Workstations in petroleum geology

01.qxd 12.10.2006 13:51 Page 1

Nakladnik: Hrvatska zajednica tehničke kul-ture, Dalmatinska 12, P. p. 149, 10002 Zagreb,Hrvatska/Croatia

Izdavački savjet: akademik Marin HRASTE -predsjednik, Dubravko MALVIĆ - tajnik, BorkoBORANIĆ, Žarko BOŠNJAK, StanislavGOVEDIĆ, Branko HRPKA, dr. Zvonimir JAKO-BOVIĆ, Zdenko JUREŠA, Marčelo MARIĆ,Željko MEDVEŠEK, dr. Vladimir MULJEVIĆ

Uredništvo: Borko BORANIĆ, akademik MarinHRASTE, dr. Zvonimir JAKOBOVIĆ, ZoranKUŠAN, Ivan LUČIĆ, Dubravko MALVIĆ,Željko MEDVEŠEK, Miljenko OŽURA

Glavni urednik: Dubravko MALVIĆUrednik: Zoran KUŠAN, ing.Tehnički urednik: Hinko BOHRAdministrator: Sandra HAVLIČEK

Broj 3 (499), studeni 2006.

Školska godina 2006./2007.

Naslovna stranica: S izložbe u Tehničkommuzeju povodom 60. godišnjice HZTK

Uredništvo i administracija: Dalmatinska 12,P.p. 149, 10002 Zagreb, Hrvatska/Croatia;telefon i faks (01) 48 48 762 i (01) 48 48 641;www.hztk.hr; e-pošta: [email protected]

“ABC tehnike” na adresi www.hztk.hr

Izlazi jedanput na mjesec u školskoj godini(10 brojeva godišnje)

Rukopisi, crteži i fotografije se ne vraćaju

Cijena pojedinačnog primjerka je 7,50 kuna

Godišnja pretplata za 10 brojeva je 75 kuna zaHrvatsku, odnosno 150 kuna za inozemstvo

Pretplata za tuzemstvo i inozemstvo možese uplatiti u kunama u korist žiro-računa:Hrvatska zajednica tehničke kulture 2360000-1101559470 (za “ABC tehnike”, poziv na broj05 + JMBG). Pretplata za inozemstvo može seuplatiti na devizni račun: Hrvatska zajednicatehničke kulture, Zagreb, Dalmatinska 12,Zagrebačka banka d.d. 2500-3222764 swift-code: ZABAHR2X

Pretiskivanje je dopušteno samo uz naznakuizvora, a proizvodnja uz odobrenje uredništvačasopisa “ABC tehnike”

Upisan u Upisnik Hrvatske gospodarske ko-more o izdavanju i distribuciji tiska 8. stu-denoga 2004. pod brojem 189

Poštarina plaćena u poštanskom uredu10000 Zagreb

Tisak i otprema: DENONA d.o.o. - 10000Zagreb, Ivanićgradska 22

Časopis se tiska uz novčanu potporu Mini-starstva znanosti, obrazovanja i športa Repub-like Hrvatske

Ministarstvo obrazovanja odobrilo je uporabu “ABC tehnike” u osnovnim i srednjim školama

U OVOM BROJU

Bogata povijest tehničke kulture . . . . . . . . . 3

“Izumi Nikole Tesle”. . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

Vera Pirkmayer - Johanides . . . . . . . . . . . . 6

Školski didaktički robotići “ABC tehnike” . . . 7

Računalne radnestranice u naftnoj geologiji . . . . . . . . . 9

Vremenski uređaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

Svjetlosne diode čine elektrane suvišnima . 13

Adventski kalendar. . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

Kina osvaja svemir. . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

Kutija - skatula . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

Maketa drvene seoske kuće . . . . . . . . . . . 22

Svjećnjak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

Oprez u danima blagdana . . . . . . . . . . . . . 25

Ipak se kreće?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

Trajno zajamčen napon . . . . . . . . . . . . . . 28

Solarni šatori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

U pustolovinu s dva objektiva . . . . . . . . . . 29

Pilotska odjeća s klimatizacijskim uređajem. . . . . . . . . 30

Prikladna pomoć pri čitanju . . . . . . . . . . . 30

Odabir monitora za stolno računalo . . . . . . 31

Utemeljenje umjetne inteligencije i kognitivnih znanosti . . . . . . . . . . . . 33

Jaslice od žice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

PRILOG

Adventski kalendar

Maketa drvene seoske kuće

U ovoj jubilarnoj godini za hrvatsku tehnič-ku kulturu održano je bezbroj prigodnih akci-ja u svim većim gradovima, pa i mnogim ma-njim mjestima u Hrvatskoj.

Sve je počelo u proljeće na Danima tehnič-ke kulture u Splitu u nazočnosti pokroviteljaproslave 60. obljetnice Hrvatske zajednicetehničke kulture predsjednika Republike Hr-vatske Stjepana Mesića i kulminiralo na sveča-noj sjednici Skupštine Hrvatske zajednice teh-ničke kulture 10. listopada u Zagrebu. Tojsjednici nazočili su i brojni gosti, među kojimaističemo predsjednika Republike HrvatskeStjepana Mesića, predsjednika Hrvatskog sa-bora Vladimira Šeksa, potpredsjednicu VladeRepublike Hrvatske Jadranku Kosor i ministraznanosti, obrazovanja i športa prof. dr. sc.Dragana Primorca.

U sklopu proslave u rujnu je obilježeno 40godina uspješnog rada Izdavačkog odjela Hr-vatske zajednice tehničke kulture, a u prosin-cu ćemo izdati jubilarni 500. broj našega ča-sopisa.

Značajnagodišnjica

60 GODINA HZTK

02.qxd 12.10.2006 13:53 Page 1

3

Svečana sjednica Skupštine Hrvatske zajedni-ce tehničke kulture 10. listopada 2006. u Zagre-bu, kojoj je nazočilo tristotinjak članova udruga,zajednica i saveza iz cijele Hrvatske, bila je sre-dišnja manifestacija cjelogodišnje proslave 60.obljetnice Hrvatske zajednice tehničke kulture.

U uvodnom govoru na toj sjednici predsjed-nik Hrvatske zajednice tehničke kulture prof. dr.sc. Ante Markotić istaknuo je da je “visoko pok-roviteljstvo Stjepana Mesića, predsjednika Re-publike Hrvatske, te nazočnost najviših dužnos-nika i uglednika Republike Hrvatske, veliko priz-nanje za 60-godišnji kontinuirani rad, razvoj,promicanje i afirmaciju tehničke kulture”.

Zatim je profesor Markotić podsjetio na povi-jesni razvitak tehničke kulture u Hrvatskoj kojipočinje od Ivana Krstitelja Rabljanina i NikoleTesle do osnivanja prvih tehničkih udruga u nas

60 GODINA HZTK

Bogata povijesttehničke kulture

- Jedriličarskoga kluba “Plav” u Krku (1876.) iFotokluba “Zagreb” (1892.). Međutim nacional-ni je stožer hrvatske tehničke kulture osnovanprije 60 godina u Zagrebu (“Tehnika i sport” 23.lipnja 1946.) i razvijao se do današnjih dana(Narodna tehnika Hrvatske 29. lipnja 1948. iHrvatska zajednica tehničke kulture 3. srpnja1992.).

