YOU ARE DOWNLOADING DOCUMENT

Please tick the box to continue:

Transcript

Lorens Stern Tristram endiOvaj roman je izlazio sukcesivno tokom sedam godina: 1760. Stern je objavio prve dve knjige podstaknut velikim uspehom, dodavao je svake godine jo po dve godinu dana pre Sternove smrti (1767.) izala je poslednja deveta knjiga.1

INTERANROVSKE VEZE 1. Komiki roman 18. veka proizaao je iz Tristrama endija (?) 2. Montenjevi Ogledi slobodno esejiziranje na bilo koju temu. 3. Satira (i to sviftovska) kao jedan od arhitekstova Tristrama endija 4. Don Kihot iv: esta pominjanja Servantesa i njegovih likova. Na primer, za Tobijeve ljubavne i vojne zgode pripoveda kae da su servantesovski zanimljivi... & Tobi, koji ivi u svom svetu i smean je drugima, ali ima svog vernog pratioca... 5. Elizabetinska komedija ekspirovski svet je na neki nain ekspliciran 6. Uliks nije dodue komiki, ali jeste parodijski 7. Prust (...) i Virdinija Vulf (zanima je impresionistiki rad svesti. Ouujue predstavljanje prostora i vremena). 8. Fokner

KOMPOZICIJAPOIGRAVANJE POSTUPCIMA

Stern odbacuje pravila epskog pripovedanja (pravila utvrena ne samo Poetikom, ve i mnogovekovnom praksom cele Evrope)2 on ne pripoveda ni hronolokim redom, niti po epskom naelu in medias res3, ve skae po vremenu i prostoru, premetajui radnju sad unapred sad unazad (autor se vraa nazad ili skae napred u osnovnu novelu), sledei sad ovu sad onu nit pripovedanja, posveujui brojne stranice siunim dogaajima ili digresijama. (Stern se poigrava i postupkom in mediasIvo Hergei: Nema razloga verovati da je autor ovaj roman smatrao zavrenim. Nije teko zamisliti nastavak koji bi bio pisan u istom stilu, pa se, tavie, posle Sternove smrti takav nastavak i pojavio napisao ga je neki Don Kar. 2 U prvom parodistikom romanu kod nas, Romanu bez romana iz 1838. Sterija se takoe poigrava klasicistikim principom kompozicije epa... 3 Horacije je savetovao pesniku koji pie ep da uvlai itaoca u sredite zbivanja ba kao da su oni itaocu poznati. Ovom postupku je suprotstavljen postupak ab ovo (od jajeta), prema kome ep valja poeti jo pre junakovog roenja, od okolnosti pod kojima je zaet.1

1

res i postupkom ab ovo, suprotstavljajui ih jedan drugom da bi ih na aljiv nain prenebregao.) S toga mi je razloga doista drago to sam svoju povijest na takav nain zapoeo i to sam kadar da je tako i nastavim, idui tragom svake zgode u njoj, kao to kae Horacije, ab ovo. / Znam da Horacije uopte ne preporuuje taj nain: Ali taj gospodin govori samo o epskoj pesmi ili o tragediji; (zaboravio sam ta) uostalom, ako nije tako, treba da zamolim gospodina Horacija da mi oprosti; jer se ja u pisanju kojega sam se prihvatio, neu ograniiti ni na njegova pravila ni na pravila bilo koga drugog oveka iz bilo kojeg vremena.DIGRESIJE nove radnje ubaene u osnovnu; ovaj roman je prepun digresija...

Pripovedaev motiv: Moja je metoda da radoznala oveka uvek upuujem na razliite putove istraivanja, kako bi doao do osnovnih motiva dogaaja o kojima mu govorim; ne inim to kao neka cepidlaka; niti onako odluno kao Tacit koji se nadmudruje sam sa sobom i sa itaocem; ve usluna i ponizna srca koje se posvetilo samo pomoi radoznalcima; za njih piem... (I knjiga, pogl. 21) Opravdanje digresije ... a posredi je ovo: Da se ja, iako su sve moje digresije, kao to vidite, opsene, i mada se ja udaljujem od predmeta o kojem govorim, dalje i vie no ikoji pisac u Velikoj Britaniji, da se ja ipak uvek brinem da sve udesim tako da glavni posao ne miruje dok mene nema. (I, 22) Nastavlja o vanosti digresija: izbacite li ih iz ove knjige, na primer, onda bolje da ste bacili i knjigu sa njima; studena veita zima zavladala bi na svakoj stranici njenoj... Najduu digresiju ini VII knjiga, cela posveenja putovanju po Francuskoj i opisivanju plaljivo-sentimentalnih doivljaja na tom putu. Primer nezavrene digresije Pria o ekom kralju i njegovih sedam dvorana / dvoraca (?) ovu priu pria Trim i ona zapinje na samom poetku, nastavlja se... saznajemo stvari koje se tiu hronologije, geografije, ratovanja (pria se prekida primedbama strica Tobija), ali nita o ekom kralju.4 (klovski: Kao i svaka dosadna pria, ona je zasnovana na retardacionom postupku i nju mora prekinuti slualac.) U nastavku Trim naputa priu o ekom kralju i prelazi na povest svoje ljubavi...PITANJE JEDINSTVA

Remeenje hronologije ((i ideje celovitosti)): junak se rodio tek u 4toj od 9 knjiga, a u 6toj knjizi su mu mesto deje haljine obukli pantalonice, a potom se vie i ne pojavljuje. Prema tome, Stern jeklovski: Ova pripovest je istog tipa kao i ona koju pria Sano Pansa svom gospodaru kad je Rosinantu u mlinu sputao noge.4

2

izneverio i naslov i podnaslov knjige, ivot i shvatanja Tristrama endija, jer o junakovom ivotu saznajemo sasvim malo, a o shvatanjima nita. klovski: Dokaz svesnog Sternovog naruavanja uobiajene siejne sheme su grafikoni fabularnog kretanja romana koje daje u 40. poglavlju este knjige. ((Stern ih je doslovno nacrtao!)) Ove linije su priblino verne, ali ne uzimaju u obzir aritmiju motiva... Vejn But: Uspostavljanje formalne povezanosti kod pripovedaa koji se mea ((komentarie)): Mnogi kritiari smatraju da meanje pripovedaa ometa druge kvalitete pripovedanja. Oni, kada se neguju sebe radi, mogu da unite dela u ijoj su slubi ti pripovedai navodno izmiljeni. Mnogim kritiarima je Tristam endi izgledao kao jedan od najgorih prestupnika u ovom pogledu. Tu knjigu su nazivali papazjanijom: Da li je to ispreturan komini roman ili zbirka kakljivih spekulativnih ogleda nalik Montenjevim, ili satira u tradiciji Sviftove Prie o buretu...? Tajna njene povezanosti poiva prvenstveno u ulozi koju igra pripoveda, Tristam, dramatizovani pripoveda. On sam je na neki nain tema koja dri na okupu grau. Veliki deo knjige se sastoji od prianja o njegovim spisateljskim kulucima i njegovom retorikom odnosu prema itaocu ((pripovedaki proces kao predmet pripovedanja)): Za manje od pet minuta baciu u vatru pero, a posle njega i ovu kapljicu zgusnutog mastila koja je ostala na dnu moje mastionice jer mi je ostalo jo desetak stvari koje treba da uradim pre toga treba jednu stvar da imenujem na jednu stvar da se poalim jednoj stvari da se nadam... Stvar na koju se alim jeste to to je posao toliko navalio na mene da nisam bio u stanju pristupiti tome delu moje knjievne radnje, koji mi je stalno bio pred oima i kojem sam najozbiljnije teio; a to su Vojevanje, a naroito Ljubav moga strica Tobija... Ivanka Kovaevi: Ovaj roman je prepun iskidanih seanja i matanja, te ima strukturu kaleidoskopskog kolaa. Svetozar Koljevi: Roman je za Sterna tvorevina nepredvidljiva i udljiva, bez strukture... Ovo je izraz Sternovog oseanja ivota kao niza besmislenih epizoda.MOTIVI KOJI SE PONAVLJAJU ((iv: Pored glavnih likova, ovi motivi unose neki stepen jedinstva u priu))

klovski: 1) motiv o uzlovima (uadima?) prvi put se javlja u 8. poglavlju III knjige kada je vrea sa akuerskim instrumentima doktora Slopa zavezana; u 10. poglavlju pripoveda najavljuje da e u odgovarajuem trenutku priati o uzlovima; doktor Slop vadi noi da presee uzlove ali se posee i poinje da psuje. Tada mu Volter daje formulu izoptenja iz katolike crkve da bi proklinjao po pravilima umetnosti ((retorike)). 2) motiv Deni u 18. poglavlju I knjige pripoveda pominje da se Deni cenkala za neku svilu nedelju dana nakon to je on poeo da pie roman; zatim se poigrava sa itaoevom eljom da sazna ko je Deni 3

