Osnove Prijevoza i Prijenosa-POU

Osnove prijevoza i prijenosa(skripta)

PRIPREMIO: Ivan Drokan, dipl. ing. prometa

Osnove prijevoza i prijenosa

OPENITO O PROMETUPromet, u uem smislu, predstavlja djelatnost koja se bavi prijevozom ljudi, dobara i vijesti s jednog mjesta na drugo, odnosno usluga koje se tom djelatnou proizvode. Pod prometom u irem smislu podrazumjevamo jo i kupoprodaje i uope cirkulaciju vrijednosti. Znaenjem prometa za proizvodnju u svojim radovima bave se mnogi teoretiari. Promet se svrstava u etvrto podruje materijalne proizvodnje uz industriju, poljoprivredu i ekstrativnu industriju. Iako se promet tretira kao proizvodna djelatnost, ipak izmeu prometa i industrije postoje razlike. Osnovna razlika je u tome to je u industriji rezultat rada materijalni proizvod, a u prometu materijalne usluge koje se postiu premjetanjem transportirane robe. Prometna usluga nema materijalni oblik pa se prilikom svog nastanka mora koristiti, a ako se ne koristi ona nestaje. Tijekom ostvarenja prometne usluge nastaju trokovi koji utjeu na cijenu gotovog proizvoda, a udio prijevoznih trokova u cijeni proizvodnih trokova u cijeni proizvoda varira od nekoliko promila od 60%. Prometna djelatnost odvija se razliitim prijevoznim sredstvima, po razliitim prometnicama i na razliitim udaljenostima, pa se upravo ti initelji esto uzimamo kao kriterij za podjelu prometa. Smisao podjele prometa je da se kroz nju sagledaju osobena obiljeja pojedinih oblika prometa. Prema zakonu o jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti dijelimo promet na sljedee prometne grane: cestovni, cjevovodni, potanskotelekomunikacijski, pomorski, rijenojezersko-kanalski promet, zrani, eljezniki promet i prekrcajne usluge. Cestovni promet je vrsta prometne djelatnosti koja se bavi prijevozom ljudi i dobara s jednog mjesta na drugo raznim vrstama cestovnih vozila na raznim vrstama cesta i njih. Promet cjevovodni je posebna vrsta prometne djelatnosti koja se bavi prijenosom dobara (zemno ulje, ugljen i drugi proizvodi) od mjesta proizvodnje do mjesta davanja prijenosa ili potronje ili prerade uz koritenje odgovarajui tehniki ureaja (cjevovodne pumpe stanice i drugo). PT promet je vrsta prometne djelatnosti koja se sastoji u prijenosu pisama, dopisnica, tiskanica, novina, paketa, novanih doznaka, vrijednosnih pisama te telegrafskim i telefonskih saopenja putem vlastite pote-telegrafsko-telefonske mree. U PT promet pripada i prijenos podataka, slika i drugih signala putem telekomunikacijske mree. Pomorski, rijeni, jezerski i kanalski promet je posebna vrsta prometne djeleatnosti koja se bavi prijevozom ljudi i dobara raznim vrstama plovila po moru, plovnim rijekama, jezerima i umjetno prokopanim kanalima izmeu umjetno izgraenih poetno-zavrnih toaka-zranih luka (aerodroma). eljezniki promet je vrsta prometne djelatnosti koja se bavi prijevozom ljudi i dobara raznim vunim (lokomotive) i vuenim (vagoni) prijevoznim

2


sredstvima prikladnim kolosijecima.

za

kretanje

po

izgraenom

putu-eljeznikim

Prekrcajne usluge su djelatnost ije su prometne usluge ostvaruju ukrcanjem/iskrcajem robe na/sa prijevoznog sredstva, prekrcajem s jednog prijevoznog sredstva na drugi i premjetanjem robe u skladite zbog uvanja, parkiranja i dr. Pojedine prijevozne grane razliito sudjeluju u ukupnom prijevozu putnika i robe, promatrano dinamini uoava se da mlae prometne grane (zrani, a i cestovni promet) poveavaju udio u ukupnome prometu, dok se udio usluga u eljeznikom i rijeko-jezerskom-kanalskom prometu smanjuje. Ta je tendencija uoljiva vie-manje u svim zemljama ne samo u nas. Pomorski prijevoz stvari (robe) u Republici Hrvatskoj je po koliini prevezene robe u tonama zadnjih godina postao dominantna grana prijevoza. Usluge to ih proizvode (obavljaju) PT poduzea razlikuju se od usluge drugih grana prometa. Ove usluge dijelimo u tri grupe: potanske, telefonske, telegrafske, prijenos podataka i ostale. U ratnim uvijetima sva prometna sredstva koriste se za prijevoz ljudi i dobara, odreenih obavijesti. Prednost pojedinih prometnih grana, koje imaju u miru iste su i u ratnim uvijetima. Naroito veliku ulogu ima cestovni promet ija elastinost u pogledu prijevoza predstavljaju njegovu najveu prednost ,a u odnosu na ostale grane prometa najmanje je podloan ugroenosti i oteenja prijevoznog puta.

PRIJEVOZNI I PRIJENOSNI PUTEVI U POJEDINIM GRANAMA PROMETAS obzirom na put kojim se promet odvija podijelili smo ga na: kopneni promet (cestovni, cijevovodni, prijenosne trake, eljezniki), promet vodom (rijeno-jezersko-kanalski i pomorski promet), zrani promet i potanskotelekomunikacijski promet. Prijevozni put u cestovnom prometu je cesta, koja je namjenjena za promet cestovnih staro vrijeme doivjela najvei razvoj u doba Rimskog carstva. Nakon toga slijedi zastoj u razvoju cestogradnje sve do kraja XVII. poetak XIX. stoljea. U dananje vrijeme razvoj gradnje cesta je i dalje vrlo dinamian i usmjeren prvenstveno na gradnju cesta visokog ranga uslunosti autocesta. Ceste, s obzirom na dananja stajalita dijelimo prema vrsti prometa, privrednom i drutvenom znaaju, terenu kojim cesta prolazi, teini i gustoi

3


prometa itd. Da bih ceste zadovoljile to veu sigurnost u prometu, potrebno je da se dobro projektiraju njezini sastavni dijelovi. Dimenzioniranje sastavnih dijelova ceste provodi se na temelju raunske brzine (ovisi o strukturi prspektivnog prometa i karaktera terena), a prikazujemo ih u poloajnom ili situacionom planu, visinskom planu ili uzdunom profilu ceste te poprenom profilu ceste. Popreni profili ceste s obzirom na odnos pruanja ceste i linije terena mogu biti: nasip, usjek, zasjek, galerija i tunel. U graditeljskom pogledu cestu dijelimo u dva sastavna dijela: donji i gornji postroj. Donji postroj ceste sainjavaju zemljani trup ceste i objekti u trupu ceste (propusti, obloni i potporni zidovi, drenane konstrukcije, mostovi, nadvonjaci, podvonjaci i vijadukti), gornji postor ceste sainjavaju sve konstrukcije i ureaji koji slue za odvijanje prometa i poveanje njegove sigurnosti, a meu njih ubrajamo, kolnik, bankine, biciklistike i pjesake staze, zatitni pojas, rubne trake, razdjeljenu traku (kod autocesta), berme i opremu ceste. Kolnik je namjenjen za kretanje cestovnih vozila, a njegovu povrinu dijelimo na prometne trake. Prometna traka je dio kolnika dovoljne irine za kretanje jednog reda vozila. Konstrukcija kolnika namjenjena je da preuzima optereenja koja stvaraju vozila, a sastoji se od: habajueg sloja i nosivog sloja ili podloge.S obzirom na konstrukciju postoje tri skupine kolnika: zemljani, klasini i suvremeni. Oprema ceste ima funkciju poveanja sigurnosti prometa, a sainjavaju je sljedei ureaji vertikalna i horizontalna signalizacija, smjerokazi, kolobrani, kilometarski stupovi, ograde, elastine odbojne ograde, rasvjetna tijela za osvjetljavanje ceste i telefoni. Za sigurno i brzo odvijanje prometa u cestovnom prometu koristimo signalizaciju koju daju: ovlatene osobe, ureaji na vozilim, te horizontalna i vertikalna signalizacija na i uz cestu. U horizontalnom signalizaciju na cesti ubrajamo: uzdune, poprene i druge oznake na cesti, dok u vertikalnu signalizaciju ubrajamo: znakove opasnosti, znakovi izriiti naredbi, znakove obavijesti, dopunske ploe, prometna svijetla za upravljanje prometa na raskriju, svjetlosne znakove za oznaavanje prijelaza ceste preko eljeznike pruge u razinu i svjetlosne znakove za oznaavanja radova na cesti, drugih zapreka i oteenja kolnika. Prijevozni i prijenosni putevi u prometu cjevovodima i prijenosnim trakama su cjevovodi odnosno prijenosne trake. Najvei dio ukupnog prijenosa cjevovodima otpada na tekuine i plinove dok u manjem dijelu su zastupljene krute tvari koje se prebacuju hidraulino ili pneumatski u masi ili kontenjeru. Kod premjetanja prijenosni traka najvei dio otpada na krute tvari, dok u manjem obimu se koristi za premjetanje ljudi. Prijevozni put u eljeznikom prometu je pruga, a to je posebno ureen put koji se sastoji od tranica i pragova, koji lee na kolosjenom zastoru. Za razliku od drugih grana prometa, kod puta u eljeznikom prometu nazono je4


