012_Predavanje Poslovne finansije
Post on 08-Feb-2016
50 Views
Preview:
DESCRIPTION
Transcript
GLAVA V
PLANIRANJE, BUDŽETIRANJE IPLANIRANJE, BUDŽETIRANJE IKONTROLA
Pojam, vrste i proces planiranja
� Planiranje predstavlja proces donošenja planskih odluka i akcija, koje bi trebalo preduzeti radi ostvarenja poslovnih ciljeva.
� Zbog prisutne neizvjesnosti i čestih promjena u poslovanju, planiranje postaje sve prioritetnija aktivnost.
� Planiranjem je potrebno poslovanje usmjeriti u oblasti u kojima se mogu usmjeriti u oblasti u kojima se mogu ostvariti najbolji rezultati poslovanja, kao npr. prodor na nova tržišta, osvajanje novog proizvoda i sl.
� Suština planiranja je u izboru racionalnih ciljeva, politika i planova. Planiranje može biti:
� dugoročno (strateško) i� kratkoročno (operativno ili tzv.
budžetiranje).
Proces planiranja
Procjena okruženja
Procjena organizacije
Odreñivanje ciljeva
Razmatranje alternativa
Prihvatanje dugoroč.plana
Planiranje istraživanja i razvoja
Planiranje resursa
Planiranje proizvodnje
Planiranje marketinga
Operativni planovi
Pouzdanost budžeta� Pretpostavimo da su rukovodioci dali slijedeće procjene o
kretanju tri ključna elementa budžeta (prodaje, varijabilnih i fiksnih troškova):
� Očekivana vrijednost prodaje za odre ñeni period :� - najvjerovatnija 10000 KM, vjerovatnoća 0,9 i� - optimistička 15000 KM, vjerovatnoća 0,7.� Varijabilni troškovi za nivo prodaje 10000 KM� - optimistički 5000, vjerovatnoća 0,4� - najvjerovatniji 6000, vjerovatnoća 0,2� - najvjerovatniji 6000, vjerovatnoća 0,2� - pesimistički 7000, vjerovatnoća 0,3� Varijabilni troškovi za nivo prodaje 15000 KM� - optimistički 6000, vjerovatnoća 0,2� - najvjerovatniji 7000, vjerovatnoća 0,5� - pesimistički 8000, vjerovatnoća 0,3� Fiksni troškovi iznose 1000 KM.� Potrebno je odrediti visinu profita za pojedine varijante,
koja se očekuje budžetiranjem.
Varijanta br.1
� Očekivana najvjerovatnija vrijednost prodaje 9000 (10000 x 0,9) = 9000
� Očekivana vrijednost varijabilnih troškova (5000 x 0,40 +6000 x 0,2 +7000 x 0,30) 5300
� Fiksni troškovi 1000� Očekivana vrijednost profita 2700
Varijanta br. 2
Očekivana optimistička vrijednost prodaje 10500 (15000 x 0,7) = 10500
Očekivana vrijednost varijabilnih troškova (6000 x 0,2 +7000 x 0,5 + 8000 x 0,30) 7100Fiksni troškovi 1000� Očekivana vrijednost profita 2400� Očekivana vrijednost profita 2400
Inkrementalno budžetiranju
� Budžet se često sačinjavaju na osnovu ekstrapolacije prošlih podataka, pa makar uključivali i neefikasnost proteklog perioda;
� Odnosi izmeñu troškova i koristi, prema ovoj metodologiji istraživačkoj proceduri, tako da se može očekivati realnost budžetiranja;
Pristupi budžetiranju
� U nastojanju da se doñe do što realnijih budžeta, razvijeni su alternativni pristupi budžetiranju kao što su:
� budžetiranje od nule;� sistem planiranja i budžetiranja
programa .
Vrste budžeta
� Grupisanje budžeta zavisi od aspekta posmatranja i vrste djelatnosti. Tipično proizvodno preduzeće karakterišu slijedeće vrste budžeta:budžet prodaje,� budžet prodaje,
� budžet proizvodnje,� budžet usluga,� budžet kapitalnih troškova,� budžet istraživanja i razvoja,� zbirni budžet i sl.
Budžet prodaje� Obzirom na važnost prodaje za preduzeće,
budžet prodaje predstavlja primarni budžet iz koga se izvodi većina ostalih budžeta.