Gospoa (kojoj se obraa) tj. italac je moda zakljuio da je ona njegova ena ili ljubavnica; ali nije nemogue da bi ona mogla biti njegovo dete... ili prijateljica... Kasnije obeava da e ispriati ko je Deni u poglavlju o rupama za dugmie. Poslednje pominjanje je sentimentalno: svaki put kad ti ljubim ruku da ti kaem zbogom, i svaki trenutak koji posle toga provodimo daleko jedno od drugog, samo su preludijum onom skorom rastanku koji e nas razdvojiti zauvek. Neka se Bog smiluje na nas! 3) rana strica Tobija 4) & iv: motiv nosa (nososlovija) Gnev Voltera endija je izazvan time to su njegovom sinu akuerskim kljetima pri poroaju njegove majke slomili nosnu kost. I tako se uvodi cela poema o nosovima. Kroz najmanje tri generacije ta je teorija o dugim nosevima pomalo putala koren u naoj porodici. Tradicija ju je odluno potvrivala, a Interes bi se svako pola godine upleo da je potkrepi; tako da se ona ne moe u celini pripisati muiavosti mog oca, mada njemu pripada sva slava drugih njegovih udnih nazora. Moglo bi se, naime, rei da ju je dobrim delom usisao s majinim mlekom. Ali je i on ipak uinio svoje. Ako vaspitanje usauje zablude (ukoliko je to bila zabluda), moj ju je otac zalivao i svojski se trudio da ona potpuno sazri. / Iznosei svoje misli o tome, on je esto govorio da nikako ne moe sebi da protumai kako se najodlinija porodica u Engleskoj mogla odrati uprkos tome to su njeni pripadnici kroz est ili sedam generacija redom imali kratke noseve. (...) / Polako, ljubazni itatelju! kuda te nosi tvoja mata? Ukoliko se oveku moe verovati, ja vam se zaklinjem nosom svoga pradede, da imam na umu organ mirisa, ili onaj deo ovekovog tela koji mu stoji izboen na sred lica koji, kad je lep i pravilno graen, treba da zauzima potpunu treinu lica merei lice nanie od ivice kose na elu. (III, 33) & (uporedi i 40. poglavlje iste knjige) & Ima samo jedan uzrok, odgovori moj stric Tobi, zbog ega je jednom oveku nos dui nego drugom, a taj je da Bog hoe da tako bude. To je Grangusijerovo reenje, ree moj otac. (III, 41) & Slokenbergiusova pria o strancu velikog nosa... (IV, uvod): Boja je mo beskrajna, vikali su Nosovci, Bog moe sve da uini. / Ne moe on uiniti nita, odgovarali su Antinosovci, u emu bi bilo neke protivrenosti.

EKSPERIMENT, poigravanje sa konvencijama.5Primeri:

5

Odavde, pa do podnaslova Autoreferencijalnost (uglavnom) govori Brana...

4

-

-

-

6

Autor se poigrava tradicionalnim elementima romana (predgovor, invokacija6, posveta, moto7... nalaze se unutar romana, na proizvoljnim mestima). (Daleko od poetka knjige u 64. poglavlju, Stern se navodno sea da je zaboravio da napie predgovor, da ga naknadno ubacuje, poto ima malo slobodnog vremena. Posveta ((neimenovanom lordu)) stoji na kraju 8. poglavlja I knjige.8) Neka poglavlja sadre samo po jednu reenicu, dok su druga neizmerno dugaka... Neka poglavlja su ispreturana... To se obrazlae ovako: Jedino elim da to bude pouka svetu da puta ljude da priaju svoje prie po svojoj volji. itavo 10. poglavlje IV knjige Stern posveuje razmiljanjima o poglavljima: I sad, da znate, kako je ovo sad moje poglavlje o poglavljima, ono to sam ga obeao napisati pre nego poem na poinak.... U 25. poglavlju IV knjige nam kae da 24. poglavlje fali zato to je iscepano, a onda nas obavetava o njegovom sadraju... (Iznosi i razloge cepanja poglavlja: Ali pregledajui nanovo prikaz toga puta, uinilo mi se da sam se u njegovom opisivanju izdigao toliko iznad stila i naina na koji sam dotle opisivao sve drugo u ovoj knjizi, da taj opis ne bi mogao ostati u njoj a da ne baci u zasenak sve druge prizore koji su opisani u njoj; i da u isti mah ne poniti onu nunu ravnoteu i izjednaenost meu pojedinim poglavljima, iz ega i proizlazi proporcionalnost i harmonija celog dela.) Knjiga jeste roba otud i reklama, oglas. Ono to danas zovemo reklamom, u 19. veku je esto bilo integralni deo knjige samooglaavanje, predstavljanje knjige koja se preporuuje itaocu. Sa stanovita grafikog oblikovanja izvrtanje uobiajenog... Tekst se poigrava jo nekim grafikim znacima intencionalno nedostajanje teksta (prazna strana koja je integralni deo teksta, crna strana, mramorna strana9), ruice, strelice pokazivai; precrtani komentar;10 Uputstva itaocu kao: 'zatvorite vrata jer duva promaja kroz knjigu...' ((Dijalog sa itaocem i ostalima)) pripoveda se obraa itaocu, raznim itaocima koje imenuje ili ih identifikuje preko titule, pola itd. Na

Invokacija ima na vie mesta. Na pr. uz posvetu lordu u 9. poglavlju I knjige pripoveda se obraa i boginji Luni: Svetla Boginjo, Ako nisi suvie zaokupljena poslovima Kandidovim i gospoice Kunigunde uzmi i Tristrama endija pod svoju zatitu.; Apolona zaziva u 12. poglavlju III knjige: Veliki Apolone! Ako si voljan da daje daj mi ne zahtevam nita vie ve samo malo prirodnog humora... a Merkura, s njegovim pravilima, merilima, ako moe bez njega, poalji s mojim pozdravima u svejedno gde. 7 Moto je dat na naslovnoj strani romana, ali na starogrkom. U prevodu glasi: Ne smuuju ljude stvari, ve miljenje o stvarima. 8 U sledeem poglavlju dodaje da taj Lord uplati svotu od 50 zlatnika u korist pisca to je za dvadeset zlatnika manje od onoga to bi trebalo da plati za nju svako u koga ima duha. 9 Evo kako Stern uvodi mramorne strane: itaj, itaj, itaj, itaj, neuki moj itaoe! itaj ili, tako mu uenosti velikog svetog Paralipomenona unapred ti kaem, bolje da tu knjigu odmah odbaci, jer bez mnogo itanja, pod ime, kako vi, veleasni gospodine znate mislim mnogo znanja, nee biti kadar da shvati pouku iduih mramornih strana (areni simbol moga dela)... (III, 36) 10 Crtica, najei grafiki znak ponekad se pojavljuje u itavim redovima. Nekad oznaava nagle prekide misli i kao takva slui umesto prelaza; nekad zamenjuje isputenu re ili reenicu obino takvu da se ((zbog nepristojnosti)) ne moe tampati Stern zamenjuje nepristojne izraze, masne ale crticama, to je golicljivije i nepristojnije od otvorene skarednosti jednog Rablea.

5

-

primer dijalog sa Gospoom: Kako ste, Gospoo, mogli biti tako nepaljivi dok ste itali poslednje poglavlje? U njemu sam vam rekao, Da mi majka nije bila papistkinja. Papistkinja! Nita slino niste rekli, Gospodine. Gospoo, dopustite mi da jo jednom ponovim da sam vam to rekao jasno (...) u pretposlednjem retku tog poglavlja u kojem sam uzeo na se da kaem: 'Bilo je preko potrebno da se rodim pre nego to budem krten.' Da je moja majka, Gospoo, bila papistkinja, do toga se zakljuka ne bi moglo doi. 11 (I, 20) (& Zauzimanje galantne poze ovo je po ondanjoj francuskoj modi; u svojim estim direktnim razgovorima sa itaocem redovno se obraa dami. (Stav elegantno-nepristojnog zabavljaa.)) Pripoveda se obraa i svojoj pripovesti i njenim elementima na primer obraa se Jorikovoj propovedi12: Nesretna propovedi! Poto su te pronali, i po drugi put si se put izgubila, ispala si kroz jednu neprimeenu rupu u depu svog gospodara i pala dole u podmuklu i poderanu postavu (...) (II, 17) Obraa se i likovima na pr. Tobiju koji je poeo da skuplja literaturu o vojnom graevinarstvu i vojnoj opremi: Stoj, dragi moj strie Tobi stoj! ni koraka dalje na tom trnovitom i tekom putu! (...) To e ti pogorati bolest (...) patie od tvrde stolice zdravlje e izgubiti... (II, 3) Ponekad se i italac obraa pripovedau na pr. ... moj stric Tobi odmah odjaha na svom konjicu. Nisam ni opazio da je va stric Tobi ve bio na svom konjicu. (III, 3) Ponekad je dat istovremeni dijalog pripovedaa sa dva neimenovana itaoca na pr. ta bi mi vaa blagoroa savetovala da uinim? Ispriajte je, gospodine endi, svakako. Ti si budala, Tristram, ako to uini. (III, 23) Ponekad autor (?) komentarie greke pripovedaa na pr. u napomeni datoj uz 19. poglavlje II knjige: Pisac je ovde dva puta pogreio; jer Lithopaedus treba da se pie ovako, Lithoopaedii Senonesis icon. Druga pogreka je u tome to Lithopaedus nije pisac, ve crte nekog okamenjenog deteta. (str.121) & Olga Humo: Pisac esto prekida zapoeto izlaganja, jer je, izmeu njega i itaoca iskrsao niz pitanja koja trae da se objasne. Pisac se esto u toku pripovedanja obraa itaocu, koji je prisutan kao neka vrsta pievog saradnika, ija se pitanja podrazumevaju i kad ih on izriito ne postavlja. Ova pitanja su povod digresijama i izazivaju objanjenja i komentare koji se u stvari javljaju kao pieve asocijacije sa osnovnom, epskom potkom romana.13 Problem zavretka zbivanja (Vejn But): Da li se zbivanja zavravaju sa poslednjim datumom navedenim u delu, kada Tristram opisuje sebe kako sedi za svojim pisaim stolom u purpurnom prsluku i paru utih papua (avgusta 1766.); da li je konano zbivanje navlaenje akira u

