JOHN LOCKE
John Locke
Seminarski Rad
Www.Maturski.Org
Sadraj
1.Uvod...
2
2.ivot I Djela...3
3.Empirizam....................................................................................................4
3.1 Svrha Ogleda O Ljudskom Razumu.............................................................4
3.2 Napad Na Uroene Ideje...........................................................................3.3 Nauka O Idejama............3.4 Prostor I Vrijeme............3.5 Mjeoviti Modusi............3.6 Primarna I Sekundarna Svojstva......3.7 Ideja Supstancije............3.8 Uzronost............3.9 Spoznaja..............3.10 Etika Teorija............3.11 Drutvena Nauka..........
4567789101112
4.Odgojni Stavovi.............................................................................................15
5.Zakljuak..
17
Literatura..
18
1. Uvod
Pria O John Locku Ima Svoje Poetke U Prosvjetiteljstvu, Dobu Razuma, Vremenu Naeg Intelektualnog Buenja. Prosvjetiteljstvo Je Poelo Kada Je Mrano Doba Zavrilo, A U Tom Vremenu Ljudi Su Se Bojali Velikih Tajni Svemira I Njihovim Umovima Je Kroz Neznanje, Vladao Strah. Prosvjetiteljstvo Je Vrijeme Kada ovjek, Osloboen Svojih Okova, Poinje Koristiti Svoje Racionalno Rasuivanje I Izvlai Se Iz Jame Srednjovjekovne Mistike. U Tom Procesu Ostavlja Po Strani Dravne I Crkvene Vlasti. To Je Bio Spontan Pokret Koji Je Doveo Do Velikih Znanstvenih Otkria Od Kojih Svi Mi Imamo Koristi I Danas. Iznikla Su Vjerovanja U Prirodne Zakone I Univerzalne Poretke, Koji Ne Samo Promiu Znanstvena Otkria I Postignua Materijalne Prirode, Ve Takoer Daju Znanstveni Pristup Politikim I Socijalnim Pitanja. Mislioci Su Izrazili Svoje Misli U Pisanom Obliku I itali Misli Drugih, Ova Briljantna Svjetla Prosvjetiteljstva Ukljuuju: Francis Bacon (1561-1626), Montesquieu (1689-1755), Voltaire (1694-1766), Jean Jacques Rousseau ( 1712-1788), David Hume (1711-1776), I Adam Smith (1723-1790). Jedan Od Njih, Meu Prvim Redovima, Bio Je I John Locke (1632-1704).[1]
2. ivot I Djela
John Locku Je Majka Umrla Dok Je Jo Bio U Povojima. Njegov Otac Je Bio Zemljini Odvjetnik I Kapetan U Parlamentarnoj Vojsci Tijekom Graanskog Rata, Umro Je Dok Je John Bio Jo Mlad.John Je Bio Izabran Za ivotnu Stipendija Na Christ Church Sveuilitu, Oxford. Nakon to Je Studirao Medicinu (Nikad Je Nije Zavrio) Locke Je Bio Spreman Pomoi Onima S Medicinskim Problemima, tovie, Postao Je Poznat Kao "Dr. Locke". 1666 Godine, Anthony "Ashley" Cooper Se Obratio Lockeu S Medicinskim Problemom. "Dr. Locke" Je Uspjeno Operirao I Ispraznio "Apsces U Prsima." To Je Bio Sretan Slijed Dogaaja Za Lockea, Jer Ashley Nije Bio Obian ovjek, On Je Bio Prvi Pomonik Grofa Shaftesburya. Tako Je Locke Bio Uvuen U Dvorane Moi. 1672 Godine, Shaftesbury Je Postao Kancelar, A Locke, Njegov Prijatelj, Imenovan Je Za Tajnika Vrlo Mona Odbora.Bila Su to Zanimljiva Povijesna Vremena; Politike Prilike Su Se Brzo Mijenjale. Locke Se U Tom Vremenu Nije Slagao Sa Tzv. "Boanskom Pravom Teorijom" (Divine Right Theory) Smatrao Je Da Je Najbolje Drati Se Na Udaljenosti Od Politikih Neprijatelja Gospodina Shaftesburya, Dapae, Locke Je Tijekom Godina 1684-1689 Bio Van Zemlje, U Francuskoj I Nizozemskoj.Po Povratku U Englesku, 1689 Godine, Locke Je Usvojio Stil ivota Koji Mu Je Dopustio Sastaviti Njegova Djela I Uiniti Ih Spremne Za Tisak. Stoga Su 1690 Godine, Objavljena Lockeova Dva Glavna Djela: Ogled O Ljudskom Razumu I Dvije Rasprave O Vladi.Na Dan 28. Listopada 1704, Locke Je Umro. Pokopan Je U Crkvenom Dvoritu high Leaver.to Se Tie Njegovih Djela, Sr Lockeovih Uvjerenja Nalazi Se U Njegovom Eseju Ogled O Ljudskom Razumu (1690.) S Ovom Knjigom Zaeli Su Se Principi Modernog Empirizma (Ljudski Um Je Po Roenju Tabula Rasa-Prazna Ploa, I Uimo Kroz Iskustvo). U Ovoj Knjizi, Locke Napada Doktrinu Uroenih Ideja. Njegov Drugi Rad, Naravno Slijedi Tu Ideju: Dvije Rasprave O Vladi (1690). To Je Rasprava Pisana U Obranu Revolucije: Vlada Poiva Na Suglasnosti Populacije I Pobune Su Dopustive Kad Vlada Potkopava Dijelove - Zatita ivota, Slobode I Imovine - Za Koje Je Osnovana.[1]
3. Empirizam
Locke Je Bio Prvi Empirist U Smislu to Dri Da Sva Graa Nae Spoznaje Dolazi Od Osjetnih Opaaja I Introspekcije. Nije Bio Empirist U Smislu to Bi Tvrdio Da Ne Moemo Spoznavati Nita Izvan Osjetnih Predodbi. U Tome Je On Metafiziar. Bio Je Ujedno Racionalist, Jer Je Drao Da Sva Miljenja I Vjerovanja Moramo Donijeti Pred Sud Razuma. Nije Meutim Poricao Mogunost Nadnaravnog Reda I Objave. Odbacivao Je Autoritarizam Na Intelektualnom I Politikom Polju. Zastupao Je Princip Tolerancije, Ali Je Odbacivao Anarhiju. Bio Je Religiozan, Ali Nije Simpatizirao S Fanatinom I Neumjerenom Revnou. Locke Je U Svemu Zastupao Stav "Zdravog Razuma" (Common Sense).