� Budžetu prodaje prethodi predviñanje, odnosno prognoza prodaje. Prognoza prodaje postaje budžet ukoliko se prihvati kao cilj.
� Ona se temelji na razmatranju :� Ona se temelji na razmatranju :� apsolutne veličine i trendova prodaje iz
prošlosti,� opštih ekonomskih pokazetelja (bruto
nacionalnog dohotka, stope inflacije, nezaposlenosti i sl.),
� rezultata istraživanja,� politike marketinga,� uticaja konkurencije,� uticaja nove tehnologije.
Plan fizičkog obima prodaje
Red.br. Naziv proizvoda I kvartal II kvartal III kvartal IV kvartal
Ukupno
1. Proizvod A 1000 1500 2000 2500700
01. Proizvod A 1000 1500 2000 2500 0
2. Proizvod B 500 1200 1800 2000550
0
S v e g a : 1500 2700 3800 4500
12500
Plan bruto prihoda od prodaje
(u KM)Red.br. Naziv proizvoda
I kvartal
II kvartal
III kvartal IV kvartal
Ukupno
1. Proizvod A 5000 7500 10000 12500 35000
2. Proizvod B 1500 3600 5400 6000 16500
S v e g a : 6500 11100 15400 18500 51500
Budžet troškova prodaje
� Troškovi nabavne vrijednosti prodate robe su najveći pojedinačni rashodi preduzeća koje se bavi trgovinskom djelatnošċu. djelatnošċu.
� Nastaju isporukom robe kupcima. Utvrñuju se u visini stvarnih troškova nabavke robe za dalju prodaju (nabavne vrijednosti).
Troškovi prodate robe
� početne zalihe� + roba kupljena tokom perioda� = roba raspoloživa za upotrebu
tokom periodatokom perioda� - roba krajem perioda� = troškovi prodane robe
Budžet proizvodnje i zaliha
� Budžet proizvodnje se može praviti prije ili poslije budžeta prodaje. Ukoliko je limitirajući faktor nedostatak proizvodnih kapaciteta, onda će se prvo sačinititi budžet proizvodnje.
� Meñutim, ukoliko je prodaja ograničavajući faktor, onda će prioritet imati budžet prodaje. Budžet proizvodnje, u oba slučaja, mora biti koordiniran sa budžetom prodaje i budžetom zaliha.
� Obzirom da je preduzeće u većini slučajeva � Obzirom da je preduzeće u većini slučajeva izloženo sezonskim oscilacijama, kako kod nabavke tako i kod prodaje robe, potrebno je sačiniti dinamički plan proizvodnje.
� Naime, velike količine proizvedene robe u „mrtvoj sezoni“ zahtijevaju sezonske popuste, a nedovoljne zalihe, u vrijeme kad je izražena potražnja, odvode kupce kod snabdjevača koji mogu osigurati kontinuitet snabdijevanja.
Red.br. Naziv proizvoda I kvartal II kvartalIII
kvartalIV
kvartal Ukupno
1 Proizvod A
Plan prodaje 1000 1500 2000 2500 7000
- Početne zalihe 250 350 600 250 250
+ Krajnje zalihe 350 600 250 250 250
Plan proizvodnje 1100 1750 1650 2500 7000
2 Proizvod B
Plan prodaje 500 1200 1800 2000 5500
- Početne zalihe 100 200 400 100 100
+ Krajnje zalihe 200 400 100 100 100
Plan proizvodnje 600 1400 1500 2000 5500
Budžetiranje troškova proizvodnje
� Budžet troškova direktnog materijala;
� Budžet troškova direktnog rada;� Budžet troškova direktnog rada;� Budžet troškova direktnog rada;� Budžet direktnih troškova
amortizacije;� Budžet opštih (zajedničkih)
troškova proizvodnje;
Budžetiranje troškova proizvodnje
� Polazna osnova za budžetiranje troškova proizvodnje je plan fizičkog obima proizvodnje. Planirani fizički obim proizvodnje se množi sa cijenom koštanja proizvoda da bi se dobio budžet troškova proizvodnje.
� Radi lakšeg budžetiranja, prethodno je � Radi lakšeg budžetiranja, prethodno je potrebno grupisati troškove po kalkulativnoj osnovi, tj. na varijabilne troškove (troškove direktnog materijala, direktnog rada, opravki i održavanja i sl. ) i fiksne troškove (troškove plata neproizvodnih radnika, reklame, osiguranja, skladištenja, distribucije, transporta, kancelarijskog materijala, zakupnina, komunalija i sl.).