U vezi sa ovim pripoveda se vajka to itaoci imaju lou naviku da jure napred traei u knjigama vie pustolovina nego duboku uenost. ... ostaju u pameti samo oni delovi knjievnog dela u kojima preteu surovost i putenost: Tanane aluzije i nauna opaanja odleu poput duhova negde u visine, ozbiljna moralna pouka kao da pada u neki bezdan... 12 Ova propoved o savesti se ita za vreme poroaja... 13 Neki smatraju da je askanjem sa itaocem Stern hteo da se priblii itaocu i da mu doara utisak neposrednog obraanja.11

6

-

-

6. knjizi? (Poslednja poglavlja se zbivaju etiri godine pre Tristramovog roenja!) Nedovrenost pripovesti (klovski): niim nije motivisan svretak pripovesti u Tristamu endiju. On se ovako zavrava: O Boe! Ree moja majka, kakva je to opet pria? O jednom petlu i o jednom Biku, ree Jorik I to najlepa pria te vrste koju sam ikad uo. Kraj.14 & Naruavanje obinih normi je vidiljivo i u zavrecima romana. Mi kao da se strovaljujemo u njih; na stepenicima, tamo gde oekujemo da emo nai odmorite, ukazala se provalija. Tretman stilskih figura pre svega metafore. Imamo postupak ekstremizovanja konvencija. Na nivou reenica koje tvore stilsku figuru, imamo stalno ..... izmeu doslovnog i figurativnog znaenja. (?) Oivljavanje mrtvih metafora... (Olga Humo: Dinovske metafore slue da pojaaju, da daju pesniki reljef nekim oseanjima koje izviru iz dogaaja. Sam Tristram za digresije kae da su metafore. Na primer, kada otac endi sazna da se Tristramu spljotio nos prilikom poroaja, on se povue u svoju sobu i baca niice na krevet. U tom poloaju ostaje due vremena... To vreme je pisac ispunio dugom umetnutom priom koja proistie iz dogaaja o kojem je re, ali ija je veza sa osnovnom fabulom naroite vrste. ((Slokenbergijusova pria o Dijegu koji ima ogroman nos.)) Re je o sloenoj simbolinoj asocijaciji, koja govori o nosevima i treba da pokae svu teinu nesree sa Tristramovim nosem. Pria koju pisac ovde umee ima zadatak da nam priblii oseanja izazvana dogaajima. Ona takoe ima zadatak da izazove utisak trajanja, da ispuni parodijom tunog sadraja ono vreme dok otac lei u na krevetu u svom bolu. & klovski: Stern realizuje leksiku metaforu Konji (u kapricioznom smislu) i govori o njoj kao o realnom konju: Konjic-miljenik na kojem je moj stric Tobi uvek jahao (...) vredan je da se opie (...) Hod i prilika su mu uistinu bili tako udni i sav je od glave do repa, tako malo podseao na bilo kojeg pripadnika svoga roda...15; potom uvodi i drugu metaforu magarac za telo.16

INTERTEKSTUALNOST I ENCIKLOPEDINOSTINTERTEKST Postoji snana metaknjievna svest intertekst, metaliterarnost... Intertekstualnost preplitanje tekstova u okviru teksta; tekst kao reakcija na druge, usmene ili pisane, fikcionalne ili nefikcionalne tekstove. Povezanost svakog teksta sa nekim drugim tekstovima ustanovljuje se u toku itanja zahvaljujui pre svega delovanju reminiscencija, koje nas podseaju na nekog drugog autora, njegove misli ili iskaze, na odreen umetniki postupak, na neki motiv ili lik, bilo da ih autor prihvata ili se od njih distancira (u ovom drugom sluaju re

Hergei: Delo se zavrava opaskama o biolokoj misteriji ovekovog dolaska na svet. (?) 15 A da se radi zapravo o Tobijevoj strasti vidimo na drugim mestima na pr: Pusti li ovek da njime ovlada neka neodoljiva strast ili, drugim reima, kad mu njegov Konjicmiljenik otkae poslunost, onda zbogom prava i zdrava pameti! (II, 5) 16 Iz metafore magarac gradi se situacija sa nerazumevanjem: Otac pita Tobija o magarcu, a on misli da je to eufemistiki naziv zadnjice.14

7

je o parodiji). Na osnovu takvih reminiscencija, koje se esto podstaknute neposrednim navodima (citatima) ili skrivenim ukazivanjem (aluzijom), rekonstruie se intertekstualnost nekog teksta. ((Pominjanje: Servantesa, Montenja, Voltera, Rablea, Aristotela, Loka... Na primer, za svoju knjigu kae: i na kraju e se izvri ba u ono ega se plaio Montenj da mu se ne izvrgnu njegovi Eseji, naime, u knjigu koja krasi salonske ormare; (I, 4) & Tristramovo definisanje endizma i uopte uspostavljanje takve institucije asocira na Rableov pantagruelizam: Pravi endizam, mislili vi o njemu i najgore, otvara srce i plua, i svim onim osobinama koje su mu u prirodi tera krv i druge ivotne telesne sokove da teku slobodno svojim tokovima i da dugo i veselo pokreu kolo ivota. Osim toga, tu su i Antiendijevci Stern se, kao i Rable, obraa svojim kritiarima, ali na drugaiji nain: A sad, dragi moji Antiendijanci, prerevnosni kritiari i sapatnici (za vas i piem ovaj Predgovor) i za vas premudri dravnici i umni doktori (dajte skinite te svoje brade), uveni po svojoj ozbiljnosti i mudrosti; (...) a spominjem vas ovako zajedno samo zbog toga da suvie ne duim, a ne moda zbog neke mrnje prema vama. ( III, 20) )) UMETANJE RAZLIITIH DISKURSA, ANROVA... u tekst romana: osim reklama, epitafa (Oh, jadni Jorik! - epitaf na Jorikovom grobu, dat u 12. poglavlju I knjige) koji su grafiki odvojeni, uokvireni, imamo i inkorporirane u sam diskurs romana: o Putopisi iv: impresije sa putovanja u Francusku. o Misterije o Burleske17 iv: pria o asnoj sestri pria umetnuta u Tristramovo putovanje ((asna sestra ima ukoene zglobove, i nakon to je pokuala to da rei molitvama i dodirivanjem relikvija kolenom itd. na kraju su je nagovorili da pokua sa toplim kupkama u Burbonu i krenula je na put sa iskuenicom Margaritom. Pratio ih je mazgar koji voli da popije, pa je u jednom trenutku svratio u krmu i potpuno zaboravio na ove dve, a mazge su stale, a asne sestre su se uplaile da e biti silovane... Da bi mazge krenule, Margarita kae da treba izgovoriti grene rei, i poto im nema druge one re podele na slogove pa jedna izgovara prvi, a druga drugi slog... koji zajedno daju: Do vraga )) (VII knjiga) o Savet o odevanju o Propoved (Jorikova propoved koja je ispala iz Stevinusove knjige naslovljena kao Poslanica idovima XIII 18. Jer se nadamo da imamo dobru Savest) o Predstava sodomskih (?) govora (juridiko18-religioznih govora) iv: formula izoptenja iz katolike crkve koju ita

Burleska knjievna vrsta koja se odlikuje preteranou kominih efekata i grubou karikiranja likova i situacija. Burlesku nalazimo u poeziji, drami i prozi svuda nastoji da izvrgne ruglu obiaje, linosti, institucije, naroito autoritete... Burleska se ispoljava kao: parodija (humoristiki nain imitiranja stila ili manira nekog dela ili pisca), karikatura (preterano insistiranje na nekim crtama lika koje dovodi do deformacija fizike ili karakterne osobine) i travestija (tema se obrauje prostakim jezikom). 18 Juridiki pravni, pravniki17