3.1. Svrha ogleda O Ljudskom Razumu
Locke Je Bio Prvi Filozof Koji Je Upotrijebio Napor Uma Da Istrai Sam Ljudski Um, Njegov Predmet I Granice. U Uvodnom "Pismu itatelju" Na Poetku Ogleda Locke Kae Da Je Bilo Potrebno Istraiti "Koje Stvari Na Razum Moe Rjeavati, A Koje Ne Moe", Jer Je Jedino Tako Mogue Poi S Mrtve Toke Na Kojoj Se U Filozofiji Nalazimo.Predmet Razuma Su Ideje, Tj. Razum Je Sposoban Baviti Se Idejama. Zato Je Lockeov Cilj U Ogledu Istraiti "Porijeklo, Sigurnost I Opseg Ljudske Spoznaje, Zajedno S Temeljima I Stupnjevima Vjerovanja, Mnijenja I Pristajanja" (Uvod, 2). Prva I Druga Knjiga Bave Se Istraivanjem Naih Ideja. Tu On Najprije Pobija Teorije Uroenih Ideja, A Zatim Daje Svoju Teoriju. Trea Knjiga Raspravlja O Rijeima. Ideje Predstavljaju Stvari, A Rijei Stoje Za Ideje. etvrta Se Knjiga Bavi Ljudskom Spoznajom: Njezinom Sigurnou I Evidencijom Te Naravi I Osnovama Vjerovanja I Mnijenja.
3.2. Napad Na Uroene Ideje
Pod Teorijom Uroenih Ideja Locke Razumijeva Onu Nauku Koja Tvrdi "Da U Razumu Postoje Izvjesni Uroeni Principi, Neki Prvobitni Pojmovi, Takorei Peati Utisnuti U Ljudski Duh, Koje Dua Dobiva U Svom Prvom Zaetku I Donosi Sa Sobom Na Svijet" (I. Knj. Gl. 2). Neki Od Tih Principa Su Spekulativni, A Neki Praktini. Glavni Dokaz Koji Se Obino Navodi U Potvrdu Ove Teorije Jest Tvrdnja Opeg Slaganja. Locke Na to Odgovara Da, Ako Bi I Bilo Istinito Da Se U Tome Svi Slau, To Jo Ne Dokazuje Da Doista Postoje Uroeni Principi, Jer Se Porijeklo Naih Ideja Moe Protumaiti Na Drugi Nain. Nadalje, Argumenti Doneseni U Prilog Spomenute Teorije Bezvrijedni Su I Zbog Toga Jer Ne Postoji Ope Slaganje O Istini Bilo Kojeg Principa. Djeca I Luaci, Na Primjer, Imaju Razum, Ali Nemaju Spoznaje Principa Kontradikcije, A Morali Bi Ga Imati Kad Bi Taj Princip Bio Doista Uroen. Gdje Su, Nadalje, Moralni Principi U Kojima Bi Se Svi Ljudi Slagali? Kad Bi Moralni Principi Bili Doista Uroeni, Ne Bismo Nalazili Tolike Razlike U Moralnim Teorijama I Praksama Razliitih Drutava I Epoha.Locke Ne Vjeruje Da Postoji Ikoji Princip Koji Bi ovjek Nuno Spoznao Kad Proivi Stanovito Vrijeme Na Ovom Svijetu. Ima ak Ljudi Koji Ne Spoznaju Nijedan Apstraktni Princip. tovie, injenica Da Moramo Uiti Znaenje Terminima I Stjecati Vane Ideje, Oit Je Znak Da Nemamo Uroenih Ideja. Locke Napada I Teoriju O Implicitno Ili Virtualno Uroenim Idejama, Koju Je Zastupao Leibniz.Kako Onda Na Duh Dolazi Do Ideja? Locke Odgovara Jednom Rijeju: Iz Iskustva. to to Znai? Sve Se Nae Ideje Konano Izvode Iz Osjeta Ili Iz Refleksije. To Dvoje Sainjava Iskustvo. Osjetila Nam Donose U Duh Razne Opaaje Izvanjskih Predmeta. To Su Osjeti. Drugi Izvor Ideja Je Opaanje Radnja Vlastitog Duha, Kao to Su Opaaji, Misli, Sumnje, Vjerovanja I Htijenja. To Vrelo Je Refleksija. Iz Tih Dvaju Izvora Proizlaze Sve Nae Ideje.Treba Imati Na Umu Da Locke Na Vie Naina Upotrebljava Rije "Ideja" I to Ne Samo Za Osjetne Datosti, Nego I Za Pojmove I Ope Ideje. U Svakom Sluaju, Locke Je Uvjeren Da Je Samo Iskustvo Vrelo Naih Ideja. ovjekova Je Pozornost Najprije Usmjerena Prema Van, Pa Je Zato Osjet Glavni Izvor Ideja. No Ideje O Psihikim Aktivnostima, Kao to Su Miljenje I Htijenje, Dobivamo Na Temelju Refleksije Lli Introspekcije.
