XXI. PROLJETNA ŠKOLA ŠKOLSKIH KNJIŢNIČARA RH · …Da li je francuska revolucija od deklaracije ljudskih prava skrenula u teror, vječita je kušnja slobode… Sloboda i jednakost

Perspektive interkulturalnog pristupa

obrazovanju u hrvatskim školama

mr.sc. Marijana Marinović,

Agencija za odgoj i obrazovanje

XXI. PROLJETNA ŠKOLA

ŠKOLSKIH KNJIŢNIČARA RH

ZADAR, 24. travnja 2009.

Osnovni pojmovi

• Multikulturalizam, interkulturalizam,

interkulturalno obrazovanje i

interkulturalna pedagogija pojmovi su koje

povezujemo s prihvaćanjem i poštivanjem

tuĎih kultura, običaja i vrijednosti.

• U hrvatski školski sustav ušli su

osamdesetih godina prošlog stoljeća iz

zapadnih demokracija

Multikulturalizam

• multus – lat. mnogi, mnogo

• Istodobno postojanje više različitih

elemenata

• Multikulturalnost danas je registracija

kulturne raznolikosti, nazočnosti više

kultura na istom prostoru.

Interkulturalizam

• inter – lat. meĎu

• podrazumijeva dinamiku i suodnos

• Interaktivan odnos meĎu različitim

kulturama (hrvatskom i srpskom,

hrvatskom i romskom, hrvatskom i

talijanskom, hrvatskom i albanskom,

hrvatskom i češkom…) nazivamo

interkulturalnošću.

Odnos meĎu kulturama

• višeslojan i raznolik

• od kulturne isključivosti i odbacivanja

vrijednosti drugih kultura

• do prihvaćanja različitih kulturnih

vrijednosti temeljem individualnih izbora

• u EU je poštivanje kulturne raznolikosti

prihvaćen kao princip odnosa meĎu

europskim kulturama

„Gajenje osobne kulture i

poštivanje tuĎe ne potiče samo

napredak društva, nego biva brana

despotizmu i svjetionik svjetskog

sklada.“

Ivan Supek, osnivač

meĎunarodne Lige za mir

HUMANISTIČKA NAČELA I

DEMOKRATSKI PRINCIPI 1. UVAŢAVATI PROŠLOST I OČUVATI ŢIVOT

…Štujući tradiciju oslonit ćemo se na humanističke

teţnje i djela znanosti i umjetnosti…

2. AFIRMIRATI LJUDSKU JEDNAKOST

…Fiksni ljudski karakteri javljaju se tek u Molierovim komedijama, škrtaca, mizantropa, licimjera i hipohondara, a manje u Shakespearovim dramama junaka, sanjara ili zločinaca… U svakom čovjeku susrećemo se sa svim ljudskim mogućnostima – a to je temelj humanističkog načela jednakosti…

3. AFIRMIRATI LJUDSKU SLOBODU

…Da li je francuska revolucija od deklaracije ljudskih prava skrenula u teror, vječita je kušnja slobode… Sloboda i jednakost ukorijenjene su u neizmjernost ljudskih mogućnosti…

4. PROŠIRITI SOLIDARNOST NA SVE LJUDE

Nije vaţna samo neovisnost sudstva nego se takoĎer mora s privrede dići teška drţavna ruka i poštovati autonomija sveučilišta i drugih kulturnih zasada…

5. TRAŢITI ISTINU I UVAŢAVATI NAČELO

TOLERANTNOSTI

…čovjek mora biti toliko skroman da ne smatra svoje mišljenje nepogrešivim ili apsolutnim…

6. UPRAVLJATI RAZVOJ NA OPĆU BLAGODAT

…Po svojem principu okupljanja i unutarnjeg

angaţmana, političke stranke se preteţno

sastoje od članova osrednje pameti i

karaktera, ali natprosječne lukavosti i pohlepe

za vlašću, novcem i publicitetom. Ljudi skloni

stvaralaštvu htjet će se radije afirmirati u

gospodarskim pothvatima, znanstvenim

istraţivanjima ili umjetničkim djelima i rijetko će

svoju teţnju za originalnošću podrediti

stranačkoj organizaciji i propagandi, gdje se

sve ponavlja do zatupljivanja…

7. GAJITI LJEPOTU I UMJETNOST

…Gajenje kulture ne potiče samo napredak

društva, nego biva brana despotizmu i svjetionik

svjetskog sklada. No, da bi umjetnost očuvala

univerzalnost ukorijenjenu u svačiji zavičaj, ne

smiju se knjiţevnici i drugi umjetnici podreĎivati

drţavnim ili partijskim direktivama. Poeziji trne

stvaralački plamen, ako joj nisu gorivo ljudska

sloboda, ponos i čeţnja. Stoga su neovisnost

umjetnika, kao i znanstvenika, te autonomija

njihovih institucija bitne za uspostavu

humanističke demokracije…

8. DIĆI PRAVO NA PRAVDU

…Pravo je za mnoge fiškale i univerzitetske profesore jedno unosno zanimanje, umjesto da bude tijelo pravde. Traţiti istinu i ustrajati uz pravdu protiv nasilja, laţi ili zabluda najviše podiţe čovjekovo dostojanstvo…

9. PROMICATI SVJETSKO JEDINSTVO

…Ne treba se zanijeti da će sve zlo iščeznuti uklanjanjem sadašnjih fanatizama i nepravdi. Ljudi nisu racionalna bića, koja bi se smirila po nekom savršenom ureĎenju, a njihova maštanja, čeţnje, ambicije, pothvati, taštine, ljubavi i ljubomore čine njihov ţivot pod vječnim zvijezdama nepredvidivom pustolovinom

10. BITI DOBAR

…Zla radu u planetarnu nesreću, i dobar čovjek je odan čovječanstvu…

ROMSKO SRCE

projekt OŠ “Fran Franković”

Rijeka

XXI. PROLJETNA ŠKOLA

ŠKOLSKIH KNJIŢNIČARA RH

ZADAR, 24. travnja 2009.