8

-

doktor Slop u 11. poglavlju III knjige: U ime Boga Svemogueg, Oca, Sina i Duha svetoga (...) neka on (Obadija) bude proklet (to je svezao te uzlove) Mi ga izoptujemo i proklinjemo ga... (...) neka se ugasi i svetlo njegovo u vjek i vjekova, ako se ne pokaje... (...) Prokleli ga svi sveti patrijarsi i proroci. Prokleo ga Sveti Jovan Pretae, i Sveti Jovan Krstitelj ... (...) Neka je proklet pri jelu i piu, kad je gladan, kad je edan, kad spava, kad drema.... & klovski: srednjovekovna uenost je ve u Sternovo vreme izazivala komini efekat... o Pismo Julijino pismo Dijegu iz Slokenbergiusove prie (IV knjiga). Senjor Dijego, Jesu li moje sumnje to se tie vaega nosa bile opravdane ili nisu sad nije trenutak da ispitujemo dovoljno je rei da nisam imala snage da ih podvrgnem daljem ispitivanju. (...) Ako vam ponos nije obuzeo srce vi ete pohrliti k meni isto onako brzo, kao to ste i pobegli od mene ali kolko god da pourite stii ete samo da vidite kako umirem.19 o Brani ugovor Volter endi sklapa ugovor sa svojom enom u vezi sa mestom poroaja... (I, 15) o Ljubavne prie (bokaovske) iv: pria o le Fevru u V knjizi: Kad je Tobi bio na putu i odseo u seoskoj krmi, sazna da je tu odseo i neki bolesni siromani dentlmen sa detetom, pa mu Tobi alje vino, i saznaje da je u pitanju vojnik porunik kod koga poalje Trima, kome ovaj ispria kako mu je ena sluajno ubijena dok je leala u mom naruju u atoru, i onda umre, a Tobi preuzme staranje o njegovom sinu, koji e, nakon to je vojevao protiv Turaka (kod Beograda), postati uitelj Tristramu. (to se, naravno, nee desiti do kraja romana.) ((Bie da ovo nije dobar primer!?)) o Pantomima (opisi poza) pokuaj da se pokret ovaploti tekstom. & klovski: Stern je prvi uveo u roman opis poza. On ih daje oueno: Brate Tobi, odgovori moj otac, skidajui desnom rukom svoju periku sa glave, dok je levom izvlaio iz desnog depa prugastu maramicu od indijskog platna... & itanje Jorikove propovedi poinje opisom kaplareve poze koja je data sternovskim postupkom namerno nezgrapnog opisa: Stajao je pred njima i telo mu se njihalo i naginjalo napred upravo toliko da je na horizontalnoj povrini inilo ugao od 85 stepeni...20 Enciklopedinost mogunost da obuhvati u sebe razliite anrove Protejska priroda romana. Zato je tako teko objasniti ta je roman. Elastinost sposobnost da primi sve to u sebe, a da i dalje ostane

Iv: Ovo pismo je nejasni deo nejasne prie o Dijegu koji putuje i svuda njegov nos izaziva divljenje: Pekari su zaboravili da umese kvasac u itavom Strazburgu nije bilo hleba... (...) Svemogunost je svemogunost, utvrdie teolozi koji su se borili za realnost straneva nosa. Ona se protee samo na ono to je mogue, odgovarali su Luterani. ... Poetak prie je pritom dat uporedo i na latinskom... 20 Impresionistiki metod & poze Olga Humo: Stern se boji onih uoptavanja koja ne proizlaze iz analize posebnog. U tome je jedan od razloga njegovog impresionistikog metoda tumaenja ivota putem na izgled beznaajnih znakova u kojima on vidi bogat smisao. Optija i dublja istina se dobija preko usko posebnog. Otuda njegova naklonost prema gestu...19

9

-

-

roman. (Dvadesetovekovno shvatanje romana ponukano Borhesom i postmodernom...) ((Compendium etim. uteda vremena, skraenje, prei put prirunik, udbenik; skraeno izlaganje osnovnih misli neke nauke, istraivanja; kratak sadraj, saetak; kompendiozan saet, zbijen, jezgrovit, skraen)) Tristram endi je i dalje roman iako se suprotstavlja tradicionalnom pisanju romana. Ovo e biti valorizovano tek u 20. veku.

PARODIJA I KOMIKAParodijska priroda Tristrama endija upuuje na sutinski komiku prirodu. IZVORI KOMIKE: - Imena onomatopejska etimologija sa komikom namerom. - Fikcija/stvarnost izvor komike je i sama injenica da itamo roman, a u isto vreme imamo elju da saznamo jedan ivot. Intencija itanja je da dobijemo tkivo koje konkretizujemo kao da je pravo. Na to se skree panja u romanu.21 Manipulacija itaocem i njegovom eljom da bude zaveden. - Komika degradacija vezana za ozbiljne stvari. Postupak sniavanja koji u sebi sadri i ono na ta se odnosi. (Na pr. kako majka saznaje za sinovljevu smrt: prislukuje na vratima dok Volter razglaba o smrti uopteno i citira Sokrata: Imam troje jadne dece. Na to on kae: Imate jedno vie nego to ja znam, a on odgovara: Imamo jedno manje... i izae iz sobe.) Primetna degradacija filozofskih ideja. Degradacija filozofskih ideja i sistema postoji i u drugim romanima pr. Kandid, Fatalista ak... Degradacija je prisutna uvek kada se na vidiku pojavljuje bilo kakvo jednostrano shvatanje bilo ega. - Redukcija do apsurda (Guliver, satire...) Kada je re o profesijama koje su vrlo ozbiljno shvaene (pravnika, vojnika, medicina...). Svi ti autoriteti se parodiraju i sniavaju. To se najbolje vidi u anrovima koji su umetnuti. ((Na primer, o pravima embriona na zakonsku zatitu.)) - I na nivou stila postoji parodiranje sentimentalnog (knjievnog stila), pravnikog, filozofskog stila.22 - Parodiranje sentimentalnosti Stvara se kolizija izmeu sentimenta koji je otuen od telesnog i ... (?) U Tristramu endiju su sentimentalni uzleti povezani sa kakljivim, erotskim poigravanjima (previjanje noge stricu Tobiju ili izostavljanja vulgarnih rei: moja snaja ne voli i nee da neki mukarac prie tako blizu njenoj **** - razgovor u toku poroaja u 6. poglavlju II knjige.). Tekst se nije mogao optuiti za opscenosti, ali je komiku postizao dvosmislicama.iv: Statinou situacija, na primer: Volter endi uvek na istovetan nain iaeno misli, Tobi uvek tera iste nastrane hobije. 22 Publika Stern nije namenio svoje romane tipino graanskoj publici itateljkama koje su bile najvei ljubitelji romana. On je prvi u Engleskoj pisao za itaoce na viem intelektualnom i obrazovnom nivou, kadre da shvate humor zasnovan na ismevanju filozofskih teorija i na parodiji same romaneskne forme.21

10

Sentimentalizam knjievni pravac zrele prosveenosti, nastao u Engleskoj sredinom 18. veka i proirio se na sve evropske knjievnosti u drugoj polovini 18. veka. Sentimentalizam je bio knjievni izraz senzualistike varijante filozofije prosveenosti koja je, nasuprot racionalistikom primatu razuma, stavljala emociju i matu u prvi plan ovekovog duhovnog ivota. Knjievnost, prema tome, treba da izraava intimne ovekove tenje i oseanja. Otuda u sentimentalnoj knjievnosti dominira subjektivni izraz u vidu dnevnika, pisama, ispovesti... Kult prijateljstva i porodine ljubavi proima mnoga knjievna dela ovog perioda. Poto je prirodni ovek neiskvaren civilizacijom, krajnji cilj je ovekova tenja ka dobru, a idila je jedna od najprijatnijih slika ovekovog ivota, te je prikazivanje ednih pastira i pastirica, primitivnih plemena i poetaka ljudskog drutva jedna od najomiljenijih tema sentimentalistike knjievnosti.23 Obeleja sentimentalne knjievnosti: prenaglaena oseajnost, melanholija, lana suza, iznuen uzdah... & Sentimentalni roman tei da otkrije unutranji emotivni ivot oveka te predstavlja preteu modernog psiholokog romana. Prikazivanjem ivota obinih i jednostavnih ljudi iz srednjeg stalea ili iz prostog naroda, kao i drugim osobinama (naglaena oseajnost, plaevna razneenost, patetini stil, epistolarna forma, moralizatorski ton) ovaj roman je odgovarao ukusu graanskih italaca 18. veka. Sentimentalizam razloen humorom Ogla Humo: U liku strica Tobija je dato beanje od nepravedne stvarnosti u carstvo nene tuge. Muva, kao simbol, svedoi o suvinosti sentimentalnog bola u kome Stern uiva, i bol postaje sam sebi cilj... Vaspitni cilj Sternovog sentimentalizma je da oveka osposobi za novo, istananije oseanje ljudske uzajamnosti, zbog ega mora kroz ceo ivot da sauva i gaji u sebi ono stanje ivaca nenog i snalaljivog desetogodinjeg deteta koga ivot jo nije otvrdnuo. & Ovoj sentimentalnosti je svojstvena njena bliskost sa humorom. Stern daje dirljivokominu stranu onoga to nas u ivotu titi, a to esto ima u sebi smenog mi smo u tim nedaama ne samo dostojni saaljenja, ve i smeni u isto vreme. Sternovi likovi su i nosioci sentimentalnosti i ujedno komini. Oni su, svaki na svoj nain, proizili iz Don-Kihota. Mnogi kritiari Sterna smatraju za lanog sentimentalistu. & RKT: Sternovi romani u isti mah grade dirljive prizore ljubavne nenosti i ljudske dobrote i razlau ih humornom stilizacijom. & U Sternovo vreme neki delovi romana su prihvaani kao arhi-sentimentalni na pr. pria o Le Fevru je tampana odvojeno, na zahtev ondanjih moralista.