3.3 Nauka O Idejama - Jednostavne I Sloene
Na Duh Ipak Nije Samo Pasivna Mo. Locke Razlikuje Jednostavne I Sloene Ideje. Prve Duh Prima Pasivno, A Druge On Sam Aktivno Proizvodi. Postoje etiri Vrste Jednostavnih Ideja, Ve Prema Nainu Kako Ulaze U Duh, Kroz Jedno Ili Vie Osjetila, Samo Refleksijom, Ili Refleksijom I Osjetom. Svima Je Zajednika Karakteristika Da Ih Duh Pasivno Prima. S Druge Strane, Na Duh Moe I Aktivno Obilovati Ideje Sluei Se Jednostavnim Idejama Kao Svojom Graom. Tako Nastaju Sloene Ideje. Njih Locke Dijeli Na Moduse, Supstancije I Odnose. Modusi Ne Sadre U Sebi Pretpostavke Samostalnog Postojanja, Nego Se Smatraju Zavisnim Od Supstancija. Ideje Supstancija Su Kombinacije Jednostavnih Ideja Za Koje Drimo Da Predstavljaju Pojedinane Stvari, Dok Ideje Odnosa Nastaju Promatranjem I Usporeivanjem Jedne Ideje S Drugom.
3.4 Prostor I Vrijeme
Locke Razlikuje Dvije Vrste Modusa: Jednostavne I Mjeovite. Jednostavan Je Modus Varijacija Razliitih Kombinacija Iste Jednostavne Ideje Bez Mijeanja S Kojom Drugom Idejom, A Mjeoviti Su Modusi Sastavljeni Od Jednostavnih Ideja Raznih Vrsta Uzetih Zajedno. Primjeri Jednostavnih Modusa O Kojima Locke Raspravlja Jesu Prostor I Vrijeme, Broj, Neizmjemost, Modusi Kretanja I Zvuka, Boje, Okusa I Mirisa.Jednostavna Ideja Prostora Dolazi U Nas Kroz Dva Osjetila: Vid I Opip. Pomou Tih Os- Jetila Opaamo Udaljenost Izmeu Dva Tijela. Razliite Udaljenosti Razliite Su Modifikacije Prostora. Jednostavnu Ideju Prostora Moemo Proiriti Toliko Dok Ne Doemo Do Ideje Opeg Prostora (Common Space) Za Koji Locke Upotrebijava Rije "Expansion".Temelj Ideje Vremena Je Promatranje Slijeda Ideja Koje U Duhu Idu Jedna Za Drugom. Tako Dobivamo Ideju Sukcesije I Trajanja. Promatrajui Odreene Fenomene Koji Se Javljaju U Pravilno Udaljenim Periodima, Dobivamo Ideje Duljine Ili Mjere Trajanja, Kao to Su Minute, Sati, Dani I Godine. Te Ideje Moemo Opetovati, Dodavajui Jednu Drugoj, A Da Nikad Ne Doemo Na Kraj. Tako Oblikujemo Ideju Vjenosti.Ogranieno I Neogranieno Izgleda Da Su Modusi "Kvantiteta". Te Termine Pridajemo Samo Onim Stvarima Koje Moemo Dodavanjem Ili Dijeljenjem Poveavati Ili Smanjivati. Postavlja Se Pitanje, Kako Dobivamo Ideju Neizmjernog, Jer O Tome Nemamo Nikakva Iskustva. Moemo Nastaviti Dodavati Svakoj Ideji Ogranieni Prostor, I Kako God Daleko Ili, Jo Nismo Ni Blizu Granice Iza Koje Vie Ne Bi Bilo Mogue Dodavanje. Tako Dobivamo Ideju Neogranienog Prostora. To Ne Znai Da Neogranieni Prostor Doista Postoji. Locke Ne Tvrdi Da Bismo Mogli Imati Pozitivnu Ideju O Neogranienom.
3.5 Mjeoviti Modusi
Mjeoviti Se Modusi Sastoje Od Kombinacija Jednostavnih Ideja Razliitih Vrsta. Te Ideje Moraju Biti Kompatibilne, Tj. Moraju Biti Meusobno Spojive. Kao Primjere Mjeovitih Modusa Locke Navodi Dunost, Pijanstvo, Licemjerje, Svetogre I Ubojstvo. Nita Od Toga Nije Supstancija, Ali Svaki Taj Modus Jest Kombinacija Jednostavnih Ideja Razliite Vrste. Tri Su Naina Kako Dolazimo Do Sloenih Ideja Mjeovitih Modusa. Najprije, Iskustvom I Opaanjem Samih Stvari; Drugo, Proizvoljnim Slaganjem Raznih Jednostavnih Ideja Razliitih Vrsta; I Tree, Tumaei Imena Djelovanja Koje Nismo Nikada Vidjeli Ili Pojmova Koje Ne Moemo Vidjeti. Tako Dijete Ui Znaenja Mnogih Rijei Ne Vlastitim Iskustvom, Nego Tumaenjem Starijih. Ono Moda Nikad Nije Vidjelo Ili Doivjelo Ubojstvo, Ali Moe Imati Sloenu Ideju Tog Mjeovitog Modusa Ako Mu Je Netko Protumai. Prema Lockeu, Sloena Ideja Moe Ui U Duh Djeteta Tako Da Je Rastavimo Na Jednostavne Ideje Pa Ih Onda Kombiniramo, Pod Uvjetom Da Je Dijete Ve Posjedovalo Te Jednostavne Ideje.