Red.br. Naziv proizvoda
I kvartal II kvartal
III kvartal
IV kvartal
Ukupno
1 Proizvod A
Plan prodaje 1000 1500 2000 2500 7000
- Početne zalihe 250 350 600 250 250
+ Krajnje zalihe 350 600 250 250 250
Plan proizvodnje 1100 1750 1650 2500 7000Plan proizvodnje 1100 1750 1650 2500 7000
2 Proizvod B
Plan prodaje 500 1200 1800 2000 5500
- Početne zalihe 100 200 400 100 100
+ Krajnje zalihe 200 400 100 100 100
Plan proizvodnje 600 1400 1500 2000 5500
Budžet kapitalnih ulaganja
� Budžeti kapitalnih ulaganja imaju cilj da postojeće kapacitete, proizvode i operacije prilagode ostvarenju dugoročnih ciljeva koji su zacrtani strateškim planom.strateškim planom.
� Kapitalna ulaganja ili ulaganja u fiksnu aktivu obuhvataju pribavljanje nekretnina, postrojenja i opreme. Cilj ulaganja je povećanje rentabilnosti, odnosno stope prinosa na angažovana sredstva.
Budžet kapitalnih ulaganja� Datum pribavljanja ovih sredstava
najčešće ne odgovara datumu plaćanja, a što je važno kod prikazivanja poslovnog dogañaja u finansijskim izvještajima.
� U bilansu stanja se nabavka u cjelosti, tj. po nabavnoj vrijednosti, evidentira u dijelu aktive, a u izvještaju o tokovima dijelu aktive, a u izvještaju o tokovima novca samo za vrijednost plaćenog iznosa.
� U bilansu uspjeha prikazuje se trošenje tih sredstava kroz stavku troškova amortizacije. Amortizacija osnovnih sredstava započinje kada je osnovno sredstvo spremno za korištenje, a prestaje danom isknjižavanja.
Zbirni budžeti
Glavni budžeti se iskazuju u obliku bilansa uspjeha, budžetiranog bilansa stanja i budžeta gotovine. Oni predstavljaju zbir svih podbudžeta i prikazuju finansijske efekte ukupnog poslovnog budžeta. efekte ukupnog poslovnog budžeta. Svaki dio glavnog budžeta priprema se na uobičajeni način, s tim što se umjesto istorijskih podataka koriste budžetirani troškovi, prihodi, investicije i sl.
Budžetirani bilans uspjeha� Budžetirani bilans uspjeha treba da
pokaže očekivani iznos i strukturu finansijskog rezultata. Ovaj bilans se može raščlanjivati na kraće vremenske periode, zatim po vrstama proizvoda, prodajnim mjestima i sl. vrstama proizvoda, prodajnim mjestima i sl.
� Raščlanjivanje na kraće vremenske jedinice (mjesec, kvartal i polugodište) zahtijeva kumulativni prikaz podataka s ciljem dobijanja objektivnijeg stanja.
Budžetirani bilans stanja
� Budžetirani bilans stanja treba da pokaže očekivano stanje preduzeća na kraju planskog perioda.
� Na osnovu gornjih podataka i uz slijedeće pretpostavke, moguće je sačiniti budžetirani bilans stanja:nenaplaćena potraživanja iznose stanja:nenaplaćena potraživanja iznose 5% od fakturisanog iznosa,dobavljačima nisu plaćene obaveze po osnovu osiguranja i reklame, plaćena je unaprijed električna energija, za slijedeću godinu od 4100 KM, snivački ulog iznosi 300 KM i primljen je avans od kupca u iznosu od 500 KM
Naziv bilansne pozicije
Fiksna sredstva - sadašnja vrijednost 7620
Ukupno stalna sredstva 7620
AVR - unaprijed plaćeni troškovi 4100
Zalihe gotovih proizvoda 1550
Zalihe materijala 740
Potraživanja od kupaca 2354
Gotovine 1040
Ukupno obrtna sredstva 9783,5
Ukupno aktiva 17404
Vlastiti kapital 300
Nerasporeñena dobit ranijih godina 0
Nerasporeñena dobit tekuće godine 7241
Ukupno kapital 7541
Dugoročni krediti 8000
Primljeni avansi 500
Obaveze prema dobavljačima 308
Planirane obaveze za porez 805
PVR - unaprijed naplaćeni prihodi 250
Ukupno obeveze 9863
Ukupna pasiva 17404
Budžet gotovinskih tokova
� Bilans gotovinskih tokova, koji se pravi za kratkoročni planski period, naziva se i budžetom gotovinskih tokova. Budžetom su, znači, � Budžetom su, znači, obuhvaćena novčana sredstva koja poslovni subjekat očekuje da primi ili potroši tokom odreñenog budućeg vremenskog perioda.