-

& Parodiranje graanskog romana24 18. veka Ovaj roman predstavlja, na neki nain, parodiju graanskog romana, parodiju na one nevolje ija je rtva mali junak graanskog romana 18. veka. Kod njega nema ni velikih tragedija, ni velikih avantura, ni velikih junaka. Ja sam stalno bio igraka u rukama one koju ljudi zovu Fortunom; i, mada neu da se ogreim o nju time to bih rekao da mi je ikad dala da osetim veliki bol, ili izuzetno zlo: ipak... obasula najveom koliinom nezgoda i nemilih sluajnosti koje su ikad zadesile malog junaka. (I, 5)

Najistaknutiji predstavnik i osniva sentimentalizma u Engleskoj je Semjuel Riardson (Pamela ili Nagraena vrlina) koji je zasnovao porodini roman u engleskoj i evropskoj knjievnosti. (U njemu trijumfuju vrlina i ednost!) Glavni predstavnici sentimentalnog romana su Ruso (Nova Eloiza) i Gete (Jadi mladog Vertera). Primer sentimentalistike knjievnosti je i Manon Lesko... 24 O pojmu graanski roman u RKTu nita.23

11

Lana autobiografija klovski: U poetku se ini kao da knjiga poinje autobiografskim tonom, ali potom sledi opis poroaja, a junak, ometan graom koja se uvlai u knjigu, nikako da se rodi. Ja sam ovog meseca za celu godinu stariji nego to sam bio pre 12 meseci; i kako sam, kao to primeujete, ve gotovo u sredini svoje etvrte knjige a nisam dospeo dalje od prvih dana svog ivota oigledno je da imam 364 dana vie da opisujem nego to sam imao kad sam poeo da piem; i tako, umesto da napredujem, kao svaki drugi pisac... ja sam, naprotiv, baen za toliko knjiga unatrag...

-

-

-

& Nemogunost saznanja objektivne istine / kritika prosveenosti? Olga Humo: Ostaje nedoreeno da li je Volter endi lud zato to gleda stvari svojim posebnim oima i zato mu izgledaju drugaije ili je uopte nemogue da ovek sazna objektivnu istinu o stvarima. Za Voltera je pitanje tetke Dine bilo od iste vanosti kao i retrogradacija kod Kopernika skretanje Venere na njenoj putanji potvrdilo je Kopernikov sistem, a skretanje tetke Dine po njenoj putanji uinilo je uslugu utvrivanju sistema moga oca, koji e se uveren sam, odsada uvek zvati endijev sistem. Ovi sistemi Voltera endija nose misao o perspektivi nauke i ovekovoj moi da sazna objektivnu istinu. U ovome je, takoe, dat nagovetaj stava da su sitnice iz individualnih ivota moda isto toliko vane kao planetarni sistemi. Stern se ismeva nadi i naporima ljudi da se priblie istini. I pored svih tih napora, ljudi e ostati isti oni sitni ljudi, sa svojim interesima, strastima, uzaludnim smenim teorijama i mislima. Primenjujui Lokove zakljuke na svakidanji ivot i njegove male endijevske sisteme, on ih u isto vreme nekako liava njihove aure, i time, emotivno bar, dovodi u sumnju njihovu svrsishodnost na razini velikih sistema u otkrivanju istine uopte. Pisac kao da prigovara nauci to se ne oslanja dovoljno na stvarni svet, nego se temelji na proizvoljnim spekulacijama. & Analiza uzroka i posledice je bila u to vreme jo dosta nova i naaliti se sa njom je moglo biti interesantno. Ti su uzroci, zbog siromanih podataka kojima je raspolagala nauka, esto naivno i nategnuto povezivani sa posledicama. Tu nategnutost je do krajnje apsurdnih granica prikazao Stern, da bi preko nje izvrgao ruglu nauku uopte i oveiju nadu u nju. On kae da nauka, kako je poela da napreduje, mora uskoro (za sedam godina) da dostigne vrhunac, od kojega se ne moe dalje, i tada, poto pisanje nee vie biti potrebno, nestae i itanja, a time i znanja, i onda e opet sve poeti iz poetka. Za Sterna se smatra da pripada poznim, razoaranim pripadnicima prosveenosti on je izgubio poverenje koje je ovo doba gajilo prema nauci. & Volter endi doivljava slom ba u onome to je za njega znailo pouzdano tle pod nogama u njegovim omiljenim teorijama. Ovo nije samo satira na sholastiki nain miljenja, ve i neverica u filozofiju uopte, u ovekovu mo saznanja. Svet Tristrama endija lii na egalistiki svet komedije ravnopravnost junaka. Meutim, izjednaavaju se i pozicije pisca, itaoca i pripovedaa. Time se skree panja sa prie na pripovedanje samo. Tristramom endijem se potvruje formalistika teza da je parodija najefikasnije sredstvo oivljavanja anra.

12

AUTOREFERENCIJALNOSTPripovedanje postaje tema samom sebi autoreferencijalnost, samosvest Tristrama endija. Ova svest postoji u mnogim romanima Don Kihot, Fildingovi romani, Stendal... Ta samosvest romana je deo njegove definicije (koja dodue jo nije konstituisana...) (itavo 10. poglavlje IV knjige Stern posveuje razmiljanjima o poglavljima. Ovo predstavlja naglasak na formi, i to na njenom kanonizovanom delu.) To pomeranje interesovanja sa prie koja je stalno bila u centru panje je novina. Prioritet fabule je bio neprikosnoven do Tristrama endija. (Zato e se postmoderna pozivati na njega kao na prauzor.) Retorika kontrola o tome ta sme, a ta ne sme da se pria. To naelo naizgled postoji, a istovremeno rezultira goreopisanim tkivom. Na pr: Priznajem, ono o emu imam da vas obavestim, malo je izvan dosadanjeg sleda, jer je trebalo da vam to ispripovedam otprilike pre 150 strana, da nisam predvideo da e za to kasnije doi pogodniji trenutak i da e od toga ovde biti vee koristi nego negde drugde. (II, 19) & ... od samog poetka delo konstruisao tako da se u njemu glavna radnja i njeni sporedni delovi neprestano ukrtaju... ( I, 22) Primeri iv: Kako su moj stric Tobi i kaplar Trim uspeli to da izvedu pa povest njihovih vojevanja, koja nisu oskudevala u dogaajima sve bi to moglo sainjavati prilino zanimljivu sporednu radnju u zapletanju i razvijanju ove drame. Sad se ovaj prizor mora prekinuti i zameniti kaminom u salonu. (II, 6) & Pisanje je (...) samo drugi naziv za razgovor. Kao to se niko ko zna da se ponaa u dobrom drutvu, nee odvaiti da kae ba sve; - tako se nijedan pisac, koji zna prave granice pristojnosti i dobrog vladanja, nee uputati u to da ba o svemu misli: Najiskrenije potovanje to on moe da iskae itaoevoj pameti, iskazae mu tako da taj posao prijateljski podeli napola, pa ostavi i njemu neto da smilja u svojoj glavi, kao to i vi smiljate u svojoj. (II, 11) ((Estetika non-finito?))

-

-

POSTUPCIPRIPOVEDANJE U PRVOM LICU

tancl: - Roman u I licu moe se koristiti i kada pripoveda pretenduje na istinitost svoje prie (te zato najneverovatnije prie, poput fantastinog putopisa Guliverova putovanja, zaodeva u formu I lica) i kada prikazanu stvarnost eli da predstavi kao sadraj svesti (gde pripovedaka situacija ne verifikuje objektivnu ekzistenciju sveta o kojem izvetava pripoveda, ve njegovu subjektivnu). - Linost pripovedaa se javlja kao predmet prie. Postaje vaan njegov stav prema ispripovedanim dogaajima. - Ironian tretman pripovedake situacije u I licu. Tristram endi preterano istie konvenciju samoidentifikacije pripovedakog I lica ne zadovoljava se time da, kao to je uobiajeno, navede podatke o svojim roditeljima i o svom poreklu: opisujui in svog zaea, on pitanjem Ko sam ja?, impliciranim u svim momentima pripovedanja, otkriva

13

-

filozofsku zagonetnost pripovedake situacije u I licu. U romanu u I licu jedan ovek pokuava da shvati samog sebe, da sebe definie, da povue graninu liniju izmeu sebe i svoje okoline. Autoru romana u I licu je lake da skrene panju na pripovedako Ja, nain pripovedanja, na probleme prikazivanja. italac Tristrama uvek iznova zatie na pisaim stolom, kao pisca vlastite ivotne istorije, opsednutog mnogim idejama i mukama koje se tiu pravog naina pripovedanja prie.

