivanje na pretjeranu prodaju (oversold ) ili pretjeranu kupovinu
(overbought ). Izračunate vrijednosti nalaze se u opsegu od 0-100, ali za okvir uzimaju
se vrijednosti 30 i 70. Ukoliko vrijednost indeksa padne ispod 30 to označava da je na
trž ištu situacija pretjerane prodaje, tj. situaciju u kojoj je cijena veoma niska jer su svi ili
prodali svoje akcije ili ušli u kratku poziciju, i da je još veoma malo onih koji su
spremni da prodaju po ovoj cijeni. Obrnuto, vrijednost indeksa preko 70 ukazuje da je
na tržištu situacija pretjerane kupovine, tj. da je tržište u fazi izrazitog rasta cijena i da jemožda bolje da se sačeka malo bolja situacija za kupovinu. Ipak, treba imati na umu da
je upotreba samo ovog oscilatora nedovoljno pouzdana i da ga treba koristiti u
kombinaciji sa drugim indikatorima.
Situacije odstupanja RSI od cjenovnih kretanja dešava se u slučaju kada je
cijena dostigla svoj novi vrh, ali indeks ne potvr đuje u svom kretanju taj vrh. To
ukazuje da postignuti vrh nema snagu kao prethodni, potvr đeni skokom RSI, a i da se
može očekivati slabljenje rastućeg trenda.
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
48/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
48
7.4.c) Indikator Bulindžerove granice
( Boolinger Bands), kreirao je Džon Bulindžer ranih osamdesetih i on omogućuje
korisniku da poredi volatilnost. Volatilnost pokazuje koliko je HodV podložna oscilaciji
cijene. Izražava se u procentualnom obliku i što je procenat viši to je veća vjerovatnoća
oscilacije cijene. i nivo relativne cijenu tokom određenog vremenskog perioda.
Konstrukcija se vrši na osnovu tri elementa:
• Linija prostog pokretnog prosjeka u sredini,
• Linija gornje granice (Upper Band ) – prost pokretni prosjek plus dvije
standardne devijacije i
• Linija donje granice ( Lower Band ) – prost pokretni prosjek minus dvije
standardne devijacije.
Bulindžer je, u opštem slučaju, preporučio upotrebu dvadesetodnevnih proseka
za formiranje centralne linije i dvije standardne devijacije za formiranje granica, mada
se dužina može prilagođavati i konkretnoj situaciji, po procjeni analitičara. Period
izračunavanja indikatora na osnovu dvadestodnevnog prosjeka Bulindžer je su gerisao za
srednjoročnu analizu, dok je za kratak rok preporučio desetodnevne prosjeke, a za
dugoročno posmatranje pedesetodnevne prosjeke.
Grafikon 12. Bulindžerove granice
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
49/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
49
Za razliku od prethodno navedenih indikatora, Bulindžerove granice ne ukazuju
na pravac budućih promjena cijena. Ovaj indikator daje vizuelni prikaz perioda niske i
visoke volatinosti i perioda u kojima cijene dostižu ekstremne vrijednosti, odnosno
probijaju granice. Situacije u kojima cijene probijaju granice ukazuju na njihovu
neodrživost na datom nivou u dužem periodu, ali se odluke o kupovini i prodaji ne
mogu donositi samostalnim korišćenjem indikatora, već samo kombinovanjem sa
ostalim indikatorom.
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
50/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
50
VI
Z A K LJ U Č A K
Analiza pri investiranju znači potragu za svim relevantnim informacijama koje
su vezane za potencijalnu investiciju i određivanje koje su od njih odlučujuće za
odgovor na pitanje da li investirati u određene HodV ili ne. Analitičari tehničke analize
vjeruju da kretanja trž išta HodV mogu služiti kao indikator budućih kretanja. Osnova za
analizu su grafikoni, tj. informacije o kretanjima cijena i obima trgovanja.
Metode rada i osnovni alati TA zasnivaju se na logici koja tvrdi da je ponašanje
ulagača predvidivo, i da će gotovo svi iskusni investitori kupovati u uzlaznom trendu, a
prodavati u silaznom. Trendovi u kretanju cijena dobivaju se analizom grafikon prošlihkretanja cijena. Primjena alata TA zahtjeva ispunjenje određenih uslova. Najvažniji je
konstantni input u sistem, odnosno stalna informacija o cijeni i obimu trgovanja
hartijama od vrijednosti. Teorijski posmatrano, tada su stvoreni minimalni uslovi za
primjenu TA, ali to je samo potreban, a ne i dovoljan uslov.