Koraci izrade budžeta gotovine
� Prvi : Utvrñivanje tokova gotovine iz poslovnih aktivnosti;
� Drugi: Izbor metoda konverzije budžetiranog bilansa uspjeha na gotovinsku osnovu;
� Treči: Odreñivanje tokova novca od � Treči: Odreñivanje tokova novca od investicionih aktivnosti;
� Četvrti:Odreñivanje tokova novca od aktivnosti finansiranja;
� Peti: Prezentacija i analiza izvještaja;
Bilansne metode budžetiranja gotovine
� Direktna metoda;� Indirektna metoda;� Obe metode se baziraju na analizi
stavki budžetiranog bilansa stavki budžetiranog bilansa uspjeha i projektovanim promjenama u tekučim sredstvima i obavezama;
� Razlika je u načinu kvantifikacije tokova iz poslovnih aktivnosti;
Bilansna metoda budžetiranja gotovine
� Da bismo uradili budžet tokova gotovine po direktnoj i indirektnoj metodi, potrebno je prethodno iz bilansa stanja preuzeti informacije o stanju sredstava i izvora finansiranja na početku perioda za koji se vrši na početku perioda za koji se vrši budžetiranje.
� Istovremeno je potrebno sačiniti budžetirani bilans uspjeha, zbog korespondirajućih odnosa izmeñu pozicija iz bilansa stanja i pozicija iz bilansa uspjeha.
Bilans stanja na početku budžetiranja
Aktiva Pasiva
Gotovina 200 Dobavljači 250
Potraživanja 5500 Obaveze za kamte 1100
Zalihe 4000 Obaveze za porez na dobit 1220
Portfolio ulaganja 1600 Kratkoročni krediti 500
Ukuno obrtna sredstva1130
0 Ukupno kratkoročne obaveze 3070
Fiksna sredstva po nab. vr. 3800 Dugoročne obaveze 4500
Akumulirana amortizacija 1300 Ukupne obaveze 7570
Fiksna sred. po sad.vrijedn. 2500 Vlastiti kapital –poč. ulaganja 2500
Uk. fiksna aktiva 2500 Akumulirana dobit 3730
Ukupna aktiva1380
0 Ukupna pasiva 13800
Budžetiranje bilansa uspjeha
Prihodi od prodaje 140000
Troškovi prodatih proizvoda 98000
Bruto dobit 42000
Amortizacija -380
Administrativni tro škovi i tro škovi prodaje -19000
Troškovi kamata -3000
Prihod od investiranja 5200
Negativne kursne razlike -5820
Dobit prije oporezivanja 19000
Porez na dobit 1900
Neto dobit 17100
Budžetiranje bilansa stanja
� Budžetirani bilans stanja treba da pokaže očekivano stanje preduzeća na kraju planskog perioda.
� Na osnovu gornjih podataka i uz slijedeće pretpostavke, moguće je sačiniti budžetirani bilans stanja:
� nenaplaćena potraživanja iznose 5% od � nenaplaćena potraživanja iznose 5% od fakturisanog iznosa;
� dobavljačima nisu plaćene obaveze po osnovu osiguranja i reklame;
� plaćena je unaprijed električna energija za slijedeću godinu od 4100 KM;