RAZGOLIAVANJE POSTUPKA

Viktor klovski: Stern je revolucionar forme. Za njega je tipino razgoliivanje postupka.25 Premetanje poglavlja je samo razgoliivanje Sternovog postupka koji koi premetanje radnje / vremensko premetanje (?). 1. Stern na poetku romana uvodi anegdotu o polnom inu koji je ena prekinula pitanjem: Dragi, zar nisi zaboravio da navije sat? Kada majka postavi to pitanje jo se ne zna na ta se ono odnosi. Stern se poigrava sa naom zabunom. Potom sledi rasuivanje o homunkulusu (embrionu) koje je zainjeno anegdotskim citatima o njegovom pravu na zakonsku zatitu. Tek na 20toj stranici dobijamo objanjenje itave ove konstrukcije i opis oeve tanosti u njegovim porodinim poslovima. Ovo je primer vremenskog premetanja: uzroci se daju nakon posledica. Ovo je stalni Sternov postupak.Pukin je, na primer, u pripoveci Hitac, obilato koristio vremenska premetanja. U ovoj prii prvo vidimo da Silvija koji se veba u gaanju; nakon toga sluamo Silvijevu priu o nedovrenom dvoboju, zatim saznajemo za rasplet pripovesti. Delovi su dati u ovom rasporedu: II, I, III.

Meutim, Stern motivaciju ovog premetanja daje razgolienu. Kod Sterna je motivacija sama sebi cilj. Priznajem, ono o emu imam da vas obavestima malo je izvan dosadanjeg sleda / reda, jer je trebalo da vam to ispripovedam nekih 150 strana ranije, da nisam predvideo da e za to posle doi pogodniji trenutak, i da e od toga ovde biti vie koristi nego negde drugde. 2. Kod Sterna je razgolien i postupak sastavljanja romana od pojedinih novela. Spoznavanje forme pomou njenog naruavanja i jeste sadraj ovog romana. U obinom romanu se umetnuta novela prekida glavnom. Stern doputa istovremenost radnje, ali parodira razvijanje novele i nadiranje nove grae u nju. Kao graa za razvijanje u prvom delu uzet je opis roenja Tristrama endija. Taj opis zauzima 276 strana, a na opis roenja ne otpada skoro nita. Uglavnom je razvijen razgovor junakovog oca sa stricem Tobijem. ... Poinju razgovori o stricu Tobiju u koje jeObnaivanje termin klovskog. Odnosi se na pojavljivanje pisca u samom tekstu dela on je prisutan na sceni, komentarie, obraa se itaocu... Ovaj postupak je poznat ve u retorici (?) tu se zove PARABAZA, a u novijoj literaturi METALEPSA. Ovu NULTU MOTIVACIJU formalisti su najvie cenili. Pisac obnauje svoj nain sastavljanja teksta. & Meu delima koja obnauju postupak treba izdvojiti ona koja obnauju tu postupak, bilo da je on tradicionalan ili osoban za nekog drugog pisca. Ako iz tog obnaivanja tueg knjievnog postupka ishodi komino dejstvo, dobija se parodija.25

14

umetnuta povest tetke Dine. Ja sam, eto, na primer, ba mislio da vam u najglavnijim crtama opiem muiavu narav svog strica Tobija: - a ono pred nama iskrsli moja tetka Dina i njen koija i naterali nas da zalutamo nekoliko miliona milja daleko... Na strani 99. stric Tobi moe da dovri radnju koju je zapoeo na strani 67. Ja mislim, odgovori on, kako ne bi bilo zgoreg, brate, da pozvonimo. Ovo je stalan Sternov postupak i, kako se vidi iz njegovih aljivih napomena o stricu Tobiju, on ne samo to je svestan hiperbolinosti svoga razvijanja nego se njome i poigrava. Dalje se razvijanje produava graom o oevim manama: o tetnom uticaju roditeljskog pritiska na detetovu glavu, o uticaju veliine nosa na sposobnosti... Razvijanje NOSOSLOVIJE zavrava se na 254. strani.POSTUPAK PRONAENOG RUKOPISA

klovski: Od starih postupaka Stern se koristi postupkom pronaenog rukopisa. Tako je uveo u roman Jorikovu propoved. itanje tog rukopisa nije velika digresija u romanu nego se celo vreme prekida, uglavnom emocionalnim uzvicima. Propoved se prekida priom o kaplarovom bratu. Zatim dolaze umeci protesta katolikih slualaca i fortifikacijske opaske strica Tobija.POSTUPAK EROTSKOG OUAVANJA

klovski: Stern erotsku grau iznosi uglavnom u obliku eufemizama. Primeri: 1) razlikovanje karaktera Italijani tvrde da mogu da odrede karakter na osnovu zvuka iz odreenog instrumenta s obzirom na to da li je taj zvuk forte ili piano. 2) vru kesten koji je upao u pantalone ((Jorikove??)) na ono mesto za koje nema ni jedne pristojne rei u celom Donsonovom reniku. 3) rana strica Tobija (ne samo epizoda, ve jedna od siejnih linija romana?) udovica eli da sazna da li je Tobi tom ranom trajno onemoguen... (Prvi mu udovice Vodmen je bolovao od iijasa pa nju zanima hoe li i ovaj put biti uskraena...) Ona se jada Bridit, svojoj sluavki, a ona kae da e saznati od Trima; kada Tobi obeava udovici da e videti mesto gde je ranjen, ona pocrveni, pa pobledi... On joj donosi kartu Namura...TEHNIKA TOKA SVESTI26

Koljevi: Stern koristi ovu tehniku; on se slui unutranjim monologom kao osnovnim elementom svoje strukture. Zato je hronoloka sekvenca u njegovom romanu potpuno nepredvidljiva. & Olga Humo: U Sternovom delu tok oveje svesti postaje samostalan predmet posmatranja, dok drutvena strana linosti, izuzev najuih rodbinskih i prijateljskih veza, kaoRoman toka svesti spada u autodijegetiko pripovedanje. Situacija govorenja je sinhrona sa situacijom doivljavanja. Glavna tehnika ovog pripovedanja je unutranji monolog. Ovu tehniku je prvi primenio Eduard Diarden u romanu Lovori su poseeni. Ovde se misli iznose po principu asocijacija, sluajnog povezivanja. Nema kontinuiranog, logiki povezanog izlaganja. Unutranji monolog je neposredovan govor stie se utisak direktnog prisustva u svesti lika, bez posredovanja pripovedaa. Zbog toga on nije logiki, gramatiki i hronoloki sreen. U anglosaksonskoj kritici se metoda unutranjeg monologa uglavnom naziva metodom toka svesti.26

15

da ne postoji. Njegovo delo je parafraza Lokovog teksta. Najdublji peat je na Sternovo pisanje ostavila Lokova teorija o dva izvora ideja, o senzacijama i refleksijama, tj. o idejama koje dolaze od ulnih utisaka i idejama koje su posledica sposobnosti svesti da oslukuje samu sebe, da prati svoj tok. Zbog ovog Lokovog uticaja danas se Tristram endi ubraja u romane toka svesti, stila pisanja koji je, osim ovog izuzetka, ekao otprilike 150 godina da se razvije i bude u sreditu panje.

STILREALIZAM

-

U Tristramu endiju itav postupak se gradi na ambivalentnom odnosu prema konvenciji i njenom prevazilaenju. Primer: 1. 'Skrupulozni realizam' u doslednosti slikanja vremenske sheme. Stalno smo u poziciji da vodimo rauna o preciznim vremenskim kotama. (Olga Humo: Pisac vodi rauna da se vreme upotrebljeno za digresije, asocijacije, komentare, podudara sa prirodnim prekidima, ekanjima u samoj radnji. Sa druge strane, dok se digresija razvija za svoj raun, on pazi da ta ekanja u stvari ne budu ekanja nego situacije u kojima radnja moe sama, tako rei preutno, da odmie, i da linosti za to vreme ute, dremaju, svravaju neki zapoeti posao koji ne zahteva prisustvo itaoca; osim toga, pisac u toku digresije ubacuje reenicu ili re, neto to odrava vezu sa onim o emu je pisac prvobitno poeo da govori.) 2. U isto vreme, ne ostavlja utisak neeg realistikog. Ovim preterivanjem 'skrupulom' dobija se tkivo koje je ni jasno, ni objanjeno, niti lako locirano u prostoru, vremenu... Jo jedno dovoenje do apsurda dovoenjem do krajnjih granica neke konvencije.

ALUZIVNOST

Ovaj roman je krcat aluzijama. Stern se obrazovao na univerzitetu gde su jo bile na snazi sholastike ideje i zastarele teorije u prirodnim naukama... Stern je uivao da se poigrava zabludama i predrasudama prevazienih teorija.