prisilnost voenja vozila. Prva eljeznika pruga putena je u promet 1825. godine na relaciji Stochton-Darlington u Engleskoj. Sustav voenja vozila poznat je ve 700 godina prije nae ere kao koloteine na putevima u Korintskoj prevlaci, te tranice od drva i lijevanog eljeza u XVI i XVIII stoljeu. Postoji vie podijela eljeznikih pruga,a najee je i s obzirom na irinu kolosijeka. irina kolosijeka je razmak izmeu unutarnjih ploha tranice mjeren na visini od 0 do 14 mm ispod gornjeg ruba tranice. Prema irine kolosijeka razlikujemo: prugu normalnog kolosijeka (irina 1435mm), prugu uskog kolosijeka (irina manja od 1435mm) i prugu irokog kolosijeka (irina vea od 1435mm). eljezniku prugu u projektima prikazujemo kroz poloajni ili situacijski plan, visinski plan odnosno uzduni profil ili popreni profil. Kao i kod ceste pri dimenzioniranju sastavnih dijelova koristi se raunska brzina ija veliina ovisi o intenzitetu i strukturi perspektivnog prometa, kao i karakteru terena. U zavisnosti od odnosa pruanja eljeznike pruge i linije terena, eljeznika pruga moe u poprenom profilu biti smjetena u nasipu, usijeku, zasijeku, galeriji i tunelu. U graditeljskom smislu eljezniki put dijelimo na gornji i donji postroj. Donji postroj sainjavaju zemljani trup i obijekti u trupu eljeznikog trupa. Gornji postroj sainjavaju: kolosijeni zastor, pragovi, eline tranice, kolosijeni pribor, skretnice, okretaljke, prijenosnice i oprema eljeznikog puta. Skretnica je kolosijeni ureaj koji omoguuje prijelaz pojedinih vozila i cijelih vlakova s jednog kolosijeka na drugi bez prekida vonje. Opremu eljeznikog puta sainjavaju: ograde, osigurani prijelazi eljeznike pruge preko ceste, elekterini vodovi na stupovima za napajanje vunih vozila i prometni signalni ureaj. U eljeznikom prometu koristimo signale, kao sredstva za davanje signalnih znakova kojima omoguujemo brzo i sigurno obavjeivanje i sporazumjevanje u prometu vlakova, pri manevriraju, slobodi i zabrani vonje, stanju pruge, ogranienju brzine i izvanrednim dogaajima i drugim radnjama. Signale u eljeznikom prometu dijelimo na: trajne, prenosive i rune. Trajni signali su postavljeni na vozilima i uz prugu, gdje osim trajnih nalazimo i prenosive signale. Meu trajne signale ubrajamo: glavne signale, pred signale glavnih signala, ponavljae predsignalizacije, dopunske signale glavnih signala i pred signala, granine kolosijeine signale, manevarske signale,signale na kolskim vagama, signale za ogranienje brzine, signale za elektrinu vuu, skretnike signale i nadzorne signale za automatske ureaje na putnim prijelazima. Glavni signali svojim signalnim znacima daju potrebna nareenja ili obavjesti o zabrani-dozvoli za vonju vlaka, a oni mogu biti: ulazni, izlazni, prostorni i zatitni. Prenosivi signali su oni koji se prema potrebi prenose sa jednog mjesta na drugo, a meu njih ubrajamo: signalne koture, ploe za laganu vonju, opozive signale, prenosive prune opomenice i praskalice. Runi signali su oni koje osoblje obavezno nosi tjekom obavljanja slube a meu njih ubrajamo: signalni lopari, signalnu zastavicu, runu5


signalnu svjetiljku i vidaljku. Signale na vozilima dijelimo na: signale na vlakovima, signale na potiskivalici, signale na manevarki, signale na zaposjedutim vozilima-kolima i signale na prunim vozilima. Ovi signali mogu biti eoni i zavrni, ovisno da li se naleze sa prednje ili zadnje strane vozila. Signalizacija u eljenikom prometu daje se i signalnim oznakama, a meu njih ubrajamo: oznaku nevaenja signala, meik, oznaku granica odsjeka, oznaku mjesta zaustavljanja, prune opomenice, oznaku poetka i zavretka potiskivanja, oznaku postaje bez ulaznih(titnih) signala, oznaku za stajalite, oznaku poetka i kraja pruge s automatskim prunim blokom i oznaku za poetak i kraj pruge s telekomandom. U pomorskom prometu putevi, za razliku od puteva u cestovnom i eljeznikom prometu, nisu umjetno izgraeni oni su prirodni, a prolaze morima i oceanima. Jedan dio puteva u pomorskom prometu je umjetno graen, kao to su: Sueski, Panamski, Kielski i Korintski kanal i jo neki manji. Na morskim putevima postoji sloboda kretanja, koja je ipak ograniena raznim propisima ili prirodnim pojavama. Meu probleme u iskoritavanju mora kao prometnog puta ubrajamo: led, razlike izmeu plime i oseke, nedovolju dubinu mora i vremenske prilike (valovi, vjetrovi i oborine). Prema meunarodnom pravu more dijelimo na otvoreno i obalno more. Pod obalnim morem podrazumjevamo unutarnje morske vode i teritorijalno more. U unutarnje morske vode ubrajamo prostore unutar luka, zaljeva s odreenom dubinom i irinom, ua rijeka, te mora izmeu obale i otonih lanaca pred obalom. Pod teritorijalnim morem podrazumijevamo irinu pojasa mjerenog od obale ili vanjske granice unutarnjih morskih voda do daljine koju odreuje svojim prorisima svaka drava. U naelu je to pojas irine 12 Nm. U pomorskom prometu za sigurnost plovidbe i oznaavanjem plovnog puta koristimo razne ureaje koji mogu biti zvuni ili optiki. Signalizacija po Meunarodnom brodskom kodeksu moe biti: signalizacija zastavama, semaforima,morzeovim znacima,radio-signalima, te svjetlosnim i zvunim signalima. Prema mjestu postavljanja razlikujemo signalnu opremu broda i plovnog puta. S obzirom na uvjete koji vladaju na pomorskom putu oznaavanje broda i plovnog puta moe biti: dnevno, nono i po magli. Danju je brod oznaen zastavama, a nou i po magli svjetlima i davanjem zvunih signala. Tijekom plovidbe brod od svjetala ima na jarbolima najmanje po jedno svjetlo bijele boje, na lijevom boku crveno svjetlo, a na desnom boku zeleno svjetlo, te bijelo svjetlo na krmi. Ukoliko brod stoji bijela svjetla se zamjenjuju crvenim svjetlima, a pri plovidbi po magli, osim svjetala brod je obvezan davati zvune signale o svom poloaju. Oznaavanjem plovnog puta danju provedeno je plutaama, a nou i po magli koristi se zvuno i svjetlosno oznaavanje puta. Svjetlosno oznaavanje puta provodi se svjetionicima (trajni brodovi-svjetionici), te obalnim i lukim svijetlima. Promet na unutarnjim putevima odvija se po prirodnom (rijeke, jezera) i umjetno izgraenom putu (kanali, umjetna jezera i ureeni dijelovi rijeke). Na plovidbi6


rijekama utjeu prirodni uvijeti, kao to su morfologija i veliina pada rijekog korita, povrinska brzina vode, te reim vodostaja (veliina vodenog toka), pojava leda, magle i vjetar. Pod plovnog puta, te povrinska brzina rijeke. Ovi elementi plovnog puta ovisni su o veliini vodenog toka, morfologija rijenog korita i uzdunom padu rijeke. Plovidba po kanalima zavisi od njegovih dimenzija, dok su uvijeti plovidbe na jezerima slini onom na moru. Sigurnost plovidbe na unutarnjim plovnim putevima osiguravaju: signalne postaje i radio postaje, plovni i obalni signali, plovidbe oznake, optiki, zvuni, elektriki, elektronski radarski i drugi ureaji, zimovnici, sidrita, prevodnice, hidrotehniki obijekti za sigurnost plovidbe u okviru predvoenih gabarita. Signalni ureaji daju zvune i optike signale, a mogu biti smjeteni na plovilima, plovnom putu i na obali. Danju koristimo plovidbene oznake broda i puta, dok nou i po magli koristimo svjetlosne i zvune signalne ureaje. Optike oznake mogu biti: znakovi zabrane, obveze, ogranienja, preporuke i obavijesti, te znakove oznaenih mjesta za stajanje, znakovi za upravljanjem kretanjem brodova na podruju ulaza i izlaza luka, plovnih pritoka i kanala, plovei i obalni znakovi za oznaivanje plovnog puta, pomoni znakovi i kilometarske oznake udaljenosti ua rijeke na obali. Prijevozni put u zranom prometu je prirodni zrani prostor, upravljanje i nadzor zranog prostora, te poetno-zavrne toke (poletno-sletne staze). Let zrakoplova obavlja se zrakom s tono definiranim reimom leta, to jest po zranom putu-koridoru. Cijeli prostor nad zemljom je podijeljena na vodoravne i okomite dijelove unutar kojim se leti. Nadzirani zrani prostor dijelimo na: uzletitu i nadziranu zonu, zavrnu nadziranu zonu, zavrnu nadziranu zonu i zrani put. Let zrakoplova nadzire posebna sluba-nadzor leta. Slubu nadzora leta dijelimo na: uzletinu (odgovara za promet u zrakoplovnoj luci), sluba prilaznog nadzora (nadzire letove nad nekim podrujem i cijelom zemljom). U svom radu ova slube koriste razne tipove radara i radionavigacijski ureaja. Poletno-sletna staza opremljena je na prilazu instrumentima i ureajima za navoenje zrakoplova kao to su: goniometri, VOR i prilazna svijetla nou. Takoer na poletno-sletnoj stazi imamo horizontalne oznake na povrini staze i svijetlima na pragu, u osi i uz rub staze. Zrakoplov je takoer opremljen svijetlosnim ureajima, a to su: pozicijska i navigacijska svijetla, signalne podtrupne svijetiljke i svijetiljke za slijetanje i vonju. Poto nema poseban prijenosni put ni prijevozno sredstvo koje bi je obiljeavalo; za prijevoz potanskih poiljaka koriste se uglavnom sva prijevozna sredstva prema tome i svi prijevozni putevi. Najvie potanskih poiljki prevozi se eljeznicom, posebno na srednjim i veim udaljenostima (preko 100km). Na kraim rastojanjima (do 100km), te u gradovima najee se potanske poiljke prevoze cestovnim vozilima. Vodeni putevi se najee7