Govoreći o prinosu naših brojnih članova iudruga, profesor Markotić je posebice istaknuopromicanje tehničke kulture među mladima,doprinos gospodarskom razvitku i općeprihva-ćeni konsenzus da je tehnička kultura važan dio

opće kulture te doprinosčlanova hrvatskih udrugatehničke kulture u Domo-vinskom ratu (više od 5000primilo je Spomenicu Do-movinskog rata, a 200 ih jepoginulo za slobodu domo-vine).

“O tehničkoj kulturi kaorazvojnom resursu ovisistupanj iskorištenja sveu-kupnog potencijala znan-stvenih i tehničkih postig-nuća, gospodarski razvitak iostvarivanje temeljnih pra-va čovjeka” - završio je svo-je izlaganje predsjednikMarkotić.

Prelom_Abc_499.qxd 13.10.2006 8:57 Page 3

4

Čestitajući Hrvatskoj zajednici tehničke kultu-re 60. obljetnicu, predsjednik Republike Hrvat-ske i pokrovitelj proslave Stjepan Mesić pohva-lio je ulogu hrvatskih udruga tehničke kulture unaporima da Hrvatska postane društvo znanja idemokratskih sloboda, a predsjednik Hrvatsko-ga sabora Vladimir Šeks istaknuo je presudnidoprinos naših članova u Domovinskom ratu injihovu današnju ulogu u tehnološkom razvitkuHrvatske.

“Tehnička kultura je preduvjet razvoja i važanizvor znanja i umijeća, pa je značajna uloga Hr-vatske zajednice tehničke kulture u našem raz-vitku”, rekla je u prigodnom obraćanju potpred-sjednica Vlade RH Jadranka Kosor te prenijela ičestitke hrvatskog premijera dr. sc. Ive Sanade-ra.

Ministar znanosti, obrazovanja i športa prof.dr. sc. Dragan Primorac istaknuo je sa zadovolj-stvom činjenicu da je Hrvatska zajednica tehnič-ke kulture svih 60 godina slijedila znanstvenu,tehničku i kulturnu baštinu hrvatskog narodakao i opće tendencije razvoja tehničke kulture.Prema njegovim riječima u ovogodišnjem držav-nom proračunu za razvoj tehničke kulture pred-viđeno je 18 milijuna kuna, dok je 2003. godi-ne izdvojeno 11 milijuna kuna.

Uoči svečane sjednice u Tehničkom muzejuu Zagrebu otvorena je 6. listopada prigodna iz-ložba na kojoj su nacionalni savezi tehničke kul-

ture i županijske zajednice tehničke kulture iz-ložili najvrjednije uratke svojih članova i opre-mu kojom su se služili proteklih 60 godina.

D. Malvić


5

Hrvatski je sabor na prijedlog Vlade Republi-ke Hrvatske, a povodom 150. godišnjice rođe-nja Nikole Tesle, proglasio 2006. godinu “Godi-nom Nikole Tesle”.

U sklopu programa obilježavanja te obljetni-ce Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatskaelektroprivreda i časopis “ABC tehnike” organi-ziraju

Natječaj “Izumi Nikole Tesle”

U natječaju mogu sudjelovati svi učenici hr-vatskih osnovnih i srednjih škola koji najkasni-je do 22. prosinca 2006. dostave svoj rad u triprimjerka kao napis na papiru ili kao zapis naCD-u na adresu:

Časopis “ABC tehnike”, Dalmatinska 12, P. p. 149, 10002 Zagreb ili [email protected]

“IzumiNikole Tesle”

NAGRADNI NATJEČAJ

Učenici mogu u natječaju sudjelovati u dvijekategorije:

1. model uređaja jednoga Teslina izuma2. sastavak o Teslinu životu, radu, izumima ...

Uz rad je potrebno navesti:1. ime i prezime učenika, razred, naziv i ad-

resu škole2. kategoriju i naslov rada3. ime i prezime mentora

Povjerenstvo u kojem će biti predstavniciAgencije za odgoj i obrazovanje, Hrvatske elek-troprivrede i časopisa “ABC tehnike” dodijelit ćepo deset nagrada u svakoj kategoriji, a tri najbo-lja rada u svakoj kategoriji objavit će se u časo-pisu “ABC tehnike”.


6

Rođena je u Tompojevcima kraj Vukovara 8.listopada 1917. godine. U Vukovaru je završilaosnovnu školu i realnu gimnaziju, gdje je i ma-turirala. Nakon toga studirala je na Filozofskomi Tehničkom fakultetu u Ljubljani gdje je 1940.godine diplomirala na Filozofskom fakultetu(grupa fizika, kemija i matematika). Izradila jedisertaciju s područja antibiotika, a doktorat ke-mijskih znanosti postigla je na Slovenskoj akade-miji znanosti u Ljubljani 1955. godine.

Od 1941. do 1945. godina radila je u Carin-sko-kemijskom laboratoriju u Zagrebu, a od1945. do 1950. godine bila je voditeljica labo-ratorija u Zagrebačkoj pivovari.

Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagre-bu izabrana je 1950. godine u zvanje asistentaza predmet “Tehnička mikrobiologija”, a 1958.godine izabrana je za docenta. Za izvanrednuprofesoricu na predmetu “Industrijska mikrobio-logija” na Tehničkom fakultetu Sveučilišta uZagrebu izabrana je 1961. godine. Za redovituprofesoricu izabrana je 1964. te do 1988. godi-

HRVATSKA TEHNIČKA POVIJEST

Vera Pirkmayer -Johanides(Tompojevci, 1917. - Zagreb, 2000.)

ne predaje“Industrijskumikrobiologi-ju” i “Bioke-mijska inže-njerstvo” naTehnološkomfakultetu iPrehrambe-no-biotehno-loškom fakul-tetu Sveučiliš-ta u Zagrebu.

Od 1964.do 1966. go-

dine bila je predstojnica Prehrambeno-tehno-loškog odjela, a od 1970. do 1980. godinepredstojnica je Zavoda za biokemijsko inženjer-stvo na istom odjelu.

Godine 1997. izabrana je u počasno zvanje“profesor emeritus” Sveučilišta u Zagrebu.

Već je od 1960. godine sudjelovala u organi-ziranju četiriju poslijediplomskih studija iz bio-kemijskog inženjerstva i posebno iz zaštite oko-liša na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu.

Objavila je 110 znanstvenih radova, 53 struč-na rada, a patentirala je 14 izuma.

Bila je vrlo aktivna u znanstvenim i stručnimdruštvima i odborima vezanima uz njezinu stru-ku i djelatnost.

Za svoju znanstvenu djelatnost i za doprinosrazvoju biotehnologije u nas i u svijetu primila jeova domaća i inozemna priznanja:

- medalju Lavoslav Ružička- čehoslovačku medalju Jan Puhkinje- Orden zasluga za narod sa srebrnim vijen-

cem- Medalju grada Zagreba- priznanje Charta Rabuziana- nagradu Fran Bošnjaković Hrvatskog sveuči-

lišta u ZagrebuU mirovinu je otišla 1989. godine na vlastiti

zahtjev, istovremeno sa suprugom dipl. ing.Aleksandrom Johanidesom.

Umrla je u Zagrebu 25. rujna 2000. godine.Kremirana je u Krematoriju na Mirogoju u Zag-rebu.