LIKOVI galerija ekscentrinih portreta; karikirani likovi1. Tristram naslovna linost, govori u prvom licu, a ima najmanje uloge u delu, a u nekim knjigama se i ne pominje. (Roen u III / IV knjizi?!) I pored udljive kompozicije, postoji neki opti hronoloki okvir znamo da je Tristram pri kraju romana dosegao tek petu godinu ivota. 2. Volter rentijer. Nosilac udatva koje Stern naziva Shandean philosophy: ljubitelj neobinih starih knjiga i sholastike logike, spreman da filozofira o bilo emu, a naroito o svakodnevnim sitnicama koje niko drugi ne bi smatrao filozofskim predmetom o

16

nosovima, maramicama, dugmadi itd. (endijevsko filozofiranje esto sadri samo nategnuti humor?) Kroz ovaj lik Stern karikira robovanje filozofskim teorijama ija se jalovost pokazuje u praksi. Veran svojim interesovanjima, Volter je hteo sinu da nadene ime Trismegistos (prema Hermu Trismegistu, zagonetnom srednjovekovnom poluboanstvu, ocu crne magije // Trismegist je nadimak boga Hermesa, a znai otprilike tri puta najvei), ali je grekom slukinje ispalo prozaino Tristram. & Rasprava o staroj tetki Dini koja se spanala sa koijaem i dobila dete sa njim pre 60 godina. Volter ima teorijska objanjenja i za nezgode ljubavnog ivota svoje tetke: on veruje da imena objanjavaju line nesree ljudi... & Volter endi ilustruje psiholoki tip oveka za koga svaka ivotna pria predstavlja ilustraciju neke od njegovih omiljenih teorija. Ovo ilustruje tezu o proizvoljnosti ljudskog miljenja: On bi zgrabio neko miljenje, gospodine, kao to praiskonski ovek zgrabi jabuku. Samim inom grabljenja jabuka postaje njegova svojina. Bez obzira to su njegova ubeenja sluajna i proizvoljna, on je spreman da pogine branei ono to mu se desilo da misli: branio bi ih svim to mu doe pod ruku; jednom reju opasivao ih je i utvrivao tolikim opkopima i grudobranima, kao to bi moj stric Tobi inio sa nekakvom tvravom. Volterova ubeenja su plod igre sluaja, ona mu se deavaju; ipak, ukoliko su proizvoljnija i nastranija, utoliko im je on fanatinije privren, odnosno utoliko ih upornije brani.27 & Volter je primer razvijanja nastranih, polu-naunih i pseudonaunih teorija ovo govori i o ljudskom miljenju uopte kao iaenom... & Kada mu brat Tobi kae da ne treba da kalja porodino ime tom priom Volter svojim odgovorom otvara osnovni paradoks svakog racionalizma: veru da je misao ne samo nezavisna od ivota ve i vanija od njega: ta je dobar glas neke porodice kad se uporedi sa pretpostavkom?... Koliko se hiljada takvih ivota upropauje svake godine (bar u svim prosveenim zemljama) i smatra za najobiniju stvar kad se uporedi sa jednom pretpostavkom. & Lik Voltera otelovljuje Sternovu kritiku filistarstva28 i pedanterije. & Volteru javljaju da mu je umro sin Bobi u trenutku kad se on dvoumi da li da pare koje je sluajno nabavio upotrebi za sinovljev put u inostranstvo ili za sreivanje imanja. & Volter pie Tristrapediju u kojoj nalazimo i poglavlje o pomonim glagolima (parodiju tadanjih gramatika). & Kako saoptava eni sinovljevu smrt: ona prislukuje na vratima dok Volter razglaba o smrti uopteno i citira Sokrata: Imam troje jadne dece. Na to on kae: Imate jedno vie nego to ja znam, a on odgovara: Imamo jedno manje... i izae iz sobe. + str.38-39, 41, 44-46, 49, 60, 93, 118, 122-k-II, 175-I 3. Stric Tobi bivi podoficir u sedmogodinjem ratu, koji je od rane na preponi (iz bitke kod Namura) ostao invalid i dobio neku penzijicu. Njegov hobi (ovaj izraz, skraenicu od hobby-horse Svetozar Koljevi: Ludake ideje su oduvek imale najfanatinije pristalice: takvim idejama je zaista i najpotrebnija uporna, zanesenjaka odbrana. 28 Filistarstvo malograantina, uskogrudost, istunstvo, ogranienost, uskost duhovnog horizonta.27

17

deiji drveni konji, stvorio je upravo Stern u ovom delu) jeste fortifikacija zajedno sa kaplarom Trimom, on po itave dane gradi i opseda sitna utvrenja u jednom vrtu oni postavljaju izmiljene vojske u ratni poredak oivljavajui uspomene iz rata u Nizozemskoj gde su obojica ranjeni. Opsednut je svojim hobijem (omiljenom zabavom)29 jer za njega nema nieg stvarnijeg od igre koju su izmislili on i Trim. On je blage prirode, dobroduan, gotovo apsolutno dobar nije kadar da ubije ni muvu (Ovaj svet je dovoljno prostran za nas oboje, kae Tobi putajui muvu kroz prozor), i uvek je spreman da saosea i bezgranino prata. Stidljiv je kao devojka, nespretan i naivan u ophoenju, bezazlen, neprilagoen praktinom ivotu. Ovo izaziva humorni efekat re je o kontrastu prema njegovoj vojnikoj prolosti i ratnikim interesovanjima. Njegova hristolikost je naruena humorom kojim Stern opisuje njegovo udvaranje udovici Vodmen. Tobi je otelovljenje jednostranog i nepotpunog hrianski-pasivnog stava prema ivotu. & S. Koljevi: Tobi, za razliku od svog brata, ne veruje u prazne rei nego hoe i delom i oseanjem da ivi. Njegovo delo, ipak, nosi ista obeleja privida i apsurda kao i misao njegovog brata on ivi u svom marionetskom svetu, ponavljajui najvee bitke svog vremena... On je dakle, veliki vojskovoa upravo na onaj nain na koji je Volter veliki mislilac. & Tobijeva strast zidanje maketa utvrenja i igranje rata... Tobi, pored sve dobrote svog srca, ali kad se svri rat na kontinentu. Ipak, on je za Sterna moralniji od svog brata, koji je naizgled uen i ozbiljan ovek, ali ovek koji je na drugi, opasniji nain izgubio vezu sa stvarnou. & Pasivnost Tobijeva: njemu se ljubav deava isto kao to se Volteru deavaju misli: U ovom sluaju... o kojem Platon nije ni sanjao Ljubav, vidite, nije toliko Oseanje koliko Situacija u koju ovek ulazi kao to bi moj brat Tobi uao u vojnu jedinicu svejedno da li on voli vojnu slubu ili ne kad je ve jednom u njoj on se ponaa kao da je voli; i preduzima sve to moe da bi se pokazao kao junak. & Str.69-III, 74-76, 516!!!, 161-II,163 4. Trim verni kaplar, bivi titonoa i posilni Tobijev. Trim je ratovao, ali mu je kod Landena smrskano koleno. Voli i potuje svog gospodara. Jedina mana mu je to je strano brbljiv. On deli gospodarev interes za utvrenja... & str.164-III 5. Duo Tobi Trim vue koren od Don-Kihota i Sana Panse. Meutim, Trim nije neki kontrast Tobiju, ve je pre varijacija istog lika na niem nivou. & Koljevi: Tobijeve strasti nemaju altruistiki smisao koji bi iskupio njihovu poremeenost na taj nain da bi one izrasle u neki simbol solidarnosti sa nekom plemenitom idejom kao to se deava kod Don Kihota. Njegovi apsurdi ni u jednom trenutku ne mogu da dobiju tragiku dimenziju. & Olga Humo: Tobijeva manija ima zanesenjatvo kao Don-Kihotova, ali nema njen duboki ljudski sadraj. Piscu je vanije da Tobi bude dobar u sentimentalnom smislu nego da se bori za uzviene ideale, poto onHergei: Stern smatra da svako ima kakvu-takvu maniju i da voli da zajae svoj konjia koji se zove hobby.29