3.6 Primarna I Sekundarna Svojstva
Vidjeli Smo Da I Jednostavne I Sloene Ideje Konano Proizlaze Ili Iz Osjeta Ili Iz Refleksije, Tj. Iz Iskustva, Te Nije Potrebno Da Budu Uroene. Razmatrajui Jednostavne Ideje, Locke Govori Jo O Primarnim I Sekundarnim Svojstvima.Locke Razlikuje Ideje I Svojstva. togod Na Duh Opaa U Sebi Ili to Je Neposredan Predmet Percepcije, Misli Ili Razumijevanja, To Locke Zove Idejom, A Mo Duha Da Proizvede Ideju On Zove Svojstvo Subjekta Koji Tu Mo Posjeduje. Na Primjer, Snjena Lopta Ima Mo Da U Nama Proizvede Ideje Bijelog, Hladnog I Okruglog, I to Locke Zove "Svojstvima", Dok Su Odgovarajui Opaaji Ili Percepcije Za Njega "Ideje".Tu Valja Uiniti Jedno Razlikovanje: Neka Se Svojstva Ne Mogu Odijeliti Od Tijela, Kako Se God Ono Mijenjalo. Ako, Na Primjer, Zrno Penice Presijeemo Na Dva Dijela, Svaki Dio I Dalje Zadrava vrstou, Prostornost, Oblik I Pokretnost.''Ja Dakle Nazivam Te Osobine - vrstou, Prostiranje, Oblik, Kretanje Ili Mirovanje I Broj - Prvobitnim Ili Primarnim Svojstvima I Smatram Da One Proizvode U Nama Jednostavne Ideje" (2,8,9).Osim Tih Primarnih Svojstava Postoje I Sekundarna. Ta Sekundarna Svojstva Nisu Nita U Predmetima "Do Njihove Moi Da Svojim Primarnim Kvalitetama, Tj. Masom, Oblikom, Sastavom I Kretanjem Svojih Neopaljivih Djelia Proizvedu U Nama Razne Osjete, Kao to Su Boje, Okusi, Zvukovi Itd." (2,8,10).Postoji Velika Razlika Izmeu Ideja Prvotnih I Ideja Drugotnih Svojstava. Prvi Su Slinosti Tijela I Njihovi Uzorci Stvarno Egzistiraju U Tijelima, Dok Ideje Drugotnih Svojstava Nemaju Nikakve Slinosti S Tijelima I U Samim Tijelima Nema Nieg to Bi I'm Bilo Slino. Ne Moe Se Rei Da Su Sekundarna Svojstva "Subjektivna", Jer Locke Kae Da Su Ona "Moi" Koje Se Nalaze U Objektima. No Ideje O Sekundarnim Svojstvima, Npr. Ideje O Bojama, Glasovima I Sl., Koje Mi Sami Proizvodimo, Nisu Kopije Boja Ili Zvukova U Sebi, Pa Su Utoliko Subjektivne.
3.7 Ideja Supstancije
Doivljavamo Da Se Odreene Skupine Osjetnih Datosti Trajno Javljaju. Tako Se, Na Primjer, Neka Boja Javlja U Odreenom Obliku, Povezana Odreenim Mirisom, Mekoom I Tvrdoom. Opaamo Skupinu Svojstava Koja Nam Se Pojavljuju Meusobno Povezana. Navikli Smo Se Da Pretpostavimo Kako Takav Skup Povezanih Kvaliteta Ima Neki Supstrat Na Kojem One Subzistiraju I Iz Kojeg Rezultiraju. Taj Supstrat Zovemo Supstancijom. To Je Opa Ideja Supstance. Duh Tu Dodaje Ideju Supstrata Koji Nosi Kvalitete, Koje Opet Obino Zovemo Akcidentima. Opa Ideja Supstancije Je Pretpostavka Takve Potpore Svojstava Koja Vidimo Da Egzistiraju, A Koja Ne Mogu Egzistirati Sine Re Substante, Tj. Bez Neeg to Ih Podrava. Takvu Podlogu Zovemo Substantia.Treba Imati Na Umu Da Locke Govori O Podrijetlu Nae Ideje Supstancije, A Ne O Njezinoj Egzistenciji. Sam Je Locke Svojim Kritiarima Odgovorio Da Govoriti O Tome Da Se Ideja Supstancije Temelji Na Naoj Navici Pretpostavljanja Ili Zahtijevanja Neke Podloge Za Kvalitete Ne Znai Da Supstancija Ne Postoji. Supstanciju Ne Opaamo, Nego Samo Zakljuujemo Na Nju Kao "Podlogu" Akcidentima, Kvalitetama Ili Modusima. Premda Je to Zakljuivanje Opravdano, Ono Ipak Time Ne Prestaje Biti Zakljuivanje. To Ipak Ne Znai Da Je Supstancija Samo Zamiljaj Ili Predodba Mate. Ovu Opu Ideju Supstancije Treba Razlikovati Od Ideja Pojedinanih Supstancija. Ideju Pojedinanih Supstancija Dobivamo Kombinacijom Jednostavnih Ideja Koje Dobivamo Od Osjetila, A Stoje Zajedno Na Jednom Predmetu. Sloenu Ideju Pojedinanih Supstancija Dobivamo Pomou Osjeta Ili Refleksije, A Ideju Duhovne Supstancije Due Dobivamo Kombinacijom Jednostavnih Ideja Miljenja, Sumnjanja, I Sl. Koje Opet Dobivamo Refleksijom S Neodreenom I Tamnom Milju O Supstratu Koji Se Nalazi U Tim Psihikim Operacijama. Napomenimo Da Je Za Lockea "Duhovna Supstancija" Samo Ona Supstancija Koja Misli, Ali Ne Moemo Nikad Znati Moe Li I Neko Materijalno Bie Misliti.I Ideju O Bogu Dobivamo Kombinacijom Jednostavnih Ideja Koje Dobivamo Refleksijom. Bog Je Jednostavno Bie, Ali Naa Ideja O Bogu Je Sloena.Distinktne Ideje Tjelesnih Supstancija Formiramo Iz Ideja Primarnih Kvaliteta, Sekundarnih Kvaliteta I Sposobnosti Stvari Da Kod Drugih Tijela Uzrokuju Ili Samo Primaju Promjene U Primarnim Kvalitetama. Locke Je Ideju Supstancije Preuzeo Od Skolastika Ali Ju Je Izmijenio. Za Njega Supstancija Lei Negdje Onkraj Iskustva I Pretvara Se U Nepoznati Supstrat Koji Stoji Nepromjenjiv Ispod Fenomena.