Dr. sc. Vladimir Muljević


7

MIKROKONTROLERSKI MODULABC KIT - R1

Služi za vođenje robotića mikrokontroleromAT89S8252. Pomoću ugrađenog programatoramoguće je programiranje mikrokontrolera u sis-

temu. Veza sr ačuna lompotrebna jesamo za vri-jeme progra-miranja i os-tvaruje se

petožilnim kabelom. Na kartici su ugrađena dvadrivera, svaki za pogon po jednog DC motora.Omogućeno je jednostavno spajanje velikogbroja senzora izravno na priključnice mikrokon-trolera, kao i drugih sklopova za dogradnju i po-većanje broja funkcija školskog robotića. Za vri-jeme kretanja robotiću nije potrebna žičana ve-za s računalom.

180,00 kn

PRIMOODAŠILJAČKI VF MODULI ABC KIT - R2

Omogućujedaljinsko up-ravljanje robo-tićem. Kit sadr-žava tri modu-la: VF-odaši-ljač, VF-prijam-nik i malu tip-kovnicu. Robo-tićem se možeupravljati po-moću male tip-kovnice koja sepriključuje naVF odašiljač.

SAMOGRADNJA ROBOTA

Školski didaktičkirobotići

Odašiljač se može i izravno priključiti na priklju-čak za pisač osobnog računala, pa se tako robo-tić može voditi i programom iz memorije raču-nala. Nije potrebna žičana veza s računalom.

430,00 kn

IZLAZNO SUČELJE ZA PCABC KIT - R3

Priključuje se izravno na pisač osobnog raču-nala i omo-gućuje up-ravljanje ro-b o t i ć e mprogramomiz računala.Na pločicisu dva tran-z i s t o r s k adrivera u “H-mostu”, kojima je moguće pokre-tanje dvaju DC motora ili jednoga koračnog mo-tora, kad je sučelje spojeno s računalom. U kituse isporučuje i mala tipkovnica, koja spojena sizlaznim sučeljem omogućuje ručno vođenje ro-botića s dva DC motora bez priključka na raču-nalo. Robotić se spaja sa sučeljem pomoću če-tverožilnoga kabela potrebne duljine.

110,00 kn

ULAZNO-IZLAZNO SUČELJE ZA PC ABC KIT - R4

Priključuje se izravno na priključak za pisačosobnog računala i omogućuje povratnu vezuod robotićaprema raču-nalu, te takosamostalnovođenje ro-botića pro-gramom izračunala. Napločici suu g r a đ e n adva integrirana kruga. Jedan služi kao driver zadva DC motora ili za jedan koračni motor. Dru-gi omogućuje spajanje do četiri senzora, npr.dva senzora dodira i dva svjetlosna senzora. Ro-botić se spaja sa sučeljem pomoću desetožil-noga plosnatog kabela potrebne duljine.

130,00 kn


8

ŠKOLSKI KOMPLET ROBOTIĆA “ABC tehnike”ABC KOMPLET - K1

Školski komplet robotića “ABC tehnike” sadr-žava tri donja postroja (robotska kolica), svaki sapo dva motora s redukcijom i sve potrebne mo-dule za njihovo vođenje: mikrokontrolerski mo-dul (ABC KIT - R1), primoodašiljački VF-moduli(ABC KIT - R2), izlazno sučelje (ABC KIT -R3) iulazno-izlazno sučelje (ABC KIT - R4).

1800,00 kn

�


taknuli surazvoj brojnihprograma za3D vizualiza-ciju podzem-lja i stvaranjedigitalnih ba-za podatakakoje su obuh-vatile većinukompanijskogznanja. To jeu konačnicir a d i k a l n opromijeni lopristup istra-živanju i raz-

radi ležišta ugljikovodika u cijelome svijetu. Početkom i sredinom 90-ih godina prošloga

stoljeća povećanje računalnih kapaciteta i mo-gućnosti popratilo je naglo povećanje seizmič-kih podataka kao posljedice prelaska od snima-nja “klasičnih” 2D seizmičkih profila premakonstruiranju 3D seizmičke kocke. To je bilo“zlatno doba” naftne geologije, kada su tehnič-ke mogućnosti već dosegle veliku kvalitetu, aznanje eksperata i dalje je bilo povezano s veli-kim kabinetskim i terenskim iskustvom.

Tehnički razvoj tu nije stao i računala su nas-tavila povećavati svoje mogućnost svake 2 do 3godine. Tako danas ne postoji jasna granica iz-među boljega PC računala i radne stanice, jeroboje se temelje na približno sličnim osnovnimkarakteristikama (brzini procesora i veličini dis-ka), a razlika je izražena uglavnom u brzini ob-

9

Početkom 80-ih godina XX. stoljeća bilo je“zlatno doba” razvoja jeftinih i široko dostupnihračunala. Na početku toga desetljaća IBM je iz-dao DOS, a Microsoft je za tu veliku tvrtku raz-vio programske jezike Basic, Pascal, Fortran i Co-bol (1980.). Bilo je to vrijeme prvih globalno ra-širenih kućnih računala poput ZX81, Spectruma,VIC-20, C64, Atarija i drugih. Nagli razvoj polu-vodičke tehnike (Intel, Motorola), snizivanje ci-jene uređaja i velik broj entuzijasta koji su se uk-ljučili u primjenu i razvoj aplikacija počeli susmanjivati razlike između srednjih te kućnih iosobnih računala. Godine 1981. tvrtka Xerox jepredstavila grafičku radnu stanicu Star koja jeuvelike utjecala na kasniji razvoj Appleovih ra-čunala Lise i Machintosha te Windowsa kao sus-tava s grafičkim sučeljem. Tako su korisnička su-čelja postala znatno jednostavnija za upotrebute se korisnički dio s vremenom odvojio od seg-menta programiranja, odnosno korisnik više ni-je istodobno morao biti i programer.

To je jedan od razloga zašto su se 80-ih godi-na XX. stoljeća računala počela redovito upot-rebljavati u nizu inženjerskih disciplina, a grafič-ke radne stanice postale su osnovom za inter-pretaciju i simulaciju u geoznanostima. Posebnoje takav proces bio karakterističan za geologijuistraživanja i proizvodnje nafte i plina, jer je tajsegment izravno povezan s kompanijama kojesu uložile relativno velika financijska sredstva uistraživanje. Tako je dotadašnji kabinetski raduglavnom zamijenjen interpretacijom geofizič-kih, geoloških i geokemijskih podataka na raču-nalima. Razvoj računalnih tehnologija, postiza-nje sve većih brzina obrade, umrežavanje stani-ca te vrlo velik kapacitet pohrane podataka po-

Računalne radnestanice u naftnojgeologiji

INFORMATIKA

Hewlett-Packardova radna stanicaDell Precision 690 (preuzeto smrežnih stranica HP)

Izrada geoloških profila iz seizmičke slike (sa stranicaHP-a, ljubaznošću Paradigme)


Mogućnosti su postale velike, ali su donijele ipitanja o kojima se prije desetak godina nije nirazmišljalo. Uvriježilo se stajalište, čak i međustručnjacima, kako naftu i plin pronalaze raču-nala na temelju unesenih podataka, a specijalis-tu je ostavljena uloga “ovlaštenog pokretača”programa. Na jednoj konferenciji čak se pojavionaziv Nintendo geologija podsjećajući na serijupopularnih videoigrica tog japanskog proizvođa-ča.