koriste za prekomorski paketni promet, a pismovne poiljke na veim udaljenostima se preteito prevoze zranim putem. Razvoj prometne tehnike, kao i primjene u ekonominosti prijevoza u pojedinoj prometnoj grani mogu uvijetovati i drugaiju raspodijelu potanskih poiljaki na odgovarajue prometne grane. Pod prijenosnim putevima u brzojavno-telefonskom prometu podrazumjevamo brzojavno-telefonske vodove izmeu telefonskih centrala. Osim ianih puteva u brzojavnom telefonskom prometu koriste se beini putevi (radio valovi). Za telefonske prijenose koriste se dvoini i etveroini vodovi. Na kraim relacijama koriste se dvoini, a na vanijim relacijama etveroini vodovi. Da bih se poveao domet telefonskih prijenosa danas se koriste pojaivake postaje koje pojaavaju oslabljene telefonske struje. Prvobitne su telefonske mree sainjavaju preteito zrani vodovi, a rjee podzemni kabeli. Danas se za brzojavnotelefonske prijenose koriste suvremeniji sustav, kao to su koaksijalni i simetrini kabeli, kabeli s optikim vlaknima, te radio relejne veze. Visokoferkventni ureaji omoguuju da se telefonski vodovi viestruko koriste. To se postie prebacivanjem niskoferkventnog govora u vie frekventna podruja i ponovnim vraanjem na niskoferkventni govor. Postoje razliiti visokoferkventni ureaji, zavisno o vrsti prijenosnog puta na kojem se koriste,te broju kanala. Tako se po jednoj simetrinoj parici(jedan fiziki vod) moe ostvariti do 60, a u nekim sluajevima i 120 kanala. Visokoferkventnom prijenosnicom znaajno se snizuju trokovi prijenosa. U brzojavno-telefonskoj tehnici sve se vie primjenjuju telekomunikacijski sateliti prvenstveno za interkontinentalne, ali i za kontinentalne prijenose.

TERMINALI U PROMETUTerminali su mjesta gdje zapoinje ili zavrava prijevozni proces putnika ili tereta, odnosno mjesta gdje putnik ili teret najee mijenja prijevozno sredstvo. Svaka grana prometa ima svoje terminale koji poloajem u prostoru i opremom koju posjeduju, omoguavaju ostvarenje prijevoznog procesa. U cestovnom prometu postoje, s obzirom na namjenu, terminali u prijevozu putnika i prijevozu tereta. Terminali u prijevozu putnika su ona mjesta gdje zapoinje ili zavrava putovanje putnika. Prostor terminala sastoji se od tri cjeline: pretprostora, putnike zgrade, operativnih povrina terminala. Pretprostor putnikog terminala je povrina ispred putnike zgrade namijenjena za prihvat i otpremu putnika koji dolaze ili odlaze na terminal iz grada u grad. Putnika zgrada je izgraeni objekt iji sadraji omiguavaju prijam I otpremu putnika i drugih korisnika iz pretprostora do operativnih povrina terminalaperona. Putnika zgrada ima u sebi osnovne sadraje (prodaja karata,8


informacije, ekaonica, sanitarni prostori, prostor za prtljagu i radni prostor slubi na terminalu) i pratee sadraje (ugostiteljstvo, trgovine i manje usluge). Operativne povrine su mjesta ulaza i izlaza putnika u/iz prijevoznog sredstva i druge povrine tehnikih operacija. Meu operativne povrine terminala ubrajamo: prostore za prijam i otpremu autobusa i putnika (peroni), prometnice, parkiralita za autobuse i objekte odravanja i nadzora ispravnosti autobusa. Terminal putnikog prometa, s obzirom na veliinu prijama putnika i autobusa dijelimo na autobusne postaje (pruanje usluga do 100 putnika) i autobusne kolodvore (pruanje usluga preko 100 putnika). Terminali cestovnog prometa u prijevozu tereta ili autoteretni kolodvori su mjesta otpreme robe u cestovnom prometu na vee udaljenosti. Zadae autoteretnog kolodvora su skupljanje poiljaka, sastavljanje veih teretnih jedinica, ukrcaj-iskrcaj, prekrcaj skupova cestovnih vozila, doprema tereta, odmor i opskrba voznog osoblja, parkiranje i uvanje vozila i tereta te odravanje i nadzor ispravnosti vozila. Autoteretne kolodvore, s obzirom na veliinu parkiralita, dijelimo na: male (do 35 skupova vozila), srednje (35 do 70 skupova vozila) i velike (preko 70 skupova vozila). Terminal cestovnog teretnog prometa sadri: prilazne prometnice, parkiralite osobnih vozila, skladine povrine s pretovarnom mehanizacijom, parkiralite skupova vozila i vozila mjesnog (locco) prijevoza, objekte odravanje i nadzora ispravnosti cestovnih vozila, upravnu zgradu, pumpnu postaju, motel i internu prometnu mreu. Terminali u eljeznikom prometu su slubena mjesta na prugama, koja svojom opremom omoguavaju potpuno ili djelomino ostvarenje tehnikih, robnih, komercijalnih i putnikih operacija u prijevozu tereta i putnika. Tehnike operacije sastoje se od niza poslova vezanih uz: promet vlakova; sastavljanje i rastavljanje sastava vlaka; manevarski rad vagonima; prijam i dostavu vagona; nadzor, odravanje i popravak vagona; opskrbu vunih sredstava i smjenu operativnog osoblja. Robne operacije sadre niz poslova vezanih uz teret kao ukrcaj-iskrcaj-prekrcaj robe, razvrstavanje robe i opskrba vagona hladnjaa itd. Komercijalne operacije su vezane uz: prijam, uvanje i izdavanje robe; prijevoznu dokumentaciju; naplatu prijevoza te pregled i uvanje vagona i sastava vlaka. Putnike operacije su poslovi ustroja, izvrenja i nadzora ulaza i izlaza putnika; prijama, uvanja i izdavanja prtljage; prodaja karata; pruanje raznih usluga; ukrcaj i iskrcaj pote i obrade putnikih vlakova. Terminali prema poloaju u eljeznikoj mrei su poetni, zavrni ili meuterminali. Prema obliku terminali mogu biti: eoni ili prolazni. eljezniki terminali prema znaaju rada i namjeni su: putniki, teretni, ranirni i tehniki. Putniki terminali u eljeznikom prometu su mjesta s kojih poinje ili na kojima zavrava putovanje putnika, odnosno mjesta gdje putnik mijenja prijevozno sredstvo te mjesta gdje se obrauju putniki vlakovi, potanske i ekspresne poiljke. Sadraji putnikog eljeznikog terminala su: pretprostor koji se nalazi ispred putnike zgrade, putnika zgrada i operativne povine. Putnika zgrada je9