3.8 Uzronost
Svaka Ideja, Bilo Jednostavna Ili Sloena, Moe Se Usporeivati S Nekom Drugom Idejom I Tako Nastaje Ideja Relacije. Posebnu Vrstu Relacija ini Uzronost. Prema Lockeu, Ono to Proizvodi Bilo Jednostavnu Bilo Sloenu Ideju Obino Zovemo Uzrokom, A Ono to Je Proizvedeno Zovemo Uinkom. Svoje Ideje Uzroka I Uinaka Primamo, Prema Tome, Od Promatranja Da Pojedine Stvari, Kvalitete Ili Supstancije Poinju Opstojati. Promatrajui Da Vosak Postaje Teku Kod Odreenog Stupnja Topline, Nazivamo Jednostavnu Ideju Topline U Odnosu Prema Tekuem Stanju Voska Njezinim Uzrokom, A Tekue Stanje Posljedicom. Pojmovi Uzroka I Posljedice Proizlaze, Dakle, Od Ideja Koje Dobivamo Osjetom Ili Refleksijom."Da Bismo Dobili Ideju O Uzroku I Posljedici, Dovoljno Je Pogledati Bilo Koju Jednostavnu Ideju Ili Supstanciju Kao Nastalu Djelovanjem Druge, Bez Obzira Je Li Poznat Nain Tog Djelovanja (2,62,2)".Nastaje Li Nova Supstancija Od Ve Postojeeg Materijala, Onda Je to "Raanje". Poinje Li Neto Opstojati to Prije Nije Postojalo, Govorimo O "Stvaranju". Dobiva Li Neka Predegzistentna Stvar Novu Kvalitetu, Govorimo O Promjeni.Ukoliko Je Uzronost Odnos Meu Idejama, Onda Je Ona Samo Umna Konstrukcija. No Ona Ima Stvaran Temelj, A to Je Sila U Stvarima. Ideju Sile Locke Klasificira Kao Jednostavnu Ideju I Dijeli Ih U Aktivne I Pasivne. Najjasniju Ideju O Aktivnoj Sili Imamo Iz Refleksije. Promatramo Li, Na Primjer, Neku Lopta Koja Udara U Drugu Loptu I Stavlja Je U Pokret, Neemo Kod Toga Opaziti Nikakve Aktivnosti, Jer Ta Lopta Samo Komunicira Kretanje Koje Je Primila Od Drugog. Introspekcijom Vidimo Da U Svom Duhu Imamo Mo Zapoeti Ili Nastaviti Djelovanje, Osobito Miljenje I Htijenje, A to Nam Daje Najjasniju Ideju Kauzalne Djelotvornosti.Tako Locke Utemeljuje Ideje Uzroka I Uinka Kao I Kauzalne Djelotvornosti Na Empiriji. On Nije Dao Prave Analize Kauzalne Relacije, Ali Je Oito Dao Do Znanja Da Je Stav: Svaka Stvar Koja Nastaje Mora Imati Svoj Uzrok, Siguran. To Je I Bio Glavni Prigovor Njegovu Miljenju, Jer Se Taj Stav Ne Temelji Na Iskustvu. On Je Samo Rekao Da Je to Intuitivno Jasno I Da Na Duh Moe Uoiti Nunu Vezu Izmeu Ideja.
3.9 Spoznaja
Pitanja Koja Je Locke Stavio Na Poetku Ogleda, A Tiu Se Podrijetla I Sigurnosti Ljudske Spoznaje, Rjeava Tek U etvrtoj Knjizi. Tu Objanjava Probleme Spoznaje I Istine. Spoznaju Karakterizira Kao "Opaanje Veze I Slaganja Ili Neslaganja I Protuslovnosti Bilo Kojih Naih Ideja" (4,1,2). Odgovara Li Odnos Meu Idejama Odnosu U Stvarnosti, Posjedujemo Objektivnu Ili Realnu Spoznaju Ili Istinu.Razlikujui Stupnjeve Spoznaje, Locke Pokazuje Racionalistiki Obrat U Svom Miljenju.On, Naime, Razlikuje Tri Stupnja Spoznaje I To: Intuitivnu, Demonstrativnu I Senzitivnu Spoznaju. Tako On Uzima Matematsko Znanje Kao Paradigmu Svakog Znanja. U Tome Pokazuje Srodnost S Descartesom.Intuitivna Spoznaja Nastaje Kad Duh Neposredno, Bez Pomoi Neke Tree Ideje, Opaa Slaganje Ili Neslaganje Dviju Ideja. Takvim Intuitivnim Znanjem Znamo Da Bijelo Nije Crno, Da Krunica Nije Trokut Ili Da Je Tri Vee Od Dva Itd. To Je Najjasnije I Najsigurnije Znanje Koje Ljudski Um Moe Postii I U Njemu Nije Mogua Nikakva Sumnja. Od Njega Ovisi Sigurnost I Evidencija Svakog Drugog Znanja.Drugi Stupanj Je Demonstrativno Znanje, A to Je Spoznaja Kad Se Slaganje Ili Neslaganje Dviju Ideja Ne Oituje Neposrednim Usporeivanjem, Nego Tek Posredstvom Neke Tree Ideje, Tj. Pomou Zakljuivanja. Tom Demonstrativnom Znanju Nedostaje Lakoa I Jasnoa Intuicije, Ali Locke Smatra Da Svaki Korak Zakljuivanja U Sebi Nosi Intuitivnu Sigurnost.to God Nema Intuicije Ili Demonstracije, Samo Je Mnijenje Ili Vjerovanje, A to Je Senzitivna Spoznaja Pojedinanih Egzistencija. Jedini Sigurni Stupnjevi Spoznaje Jesu Intuitivna I Demonstrativna Spoznaja, Dok Se Senzitivnom Spoznajom Ne Moe Doi Do Sigurnog Znanja.