MINI

PROJEKT

PROJEKT

“RAZNOLIKA RIJEKA”

2005. I 2006.

GODINA

STOTINJAK

UČENIKA OD

5. DO 8.

RAZREDA

DESETAK

UČITELJA

(POV, RKT,

LK, GEO,

HJ, INF)

8 “AKCIJA”

ZAŠTO MANJINE?

• jer je Rijeka tradicionalno multikulturalan grad

• jer je to dobar naĉin uĉenja o demokraciji i toleranciji kao dijelu interkulturalne pedagogije

• jer se takvim pristupom moţe mnogo nauĉiti o zaviĉajnoj povijesti

• jer se u izravnom kontaktu razvijaju vještine komunikacije

POĈETAK

• lipanj 2005. – petodnevna radionica “Raznolika Rijeka”:

1. 40 uĉenika

2. 3 uĉiteljice (povijest + RKT vjeronauk)

3. 12 udruga nacionalnih manjina

4. 16 sati terenskog rada

5. 12 sati rada u školi

U “ĈEŠKOJ BESEDI”

U SLOVENSKOM KULTURNOM DOMU “BAZOVICA”

U RIJEĈKOJ SINAGOGI

RAD U ŠKOLI

ŠKOLSKI PROJEKT “RAZNOLIKA RIJEKA”

NAČIN RADA:

• mini – projekti

• rad s izvorima i literaturom

• intervjui i razgovori

• radionice – likovne, glazbene, plesne, književne

• skupljanje materijala i stvaranje školske arhive

• prezentiranje

SURADNICI:

• manjinske udruge i ustanove

• vijeća nacionalnih manjina

• ured Grada zadužen za nacionalne manjine

• mediji

• ostale škole

MINI -PROJEKT “RIJEĈKI ROMI”

• nositelj: povijesna grupa – 15 uĉenika osmih razreda

• likovna i foto grupa

• cilj → upoznati rijeĉku romsku zajednicu, ostvariti suradnju i zajedniĉke aktivnosti

• PROJEKT SE SAMOSTALNO RAZVIJA I SAM STVARA AKTIVNOSTI

ZAŠTO RIJEĈKI ROMI?

• pet romskih udruga

• brojne i raznovrsne aktivnosti

• jaka izdavaĉka djelatnost

• srdaĉnost i otvorenost za suradnju

• “Desetljeće za ukljuĉivanje Roma

2005. – 2015.”

• slabo poznavanje povijesti i kulture

• marginalizacija i predrasude

NAŠE AKTIVNOSTI

RAD S LITERATUROM

• osnovni enciklopedijski tekst

• romska glasila – “Budućnost/Anglunipe”,

“Romano zoni”

• “Društveni poloţaj Roma u Hrvatskoj”

(Društvena istraţivanja br. 46/47)

• internet

• razne knjige i tisak

• popisi stanovništva, “Nacionalni plan za Rome”

SLABI REZULTATI

SUSRETI S ROMSKIM UGLEDNICIMA

gosp. Surija Mehmeti – predsjednik

Vijeća romske nacionalne manjine

2. gosp. Fari Ibraimovski - savjetnik Zajednice udruga Roma u Hrvatskoj

6. SUSRETI ROMA – “ROMSKO SRCE”Rijeka, studeni 2006.

- predstavljanje knjiga “Ţivot i vrijeme” Farija Ibraimovskog i “Priĉe starijih Romkinja”

• izloţba crteţa Slobodana Nenada Karadţića Kanesla

• izvedba izvornih romskih pjesama

• razgovor s romskim uglednicima

PRIĈE STARIJIH ROMKINJA

• “Usmene povijesti starijih Romkinja grada Rijeke” u izdanju udruge “Bolji ţivot”

• ţivotne priĉe koje je u izvornom oblikuzabiljeţila povjesniĉarka Ana Bogdanićuz pomoć gĊe Sandre Pavelić

• naĉin rada:1. ĉitanje priĉa2. likovna radionica 3. razgovor s gĊom Pavelić, koautoricom

knjige i predsjednicom udruge “Bolji ţivot”

GOSPOĐA SANDRA PAVELIĆ – PREDSJEDNICA UDRUGE “BOLJI ŢIVOT”

PETODNEVNA RADIONICA

“ROMSKO SRCE”

• 42 učenika

• 3 učiteljice

• gosti: plesna skupina Udruge “Bolji ţivot”,

glazbenici iz skupine “Pehlin kings”

• izrada panoa

• izrada prezentacije

• prezentiranje

AKCIJA PRIKUPLJANJA

UDŢBENIKA I PRIBORA

• prikupljeno je više od 600 udţbenika te

dosta slikovnica, dječjih časopisa i

školskog pribora

• donacija Udruzi “Bolji ţivot”

• posjet romskom naselju Rujevica

ULOGA ŠKOLSKE KNJIŢNICE

• “srce škole” – mjesto okupljanja i

istraţivanja

• lijep prostor za ugošćavanje

• organizacija predstavljanja knjiga i

slikovnica

• organizacija radionica

ŠTO SMO NAUĈILI?

• Romi su narod bez domovine• Romi imaju velike probleme –

neobrazovanost, nezaposlenost, stambeni problemi, netolerancija i diskriminacija društva prema Romima

• Romi imaju bogatu kulturu, zanimljivu povijest, ţivopisne obiĉaje

...Romi

zasluţuju bolji

ţivot i

prihvaćanje

Crteţ Ene Dţafić, 8.b