izgraeni objekt koji prua usluge otpreme i prijama putnika, pote i ekspresnih poiljki. Ona je opremljena: osnovnim i prateim sadrajima, slubenim prostorima radnog osoblja terminala te dodatnim pomonim prostorima. Operativne povrine eljeznikih putnikih terminala namijenjene su za prijam i otpremu putnika, prtljage, putnikih vlakova, pote i ekspresnih poiljki. Sadraji na operativnim povrinama su: peroni, mrea kolosijeka vlakova, putevi putnika, prtljage i poiljki i pote, objekti obrade putnikih vlakova i drugi potrebni sadraji. Teretni eljezniki terminali su mjesta prijama i otpreme, ukrcaja, iskrcaja i prekrcaja robe u eljeznikom prometu. Oni su opremljeni: upravnom zgradom, skladitima, ukrcajnim rampama, kolskim vagama, ureajima za mjerenje tovarnog profila, pristupnim putevima, ureajima za odravanje vagona i vunih sredstava, ureajima za ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj tereta te mreom kolosijeka. Ranirni kolodvori su eljezniki objekti na kojima se obavljaju poslovi sreivanja teretnih vlakova dio tehnikih operacija (sastavljanje i rastavljanje teretnih vlakova, manevriranje skupinama vagona ili dijelova sastava vlaka, proputanje direktnih vlakova, smjena voznog osoblja, zamjena lokomotiva, odravanje i popravci vagona). Dakle, ranirni terminali su u funkciji teretnih vlakova. Ranirni terminali su opremljeni: upravnom zgradom, mreom kolosijeka, potisnim dijelom sa sputalicom, postavnicom i drugim objektima. Mrea kolosijeka na ranirnom terminalu su podijeljena na prijamnu, ranirnu i otpremnu skupinu. Tehniki terminali su eljezniki objekti na kojima se obavljaju tehnike operacije u funkciji putnikog, eljeznikog prometa kao to su: sastavljanje i rastavljanje putnikih kompozicija; izdvajanje potanskih, slubenih, spavaih vagona i vagona s ekspresnom robom te oteenih vagona; pranje, ienje, pregled i sitniji popravci vagona, snabdijevanje vagona vodom, toaletnom opremom i namirnicama; izmjenama i opremom lokomotiva itd. Od opreme tehniki terminali trebaju posjedovati: mreu kolosijeka, hale za pranje i ienje vagona i druge instalacije. Terminali u prometu na vodi su luke u pomorskom prometu i prometu na unutarnjim plovnim putevima. Luke su namijenjene za: sklanjanje plovila; ukrcaj goriva, vode i hrane; pregled i odravanje i popravak plovila; ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj putnika i tereta i odmor posade vozila. Meu opremu luke ubrajamo: lukobrane, objekte i ureaje za odravanje i popravak plovila i komunikacije (unutarnji plovni putevi, eljeznike pruge i ceste). Pomorske luke su ureeni i opremljeni terminali gdje zapoinje ili zavrava pomorski promet odnosno mjesta zadravanja tijekom plovidbe. Cijeli prostor pomorske luke dijelimo u etiri dijela: predluka sa sidritem, luki akvatorij, operativne obale (pristanini teritorij) i kopneni teritorij luke. Putnika luka u pomorskom prometu je prostor koji je namijenjen za ukrcaj i iskrcaj putnika i opskrbu plovila. Meu sadraje putnike pomorske luke ubrajamo: prilazni prostor ispred zgrade, putniku zgradu i pristupne povrine i opremu izmeu zgrade i plovila. Teretna luka u pomorskom prometu je prostor10


na kojem se obavlja ukrcavanje i iskrcavanje tereta u/iz plovila. S obzirom na strukturu tereta razlikujemo univerzalne luke i specijalizirane luke (kontejnerske, za rasute terete, naftu i plin, generalni teret, itarice itd. U opremu teretne luke ubrajamo: predluku, lukobrane, luki akvatorij, bazene, gatove, operativne obale, sredstva prekrcaja, skladita i komunikacije kopnenog prometa. Luke na unutarnjim plovnim putevima su ureeni i opremljeni terminali, gdje zapoinje ili zavrava ova grana prometa odnosno mjesto zadravanja tijekom plovidbe. Prostor rijene ili kanalske luke dijelimo na etiri podruja: ulazni kanal, akvatorij luke, bazene s operativnim obalama i kopneni teritorij luke. Osim luka na unutarnjim plovnim putevima postoje kao terminali jo sklonita za brodove i zimovnici. Putniki terminali na unutarnjim plovnim putevima, zbog malog uea putnika u prijevozu, se grade kao operativna obala (pristanite). Ona su opremljena: prilaznim prostorom ispred operativne obale (pristanita), putnikom zgradom i kejovima sa silaznim mostovima. Teretni terminali na unutarnjim plovnim putevima su pristanita i luke namijenjene za ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj tereta. Luke na unutarnjim plovnim putevima su opremljene: prilaznim kanalom, akvatorijem luke, bazenima, operativnim obalama, sredstvima prekrcaja, skladitima i komunikacijama kopnenog prometa. S obzirom na strukturu tereta luke na unutarnjim plovnim putevima dijelimo na: unuverzalne i specijalizirane. Terminali u zranom prometu (zrakoplovna luka ili aerodrom) je definirana povrina na zemlji, vodi ili snijegu (ukljuujui zgrade, instalacije ili opremu), gdje zrakoplovi polijeu ili slijeu, gdje se otpremaju ili primaju pitnici, prtljaga i pota te prima, smjeta, ukrcava i iskrcava roba, kao i mjesto gdje se obavljaju svi drugi poslovi vezani za zrani promet. Zrakoplovne luke dijelimo u pet klasa: A, B, C, D i E. Ona se sastoji od: poletno-sletne staze, stajanke (platforme), prilaznih zrakoplovnih staza, putnike zgrade, zgrade robnog terminala, instalacija za nadzor leta, prostora za servisiranje odnosno odravanje spremanje zrakoplova i opreme zrakoplovne luke (aerodroma). Poletno-sletna staza je izgraena povrina za polijetanje i slijetanje zrakoplova. Stajanka (platforma) je izgraena povrina namijenjena za smjetaj zrakoplov kod ukrcaja i iskrcaja putnika, prtljage, robe, pote, punjenja zrakoplova gorivom, odravanja i parkiranja zrakoplova. Putnika zgrada je izgraeni objekt zrane luke (aerodroma) gdje zapoinje odnosno zavrava putovanje putnika, a opremljena je mjestima za registraciju putnika i prtljage, sortirnicom prtljage, uslunim sadrajima (ugostiteljstvo, trgovine, druge usluge) i prostorima drugih slubi zrane luke. Robna skladita su izgraeni objekti gdje roba zapoinje ili zavrava putovanje zrakom. Pod terminalima u PT prometu podrazumijevamo jedinice PT mree s odgovarajuom opremom. Terminali se po svojoj namjeni, kapacitetu, asortimanu usluga koje obavljaju meusobno bitnu razlikuju. Najvie je jedinica PT usluga u kojma se pruaju usluge korisnicima. To su: pote, telegrafi,11


telefoni, alterske pote I pomone pote. Svaka od ovih jedinica pokriva odreeno podruje i u pravilu na tom podruju obavlja prijam i uruenje potanskih poiljki i brzojava te posreduje u obavljanju telefonskih razgovora. Pote, telegrafi i telefoni obavljaju sve PT usluge, dok alterske i pomone pote obavljaju ogranien broj usluga. alterske i pomone pote otvaraju se u mjestima gdje je potrebno na ekonomian nain pribliiti usluge puanstvu, a nema uvjeta da se otvori pota, telegraf i telefon. Podruje neke pote razlikuje se prema broju dostava tjedno. U najbliem (uem) podruju poiljke se dostavljaju svakodnevno, u udaljenim podrujima (ire i najire podruje) poiljke se dostavljaju dva odnosno tri puta tjedno. alterske pote nemaju svoje podruje. Svaka pota ima utveni slubeni naziv, broj, ig, lokaciju, poslovni prostor i slubenu oznaku. Pojedine pote mogu imati i posebne ustrojne dijelove (pokretnu potu, potansko sabirlite). Sve jedinice PT mree ne kontaktiraju izravno s korisnicima ve obavljaju odreene zadae u otpremi, prijevozu i prispjeu poiljaka. To su potanski centri, paketski potanski centri, glavni potanski centri i izmjenine pote. Posebne jedinice za posredovanje u obavljanju brzojavno-telefonskih usluga su samostalni telegrafi i telefoni, odnosno telefonske govornice s posredovanjem (u veim mjestima). Poslovne zgrade u kojima su smjetene jedinice PT mree moraju zadovoljavati uvjete u pogledu estetskog izgleda, pristupanosti, arkitekture i funkcionalnog razmjetaja prostorija. Skladita su zatvoreni, natkriveni i otvoreni prostori za uvanje robe i rukovanje s njom. Ona su ujedno i terminali unutarnjeg prijevoza i prijenosa. Funkcije skladita su: prijam, smjetaj i uvanje robe, operacije s robom i otprema robe. Za obavljanje svojih funkcija skladita trebaju biti opremljena: prostorima i povrinama za uskladitenje robe; povrinama za pristup do robe; prijevoznim I prijenosnim putevima te manevarskim povrinama; prostorima za prihvat i otpremu robe; opremom za rukovanje robom i drugim prostorima. Prema nainu graenja razlikujemo: zatvorena, poluotvorena i otvorena skladita.