Naravno, takva slika ne odgovara istini. Uspr-kos velikom napretku informatičke tehnologije,uvijek će ostati niz problema koje će kvalitetnomoći riješiti samo stručnjak. Tako se i danasmnogi interpolacijski problemi, u slučajevimakada ulazni skup broji 5 i manje mjerenja,povjeravaju uz puno pouzdanje iskusnom ek-spertu, a ne računalu, jer veliki dio iskustva i in-

ženjerskog osjećajajednostavno nije mogu-će prenijeti u digitalnubazu. Uz to, većinasuvremenih programakao ulazne parametretraži unos specifičnihvrijednosti kojima jeopisan geološki sklopanaliziranog područja.Pravilan odabir takvihvrijednosti nije mogućbez odgovarajućestručne pa i znanstvenepodloge, što je i temavelikog broja naftno-geoloških stručnih sku-pova. No jedno je si-gurno, prikazi iz znan-stveno-fantastičnih fil-

mova, u kojima se svemirske karte ili letovi nad-svjetlosnom brzinom prikazuju hologramskomprojekcijom, u nekim su kompanijama većstvarnost, uz razliku da prikaz obuhvaća 3D sli-ku podzemlja. Kako će to izgledati za 20-ak go-dina, vjerojatno nitko ne može zamisliti, ali rad-no će okružje biti sjajno. Jedno je sigurno, a toje da vrlo velike mogućnosti računala gotovo upotpunosti oslobađaju kreativni potencijal inže-njera.

Dr. sc. Tomislav Malvić

rade grafičkih podataka koja se postiže ili poseb-nim procesorima ili umrežavanjem. Cijena sta-nica danas je od otprilike 1000 USD za osnovnimodel pa sve do nekoliko desetaka tisuća USD-

10

Slika geološkog modela dijela Dravske depresije dobi-venog na radnoj stanici

Karta poroznosti naftoga ležišta u Dravskoj depresiji interpretirana na radnoj stanici

a za high-tech modele u njihovoj ponudi. Pravueksploziju mogućnosti doživjeli su specijalističkiprogrami za obradu mjerenja i prikaz geološkogpodzemlja.

Kvalitetniji među njima danas uobičajeno uk-ljučuju i module za dinamičko prikazivanje pro-toka fluida kroz vrijeme u ležištu, što zahtijevavelike brzine izračuna te mogućnost obrade ve-likog broja podataka, a cijena najskupljih prog-ramskih paketa (Petrel, Landmark, Tigress i dr.)može doseći nekoliko stotina tisuća dolara.


11

Opis, svrha i namjenaSvima nama poznati su razni vremenski ure-

đaji, tzv. tajmeri (engl. timer), pomoću kojihnamjestimo vrijeme kada želimo da se nešto iz-vrši. Primjenjuje se npr. u videorekorderu (nam-ještamo početak i kraj snimanja filma), u senzo-ru za uličnu rasvjetu, u uređaju za razvijanje fo-tografija i dr.

Moj tajmer može poslužiti u razne svrhe: zaosvjetljavanje pločica fotopostupkom, za kuha-nje jaja ili hrenovki, ili kada gledamo TV pa pri-mijetimo da ćemo zaspati pritisnemo tipku i(nakon određenog vremena) televizor se ugasi.

Izrađeni uređaj ima dva izvoda: mirni i radni.Da pojasnimo: kada neki uređaj, npr. žarulju,spojimo na mirni kraj, ona će svijetliti. Stisnemoli tipku, žarulja će se ugasiti i biti u takvom sta-nju namješteno vrijeme. Kada to vrijeme prođe,ona će ponovno svijetliti.

RADOVI MLADIH TEHNIČARA

Vremenski uređaj

Za radni je obratno. U početku je žarulja uga-šena, a kada pritisnemo tipku žarulja svijetlinamješteni broj minuta. Kada aktivno vrijemeprođe, ona se ugasi.

Funkcionalan opisSklop se sastoji od monostabilnoga multi-

vibratora, sklopke i stabilizatoranog izvora napa-janja. Multivibrator je spojen potpuno klasično.Pritiskom na tipkalo S1 u trenu se isprazni kon-denzator C1. Ta promjena stanja prenosi se pre-ko kondenzatora C2 na nožicu 2 integriranogasklopa NE555.

Tog trenutka napon na izlazu integriranogasklopa (nožica 3) naglo poraste, tranzistor T1provede, a relej ukljući kontakte X1-1 i X1-3.Vrijeme tog aktivnog stanja ovisi o kapacitetukondenzatora C4 i o ukupnom otporu serijski

Sl. 1. Shema spoja vremenskog uređaja

230 V-1

230 V-2

C1 C3 C4

C5 C7

C5

D1

B1

P1

TR1

D3D2

T1

P1

P2

R1

F1

S1

F2

C2

R2 R3

R4

R5

R6

1N4148

B2X551N4004

BC547

X1-1

X1-2

X1-3

masa

masa

masa

IC2

NE55N


Upute za izgradnju irukovanje

Pločica tiskanih ve-za (sl. 3.) izrađena jefotopostupkom ova-ko:

1. shemu tiskanihveza isprintajte na foli-ju ili na paus-papir,

2. bakrenu pločicuočistite i nanesite ta-nak slon fotospreja -positiv,

3. shemu tiskanihveza stavite na pločicui osvjetljavajte 10 do

12 minuta (reflektor 500 W),4. osvijetljenu pločicu stavite u natrijevu luži-

nu, tj. u razvijač,5. pločicu isperite vodom i stavite je u otopi-

nu vodikova peroksida (15%) i solne kiseline(19%) u omjeru 2 : 8,

6. nakon nagrizanja pločicu isperite i prema-žite tekućim kolofonijem.

Pri montaži treba posebno pripaziti na ugrad-nju polariziranih komponenata (elektrolitskihkondenzatora i dioda), transformatora (primar isekundar), Graetzova spoja (ulazni dio i polari-tet izlaza), kako okrenuti integrirane sklopoveNE555 i MC7812 te na raspored ECB kod tran-zistora T1.

Na rednu stezaljku pored transformatora(dvostruku) priključi se ulazni napon od 230 V,a na drugu rednu stezaljku (od tri mjesta za spa-

janje) priključi se tro-šilo - ovisno o potrebi(žarulja, televizor idr.).

Pritiskom na tipka-lo S1 relej okine i ak-tivno stanje počinje.Trajanje intervala mo-žete regulirati pomo-ću polupromjenljivogotpornika RT1.

Još jedno upozore-nje. Za lemljenje in-tegriranih sklopova

12

Sl. 2. Tiskana pločica vremenskog uređaja (strana veza)

Sl. 3. Raspored komponenata na tiskanoj pločici

spojenih otpornika R3 i R1. Što su kapacitet kon-denzatora i otpor otpornika veći, to će dulje tra-jati aktivno stanje. Stanje se regulira promjenomotpora polupromjenljivog otpornika RT1.

S vrijednostima komponenata danima na she-mi spoja (sl. 1.) možete mijenjati vrijeme aktiv-noga stanja od 0 do otprilike 10 minuta. Želiteli postići dulje vrijeme, povećajte kapacitet kon-denzatora C4. Ako se trajanje aktivnog stanjačesto mijenja, dobro je umjesto polupromjenji-vog otpornika staviti potenciometar.

U mapi je priložena i shema vodova kako bis-te što lakše mogli napraviti takav sklop. Pri oda-biru komponenata posebnu pozornost posvetitekondenzatoru C4 i otpornicima RT1 i R3. Za iz-radu sklopa dolaze u obzir samo novi i kvalitet-ni dijelovi.


13

potrebna je lemilica s mogućnosti namještanjatemperature (temperatura treba biti 370 °C), alemilica snage 20 do 25 W.