3.10 Etika Teorija
Budui Da Nema Uroenih Etikih Principa, Nae Moralne Ideje Moramo Izvesti Iz Iskustva, Tj. Od Opaaja I Refleksije. No Kad Smo Jedanput Stekli Ideje, Moemo Ih Kombinirati, Otkrivati Odnose Slaganja I Neslaganja, Pa Nam to Prua Mogunost Formulirati Moralna Pravila Koja, Ako Izriu Nune Odnose Slaganja Ili Neslaganja, Mogu Biti Spoznata Kao Sigurna. Zato Nije Zauujue to Je Locke U 3. I 4. Knjizi Ogleda Zastupao "Racionalistiki" Ideal Etike S Tvrdnjom Da Se Moralnost Moe Dokazati Kao I Matematika.Dobro I Zlo Locke Odreuje Prema Radosti I Boli: Dobro Je Ono to Moe Pruiti Ili Poveati Radost Duha Ili Uitak Tijela Ili Smanjiti Bol, Dok Je Zlo Ono to Uzrokuje Ili Poveava Bol. No Moralno Je Dobro Slaganje Naih Voljnih ina S Nekim Zakonom, A Moralno Zlo Je Neslaganje Takvih Voljnih ina S Nekim Zakonom. Locke Razlikuje Tri Vrste Zakona: Boji Zakon, Graanski Zakon I "Zakon Javnog Miljenja". U Odnosu Prema Bojem Zakonu Djelovanje Se Prosuuje Kao Dunost Ili Grijeh; U Odnosu Prema Graanskom Zakonu ini Su Nevini Ili Kriminalni, A U Odnosu Prema Zakonu Mnijenja Oni Su Vrline Ili Mane. Posljednji Kriterij Prema Kojem Se Ljudski ini Mogu Smatrati Moralno Dobrima Ili Zlima Jest Boji Zakon."I Mislim Da Nitko Nije Toliko Poivotinjen Da Bi Negirao Da Je Bog Dao Ljudima Pravilo Po Kojem Treba Da Se Ravnaju. On Ima Na to Pravo Jer Smo Mi Njegova Stvorenja. On Je Toliko Dobar I Mudar Da Upravlja Nae Djelovanje Prema Onome to Je Najbolje; I On Ima Mo Da to Sprovede Putem Nagrada I Kazni U Drugom ivotu Koje Su Beskrajno Teke I Trajne; Jer Nitko Nas Ne Moe Istrgnuti Iz Njihovih Ruku. To Je Jedini I Pravi Kriterij Moralne Ispravnosti" (2,28,8).Boji Zakon Moemo Otkriti Bilo Razumom Bilo Objavom. Promatrajui Boju I Ljudsku Narav I Njihov Meusobni Odnos Moemo Doi Do Evidentnih Moralnih Principa Iz Kojih Moemo Izvesti Druga Praktinija Naela.Locke Prihvaa Hobbesovu Ideju O Naravnom Stanju Ljudi U Kojem Oni Ostaju Sve Dok Se Sami Ne Odlue Oblikovati Politiko Drutvo. Ipak Je Njegova Ideja Vrlo Razliita Od Hobbesove. To Naravno Stanje Ljudi Nije Stanje Rata. Sila, Koja Je Povreda Naravnog Stanja, Stvara Rat. Stanje Naravi Je Stanje Slobode, Ali Ne Razuzdanosti. Svi Su Ljudi Jednaki I Neovisni I Nitko Ne Smije tetiti Tuem ivotu, Zdravlju, Slobodi Ili Imanju, Jer Su Svi Ljudi Boja Stvorenja.Locke Takoer Govori O Naravnim Pravima. Svaki ovjek Ima Pravo Da Brani Svoj ivot Kao I Pravo Na Svoju Slobodu. Tome Pravu, Dakako, Odgovara I Dunost. Locke Je Najvie Pozornosti Posvetio Pravu Na Vlasnitvo. Budui Da ovjek Ima Dunost Uzdravati Svoj ivot, Ima Pravo I Na Potrebna Sredstva. Razum Nam Pokazuje Da Je Boja Volja Postojanje Privatnog Vlasnitva, Ne Samo S Obzirom Na Plodove Zemlje, Nego I S Obzirom Na Samu Zemlju. Prvotno Opravdanje Privatnog Vlasnitva Je, Po Lockeovu Miljenju, Rad. On Ipak Smatra Da Nije Doputeno Da Netko Skupi Previe Vlasnitva Na tetu Drugog.
3.11 Drutvena Nauka
Drutvo Je Takoer ovjeku Prirodno. Obitelj Je Prvotni Oblik Ljudskog Drutva, A Graansko Ili Politiko Drutvo ovjeku Je Prirodno U Tom Smislu to Ono Ispunja Ljudske Potrebe. Makar Su Ljudi Po Prirodi Neovisni Jedni Od Drugih, Za Njih Je Teko Sauvati Slobodu Prava U Stvarnoj Praksi. Zato Odgovara Ljudskom Interesu Da Se Organiziraju U Drutvo Kako Bi Djelotvornije Sauvali Svoje Slobode I Svoja Prava. Prema Tome, Ni Za Lockea Nije Naravno Stanje Idealno Stanje Za ovjeka. Zato Je Poeljno Da Postoji Pisani Zakon Koji Bi Precizirao Naravni Zakon I Po Kojem Bi Se Odluivalo U Prijepornim Pitanjima. Isto Je Tako Potrebno Da Postoji Ope Priznat Pravni I Sudski Sustav.Locke Je Nastojao Pokazati Da Politiko Drutvo I Njegova Vlast Poivaju Na Racionalnom Temelju. Taj Temelj On Nalazi U Pristanku. ovjek Autorizira Drutvo Da Donese Takve Zakone Koji Su Potrebni Za Ope Dobro I Daje Drutvu Mo Utjerivati Takve Zakone Kanjavajui Prijestupnike. Lockeov "Prvotni Ugovor" Treba Razumjeti Tako Da On Ukljuuje Pristanak ovjeka Da Se Podloi Veini. Apsolutna Se Monarhija Protivi Prvotnom Socijalnom Ugovoru. Ako Je Netko Odrastao U Nekoj Dravi I Naslijedio Vlasnitvo Prema Zakonima Te Drave, Treba Pretpostaviti Da Je Dao Barem utei Pristao Biti lan Te Drave. Za ovjeka