PRIJEVOZNA SREDSTVAPrijevozna sredstva su vozila u kopnenom prometu, plovila u prometu na vodi, te letjelice s vlastitim pogonom ili bez njega, namijenjena prijevozu putnika i tereta. Svaka grana prometa ima prijevozna sredstva koja su konstrukcijski prilagoena prijevoznom putu, mediju kojim se prijevozno sredstvo kree, te zahtjevima putnika i tereta koja se njime prevoze. U cestovnom prometu prijevozna sredstva dijelimo na vozila koja su namijenjena za prijevoz putnika i tereta. Sredstva za prijevoz putnika u cestovnom prometu12


su: bicikl, mopedi, motocikl, osobna vozila i autobus. U prijevozu tereta cestom koristimo: motorni tricikl, kamione, vuna vozila, specijalna vozila i prikljuna vozila. Meu temeljna obiljeja cestovnih vozila ubrajamo: dimenzije vozila, mase i osovinsko optereenje vozila, pokretljivost vozila i snagu motora. Sredstva za prijevoz putnika u gradovima namijenjena su prijevozu putnika u gradovima izmeu mjesta stanovanja i mjesta rada i mjesta rekreacije odnosno mjesta nastavka putovanja kao i u obratnom smjeru. Meu sredstva za prijevoz putnika u gradovima ubrajamo: gradski autobus, trolejbus, tramvaj, podzemnu ili nadzemnu eljeznicu, iare i uspinjae. Prijevozna sredstva u pomorskom prometu su plovila namijenjena prijevozu putnika i tereta kao i za druge namijene. Meu plovila za prijevoz putnika u pomorskom prometu ubrajamo: amce, jedrenjake, jahte, putnike pomorske brodove i hidro krilne brodove. Za prijevoz tereta koriste se: brodovi za prijevoz suhog tereta (generalni teret, rasuti teret, drvo, motorna vozila, teki tereti, prehrambeni proizvodi i stoka), brodovi za prijevoz tekueg tereta (nafta i njezini derivati, voda, ulje vino i tako dalje), brodovi za prijevoz posebnih tereta (kontejneri, cestovna teretna vozila, plin i kiseline), brodovi s posebnim sustavom prevoenja (Lash, Seabee, Bacat i Mitsui ). Plovila drugih namjena su: brodovi prijenosnici-trajekti, ribarski brodovi, tehniki brodovi posebne namjene (tegljai, vatrogasni, ledolomci, brodovi za znanstvena istraivanja i brodovi svjetionici). Glavna obiljeja broda su: dimenzije broda, mjere broda i oznaka nadvoa. Prijevozna sredstva u prijevozu na unutarnjim plovnim putovima su plovila na rijekama, kanalima i jezerima koja su namijenjena prijevozu putnika, tereta i druge manjene. U plovila za prijevoz putnika na unutarnjim plovnim putovima ubrajamo: amce, glisere, putnike brodove i hidro krilne brodove. Za prijevoz tereta na unutarnjim plovnim putovima koristimo plovila bez vlastitog pogona (teglenice i potisnice ) i plovila s vlastitim pogonom (motorni i teretni brodovi, motorni tegljai i motorni potiskivai). U plovila na unutarnjim plovnim putovima za druge namjene su: (ledolomci, Vatrogasni brodovi, brodovi bageri i tako dalje. Osobine brodova na unutarnjim plovnim putovima su iste kao i brodova na moru. Sredstva prijevoza u zranom prometu je zrakoplov. Zrakoplov je svaka naprava ili stroj koji se moe odrati svojim vlastitim sredstvima u zraku, bilo da lebdi ili da se kree. Zrakoplovi se dijele na: aerostate (laki od volumena i stisnutog zraka ), aerodine (letenje ostvaraju pomou dinamike sile-uzgona na krilu ili rotoru), i zrakoplove koji lete pomou sile potiska (akcija-reakcija). Najei tip zrakoplova, danas, je aerodin s mlaznim motorom koji omoguava nadzvune brzine. Glavni nosivi dio aviona na kojem se ostvaruje uzgonska sila je krilo. Teretni i putniki zrakoplovi su jedinstven model, ali se razlikuje po dodatnoj opremi i otvorima za ulaz i izlaz. Tendencija u komercijalnom zrakoplovstvu je elisno-mlazni motor, a to znai manja buka i manja potronja

13


goriva, te potrebe za to manjom duljinom poletno-sletne staze. Vaan uvjet za upravljanje zrakoplovom je njegovo uravnoteenje (balansiranje). Uravnoteenje (balansiranje) je postupak postizanja takvog rasporeda masa koje omoguuju uravnoteenje sila uzgona i same mase zrakoplova u razliitim poloajima za vrijeme leta. Svako nepoklapanje smjera djelovanja mase zrakoplova i smjera uzgona dovodi do pojave momenta koji moe onemoguiti upravljanje zrakoplovom ili uslijed velikih momenata zdrobiti njegovu konstrukciju-strukturu. Prijevozna sredstva u eljeznikom prometu su vozila na tranicama. Prijevozna sredstva u eljeznikom prometu su vozila na tranicama namijenjena za prijevoz putnika i tereta. Dijelimo ih na: motorna kola, vuna prijevozna sredstva (lokomotive), vuena prijevozna sredstva (vagoni-kola) i eljeznika vozila posebne namjene. Vuna prijevozna sredstva-lokomotive su vozila namijenjena za vuu vozila bez vlastitog pogona-vagona. U ovisnost od vrste pogona razlikujemo: parne, diesel i elektrine lokomotive. Prijevozna sredstva bez vlastitog pogona-vagoni su namijenjeni za prijevoz putnika i tereta. Vagoni za prijevoz u prometu su: putnika kola sa sjedalima, kuet-kola, spavaa kola, restoran-kola, slubena i potanska kola. Teretni vagoni su eljeznika vozila ija izvedba je prilagoena vrsti tereta koji se prevozi, a oni mogu biti: obina otvorena kola s visokim stranicama, specijalna otvorena kola s visokim stranicama, obina zatvorena kola, specijalna zatvorena kola, hladnjae, plato-plitka kola sa ili bez niskih stranica, specijalna plato-kola za prijevoz vozila, obina plato-kola, specijalna plato-kola, specijalna kola s pokretnim krovom, specijalna zatvorena kola s istovarom pomou sabijenog zraka i specijalna zatvorna kola s posudama za tekuine. Pota koristi prijevozna sredstva svih grana prometa i najee ih prilagoava vlastitim potrebama. U eljeznikom prometu koristimo potanska, slubena i prtljana kola i teretne vagone serije G. U cestovnom prometu slui se teretnim vozilima i autobusima na redovnim linijama. U pomorskom prometu koriste se putniki i teretni brodovi, a u zranom prometu putnike ili posebne potanske zrakoplove. Za potrebe unutarnjeg prijenosa u potanskim centrima i drugim veim jedinicama PT mree koriste se sredstva unutarnjeg prijenosa kao i drugim prometnim poduzeima (elektrokolica, motorna kolica, beskrajne trake, zrani prijenosnici i slino). Sredstva prijenosa u brzojavno-telefonskom prometu bitno se razlikuju u svim prometnim granama, pa i u potanskom prometu. S obzirom na znaenje prijenosa u ovom prometu su ustvari ureaji koji omoguuju da se odreeni znakovi (slova, govor, slike i slino)pretvore u elektromagnetske impulse i prenesu odredita. To su terminalski aparati, centrale i drugi pomoni ureaji. Telefonske i brzojavne centrale su vrlo sline izvedbe dok se terminalski aparati bitno razlikuju u pojedinim oblicima telekomunikacijama. U brzojavnom14


prometu do sada se pojavilo vie vrsti aparata (Morseov, Hukov, Hjuzov, Bodov, itd.), a danas je najvie u upotrebi teleprinter i faksimil. U telefonskom prometu kao terminalski ureaj se koristi telefon razliite izvedbe i osobina. Zadaa je brzojavno-telefonskih centrala da prespajaju veze i tako omogue pretplatnicima s razliitih podruja i mjesta da povremeno uspostave veze s drugim pretplatnikom. Sredstva unutarnjeg prijenosa namijenjena su za: ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj robe; prijevoz i prijenos robe od/do mjesta prijama/otpreme i mjesta skladitenja robe; izuzimanje, zahvat i odlaganje robe na mjestu uskladitenja robe i premjetanje prijevoznih sredstava. Za ostvarenje gore navedenih poslova koristimo niz sredstava koja dijelimo: u kolica i prenosila, dizala i dizalice prijenosnike, sredstva samozahvata i vozila za prijevoz i rukovanje. U skupinu kolica i prenosila ubrajamo: valjanike, take, dvokolice, kolica, poliare i podne viljukare. Dizala i dizalice su namijenjena za ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj, a mogu biti izvedena kao: podizni stolovi, dizala, ovjesne, konzolne, mosne, razuparne i polurazuporne, stupne i jarbolne te vozne dizalice. Neprekinuti tok premjetanja materijala ostvarujemo: trakastim, lankastim, lananim, ovjesnim, punim, kotrljajuim, tresivim, neumackim i hidraulinim prijenosnicima, te elevatorima i klizaljkama. Po sredstvima sa samozahvatom podrazumijevamo kontinuirane i ciklike pretovarae za zahvat materijala pri ukrcaju, iskrcaju i prekrcaju. Vozila za prijenos i rukovanje teretom su samohodna vozila s nepokretnom i pokretnom platformom, vozila za operacije paletiziranom robom nadvozna kola i sredstva za vuu. Ona su namijenjena za ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj, te prijevoz robe kao i premjetanje prijevoznih sredstava.