Popis dijelova

OtporniciR1 1 MΩR2 100 kΩR3 47 kΩR4 4,7 kΩR5 10 kΩR6 1 kΩRT1 4,7 MΩ

KondenzatoriC1 1 nF 63 VC2 100 nF 63 VC3 10 nF 63 VC4 100 μF 16 VC5 470 μF 16 VC6 1000 μF 25 VC7 0,1 μF 300 V

DiodeD1 1N4148D2 1N4002D3 ZD 8,2 V

Graetzov spojB1 B40C1500

TranzistorT1 BC547

TransformatorTR1 220 V/12 V, 3 VA

Integrirani sklopoviIC1 NE555IC2 MC7812

Ostale komponenteX1 Redna stezaljka 2/1X2 Redna stezaljka 3/1S1 Obično tipkaloK1 Relej 12 V DCRotirajuće svjetlo 12 V

Mislav SelecVI. osnovna škola Varaždin

Široka primjena svjetlosnih dioda (LED) možepridonijeti velikoj uštedi energije. Kad bi se uSjedinjenim Državama sve uobičajene žaruljezamijenile s izvorima svjetla LED, moglo bi se izpogona isklopiti 40 elektrana, ističu u američ-kom Ministarstvu energetike. LED su poluvodič-ki materijali, koji pri protjecanju električne stru-je svijetle u karakterističnim bojama. LED izvoričvršći su i imaju veću trajnost, nego današnji

ELEKTROTEHNIKA

Svjetlosne diodečine elektranesuvišnima

svjetlosni izvori. Zbog svojega malog ugrijavanjamogu se ugrađivati izravno u uređaje, namještajili u zidove. Za desetak godina bijeli LED izvoridosegnut će svjetlosnu djelotvornost od 100 lu-mena po vatu (lm/W). Nasuprot tome, žarulja sažarnom niti zapravo je sa svojih 12 lm/W ogrjev-no tijelo, koje i malo svijetli.

Izvornik: Markt und MittelstandŽeljko Medvešek


14

Adventski kalendar ima “datuma” - ladica ipretinaca - koliko ima dana u Došašću ili Adven-tu. Ove, 2006. godine počinje u nedjelju 3.prosinca a završava u nedjelju 24. prosinca nadan koji je ujedno i Badnjak. Ukupno 22 dana.Sljedećih godina bit će drukčije. Stoga nije nibroj “datuma” svake godine jednak.

Mi predlažemo da vaš i naš kalendar ima 24dana. Tako će bit uvijek dovoljno mjesta za pok-

MAKETARSTVO

Adventski kalendar(Nacrt u prilogu)

Maketa staroga grada pretvorena je spretnom izradom ladica u adventski kalendar. Visina makete je 28, dužina 75 iširina 12,5 centimetara. Ugrađene su 24 ladice. Izrađene su tri zasebne spojive cjeline: dvorac, kuća i radionica s tr-govinom. Provedena je i rasvjeta napajana naponom od 12 volti.

lone ... ne suviše skupe i vrijedne, recimo bom-boni i žvakaće ...

Za ukrašavanje makete rabite sve modelarske dosjet-ke: folije, papir u boji, flomastere, gips, slano tijesto ...


15

Naša maketa izrađena je po nekom okvirnomi približnom mjerilu 1:50 ako promotrimo om-jere u stvarnosti. Crteži su načinjeni kao skica uizometriji a veličine su izražene u centimetrima.No možete razraditi izgled starih kuća u svojemmjestu pa će rad biti još zanimljiviji i vrjedniji.

Tvrđave i stari gradovi nadograđivani su svanjske strane zidina. Do danas su ostala takvazdanja koja govore o burnim i teškim vremeni-ma ... Dopadljivim rješenjima, različitim materi-jalima te stilovima gradnje pobuđuju zanimanjei danas.

Tako je odabrana naša maketa dvorca, kuće iradionice s trgovinom koja ima ladice i pretincepa je postala “adventski” kalendar. Dijelovaima dosta pa vas se više može uključiti u izraduove zanimljive makete.

Materijal je šperploča ili iverica debljine 8(10) milimetara, no moguće je rabiti i drugepločevine - pa i one tanje. Tada pripazite na ve-ličine jer će se mijenjati s obzirom na mjestaspajanja i lijepljenja.

Najviše ladica izrađeno je od U-aluminijskog profila nakoji se nalijepi prozor od prozirne plastične pločice teocrtaju detalji vodootpornim flomasterom

Svaka ladica je dubine prema mjestu ugradnje. Imavrpcu kojom se povlači iz ležišta i oznaku “dana” uDošašću.

Za ladice se rabi aluminijski U-profil 25x25milimetara te prozirna bezbojna plastika od islu-žene ambalaže za prozore i druge površine.Dubina ladice je prema mjestu ugradnje.

Alat je modelarski a dobro će doći i električ-na pomagala koja se upotrebljavaju u profesio-nalnim zahvatima.

Tri objekta raspoređena su na iste kutne pod-loge veličine 25x12x28 centimetara. Dakle, dvi-je su ploče okomito zalijepljene i čine podlogu

Strpljivo izradite detalje da maketa izgleda što vjerni-je. Ipak ne tražite suviše jer ovo je početnički model.


16

te stražnji zid građevine. Razradite dijelove po-jedinog objekta i nacrtajte ih u naravnoj veličini.Takav crtež poslužit će za lakši prijenos oblikana materijal. Za kopiranje rabite indigo-papir.Crte moraju biti što tanje da se materijal ne pr-lja. Detaljniju razradu prilagodite raspoloživomalatu pa i materijalu kojim raspolažete. Proučitesnimke koje prikazuju tijek izrade ... Veličine ćeodređivati ladice načinjene od aluminijskog pro-fila.

Poštujte i primjenjujte zaštitu pri radu.Strpljivo izradite dijelove za pojedine objekte

te ih zalijepite. Odaberite kvalitetno ljepilo.Prije završnih radova uvedite rasvjetu u svaku

ladicu. Odgovarajućim svrdlom izbušite mjestoza žaruljicu na stražnjem zidu. Odaberite žaru-ljice odgovarajuće snage i napona od 12 volti.Kao nosač poslužit će plastične cjevčice. Prik-ljučne žice na žaruljicu zalemite. Napajanjeelektričnom energijom bit će preko “adaptera”ili punjača akumulatora - 12 volti - da se izbjeg-ne mogući strujni udar. Instalaciju izvedite pre-ma propisu. Žaruljice moraju biti spojene para-lelno. Nacrtajte shemu spajanja. Na mjestimasastavljanja objekata postavite redne stezaljke ilipopularne “luster-kleme” da se objekti mogunesmetano rastavljati i spremati.

Fasade i ostale dijelove makete ukrasite mo-delarskim zahvatima i crtežima kako bi izgledbio što prirodniji. Na postavljajte suviše visokekriterije jer ovo je početnički rad. Rabite raznov-rsne folije ... Za bojenje predvidite “polikolor” irazličite vodootporne flomastere za povlačenjecrta. Gipsom i slanim tijestom načinite zimskedetalje. Obojen brusni papir davat će dojmljivehrapave površine. Maketari rabe i obojenu pi-lovinu.

Svaka ladica ima zalijepljenu vrpcu kojom seizvlači iz svojeg ležišta. Tu je označen dobrovidljivi “datum” kada se koja ladica otvara i iznje uzima dar.