18

smatra da je ta borba, makar i realna kao to je Jorikova, osuena na propast. Stern parodira plemenite napore uopte: Tobijev cilj nije niija srea, nego njegova sitna manija, beskorisna za svakoga, a Stern je i takvu tolerie i hoe da je prikae ak lepom. & Hergei: Tobi, kao malograanski don Kihot ima svog Sana Pansu. 6. Tristramova majka olienje beznaajne, ograniene ene. Moja majka, koja je sedela kraj njih, podie oi, - ali je ona znala koliko i njena zadnjica ta moj otac misli, - meutim, moj stric Tobi, koji je esto bio o svemu tome obavetavan, vrlo dobro ga je razumeo. (I, 3) ((Volter pripoveda kako je Tristram takav kakav jeste zbog toga kako je zaet.)) & Iv: Tristramova majka bi mogla da bude kontrast optoj karikiranosti likova lanova porodice. 7. Jorik paroh koga Stern na poetku opirno prikazuje. Ime je uzeto iz Hamleta...30 Jorik je u toj tragediji dvorska luda. Sa imenjakom Jorika vee nestaluk i naelna neozbiljnost. Voli da se ali, ali je i naivan. U roman je uvrtena i jedna njegova propoved. & Olga Humo: Jorik umire slomljenog srca zbog pakosti ljudi, koji njegovu iskrenost i pravednu kritiku nisu uzimali kao alu nego su mu se bezduno svetili. U opisu njegove smrti, u oima koje se gase, sine za trenutak, kako pria Tristram, neto servanteskog plamena plemenite ironije i borbenog potenja. Jorikova smrt je stavljena na poetak knjige, iako se on kasnije esto javlja u toku radnje. + str.22-II, 23-24, 28!!!, 31-33 8. Doktor Slop str. 86, 88-II 9. Obadija sluga 10. Suzana slukinja 11. gospoa Vidman udovica koja je naumila da se preuda. Ona lukavo opseda starog vojnika kao neku tvravu. Nju zanimaju posledice Tobijeve rane. Ona se prvo (?) obraa slukinji pa doktoru Slopu. Saznavi za tu anketu Tobi se naljutio i potuio bratu. Kako se ta stvar zavrila ne znamo: do kraja knjige o tome nema ni pomena. & UTICAJ LOKA / PARODIRANJE LOKOVIH IDEJA - Uvoenje relativistikog shvatanja vremena Stern istie razliku izmeu objektivnog i subjektivnog vremena (i nainom prianja i tvrdnjama u romanu31) tj. izmeu onog vremena koje se meri asovnikom i koje je isto za sve i vremena kakvo izgleda ovekupojedincu u njegovom doivljaju stvarnosti. Vreme moe pojedincu izgledati due ili krae od objektivnog: to prividno trajanje, zavisno od emocija i temperamenta pojedinca, naziva se subjektivnim vremenom. (Lok je utvrdio da fenomen vremena ima dvostruko svojstvo: objektivno vreme se mehaniki meri, subjektivno vreme odmeravamoPosle Sternove smrti objavljena je njegova zbirka pisama pod naslovom Jorikova pisma Elojzi. 31 U 22 glavi I knjige Stern govori o potrebi da uskladi objektivno i subjektivno vreme, potrebi da prikae smenu predstava u svesti, sa svim krivudanjima koja procesu miljenja oduzimaju logian redosled.30

19

-

mi posredstvom naeg doivljaja...) Stern posveuje itave stranice beznaajnim kuhinjskim razgovorima endija oca, doktora Slopa i sluinadi; u celom jednom poglavlju opisuje kako je Volter endi izvadio maramicu iz depa ili kao je Tobi zamahnuo tapom. Siuni dogaaji i beznaajne misli su stavljeni pod jak mikroskop te izrastaju do udovine veliine i vanosti. On uveliava sitne radnje da bi zabavio itaoca dobija se kontrast izmeu nevanosti dogaaja i obilja rei koje mu je posveeno. & klovski: uslovnost knjievnog vremena je kod Sterna iskoriena kao graa za igru. U 33. poglavlju: Prolo je otprilike sat i po vremena u tom prilino zanimljivom izlaganju otkako je moj stric Tobi pozvonio i otkako je Obadija primio zapovest da osedla konja i da ode po doktora Slopa...; tako da mi niko ne moe s razlogom rei da nisam Obadiji dao dovoljno vremena, govorei pesniki i imajui na umu preku potrebu da ode i da se na vreme vrati; iako iskreno govorei, ovek je jedva imao vremena da obuje izme. Ali ako se kritiar uhvati za to i ako odlui da izmeri tano vreme koje je proteklo izmeu trenutka kad je zazvonilo zvonce i trenutka kad se zaulo kucanje na vratima; i, poto utvrdi da nije prolo vie od 2 minuta, 13 sekundi i tri petine, pone da udara na mene to sam se ogreio o jedinstvo, ili bolje rei, o verovatnost vremena, ja bih ga podsetio da se pojam trajanja i njegovih modusa izvodi samo iz toka i sukcesije naih misli i to je jedino pravo nauno klatno... Korienje principa asocijacije ideja Stern u ovome polazi od Loka, koji je u svojim Ogledima o ljudskom razumu opisao ovu pojavu kao uzgredan i uglavnom tetan psihiki fenomen, insistirajui na neloginosti, sluajnosti i nezdravim posledicama asocijacije. Stern se i ovim sredstvom najee slui da bi okirao itaoca ili da bi izazvao humoristine efekte. Na primer endijeva majka je asocijativno povezala navijanje sata sa polnim inom. (Kako se Volter sa enom u postelji sastaje samo prve nedelje u mesecu, a iste te veeri navija i sat, u eninoj se glavi stvorila asocijacija im uje kako se navija sat, u njoj se javlja misao na sasvim drugi posao... i obrnuto.) & Sterna ne zanima hronoloko prianje niza dogaaja onim redom kojim su se u stvarnosti zbivali. Taj red je kod njega sasvim poremeen; dogaaji se niu onim redom kojim narator o njima misli; neki su se odigrali pre mnogo vremena, neki se deavaju u trenutku prianja, a neki se unapred pripovedaju. & Olga Humo: Stern hvata u letu utiske koji su namenjeni njegovoj svesti i predstave koje se spontano nadovezuju jedne na druge. Za Sterna su najpouzdanije ba one predstave koje se bez uticaja nae volje niu i mnoe jedne iz drugih u naoj svesti... Zato pisac mora da izvlai predstave iz svoje svesti, bez obzira na neracionalni nered u kojem one naviru. Pogreno je smiljati sa planom reenicu koja sledi jer to bi sputalo slobodu asocijacije. Racionalno miljenje je manje autentino, manje odluujue nego to je pljusak asocijacija koje padaju na nau svest. Na primer, dva istovremena misaona toka iste linosti Obadija kae Suzani da je Bobi umro u Londonu a Suzana prvo pomisli na zelenu spavaicu svoje gazdarice. (Ovde bi ba bilo mesto Lokovoj glavi o neprikladnosti rei.) Suzana odgovara Obadiji da svi treba da obuku crninu, ali i dalje (na

20

mentalnom planu) vidi sve zeleno. Ipak kae da e to ubiti njenu gazdaricu... Svesni tok misli, saaljenje prema gazdarici, slabiji je i beskrvniji od prvog toka grozniavih predstava o gazdariinoj garderobi. & iv parodiranje Loka?: ... nastavi moj otac, u svakoj zdravoj ljudskoj glavi vri se redovno sukcesija misli (...) te one slede jedna drugu u redu kao Kolona artiljerije? ree moj stric Tobi Vraga, ne artiljerije! naljuti se moj otac te one slede i niu se jedna za drugom u naem duhu u odreenim razmacima, ba kao to se slike u svetiljci okreu od topline svee. A ja ti kaem, ree moj stric Tobi, moje se obru vie kao raanj. Onda, brate Tobi, ja tebi nemam nita vie da kaem o tome, ree moj otac. ( III, 18)STERNOVA BIOGRAFIJA Stern je roen u Klonmelu u Irskoj, 1713. (Iste godine kad i Didro.) Bio je sin siromanog (nieg) oficira ija se porodica stalno selila sa garnizonom od mesta do mesta. Zbog tekih uslova ovog ivota izgubio je veliki broj brae i sestara u najmlaem dobu. Imao je meu rodbinom jednog visokog crkvenog dostojanstvenika, koji mu je pomogao da se koluje za teologa na Kembridu. Zavrio je univerzitet u Kembridu i od 25. godine je bio paroh u mestu Saton-ind-forest, a kasnije kanonik (prebendary) u gradu Jorku (gde je nekada njegov deda bio episkop). Iako je celog ivota ostao u svetenikom zvanju, po vladanju i idejama je bio svetovnjak i u sutini skeptik. iveo je kao provincijski plemii iz njegove okoline, zanimajui se lovom, pijankama i ljubavnim podvizima. Oenio se u 30. godini i dobio erku Lidiju; poslednjih 10tak godina ivota je bio praktino rastavljen od ene. Ona (Elizabet Lamli) je u drugoj polovini ivota pokazivala znakove duevne poremeenosti. U Jorku je, sa jednom grupom ljudi slinih interesovanja osnovao klub Demoniacks, u kome se italo i diskutovalo o neobinim i tajanstvenim temama. Poeo je da pie u zrelim godinama 1759., sa 45 godina... Od 1760., posle uspeha prvog romana32, Stern je preteno iveo u Londonu, gde je bio lepo primljen u snobovskim salonima. Dve godine je putovao po Francuskoj i Italiji (traivi lek svojoj tuberkulozi; iskustva sa ovih putovanja je zabeleio u svom drugom romanu Sentimentalno putovanje kroz Francusku i Italiju); u Parizu se upoznao sa Didroom i jo nekim enciklopedistima. Umro je u Londonu 1768.

Ipak, Tristram endi je imao i neprijatelje, i to meu najslavnijim ljudima tog vremena, kao to su bili Horas Vopol, Goldsmit i Riardson, i knjievni diktator doktor Semjuel Donson (Dr Donson: Tristram endi nee trajati.). Knjiga je suvie odstupala od priznatih normi (kompozicija je hirovita, pisac stalno skree sa puta, vremenski raspored je zbrkan i nelogian... ) i jo uvek puritanskih shvatanja o umetnikom moralu (pisac je podmuklo lascivan...). Stern na vie mesta u romanu sa ironijom pominje kritiare.32

21


Related Documents