ODRAVANJE PRIJEVOZNIH SREDSTAVA I INFRASTRUKTURE U PROMETUPrometna sredstva i prijevozni putevi tijekom iskoritavanja podloni su troenju. Troenje ima za posljedicu smanjenje vijeka trajanja, poveanje trokova koritenja i nepovoljni utjecaj na sigurnost prometa. Na troenje prijevoznih sredstava utjeu konstrukcijsko-tehniki elementi i elementi iskoritavanja. Konstrukcijsko-tehniki elementi su konstrukcijska rjeenja te kakvoa i nain izrade. Elementi iskoritavanja su skup prirodnih utjecaja i utjecaja koritenja i odravanja. Prirodni utjecaji su djelovanje klimatskih elemenata (temperatura, tlak zraka, vjetrovi, vlaga i oborine). Pod koritenjem prijevoznih sredstava i puta podrazumijevamo jainu i znaaj, kao i uvjete iskoritavanja. Pod odravanjem podrazumijevamo niz radnji koje poduzimamo u svrhu tehnike ispravnosti sredstava i njihove sposobnosti za iskoritavanje kao i radnje na prijevoznom putu u svrhu njegove sposobnosti za iskoritavanje.15


Cestovna vozila su tijekom iskoritavanja podlona troenju. Za ostvarenje prijevoznog procesa ona moraju biti ispravna, a njihova ispravnost postie se pravilnim iskoritavanjem i odravanjem. Pravilno iskoritavanje podrazumijeva u sebi jainu i znaaj koritenja kao i nain upravljanja. Odravanja u sebi obuhvaa niz radnji koje se odnose na periodine preglede, radnje zatitnog znaaja i popravke vozila. Za potrebe odravanja koristimo objekte koji mogu biti servisnog odnosno servno-garanog tipa. Ovi objekti glede obavljanja svoje funkcije trebaju biti opremljeni nizom sadraja, kao to su: postaje za nadzor ispravnosti i tehniki pregled vozila, radionicama za popravak i lienje vozila, parkirnim prostorima itd. Cesta kao izgraeni objekt podlona je troenju i to zbog klimatskih elemenata i uvjeta iskoritavanja. Da bi se smanjio utjecaj navedenih elemenata cestu je potrebno odravati. Pod odravanjem podrazumijevamo niz radnji koje trebaju zatititi konstrukciju ceste od oteenja ili sanirati oteenja na cesti. Razlikujemo, s obzirom na veliinu radova, tri oblika odravanja ceste: tekue (redovno), velike popravke i obnovu (rekonstrukciju) ceste. Specifian oblik odravanja ceste je zimi, kada je potrebno osigurati prohodnost ceste i sigurnost prometa kroz otklanjanje poledice i snijega s kolnika. Prijevozna sredstva u eljeznikom prometu podlona su takoer troenju, to ima za posljedicu utjecaj na ispravnost vozila ispravnost eljeznikih sredstava osigurava se kroz tri naina odravanja: redovne i izvanredne periodine preglede, radnje zatitnog znaaja i popravke. Popravci prijevoznih sredstava s obzirom na veliinu poslova mogu biti tekui, srednji i cjeloviti, a obavljaju se u naroitim objektima. Objekti i ureaji za popravak eljeznikih vozila opremljeni su: kolosijecima, okretnicom, radionikim zgradama, ureajima za gorivo i vodu, jamama za ienje, ureajima unutarnjeg prijenosa, pristupnim putovima i upravnom zgradom. Pod infrastrukturom u eljeznikom prometu podrazumijevamo: gornji i donji postroj pruge, objekte u trupu pruge, kontaktne vodove i njihove nosae (stupove) i signalizaciju. Odravanje nabrojanih elemenata pruge u ispravnom stanju omoguava brz i siguran promet, smanjenje trokova i kvarova u eljeznikim prijevoznim sredstvima. Najvei dio poslova otpada na odravanje pruge, a ono moe biti: tekue (redovno), vei popravci i obnova (rekonstrukcija). eljeznice za odravanje koriste velik broj strojeva, kao to su: mjerna kola za snimanje stanja kolosijeka; brusilice za tranice; strojeve za ienje, planiranje i dopunu tucanika u kolosijenom zastoru; strojeve za zbijanje tucanika; strojeve za pomicanje i dizanje kolosijeka. Pod zimsko odravanje pruge ulazi i ienje od snijega i snjenih nanosa ralicama i istilicama. Prijevozna sredstva u prometu na vodi podlona su troenju naroito zbog djelovanja vlage. Kod odravanja plovila razlikujemo: tekue odravanje16


(redovno) i periodino odravanje i cjelovite popravke. Obvezno je jednom godinje provoditi ienje podvodnog dijela trupa broda zbog brzog obrastanja algama i koljkama. U tu svrhu potrebno je plovilo izvui iz vode to se na unutarnjim plovnim putovima provodi preko navoza za izvlaenje plovila, a u pomorskom prometu dokovima. Dokovi su plovni ili izgraeni objekti za podizanje ili stavljanje plovila na suho radi popravka ili periodinog ienja ili lienja podvodnog dijela trupa plovila. Postoje suhi ili plutajui dokovi. Radi sigurnosti plovidbe plovni put je potrebno odravati. U pomorskom prometu odravanje plovnog puta sastoji se od odravanja sredstava signalizacije i navigacije te odravanje plovnog puta od zaleenosti. Zbog djelovanja valova i morskih struja pred lukom i u lukom akvatoriju dolazi do nanosa to smanjuje dubinu plovnog puta, a on se odrava plovnim bagerima. Rijeka i kanal kao plovni put odravaju se slino kao i plovni put u pomorskom prometu (sredstva za signalizaciju i navigaciju, razbijanje ledene kore), dok odravanje dubine plovnog puta je naroito vano jer rijeka svojim kretanjem pogoduje nanoenju materijala i stvaranju nanosa. Da se smanji rizik leta zahtijeva se sigurna, temeljita i opsena provjera zrakoplova, prije i nakon leta. Najvanije je preventivno odravanje, a to znai da se svi dijelovi zrakoplova mijenjaju prije mogueg nastupa oteenja. Zato dijelovi imaju propisani vijek trajanja, bilo vremenski bilo u satima leta. Ako se koji dio ipak tijekom rada oteti, konstrukcijski predvieno mjesto loma. Provjera ispravnosti zrakoplova, kao izmjena manjih dijelova vri se na otvorenoj povrini ispred zrakoplovne luke ili hangara. U hangaru okruenom skelama vre se vei popravci zrakoplova. Zatita zrakoplova od elementarni nepogoda je sastavni dio odravanja zrakoplova zbog njegove tanke i lako osjetljive povrine. Posebna sluba za odleivanja zrakoplova odstranjuje snijeg i led sa zrakoplova mehaniki (meke metle, krpe i komprimirani zrak), kemijski (sredstva na bazi etylen-alkohola i izopropy-alkohol). Odravanje poletno-sletne staze, prilaznih putova i stajanke je jednako znaajno kao i ienje zrakoplova. Na tim povrinama nisu doputene nikakve neistoe ili naslage leda i snijega. Sredstva u potanskom prometu odravaju se na nain slian onom u drugim prometnim granama. PT poduzea odravaju se na nain slian onom u drugim prometnim granama. PT poduzea odravaju svoja prijevozna sredstva u vlastitim radionicama ili kod drugih servisera. Odravanje telegrafskogtelefonskih ureaja sadri pogonski nadzor (to jest pronalaenje greaka), preventivno odravanje (ienje i podmazivanje), te korektno odravanje (otklanjanje smetnji). razvoj telegrafske-telefonske tehnike najee uvjetuje nain i ustroj odravanja. Ustroj odravanja danas ide u pravcu centralizacije. Za sve centrale u nekom gradu i njegovoj okolicu ustrojavaju se zajednika mjesta odravanja. Prednosti centralizacije su zbog mogue opremljenosti i veeg broja ljudi koji u odreenom trenutku mogu usredoiti panju na najpotrebnijem17


mjestu. Danas se nadzor rada ureaja sve vie automatizira i na taj nain poveava efikasnost i svrsishodnost iskoritavanja. Stupanj automatizacije i pogonskog nadzora zavisi od sustava centrale i o ekonomskim imbenicima, ali praktino automatski nadzor je potpuno zastupljen u novijim sustavima centrala. Preventivno odravanje, osim ienja, podmazivanja i slino podrazumijeva i pravilno smjetene telegrafsko-telefonskih ureaja. Otklanjanje smetnji obuhvaa ralambu priopenja o prijavljenoj smetnji i otklanjanje smetnje. Ekonominost odravanja izraava se razliitim pokazateljima (trokovi po satu, danu ili godini rada ureaja) ili odravanju u odnosu na vrijeme rada ureaja.