Detaljima i drugim modelima koje ste prijeskupili a svojom veličinom pristaju na maketudopunite izgled.

Po dogovoru s ukućanima postavite maketu na vidljivomjesto u stanu

Rastavljivu maketu spremite u prikladnu kutiju za slje-deće Došašće ili nekom dragom za dar

Ovaj naš adventski kalendar možete posta-viti na ravnu površinu namještaja, u odgovaraju-ći otvor ormara ili objesiti na zid u stanu tamogdje će najmanje smetati a bit će lijep ukras uDošašću.

Ilustracije: Selber machen 11/2004.Obrada Miljenko Ožura, prof.


17

Poslije prvog svemirskog leta taikonauta Pe-king kuca na prevladavajući položaj SjedinjenihAmeričkih Država i Rusije u osvajanju svemira.

Kina osvajasvemir

ASTRONAUTIKA

Yang Liwei, 38, prvi je građanin Kine, koji je letio u sve-miru

NOVO POKOLJENJE ZASVEMIR

Sada tri transportna susta-va mogu prenijeti ljude uputanju oko Zemlje

• SojuzRuski sustav sastoji seod cjelovite rakete i sve-mirskog broda (lijevo).Njime se transportirajusovjetski letači u svemir(kozmonauti) od 1967.godine. Zadnja smrto-nosna nezgoda zbila seprije 35 godina.

• Space ShuttleSjedinjene Države radeod 1981. s ponovnoupotrebljivim svemir-skim letjelicama. Poslijeteških nesreća sa “Chal-lengerom” i “Columbi-jom” taj je sustavpodvrgnut kritici.

• CZ-2FKineska kombinacija odrakete “Dugi pohod”(CZ-2F) i svemirskogbroda “Shenzhou” slič-na je sustavu Sojuz.

Brod, zemlja Sojuz, Rusija

317 t

3

20 m

30 m

40 m

50 m

60 m

10 m

0 m

2041 t

8

488 t

3

Space Shuttle, SAD CZ-2F, Kina

Poletna masa

Posada do


18

Kineski novi junak svemira ostao je pošteđen sudbine svojegprethodnika Wana Hua. Pokrajinski službenik htio je prema na-rodnoj predaji još prije 500 godina putovati u svemir. Dao sestegnuti remenima na stolici, za koju je bilo pričvršćeno 47 bam-busovih raketa ispunjenih puščanim prahom. Nakon što je 47poslužitelja istovremeno zapalilo potpaljivače, čuo se divovskiprasak - i kad se razišao dim, nestali su Wan i njegovo vozilo.

Naprotiv, 15. listopada 2003. na svemirskom uzletištu Jiuqua-nu na sjeverozapadu Kine sve je proteklo prema planu: predočima tisuća znatiželjnika noseća raketa “Dugi pohod 2F” odni-jela je u putanju oko Zemlje svemirski brod “Shenzhou 5” (“Bo-žanski brod 5”) s 38-godišnjim astronautom Yangom Liweijem.Time je Kina poslije Rusije i SAD-a postala treća zemlja, kojamože poslati u svemir letjelice s posadom - i koja već kuje bu-duće planove.

- Ta zemlja sada želi promijeniti prvobitno stanje u svemiru -drži američki stručnjak i nekadašnji suradnik NASA-e JamesOberg. - Sljedeće desetljeće ona bi mogla postati jaki broj dva,odmah iza Sjedinjenih Država.

Uz ugled, kinesko vodstvo s odlaskom u svemir očekuje i od-govarajući tehnički zamah - ne samo za vojsku, koja ima vrhov-ni nadzor nad projektom “Shenzhou 5”. Zato je rukovodstvo Ki-ne taj “povijesni let” slavilo kao “očitovanje povećane nacional-ne moći”. Zemlja je službeno do sada uložila blizu dvije milijar-de eura u program svemirskih letova, koji je započeo 1992. iobuhvatio četiri pokusna leta sa svemirskim brodovima.

Prvi let s posadom djelovao je prilično skromno: Yang Liweiostao je u putanji samo 21 sat, pri čemu je obišao Zemlju 14 pu-ta i pritom se hranio izvornim kineskim astronautskim jelom od

Rad u ležećem položaju. Kineski svemirski pionir YangLiwei u putanji provjerava podatkovni popis.

DUGI ZALET• Vojni pilot, visok

1,68 m, sustavnoje vježbao za let usvemir od 1998.godine

• Obiteljski čovjekOženjen, ima sinai rado se bavi sa-mogradnjom elek-troničkih uređaja

U srijedu 15. listo-pada 2003., 9.00 hpo mjesnom vre-menu podignula seu svemir raketa du-ga 58 m s taikonau-tom

POVIJESNO POLIJETANJEPogon


19

začinjene Sichuan-piletine. Ipak Sun Gongling,voditelj njemačko-kineskog poduzeća za sve-mirske letove Eurasspace, naglašava: “Za misijes ljudskom posadom sve sastavnice svemirsketehnike moraju raditi na najvišoj razini. To je ve-liko postignuće.”

Novi osvajači svemira iz Kine dobili su čak ivlastito ime: taikonauti, izvedeno od “taikong”(svemir). Doduše to vrijedi samo za inozemstvo.Kineski mediji nazivaju ih jednostavno “yuhan-gyuan” (svemirski vozači).

Već pri sljedećem letu za godinu-dvije moglobi u svemirskom brodu biti više članova posade:brod “Shenzhou” može ponijeti do tri osobe ičudnovato je nalik na ruske svemirske brodoveSojuz.

- Naši stručnjaci puno su naučili od Rusa -priznaje Xie Mingbao, direktor inženjerskog od-jela kineskog programa svemirskih letova s posa-dom - ali ‘Shenzhou’ nije nikakva preslika.

Taj svemirski brod nudi znatno više prostora imeđu ostalim ima dodatna solarna jedra zaopskrbu električnom energijom. Sprijeda supostavljena na orbiter (“oblijetalo”), koji poslijepovratka posade na Zemlju može dalje djelova-ti u svemiru - na primjer u špijunske svrhe, kaošto to sumnjiče zapadni stručni krugovi.

Već su razvijeni svemirski moduli za sljedećepothvate: Prema Xieju slijedit će izlasci u sve-

NEBESKA LIMENKA“Shenzhou 5” (“Božanski brod 5”)kružio je svakih 90 minuta oko Zem-lje na visini od 343 kilometra. Sve-mirsko vozilo dužine 8,9 m i mase7,8 tona sastoji se od tri dijela (ovdjeprikazani odvojeno):• Pogonski modul

Sadržava raketu glavnog pogonaza kretanje i veliko sunčevo jedroza opskrbu električnom energijom

• Modul za slijetanjaU njemu ima mjesta za tri osobe.Ovješen na padobranu sve do pri-zemljenja.

• Orbiter (oblijetalo)U njemu je prostorija za boravaktaikonauta. Orbiter se odvaja prijespuštanja posade na Zemlju.

Pogonski modulOrbiter (oblijetalo)

Modul za slijetanja

SUDBONOSNIPIONIRSKIPOTHVATOko 1500. godineposlije Krista zvjez-doznanac Wan Hupokušao je poletjetiu svemir na stolici sraketnim pogonom

mir, spajanje na drugu svemirsku letjelicu i obli-kovanje svemirske postaje spajanjem više orbi-tera međusobno.

Američki stručnjaci opominju, da ne trebapodcijeniti kineska nastojanja 42 godine poslijeprvih ruskih i američkih letova s posadom.