Koji Se Koristi Pravima I Privilegijama Odreene Drave Treba Pretpostaviti Da Je Prihvatio I Dunosti Te Drave. No ovjek Se Moe Sam Odluiti U Kojoj e Dravi ivjeti.Ve Je Locke Zastupao Podjelu Vlasti Na Zakonodavnu, Izvrnu I Federativnu. Zakonodavna Vlast Je Najvia Mo U Dravi. Ona Proizlazi Od Naroda I Mora Ostati Kod Naroda. Izvrna Vlast Mora Ostvarivati Zakone Koje Je Narod Postavio. Kralj Je Samo Vrh Izvrne I Federativne Vlasti.Zanimljive Su I Lockeove Misli O Odgoju. Vodea Mu Je Misao Da Odgoj Mora Pospjeivati Naravni Razvoj Djeteta, Razvijajui Posebna Svojstva Koja Neki Pojedinac Dobiva Po Porijeklu, Obitelji, Sklonostima, Sposobnostima, Karakteru I Sl. Ne Valja Onaj kolski Odgoj Koji Je Slian Dresuri. Mladog ovjeka Treba Odgajati Da Bude Samostalan, Da Bude Koristan Drutvu. Odgajaniku Se Ne Smije Prisilno Postaviti Nikakva Shema, Treba Ga Voditi Tome Da Sam Gleda I Misli, Ne Smije Mu Se Nanositi Sila, Nego Mu Treba Pomagati Kako Bi Razvio Vlastitu Inicijativu I Doao Do Slobodne I Odrasle Individualnosti. Zato Je Potrebno Gledati Darovitost Svakog Pojedinca. Ideal Bi Bio Kad Bi Uenik I Odgajanik Uio Kroz Igru. Zato Locke Daje Prednost Privatnom Odgoju Ispred Dravnih kola S Njihovim Opim ablonama I Prisilama. Takav Je Odgoj U Prvom Redu Bio Namijenjen Za Aristokratske Krugove, Ali Locke Napominje Da Najprije Moraju Biti Dobro Odgojene Vie Klase, Da Bi Mogle Djelovati Na Nii Puk. Pitomac Ne Mora Postati Uenjak, Nego Vrijedan lan Ljudskog Drutva. Locke Ima Pred Oima Racionalan, Realistian I Individualistiki Ideal Obrazovanja. I Ovdje Je Locke ovjek Liberalizma I Napretka. Zato Ga Je I Prosvjetiteljstvo Uinilo Svojim Herojem. Motesquieu I Voltaire Su Preuzeli Njegove Dravnike Ideje, A Rousseau Pedagoke.U Spisu Razumnost Kranstva Locke Istie Poklapanje Naravne Religije S Izvornim Kranstvom. Kranska Nauka: Vjera U Mesiju Od Boga Poslanog Spasitelja I udorednog Zakonodavca, Koji Preko Duha Svetog Dalje Djeluje, Svakome Je Neposredno Oita. Zato Nisu Potrebne Neke Posebne Konfesije. Iz Toga Slijedi Opa Religiozna Tolerancija. Svako Religiozno Miljenje I Svaka Religiozna Zajednica Trebaju Biti Jednako I Bez Ograniavanja Doputeni. Zbog Svoje Vjere Ne Bi Smjeli Biti Lieni Graanskih Prava Ni idovi Ni Muslimani Ni Pogani. Crkva Je Potpuno Odijeljena Od Drave.Dravu Locke Defmira Kao "Udruenje Ljudi Ustanovljeno Jedino Za uvanje I Promicanje Graanskih Dobara. Graanskim Dobrima Smatram ivot, Slobodu, Tjelesni Integritet I Odsutnost Boli Te Posjedovanje Izvanjskih Stvari, Kao to Su Zemlja, Novac, Namjetaj I Ostalo" (Pismo O Toleranciji).Crkvu Definira Kao: "Slobodno Udruenje Ljudi Koji Su Se Svojevoljno Udruili Da Bi Javno Slavili Boga Na Onaj Nain Koji Smatraju Da e Boanstvo Prihvatiti Za Spasenje Dua" (Ib). Ipak, I Lockeova Tolerancija Ima Granice. Izuzeti Su Ponajprije Oni Koji Se Pokoravaju Nekom Drugom Vladaru Izvan Drave Pa Tako Dovode U Pogibelj Graanski Mir I Slobodu. Locke Tu Oito Misli Na Katolike Koji Se Pokoravaju Papi. Izuzeti Su Ujedno I Ateisti, Jer Poriu Opstojnost Boga. "Za Ateistu Ne Moe Biti Neto Trajno Ni Sveto Ni Vjera, Ni Obeanje, Ni Zakletva, to Su Veze U Ljudskom Drutvu; Jer Uklanjanje Boga, Makar Samo U Mislima, Sve to Razara" (Ib.).[2]
4. Odgojni Stavovi
Svoje Odgojne Stavove John Locke, Iznio Je U Djelu misli O Odgoju U Kojemu Govori O Tjelesnom, Intelektualnom I Moralnom Odgoju.Za Lockea Je Tjelesni Odgoj Iznimno Znaajan Jer Se On Dri Antike Izreke zdrav Duh U Zdravom Tijelu. Zato Locke Daje Savjete Koji Se Tiu Odravanja Tjelesnog Zdravlja I Kondicije. On Smatra Da Dijete Trebe to Vie Vremena Provoditi Na istom Zraku, Privikavati Se Na Studen, Umjereno Jesti I Rano Ustajati. Preporuuje Takoer Jahanje, Plivanje, Maevanje I Ples. Hrana Treba Biti Jednostavna, A Konzumiranje Mesa Bi Trebalo Izbjegavati Do Druge Ili Tree Godine ivota Jer e Tako Ouvati Svoje Zdravlje, Osobito Zube. Objed Ne Mora Biti Uvijek U Isto Vrijeme, A Za Dobar San Djece Potrebno Je Imati Tvrdu Postelju I Obian Pokriva.Osobitu Vanost Locke Pridaje Moralnom Odgoju. Sav Se Odgoj, Zapravo, Sastoji U Formiranju Dobrih Moralnih Navika. To Se U Prvom Redu Postie Odgojem Volje. Dijete Treba Naviknuti Na