OBILJEJA PROMETNIH GRANANa prethodnim stranicama pobrojane su prednosti i nedostaci pojedinih grana prometa u prijevozu putnika i tereta. Postavlja se pitanje: kada koristiti pojedinu granu prometa? Cestovni promet koristimo u: prijevozu na kratkim udaljenostima, dostavi i otpremi tereta od mjesta potronje odnosno eljeznikih kolodvora, luka, te zrakoplovnih luka, prijevozu lakopokvarljive, te robe srednje i visoke vrijednosti. Promet cjevovodima koristimo u: prijenosu tekuih i plinovitih tereta u velikim koliinama na vee udaljenosti, prijenosu rasutih tereta, te manjih komada cilindrinog oblika na vee udaljenosti, to e se sve vie koristiti u budunosti. Pomorski, rijeni, jezerski i kanalski promet koristimo u: prijevozu jeftinih tereta u veim koliinama na velike udaljenosti, prijevozu putnika, interesantan je samo u turistike svrhe Zrani promet koristimo: prijevozu putnika velike udaljenosti, gdje treba relacije svladati u to kraem vremenu, prijevozu visokovrijednih tereta u to kraem vremenu. eljezniki promet koristimo u: prijevoz tereta u veim koliinama na srednje i velike udaljenosti, prijevozu veeg broja putnika na srednje i vee udaljenosti uz vei komfor putovanja putnika u odnosu na cestovni prijevoz. Najvei efekti u prijevozu, tereta, pa putnika postiu se u kombiniranom prijevozu, to jest prijevozom uz koritenje razliitih grana prijevoza.

18


ENERGIJA KOJA SE KORISTI U PROMETUEnergija je sposobnost obnavljanja rada. U prometu koristimo tri vrste goriva: elektrinu energiju, kruta i tekua goriva. Danas kruta goriva neznatno sudjeluju u ukupnom koritenju za pogon prijevoznih sredstava i to samo u eljeznikom prometu i lokalnog su znaaja. Elektrina energija postaje sve znaajnija u eljeznikom prometu zbog svojih prednosti u pogonu, kao i u nainu koritenja. Zbog svojih specifinih ne postoji primjena elektrine energije u drugim granama. Tekua goriva koriste se za pogon u svim granama prometa. Najznaajnije svojstvo tekuih goriva su oktanski i cetanski broj. Oktanski broj nam govori o otpornosti benzina prema detonaciji prilikom sabijanja tijekom procesa rada Otto-motora. On je ovisan o kemijskoj strukturi benzina, a poboljava se dodavanjem odgovarajuim aditiva. Cetanski broj je svojstvo plinskog ulja koje se koristi kod diesel motora i odreuje upaljivost plinskog ulja. Tekua goriva koja se koriste za pogon prijevoznih sredstava su lakozapaljiva, pa je pri rukovanju s njima potrebno poduzimati odgovarajue mjere zatite. Ta zatita nazona je u postajama za snabdijevanje, kao i pri punjenju u spremnike prijevoznih sredstava. Ove mjere zatite su preventivne zbog pojave statikog elektriciteta. Za napajanje brzojavno-telefonske mree koristi se istosmjerna struja od 24, 36 i 60 V. Brzojavno-telefonske centrale imaju svoje ureaje za napajanje (akumulator, baterije i drugi izvori.) U brzojavno-telefonskoj mrei troi se relativno malo energije.

TEHNOLOGIJA PRIJEVOZA I PRIJENOSATehnologija prijevoza i prijenosa obuhvaa niz znanja, vjetina i postupaka uz uporabu sredstava prijevoza i prijenosa u svrhu ostvarenja prijevozne usluge. PT promet ima svojstveni tehnoloki proces u odnosu na druge grane prometa pa je posebno obraen. Svaka grana prometa (cestovni, eljezniki, pomorski, promet na unutranjim plovnim putovima i zrani promet) ima svoj tehnoloki proces, koji s obzirom na predmet prijevoza moe biti: tehnoloki prijevoz putnika i tehnoloki proces prijevoza tereta (robe). Bez obzira o kojoj grani prometa kao i predmetu prijevoza se radi u tehnolokom procesu prijevoza postoje tri dijela i to: priprema, prijevozni proces i zavretak. Priprema prijevoznog procesa sadri u sebi tehnoloki i komercijalni dio. Tehnoloki dio pripreme odnosi se na prijevozni put, prijevozna sredstva, pripremu putnika i tereta za prijevoz i planiranje ostvarenja prijevoznog procesa19


(posada prijevoznog sredstva i vozni red odnosno plan prijevoza). Komercijalni dio pripreme obuhvaa pripremu i izdavanje prijevozne dokumentacije za posadu prijevoznog sredstva, prijevozno sredstvo, putnike i njihovu prtljagu, paketnootpremne poiljke odnosno teret u ovisnosti, to je predmet prijevoza. Prijevozni proces ostvaruje se kroz tri dijela. Prvi dio objedinjuje radnje oko ulaska putnika i smjetaja paketno-otpremnih poiljki u prijevozno sredstvo (kod prijevoza putnika), kao i osobite radnje s prijevoznim sredstvima u pojedinim granama prometa prije prijevoza od mjesta polaska do mjesta dolaska. Drugi dio je u stvari prijevoz putnika, prtljage, paketnootpremnih poiljki odnosno tereta na odreenom putu od mjesta polaska do mjesta odredita. U okviru drugog dijela prijevoznog procesa pruaju se razne usluge putniku i poduzimaju radnje u svezi tereta, kao i radnje vezano uz pojedinu vrstu prijevoznog sredstva. Trei dio predstavlja skup radnji vezanih uz putnike, prtljagu, paketno-otpremne poiljke odnosno teret na odreditu. Trei dio kod prijevoza putnika ini njihov izlaz iz prijevoznog sredstva i iskrcaj paketno-otpremnih poiljki iz prijevoznog sredstva te predaja u skladite, dok u prijevozu tereta u treem dijeli su obuhvaene sve radnje u svezi tereta na mjestu iskrcaja. Zavretak prijevoznog procesa ima tehniki i komercijalni dio. U tehnikom dijelu zavretaka prijevoznog procesa obuhvaene su sve radnje vezane uz prijevozna sredstva po zavretku prijevoza, to jest postprijevozni pregled, njega i priprema prijevoznog sredstva za novi zadatak. Komercijalni dio zavretaka sastoji se u obradi prijevozne dokumentacije, naplati prijevoza, izdavanju paketnootpremnih poiljki i tereta iz skladita, kao i analize ostvarenja prijevoznog procesa tehnoloki i financijski. Tehnoloki proces svake grane izgleda onako kako smo ga opisali, sa posebnosti u pojedinim dijelovima procesa istaknute su u shemama, odnosno njihovom opisu. Tehnoloki proces u PT prometu razlikujemo po pojedinim oblicima prometa. Tako tehnoloki proces prijenosa potanskih poiljki dijeli se na pet tehnoloki dijelova: prijam, otprema, prijevoz, prispjee i uruenje. Tehnoloki proces u brzojavnom prometu moe se takoer ralaniti na dijelove. Meutim, u brzojavnom prometu razlikujemo slijedee dijelove: prijam, otprema, prijevoz, prispjee i uruenje. Tehnoloki proces u brzojavom prometu moe se takoer ralaniti na dijelove. Meutim, u brzojavnom prometu razlikujemo sljedee dijelove: prijam, otpravljanje, preuzimanje i uruenje. Prva i posljednja dionica u brzojavnom prometu bitno se ne razlikuju od prve i posljednje dionice u potanskom prometu, ali zbog znaaja prijenosa brzojava druge dionice se bitno razlikuju od onih u potanskom prometu. Tehnoloki proces u telefonskom prometu razlikuje se od onog u brzojavnom i potanskom prometu, uvjetovan je nainom iskoritavanja i razlikuje se u automatskom i poluautomatskom i manuelnom iskoritavanju. U automatskom iskoritavanju proces rada je automatiziran, a sam pozivatelj sam upravlja tehnolokim procesom. U poluautomatskom prometu pozivatelj najavljuje razgovor telefonistu polazne centrale koji upravlja tehnolokim procesom, a cijeli proces moe podijeliti tri djela: najavu razgovora,20


uspostavljanje veze i kidanje veze. Dijelovi tehnolokog procesa u manuelnom iskoritavanju iste su kao i u poluautomatskoj, s time to u svim dijelovima, osim najave sudjeluje telefonist polazne dolazne i eventualno prolazne centrale.