� osnivački ulog iznosi 300 KM;� primljen je avans od kupca u iznosu od
500 KM.
BUDŽETIRANJE GOTOVINSKIH TOKOVA
� Finansijsko predviñanje i planiranje;
� Budžet gotovinskih tokova;� Budžet gotovinskih tokova;� Tehnika i metodologija
budžetiranja gotovinskih tokova;
Finansijsko predvi ñanje i planiranje
� Sastavni dio finasijskog planiranja je finansijsko predviñanje;
� Na osnovama predviñanja donose se planske projekcije gotovinskih se planske projekcije gotovinskih tokova – dugoročno i kratkoročno;
� Plan gotovinskih tokovapodrazumjeva plan priliva i odliva novčanih sredstava za odreñeno vremensko razdoblje;
Budžet gotovinskih tokova
� Budžet gotovinskih tokova spada u instrument finansijskog planiranja, odnosno upravljanja i kontrole u preduzeću;
� Zadatak budžetiranja gotovinskih � Zadatak budžetiranja gotovinskih tokova je očuvanje zdravog finansijskog položaja tj. tekuće likvidnosti kao izraza sposobnosti plaćanja tekućih obaveza u roku njihovih dospijeća;
Budžet gotovinskih tokova
� Kontinuitet poslovanja je poraćen neprekidnim tokovima novčanih sredstava;
� Kretanje novčanih tokova zahtijeva odgovarajući zahtijeva odgovarajući monitoring, sa ciljem održavanja optimalnog salda gotovine na računu;
� Održavanje optimalnog salda gotovine;
Grupisanje tokova gotovine
� Tokovi iz poslovnih aktivnosti;� Aktivnosti investiranja;� Aktivnosti finansiranja; � Aktivnosti finansiranja;
Gotovinski tokovi
Poslovni Investicioni Finansijskiprilivi prilivi prilivi
L i k v i d n a r e z e r v a
Poslovni Investicioni Finansijski
odlivi odlivi odlivi
Tehnike i metodologija budžetiranja gotovinskih tokova
� Izrada budžeta gotovinskih tokova vrši se kroz sljedeće korake:
� Prvi korak: Utvrñivanje tokova gotovine iz poslovnih aktivnosti.podaci se cepe iz aktivnosti.podaci se cepe iz budžetiranog bilansa uspjeha;
� Drugi kora: Izbor metoda konverzije budžetiranog bilansa uspjeha na gotovinsku ostonovu;
Tehnike i metodologija budžetiranja gotovinskih tokova� Treći korak: Odreñivanje tokova
gotovine od investicionih aktivnosti:� odreñivanje gotovinskih investicionih
transakcija i� odreñivanje negotovinskih investicionih
transakcija.transakcija.� Četvrti korak: Odreñivanje tokova
gotovine od aktivnosti finansiranja:� odreñivanje gotovinskih finansijskih
transakcija i� odreñivanje negotovinskih finansijskih
transakcija.� Peti korak: Prezentacija i analiza
izvještaja
Metode prevo ñenja budžetiranog bilansa uspjeha� Postoje dvije metode:� Direktna metoda;� Indirekta metoda;� Obe metode se baziraju na analizi
stavki budžetiranog bilansa uspjeha i projektovanim stavki budžetiranog bilansa uspjeha i projektovanim promjenama u tekućim sredstvima i obavezama.
� Osnovna razlika je u načinu kvantifikacije gotovinskih tokova iz poslovne aktivnosti.
Direktna metoda
� Prema direktnoj metodi potrebno je kvantifikovati bruto prilive i bruto odlive gotovine iz poslovne aktivnosti. To se postiže korekcijom svake � To se postiže korekcijom svake stavke budžetiranog bilansa uspjeha, prevoñenjem sa obračunske osnove na gotovinsku osnovu.
Budžetiranje poslovnih gotovinskih tokova primjenom direktne metode
� Prilivi gotovine od:� - prodaje,� - kamata,� - . . . � Odlivi gotovine za:� Odlivi gotovine za:� - izvršene nabavke,� - operativne rashode,� - porez na dobit,� - . . .� Neto tokovi gotovine iz poslovnih aktivnosti
Budžetiranje poslovnih gotovinskih tokova primjenom direktne metode
� Direknta metoda se više koristi, jer pruža više kvalitetnijih informacija o tokovima gotovine iz poslovnih aktivnosti. Ona iz poslovnih aktivnosti. Ona informiše korisnike o prirodi i iznosima svakog priliva i odliva gotovine iz poslovnih aktivnosti.
Indirektna metoda
� Indirektnu metodu koriste oni koji žele prikriti svoje poslovanje jer ona pruža manje informacija. Kod ove metode je vidljivo zašto se i za koji iznos razlikuje neto dobit i neto tok gotovine iz poslovnih aktivnosti.
� Sastavljanje budžeta gotovine je mnogo � Sastavljanje budžeta gotovine je mnogo lakše i jednostavnije uz primjenu indirektne metode.