Savladavanje Strasti I Instikta, A Roditelji I Uitelji U Tom Pogledu Ne Smiju Biti Popustljivi. Ipak, Najbolja Pouka Moralnosti Jest Dobar Primjer. Osjeaj asti I Svijest O Odgovornosti Takoer Su Snana Sredstva Odogoja. Dijete Trebe Odgojiti Tako Da Bude Sposobno Samosavladavati Se, Odnosno Da Zna Vladati Svojim eljama. Ono Mora Djelovati U Skladu S Razumom I U Raznim ivotnim Situacijama Prosuivati to Je Dobro, A to Zlo. Drutveno Okruje esto Negativno Utjee Na Odgoj Djeteta, Pa Ga Je Potrebno Na Vrijeme Zatiti Od Negativnih Utjecaja. Obitelj Ima U Tome Odluujuu Ulogu.Religiozni Odgoj Takoer Mora Biti Sastavni Dio Odgoja. Budui Da Je Religija Temelj Moralnosti, U Djetetov Duh Treba Utisnuti Ideju Boga, Stvoritelja Svih Stvari.John Locke Na Prefirira Kaznu Kao Uspjeno Odgojno Sredstvo. U Potpunosti Je Protiv Kazna Koje Dijete Poniavaju, A Za Tjelesno Je Kanjavanje Samo U Sluaju Krajnje Tvrdoglavosti I Nepokornosti. Valja Uvijek Imati Na Umu Da Su Djeca Razumna Bia I Da S Njima Treba Postupati Kao S Razumnim Stvorenjima. Djeca Su U Stanju Shvatiti to Od Njih Zahtijevaju Odrasli, Ali Pritom Zahtjevi Trebaju Biti Jasni-Poruke Koje Se alju Djeci Trebaju Biti Izreene Na Njima Primjeren Nain.Intelektualni Odgoj Mora Biti Koncipiran Tako Da Omogui Osposobljavanje Djece Za Budui ivot I Posao, Pa Treba Uiti Samo Ono Od ega e Djeca Imati Koristi U ivotu. Uenje Se Ne Smije Nametati Silom, Ono Treba Biti Ugodno I Nenametljivo. U Protivnom Se Nee Mnogo Postii. Najbolji Nain Uenja Jest Onaj Koji Se Odvija Kroz Igru. Zato Djeci Ne Treba Davati Nita Pod Vidikom Posla Ili Ozbiljnog Rada. Tekstovi S Kojima Se Djeca Po Prvi Put Susreu Trebaju Biti Zanimljivi, Ilustrirani I Prilagoeni Njihovoj Dobi. Za Dijete Je Bolje Da Naui Godinu Dana Kasnije itati Nego Da Zamrzi itanje, to e Se Najvjerojatnije Dogoditi Ako Mu Se Ono Prerano Nametne.Prema Lockeu, Djeca Trebaju Uiti One Predmete Koji e I'm Biti Potrebni Za ivot, A to Su: Zemljopis, Aritmetika (Matematika), Kronologija, Povijest. Glazba I Crtanje Trebaju Zauzeti Posljednje Mjesto Ili Ih Uope Ne Treba Poduavati. Pouavanje Djece Treba Biti Zasnovano Na Nekoj Metodi Koja e Pomoi Preglednosti I Sustavnosti Prenoenja Znanja.Locke Inzistira Na Privlanosti Nastave. Uenje Treba Biti Zabavno, A Napamet Ne Treba Uiti Nita. Dobra Se Metoda Sastoji U Tome Da Se Nastava Uskladi S Razvojem I Kapacitetom Djeteta, Da Ide Postupno, Da Se Nove Spoznaje Povezuju Sa Prethodnim.Odgoj Takoer Zahtijeva I Dobra Odgojitelja, Uitelja, Koji Treba Biti Razuman, Mudar, Bistar, ija Je Briga Pravilno Obrazovanje I uvanje Od Poroka. Djeca S Druge Strane, Trebaju Potivati Svoga Odgojitelja.Locke U Svom Djelu Govori O Pojedinim Ponaanjima Djece Naglaavajui Da Se Dobro Ponaanje Moe Postii Dobrim Primjerima I Pravilima. Djeca Vole Slobodu I Zato Ih Treba Nauiti Neto Raditi Bez Prisile, Ali Pritom Ne Smiju Postati Samovoljni. To Znai Da I'm Ne Trba Dati Sve to Poele; Nuno Je Povui Granicu Izmeu Lanih I Prirodnih Potreba.Svaki Dobar Roditelj eli Da Njegovo Djete Posjeduje Vrline, Osobito Vrline Mudrosti, Znanja I Obrazovanosti. Posjedovanje Vrlina Je Preduvjet Ugleda U Drutvu. Najvea Je Vrlina Imati Pojam O Bogu Kao Najveem Biu to Postoji. Kada Djete Stekne Pravi Pojam O Bogu, Onda Ga Treba Navikavati Da Se Redovito Moli Te Ga Poticati Da Bude Dobar, Istinoljubiv I Pravedan. [3]
5. Zakljuak
Locke Je Svojom Osobom I Svojim Spisima Predstavljao Duh Slobodnog Istraivanja, "Racionalizma" I Odbijanje Svakog Apsolutizma U Znanosti, Koji Je Bio Karakteristian Ba Za Njegovo Vrijeme. Osniva Je Empirizma, Odnosno Teorije Da Su Nai Umovi I Due Prilikom Roenja prazne Ploe Koje Oblikuje I Popunjava ivot Putem Iskustva, Odgoja, Uenja. Imao Je Jedinstvene Teorije O Odgoju, Vlasti, Dravi, Moralu, Religiji. Bio Je Inspirator Mnogim Pedagokim Piscima.
Literatura
[1] Internet: Http://www.Blupete.Com/literature/biographies/philosophy/locke.Htm[2] Http://www.Cep.Ffdi.Hr/en/?option=com Content&View=article&Id=407:john-Locke-1632-1704&Catid=11:povijest-Filozofije&Itemid=115&Lang=hr[3] Juka, Slavica, Musi, Ivica, Bunti, Mate, Prema Filozofiji Odgoja, Filozofski Fakultet U Mostaru, Mostar, 2007.
Www.Maturski.Org
18