OSNOVNE EKONOMIKE PROMETAPrometne grane mogue je uporediti meusobno prema nainu iskoritavanja. Meu uporedna obiljeja prometnih grana ubrajamo: ekonominost, prijevoznu sposobnost, brzinu prijevoza, tonost prijevoza, redovitost prijevoza, udobnost prijevoza, prilagodljivost prijevoznim potrebama i sigurnost prometa. Pod ekonominou prijevoza podrazumijevamo cijenu kotanja prijevozne usluge, koja ovisi o visini trokova. Openito gledano redoslijed prometnih grana, s obzirom na visinu trokova prijevoza je: zrani, pa cestovni, eljezniki, rijeni najjeftiniji je pomorski promet. Na ekonominost prijevoza utjee nekoliko imbenika; koliko kg moe vui 1 kW; broj kW koji otpada na neto-tonu, odnosno putnika, kolika je teina vozila otpada na jedno putniko mjesto, odnosno jednu tonu nosivosti vozila, zatim potronju goriva po satu rada, cijeni kotanja prijevoznog sredstva, broj zaposlenih i njihovoj kvalifikaciji te stupnju iskoritenja prijevoznih sredstva, brzina prometnog sredstva; vrsti prometnog puta i trokovima za njega i opremu; o nainu pogona prometnog sredstva i stupnju ekonominosti iskoritenja pogonske energije. Prijevozna sposobnost- kapacitet prijevoza- oznaavaju mogunost prijevoznog sredstva pojedine grane prometa koliku koliinu moe prevesti robe ili putnika odjednom. Prijevozna sredstva se meusobno veoma razlikuju s obzirom na prijevoznu sposobnost, to je vezano uz tehnika obiljeja prometnog puta i samog sredstva. Ovu razliku je vrlo lako uoiti na primjeru prijevoza 100000 tona tereta, gdje za prijevoz u pomorskom prometu potreban jedan brod, u rijekom prometu 10 teglenica ili potisnica, u zranom prometu 111 zrakoplova, te u eljeznikom odnosno cestovnom prometu 500 vagona odnosno 500 kamiona. Brzina je prevaljeni put u jedinici vremena. S obzirom na brzinu prijevoznog sredstva pojedinih grana prometa postoji razlika 100 (rijeni brod 18 km/h, a zrakoplov 2208 km/h). Brzina prometnog sredstva ima velik utjecaj na kakvou prijevozne usluge i na prijevoznu sposobnost pojedine grane prometa. Tijekom prijevoznog procesa prijevoza putnika svake grane prometa razlikujemo tri brzine: tehniku, putnu i komercijalnu brzinu ili brzinu iskoritenja. Kod prijevoza tereta, osim prije spomenute tri brzine imamo i etvrtu, a to je ukupna brzina kretanja poiljke. Razlika izmeu tehnike, putne, komercijalne i ukupne brzine kretanja poiljke je u veliini fonda vremena kojim se dijeli prevaljeni put. Tonost prijevoza je kakvoa prijevoza s obzirom na njegovo odvijanje prema predvienom voznom redu. Redovitost prijevoza je kakvoa prijevoza s obzirom na njegovo odvijanje tijekom odreenog vremenskog razdoblja ( dan, tjedan, mjesec ili godina). Udobnost prijevoza,21


kao osobina kakvoe prijevoza putnika je skup impresija i osjeaja putnika izazvanih naporom i mogunostima zadovoljenja svih potreba tijekom prijevoza-putovanja. Prilagodljivost prometnim potrebama je svojstvo prometa koje se oituje kroz mogunost prilagoavanja prijevoz zahtjevima korisnika prometne usluge. Sigurnost prometa je ustvari stupanj ugroenosti (rizik, opasnost) ljudi i dobara tijekom odvijanja prijevoza. Na ovu vanu osobinu prometa utjeu tri osnovna imbenika: ovjek, prijevozno sredstvo i put. ovjek je najvaniji imbenik koji utjee na sigurnost prometa, jer on izgrauje, odrava, upravlja i koristi vozilo, gradi, odrava i koristi prometni put te upravlja prometom. PT promet u ekonomskom smislu posluje kao i sva druga privredna poduzea to jest prihodima od prodanih usluga pokriva sve trokove koji se u proizvodnji tih usluga javljaju i stvara odreenu akumulaciju za podmirenje opih i zajednikih potreba, te za proirenje PT mree. U proizvodnji PT usluga u naoj zemlji jedno javno poduzee HPT pokriva cijelo podruje drave.

OSNOVNE JEDINSTVENOSTI PRIJEVOZNOG PROCESAPod jedinstvenou prijevoznog procesa podrazumijevamo prijevoz ljudi i materijalnih dobara s jednog mjesta na drugo uz koritenje prijevoznih sredstava razliitih grana prometa. Danas je ova jedinstvenost nazona i u prijevozu putnika i u prijevozu tereta. U pogledu prijevoza putnika ova jedinstvenost je nazona svakodnevno i ne zahtjeva posebne preduvjete. Za razliku od toga u prijevozu tereta potrebno je ispuniti preduvjete koje moemo svrstati u tri temeljna rjeenja: tehnologija prijevoza s primjenom paleta, tehnologija prijevoza s primjenom kontejnera i tehnologije prijevoza sredstava jedne grane prometa na/u sredstvu druge grane prometa. Pod tehnologijom prijevoza s primjenom paleta podrazumijevamo dobro ustrojeno rukovanje teretom kao i prijevoz, primjenom posebne podloge za stvaranje vee teretne i prijevozne jedinice koju nazivamo paleta. Paleta je podloga na koju slaemo jedinice pakiranja (kutije, vree, bave) radi stvaranja vee teretne jedinice. Danas najee koristimo etiri izvedbe paleta: ravna, boks, sanduk i specijalna. Da bismo ostvarili prednosti koji nam prua primjena paleta, njihove dimenzije moraju biti jedinstvene (unificirane). Prema ISO standardizaciji danas koristimo slijedee dimenzije: paleta 1000 X 1200 mm i 800 X 1200 mm. Primjena paleta u tehnologiji prijevoza omoguuje jedinstvenost prijevoznog procesa izmeu pojedinih grana prometa u odnosa na klasinu tehnologiju prijevoza ima prednost npr.: smanjenje broja premjetaja robe, smanjenje trokova prijevoza, krae vrijeme ukrcaja - iskrcaja - prekrcaja, bolju zatitu paleta, manje uee neposrednog rada ovjeka, kao i bolje iskoritenje teretnog prostora vozila. Pod22


tehnologijom prijevoza s primjenom kontejnera podrazumijevamo dobro ustrojeno rukovanje teretom kao i prijevoz, primjenom posebne zatvorene posude za stvaranje velikih i najveih teretnih jedinica, koje nazivaju kontejneri. Kontejner je zatvorena posuda u koju slaemo jedinice pakiranja ili paletiziranu robu. Prema namjeni kontejnere dijelimo na vienamjenske (univerzalne) i posebne namjene (specijalni). Univerzalni kontejneri su najee namijenjeni za prijevoz razliitih vrsta komadnih roba. Specijalni kontejneri namijenjeni su za prijevoz jedne odreene vrste robe ili razliitih vrsta robe slinih fiziko - tehnoloki osobina koje zahtijevaju posebne uvjete prijevoza. Da bi se ostvarile prednosti primjene kontejnera potrebno je da su njihove dimenzije jedinstvene. Primjena kontejnera u tehnologiji prijevoza omoguava jedinstvenost prijevoznog procesa pojedinih grana prometa, to u odnosu na klasinu tehnologiju prijevoza ima za posljedicu: najmanji broj operacija u rukovanju s teretom pri ukrcaju - iskrcaju - prekrcaju, kao i najmanje zadravanje vozila tijekom tih operacija, smanjenje trokova prijevoza, potpuno iskoritenje teretnog prostora sredstva prijevoza, eliminaciju neposrednog ljudskog rada, te vrlo visoki stupanj zatite robe tijekom svih operacija. Tree rjeenje jedinstvenosti prijevoznog procesa postie se prijevozom sredstava jedne grane prometa na/u prijevoznom sredstvu druge grane prometa. Jedinstvenost prijevoznog procesa izmeu eljeznikog i cestovnog prometa postiemo sljedeim sustavima. Piggy - back sustav, Kangourou sustav, Huckepack sustav, sustav niskih lanskih vagona, Flexi - ven sustav, Kassbohrer - Kirn sustav, Lien - trains sustav, Railven - roaddreoler sustav, sustav prijevoza eljeznikih vozila na cestovnim vozilima, prijevoz osobnih automobila eljeznicom. Kombinirani prijevoz izmeu eljeznice i prometa na vodi (morski) omoguavamo sljedeim sustavima. Ferry - boat sustav i prijevoz rasutih tereta sustavom jedinstvenog prijevoznog procesa eljezniko - rijenim putom. Jedinstvenost prijevoznog procesa izmeu cestovnog i prijevoza na vodi ostvarujemo: Fichy - back i Ferry - boat sustavom. Kombinirani prijevoz u pomorskom prometu i izmeu pomorsko - rijenog prometa ostvarujemo sustavom Tragerschiffe. Koristei jedinstvenog prijevoznog procesa ostvarujemo sljedee prednosti: - smanjenje vremena i broja operacija s teretom, - smanjenje trokova ukrcaja - iskrcaja - prekrcaja, - smanjenje vrijeme zadravanja sredstava prijenosa u prekrcajnim centrima terminalima, - maksimalni iskoritenje prijevoznih sredstava, - poveanu zatitu na radu, - znaajno poboljanja zatite tereta pri rukovanju i prijevozu. Kontejneri u potanskom prometu su tipizirani po dimenziji teretne i prijevozne jedinice, kao i izradbe namijenjene za prijevoz vrea, paketa i drugih poiljki povrinskim i zranim prijevoznim sredstvima u cilju svrsishodnosti prijevoza.23


Primjena kontejnera zahtjeva prateu tehniku prilagoenu rukovanju kontejnera. Osim kontejnera u potanskom prometu koristimo i to najee ravne sa sklopovnim stranicama.

24

Osnove Prijevoza i Prijenosa-POU

Documents

Osnove Prijevoza i Prijenosa-POU