Pored brojnih nastojanja da se otkrije metoda kojom bi se stepen i smjer
promjene cijena hartija od vrijednosti utvrdio bez rizika, cijene se i dalje ne mogu
pouzdano predviđati. Shodno tome, ni tehničku analizu ne treba shvatiti kao pokušajotkrivanja tajne alhemije na berzi, već kao pomoćno sredstvo u situacijama u kojima je
neophodno hitno donijeti odluku. Prije svega, alati tehničke analize omogućavaju da se
na brz i jednostavan način dođe do informacionog minimuma neophodnog za
odlučivanje, a dugotrajnim korištenjem se stiče veoma značajno iskustvo za brzo
reagovanje na novonastale promjene na trž ištu hartija od vrijednosti.
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
51/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
51
VII
L I T E R A T U R A
[1] Barać, S., Ivaniš, M., Jeremić, Lj. (2007): Upravljanje finansijama, Sinergija,Bijeljina
[2] Čenić Jotanović, G. (2006): Međ unarodni ekonomski odnosi, Ekonomskifakultet, Banja Luka
[3] Dobrojević, G. (2008): Analiza vrijednosnih papira, Global Invest, Zagreb[4] Dugalić, V. (2001): Cene akcija: fundamentalna i tehnič ka analiza, Stubovi
kulture, Beograd[5] Erić, D. (2003): Finansijska tržišta i instrumenti, Čigoja štampa, Beograd[6] Grupa autora (2002): Ekonomija od A do Z , BOŠ i Dosije, Beograd[7] Grupa autora (2006): Finansijski menadžment , Megatrend, Beograd
[8]
Jakšić, M. (2007): PC esej, BOŠ i Dosije, Beograd[9] Kovačević, Lj. (2006): Bankarstvo, Ekonomski fakultet Subotica[10] Radovanović, A. (2008): Fundamentalna i tehnič ka analiza akcija, BDD,
Beograd[11] Raković, M . (2007): Finansije i finansi jsko pravo, Pravni fakultet, Banja Luka[12] Simić, N. (2005): Monetarne i javne finansije, Megatrend, Beograd[13] Šoškić, D. B. (2006): Hartije od vrednosti (upravljanje portfoliom i investicioni
fondovi, Centar za izdavačku delatnost, Beograd[14] Žižić, M., Lovrić, M., Pavličić, D. (2003): Metodi statistič ke analize, Ekonomski
fakultet, Beograd
Stručni časopisi:
[1] Berza, broj 11, Nikolić, G. (1995): „Sveća“ grafikoni i njihova upotreba prilikom predviđanja kursa hartija od vrednosti i deviznog kursa, Beograd
[2] Ekonomski anali br 170, jul - septembar 2006., Beograd[3] Finansije broj 57, Dugalić, V. (2002): Teorijska fundiranost tehničke analize
cena akcija, Beograd
Internet izvori:
[1] http://www.analize.ba[2] http://www.emagazin.co.yu[3] http://www.fxserbia.net
8/20/2019 Aleksandar Milanovic
52/52
Diplomski rad: Osnovni alati tehni č ke analize cijena HodV
VIII
P O P I S I L U S T R A C I J A
Slika 1. Vrste HodV .............................................................................................. 7
Slika 2. Osnovne HodV ........................................................................................ 8
Slika 3. Prednosti i mane obveznica ..................................................................... 9
Slika 4. Podjela obveznica .................................................................................. 10
Slika 5. Vrste dugoročnih obveznica .................................................................. 11
Slika 6. Vrste trendova........................................................................................ 24
Slika 7. Faze primarnih trendova ........................................................................ 26
Slika 8. Konstrukcija i značenje svijeća grafikona ............................................. 31
Slika 9. Tumačenje svijeća grafikona ................................................................. 32
Slika 10. Vrste kontura........................................................................................ 43
Tabela 1. Određivanje perioda pokretnog presjeka ............................................ 39
Grafikon 1. Trendovi kretanja cijena akcija........................................................ 25
Grafikon 2. Linijski grafikon .............................................................................. 28
Grafikon 3. Struktura bar grafikona .................................................................... 29
Grafikon 4. Bar grafikon sa apsolutnim obimom trgovine ................................. 30
Grafikon 5. Ponuda i tražnja ............................................................................... 33
Grafikon 6. Kolebanje trejdera............................................................................ 35
Grafikon 7. a) Linija rastućeg trenda; b) linija opadajućeg trenda .................... 37
Grafikon 8. Linija prostog pokretnog prosjeka ................................................... 38 Grafikon 9. Kontura „Glava i ramena“ ............................................................... 41
Grafikon 10. Kontura „Skok i bi jeg“ .................................................................. 42
Grafikon 11. Momentum..................................................................................... 46
Grafikon 12. Bulindžerove granice ..................................................................... 48
top related