- Stare nacije koje su se bavile svemirskim leto-vima dugo su se vrtjele u krugu - drži inženjer sve-mirskih letova Oberg. - Kinezi to neće ponoviti.

Rusija jedva ima dovoljno novca za nove pro-jekte, a jedini američki transporter osoblja tri suzastarjela svemirska broda Space Shuttle, koji sumorali ostati prizemljeni poslije eksplozije sve-mirske letjelice “Columbia” u veljači 2003. go-dine.


20

- Brodovi Shuttle praktično ne nude nikakvumogućnost spašavanja u slučaju neke nezgode usvemiru - objašnjava profesor za svemirske leto-ve Harry Ruppe iz Münchena. Svemirski brodo-vi za jednokratnu uporabu ruske i kineske izved-be naprotiv, zahvaljujući posebnim raketama zaspašavanje, mogu se odvojiti u svakom trenutkuod nosive rakete, čak i izravno na mjestu polije-tanja.

- Shuttle letjelice su udobnije, ali ja bih radijeletio u modulu ruskog ili kineskog svemirskogbroda - ističe Ruppe.

Američki stručnjak Oberg čak misli: - NASAće sada biti svjesna da mora sagraditi novi sve-mirski brod kao što je ‘Shenzhou’ kineskih tai-konauta.

Putovanja duboko u svemir prije su ostvarivamalim vozilima. Shuttle to zbog svoje velike ma-se ostvaruje samo u putanjama u blizini Zemlje.

- Naprotiv jednim svemirskim brodom u obli-ku modula - kaže Ruppe - zamislivo je i oblije-tanje Mjeseca.

Blijedo nebesko tijelo Kinezima se čini prilič-no privlačnim. Oni namjeravaju za svemirske le-tove poslati uskoro na tog Zemljina pratioca iz-viđački satelit, a razmišljaju čak i o postaji s po-sadom na Mjesecu. Kina je još od toga tehničkimiljama udaljena, ali program već ima i svojeime: ono Feea Chang’ea, koji je nekad odletiona Mjesec, kako bi pobjegao od jada na Zemlji.Prema mitologiji on još i danas tamo stanuje - imožda čeka svoje zemljake.

Izvornik: Focus, 43/2005.Pripremio Željko Medvešek

NAPETOSTPRI ODBRO-JAVANJUU Zapovjednojcentrali sve-mirskog stože-ra Jiuquan radii vojno osob-lje. Programsvemirskih le-tova ostvarujese pod vrhov-nim nadzoromvojske.

Već su neke konstrukcije kutijica za poklonepale u zaborav. Suvremeni materijali i tu su istis-nuli drvo - daščice i furnir ... Ambalaža se izra-đuje na jeftiniji i brži način. Naša kutijica zahti-jeva nešto strpljivog rada i modelarskog alata abit će lijep poklon uz bombone ili neki drugineobičan dar.

Kutija - skatula

SAMOGRADNJA

Izrađena je od drvene daščice za bokove tepoprečno zalijepljenih tankih letvica ili furnira.Dobro su došli i štapići za sladoled kad se dob-ro očiste i osuše.

Izgled

Skicamjere u cm

Materijal


21

Ilustracije prikazuju osnovne zahvate teskice i još atraktivniji novi oblik ... Stoga ihprihvatite kao podlogu za ideju baš kao iunesene veličine. Poprečne letvice mora-ju biti dovoljno uske a zakrivljeni dosjedmjestimično obrušen radi lakšeg i točnijeglijepljenja i izgleda sastava.

Poprečne letvice moraju biti dovoljnouske a zakrivljeni dosjed mjestimično ob-rušen radi lakšeg i točnije lijepljenja i iz-gleda sastava.

Poprečne letvice ispilite na predloženei tražene dužine. Rabite “ladicu” da sepostigne i okomiti rez. Posložite letvicejednu do druge pa ih spojite, tj. zalijepiteljepljivom vrpcom. Plohu okrenite pa sunutarnje strane zalijepite tkaninu ili diozidne tapete u željenom motivu. Odlijepi-te vrpce s vanjske strane. Ulijepite bočni-ce a kada je ljepilo suho postavite poklop-ce: lijevi i desni. Kao šarniri (šarke, zglob-nice) služe vrpce zalijepljene tkanine. Ku-tija se zatvara tako da na prve letvice kodotvora, a one su nešto duže, privežete ve-zicu ili pričvrstite elastiku.

Površinu doradite brušenjem. Nijepredviđeno nanošenje boje ni lazure zbogmirisa. Stoga pripazite i na ljepilo. (o)

Ilustracije: Selber machen 3/2001.

Novi oblik


22

Graditeljstvo je jedna od prvih i osnovnih čov-jekovih djelatnosti. Naši davni preci bili su prisi-ljeni poboljšavati zaklone koje je pružala prirodai praviti ih gdje ih nije bilo. Zakloni su im omo-gućivali zaštitu i preživljavanje u surovim uvjeti-ma divljine.

Danas pod riječi arhitektura pomišljamo nabetonske, čelične i staklene velike javne zgrade istambene objekte. Pođemo li izvan grada, smije-še nam se uređene lijepe seoske kuće, građeneblokovima, armiranim betonom s puno ostaklje-nih prozora.

Prošećemo li se nekim selom, vidimo izmeđutih novih modernih kuća da tu i tamo još izvire,stidljivo kao starica iza drvenog plota, ponekanapuštena, zaboravljena ali i obnovljena drvenakuća. U takvima su živjeli djedovi i bake mnogihod nas. I baš kao i bakino i djedove lice, premdanaborano i ostarjelo, i one mogu biti lijepe, dra-ge i pune priča o prošlom vremenu.

To je ne tako davna prošlost kada nije posto-jala građevinska industrija i tadašnji graditelji mo-rali su pronalaziti i za gradnju prilagoditi prirod-ne materijale. Ponajprije drvo i kamen. Tako sute kuće-starice odraz kraja u kojemu su nastale ipokazuju gospodarstvenu moć i kulturu života istanovanja.

U okolici Karlovca gradilo se prirodnim gra-đevnim materijalima. U nizinskim krajevimaupotrebljavala se za gradnju najviše hrastovina.Hrastova debla raspiljavana su najčešće ručno ilisu tesana u četverouglaste planke. Krajevi su ob-rađivani za uglove kuće i spajani hrvatskim ilinjemački vezom. Tako su nastajali drveni zidovii stropovi na koje je postavljana krovna konstruk-cija od greda i letava, a sve je prekrivano poseb-no obrađenom dugom raženom slamom - “ško-pom”.

Maketa drveneseoske kuće(Nacrt u prilogu)

GRADITELJSTVO

U brdovitim krajevima gdje se lako dolazilo dokamena vapnenca, donji dijelovi kuća - prizem-lja i podrumi zidani su obrađenim kamenom.Kamen je obrađivan klesanjem - ručno. Pri zida-nju je kamen povezivan žbukom - smjesom vap-na, pijeska i vode. Majstori za obradu kamenabili su Dalmatinci koji su radili za nadnicu, za no-vac i tako zarađivali za život.