� Indirektna metoda zahtijeva korekciju samo onih stavki budžetiranog bilansa uspjeha koje su potrebne da se neto dobit prevede u tokove gotovine od poslovne aktivnosti.
Indirektna metoda
� Kod indirektne metode dobit ili gubitak, utvrñen u budžetiranom bilansu uspjeha, se prevodi na neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti korigovanjem neto finansijskog rezultata za:efekte transakcija negotovinske 1. efekte transakcija negotovinske prirode,
2. efekte promjene vrijednosti krajnjih stanja u odnosu na početno stanje zalihe, potraživanja i obaveze,
3. prilive i odlive po osnovu aktivnosti investiranja i finansiranja.
Indirektna metoda
� Negotovinske transakcije su one koje nemaju direktan uticaj na tekuće tokove gotovine, ali utiču na strukturu kapitala i sredstava preduzeća kao npr.:„sticanje sredstava, bilo direktnim 1. „sticanje sredstava, bilo direktnim preuzimanjem odnosnih obaveza, ili putem finansijskog lizinga;
2. sticanje preduzeća putem emisije kapitala; i
3. konverzijom duga u kapital.“
Indirektna metoda
� Budžetiranje poslovnih gotovinskih tokova primjenom indirektne metode
� Neto dobit� + Amortizacija,� +/- Dobitak / gubitak od prodaje
osnovnih sredstavaosnovnih sredstava� +/- Promjene na računima tekućih
sredstava� +/- Promjene na računima tekućih
obaveza� = Neto tokovi gotovine iz poslovnih
aktivnosti.
Obe metode pretpostavljaju raspoloživost informacija o:
� stanju gotovine na početku perioda budžetiranja,
� planiranom fizičkom obimu aktivnosti,
� budžetiranom bilansu uspjeha i � budžetiranom bilansu uspjeha i bilansu stanja,
� dospjelosti kratkoročnih obaveza,� realizaciji investicionih planova,� raspoloživosti dodatnih sredstava i
dr.
Bilansna metoda budžetiranja gotovine
� Da bismo uradili budžet tokova gotovine po direktnoj i indirektnoj metodi, potrebno je prethodno iz bilansa stanja preuzeti informacije o stanju sredstava i izvora finansiranja na početku perioda za koji se vrši na početku perioda za koji se vrši budžetiranje.
� Istovremeno je potrebno sačiniti budžetirani bilans uspjeha, zbog korespondirajućih odnosa izmeñu pozicija iz bilansa stanja i pozicija iz bilansa uspjeha.
Bilans stanja na po četku budžetiranja
Aktiva Pasiva
Gotovina 200 Dobavljači 250
Potraživanja 5500 Obaveze za kamte 1100
Zalihe 4000 Obaveze za porez na dobit 1220
Portfolioulaganja 1600 Kratkoročni krediti 500Portfolioulaganja 1600 Kratkoročni krediti 500
Ukuno obrtna sredstva 11300 Ukupno kratkoročne obaveze 3070
Fiksna sredstva po nab. vr. 3800 Dugoročne obaveze 4500
Akumulirana amortizacija 1300 Ukupne obaveze 7570
Fiksna sred. po sad. vrijedn. 2500 Vlastiti kapital–poč. ulaganja 2500
Uk. fiksna aktiva 2500 Akumulirana dobit 3730
Ukupna aktiva 13800 Ukupna pasiva 13800
Budžetirani bilans uspjeha
Prihodi od prodaje 140000
Troškovi prodatih proizvoda 98000
Bruto dobit 42000
Amortizacija -380
Administrativni troškovi i troškovi prodaje -19000
Troškovi kamata -3000
Prihod od investiranja 5200
Negativne kursne razlike -5820
Dobit prije oporezivanja 19000
Porez na dobit 1900
Neto dobit 17100
Budžetiranje tokova gotovine direktnom metodom
� Osnovna postavka ove metode je u poreñenju podataka iz početnog i budžtiranog bilansa stanja.
� Na osnovu zadatih veličina, � Na osnovu zadatih veličina, moguće je utvrditi razliku izmeñu početnih i krajnjih veličina u budžetiranom bilansu stanja, odnosno povećanje ili smanjenje sredstava na odreñenom kontu.
Budžet bilansa stanjaAktiva Početno. st. Krajnje st. Razlika
Gotovina 200 534 334
Potraživanja 5500 23333 17833
Zalihe 4000 12250 8250
Portfolio ulaganja 1600 - -1600
Ukuno obrtna sredstva 11300 36117 24817
Fiksna sr. po nab. Vrij. 3800 11800 8000
Akumulirana amortizacija 1300 1680 380
Fiksna sred. po sad. vrij. 2500 10120 7620
Uk. fiksna aktiva 2500 10120 7620
Ukupnaaktiva 13800 46237 32437Ukupnaaktiva 13800 46237 32437
Pasiva
Ukalkulisane obaveze - 7600 7600
Dobavljači 250 9900 9650
Obaveze za kamate 1100 800 -300
Obaveze za porez na dobit 1220 407 -813
Kratkoročni krediti 500 200 -300
Ukupno kratkoročne obaveze 3070 18907 15837
Dugoročni krediti 4500 4000 -500
Ukupne obaveze 7570 22907 15337
Vlastiti kapital– poč. ulaganja 2500 2500
Akumulirana dobit 3730 20830 17100
Ukupna pasiva 13800 46237 32437
Budžet gotovinskih tokova –direktna metodStanje gotovine na početku planskog perioda 200
Smanjenje ulaganja 1600
Povećanje uklakulisanih obaveza 7600
Povećanje obaveza prema dobavljačima 9650
Povećanje akumulirane dobiti 17100
Ukupno planirani prilivi gotovine 36150
Plan odliva gotovine
Povećanje potraživanja od kupaca 17833
Povećanje zaliha 8250
Povećanje fiksnih sredstava (sadašnja vrijednost) 7620
Smanjenje obaveza za kamatu 300
Smanjenje poreskih obaveza 813
Smanjenje kratkoročnih kredita 300
Smanjenje dugoročnih kredita 500
Ukupno planirani odlivi gotovine 35616
Stanje gotovine na kraju planskog perioda (36150 - 35616) 534
Budžetiranje gotovine indirektnom metodom
� Ova metoda budžetiranja se temelji na prevoñenju planiranih prihoda, rashoda i neto dobiti na očekivane prilive, odlive i neto novčane tokove iz poslovne aktivnosti.
� Budžetirani interni gotovinski tok po osnovu poslovne aktivnosti se osnovu poslovne aktivnosti se dopunjuje prilivima i odlivima novca iz investicione aktivnosti i aktivnosti finansiranja, tj. aktivnostima koje bitnije ne remete bilans uspjeha, da bi se moglo procijeniti stanje gotovine na kraju planskog perioda.
� Znači, bilans uspjeha ne pruža dovoljne informacije za budžetiranje gotovinskog toka.
Budžetiranje gotovine indirektnom metodom
� Njegova manjkavost je u tome, što postoje prilivi i odlivi gotovine koji ne prolaze kroz bilans uspjeha, prolaze kroz bilans uspjeha, kao što postoje prihodi i rashodi koji nisu popraćeni prilivima i odlivima.
Budžetiranje gotovine indirektnom metodom
� Prilivi i odlivi gotovine koji ne prolaze kroz bilans uspjeha – otplata glavnice po kreditu se ne evidentira u rashodima, ali ima tretman odliva novca ili nabavka fiksne aktive je novca ili nabavka fiksne aktive je popračena odlovom novca, ali ne tereti u cijelosti troškove tekućeg prihod, nego se raspodjeljuje na broj godina trajanja nabavljenog sredstva;
Budžetiranje gotovine indirektnom metodom
� Prihodi i rashodi koji nisu popraćeni prilivima i odlivima – slučaj amortizacije ili prodaje na kredit,
� Amortizacija se priznaje kao rashod Amortizacija se priznaje kao rashod u bilansu uspjeha, mada odliv gotovine nastaje, uglavnom, prilikom nabavke datog sredstva ista je situacija sa fakturisanom a ne naplačenom realizacijom,
Korekcija bilansa uspjeha na neto tokove gotovine
� Korekcija bilansa uspjeha na neto tokove gotovine iz poslovne aktivnosti vrši se prevoñenjem planirane neto dobiti na izvore neto obrtnih sredstava iz poslovne aktivnosti. Izvori se, potom, koriguju za � Izvori se, potom, koriguju za očekivane promjene na obrtnim sredstvima i kratkoročnim obavezama koje remete prihode i rashode iz budžetiranog bilansa uspjeha.
� Na taj način se dobije planirani neto priliv gotovine iz poslovne aktivnosti.
Kako se vrši korekcija?
� Korekcije neto obrtnih sredstava na tokove gotovine vrše se tako da se:
� povećanja obrtnih sredstava (bez gotovine) i smanjenja kratkoročnih obaveza oduzimaju od neti dobiti (jer su to odlivi novca);smanjenja obrtnih sredstava (bez � smanjenja obrtnih sredstava (bez gotovine) i povećanja kratkoročnih obaveza se dodaju neto dobiti (to su prilivi novca).
� Po izvršenoj korekciji, pristupa se budžetiranju tokova gotovine iz poslovne aktivnosti.
Budžet gotovinskih tokova –indirektna metoda
Neto dobit 17100
Amortizacija 380
Neto obrtna sredstva iz poslovanja 17480
Smanjenje obrtnih sredstava i povećanje kratkoročnih obaveza:
Smanjenje portfolio ulaganja 1600
Povećanje ukalkulisanih obaveza 7600
Povećanje obaveza prema dobavljačima 9650 18850
Ukupno planirani priliv gotovine 36330
Povećanje obrtnih sredstava i smanjenje kratkoročnih obaveza:
Povećanje potraživanja od kupaca 17833
Povećanje zaliha 8250
Smanjenje obaveza za kamatu 300
Smanjenje poreskih obaveza 813
Ukupno planirani odlivi gotovine: 27196
Neto tokovi gotovine iz poslovne aktivnosti 9134
Povećanje fiksnih sredstava 8000
Smanjenje fiksnih sredstava
Neto gotovinski tok od aktivnosti investiranja -8000
Povećanja dugoročnih obaveza
Smanjenje dugoročnih obaveza 500
Smanjenjekratkoročnih obaveza 300
Tokovi gotovine
� Kao primjer tokova gotovine koji ne prolaze kroz bilans uspjeha možemo navesti finansiranja putem kredita ili, pak, nabavke fiksne aktive. Otplata glavnice kredita se ne evidentira u rashodima preduzeća, ali ima tretman odliva novca. odliva novca.
� Takoñe, nabavka fiksne aktive je popraćena odlivom novca, ali ne tereti u cjelosti troškove tekućeg perioda, nego se raspodjeljuje na broj godina trajanja nabavljenog sredstva.
Kontrola budžeta
� Kontrola budžeta se sastoji u mjerenju i ispravljanju poslovanja s ciljem da se ostvare postavljeni ciljevi. Kontrola je usko povezana sa budžetiranjem i teško ju je sprovesti bez budžeta. bez budžeta.
� Budžeti služe kao reper za mjerenje ostvarenih pokazatelja.
� Poslovi kontrole su u nadležnosti rukovodilaca koji su uključeni u realizaciju budžeta.
Proces kontrole budžeta
� Poslovi kontrole su u nadležnosti rukovodilaca koji su uključeni u realizaciju budžeta. Sam proces kontrole sprovodi se u odreñenim kontrole sprovodi se u odreñenim koracima:
� postavljanje pokazatelja,� mjerenje rezultata i� otklanjanje odstupanja od
pokazatelja i budžeta.
Pokazatelji kontrole budžeta � U praksi se najčešće koriste
„slijedeće vrste pokazatelja:� pokazatelji izraženi u fizi čkim
jedinicama,� pokazatelji izraženi u troškovima,� kapitalni pokazatelji,� kapitalni pokazatelji,� pokazatelji izraženi u prihodima,� programski pokazatelji,� nematerijalni pokazatelji,� ciljevi kao pokazatelji,� strateški planovi kao merne ta čke
za kontrolu strategije.“
Planiranaaktivnost
Poreñenj
Stvarna aktivnost
Mjerenje stvarne
aktivnostistvarne
Program mjera za korekciju
Analiza uzroka odstupanja
Utvrñivanje odstupanja
Poreñenje stvarne sa planir.akt.oreñenj
Provoñenje korektivnih mjera
Literatura:� Obavezna literatura:� Gligorić – Vujnović Bogdana (2008),
Poslovne finansije, Panevropski univerzite Apeiron, pp. 3.-281.
� Dopunska literatura: � Damodaran, A. (2001), Korporativne � Damodaran, A. (2001), Korporativne
finansije - teorija i praksa, pp. 1.-969.
� Njuhović, Z. (2010), Finansijski menadžment, Teorija i praktična primjena, FER KOMERC D.O.O., Sarajevo, pp. 1.-449.
top related