Ova maketa je prikaz takve gradnje. Izrađenaje od prirodnih materijala kakvima su se gradite-lji služili u nedavnoj prošlosti. Da je načinite,dobro je imati znanca stolara koji će vam nare-zati letvice od hrastovih dasaka. Za izradu zido-va kuće na ovoj maketi upotrebljavale su se let-vice širine 8 mm i debljine 3 milimetra. Od njihlijepljenjem UHU hart ljepilom slijepite plohe zazidove. Otvore za prozore i vrata načinite bruše-njem svrdlom i rezbarenjem rezbarskom pili-com, kao da se radi o šperploči. Potrebno vam jemalo furnira za okvire vrata i prozora i čvršćeplastične folije za prozorska stakla.

Zidove možete spojiti imitirajući na uglovimahrvatski vez drva. To ćete učiniti naljepljujući svanjske strane imitaciju krajeva križno spojenihletvica. Uglove ojačajte s unutarnje strane na-ljepljivanjem četverouglastih letvica.


23

Trijem ili “ganak” izradit ćete tako da nareže-te u kutnoj kutiji četverouglaste letvice na pot-rebnu dužinu i zatim ih UHU hart ljepilom slije-pite u njegovu konstrukciju. Pod i strop trijemaizrađen je od letvica kao i zidovi.

Za slamnati krov može vam poslužiti isluženaslamnata ležaljka za plažu. Na njoj za širinu selo-tejpa odstranite končiće. Zalijepite vrpcu selotej-pa, škarama odrežite slamu nalijepljenu na sa-moljepljivu vrpcu i sve prenesite i zalijepite nakrovnu plohu premazanu ljepilom, počevši oddonjeg sloja prema gore, tako da gornji malozahvaća donji. Kada odlijepite selotejp, ostajuredovi uredno složenih i nalijepljenih slamčica.Tako se brzo prekrije čitav krov. Preostaje vamuzdužno zalijepiti završetak krova.

Zgradu zalijepite na podlogu prema vlastitomodabiru i uredite okolinu prema svojoj zamisli.Kao travu možete nalijepiti zeleno obojenu iosušenu pilovinu, možete dvorište ograditi plo-tom od letvica, u dvorište možete postaviti iseoski bunar i slično.

Uz malo truda i puno ljubavi pred vama ćenastati kuća iz prošlosti, djelo vaših ruku.

Maketa je inspirirana čardakom, odnosnozadružnom kućom obitelji Bencetić iz Dragani-ća, koji je građen kao visoki objekt ili katnica.

Čardak iz Draganićkog Luga građen je 1830.godine kao vlasništvo draganićke obitelji Barbit,a posljednji vlasnik do 1970. godine bila je obi-telj Bencetić. U Draganiću je postojalo nekolikosličnih visokih objekata od drva koji su ili rasko-pani ili dotrajali. Danas se neki postojeći čardacipreuređuju uvođenjem vode, grade se kupaoni-ce, ugrađuju se različiti zaštitni materijali. Nekisu zaštićeni od rušenja kao građevine kulturnih iarhitektonskih vrijednosti.

Kuća ili hiža primjer je funkcionalnog objektabogate zadružne zajednice. Građena je od tesa-nih planki “hrvatskim vuglom”. Prvobitan je iz-gled narušen povećavanjem prozora i drugimadaptacijama, kao na pročelju. Tako je narušenaizvornost te vrijedne tradicijske baštine: krovnakonstrukcija nekada je bila pokrivena škopom, au 20. stoljeću slama je zamijenjena crijepom.

Gornji dio čardaka služio je mnogočlanim obi-teljima za stanovanje, dok je donji prilagođengospodarskoj namjeni. U gornjem je dijelu glav-na hiža - prostorija većih dimenzija, te kuhinja,ostava, mala hižica ili komora i zahod na straž-njoj strani objekta. Donji je dio imao zemljanipod, služio je kao podrum, spremište za hranu ialat, a često i za smještaj domaćih životinja.Unutrašnjost je zaštićena bijeljenjem, a u novijevrijeme žbukanjem.

Funkcionalni opis izratkaFunkcija izratka etnomakete je višestruka.

Ona je ponajprije ukrasni predmet. Kao unikatnisuvenir prikladna je za oplemenjivanje stambe-nih, a posebno poslovnih prostora.

Maketa ima i svoju etnografsku vrijednost.Ona čuva i prikazuje način i kulturu gradnje, živ-ljenja i stanovanja naših predaka. Ovaj prepoz-natljivi način gradnje već je potpuno nestao. Za-mijenjen je suvremenijim i ujednačenim moder-nim građenjem. U prošlosti je svaki kraj imaovlastiti stil i tradiciju gradnje. Zgrade su pokaziva-le ekonomsku moć, mentalitet i kulturu života unekom kraju. Tako maketa može biti zanimljivasuvremenicima i ljudima iz drugih krajeva i kul-tura. Takve makete posebno su drage našim ise-ljenicima jer ih podsjećaju na “stari kraj”.

Maketa se može čuvati kao obiteljska uspo-mena i novom naraštaju dočarati način života istanovanja predaka.

Josip Tomas


24

Na tržištu se nalaze svakojaka pakiranjaproizvoda u metalne posudice. Ima ih u različi-tim oblicima i veličinama pa i “tehnikama” otva-ranja. Od ambalaže tanjeg lima mogu se načini-ti razni ukrasni predmeti pa ju tako možemo op-lemeniti i promijeniti joj namjenu ... Jedna oddosjetaka je svijećnjak.

Svijećnjak

SAMOGRADNJA

Posudicu operite deterdžentom. Oštre brido-ve obradite brusnim papirom i turpijom.

Na ilustracijama vidite postupak ukrašavanja.Potrebno vam je čvršće šilo ili čavlić te daščicana kojoj ćete raditi. Rupice po obodu načinite uželjenom broju, promjeru i rasporedu. No mo-že biti i bez njih. Po oplošju takav svijećnjak uk-rasite flomasterima i drugim prikladnim bojama.

U limenku umetnite kupljenu svijeću ili je sa-mi načinite.

Ovakvi svijećnjaci bit će nešto neobično navašem radnom ili svečarskom stolu.

Priredio Miljenko Ožura


25

Za vrijeme blagdana velike su opasnosti oduporabe pirotehničkih proizvoda. To se pokuša-va spriječiti zakonskim odredbama no lakomi tr-govci ne prežu od zarade. Stoga se klonite pe-tardi i različitih zapaljivih naprava. Ako već želi-te takvo veselje, nastojte da u blizini budu stari-

KORISNI SAVJETI

Oprez u danimablagdana

ji i poslušajte njihove savjete. Svojom pucnja-vom ne remetite tuđi mir! Posebne su opasnos-ti od vatre! Zato ispaljene petarde nikada ne os-tavljajte bez nadzora.

A strujni udar i napon gradskeelektrične mreže od 220 volti uvijekvreba. Ne igrajte se napravama kojesu priključene na spomenuti napon.Siguran je napon od 24 odnosno 12volti i sve uređaje prilagodite tim ve-ličinama rabeći transformatore i is-pravljačke sklopove. Savjetujte se sučiteljem tehničke kulture.

Vruće peći i ispali žar takođermogu prirediti neugodnosti, pogoto-vu mališanima koji nisu navikli naloženje drvima. Nastojte prvih danaloženja peći biti stalno prisutni uprostoriji.

M. O.


26

Izumitelji se stoljećima trude da stvore perpe-tuum mobile. Perpetuum mobile prve vrste biobi uređaj koji se beskonačno kreće, a perpe-tuum mobile druge vrste bio bi stroj koji bi mo-gao obavljati neki rad. Šteta što je to nemoguće,ali je li to zaista istina?

Ipak se kreće?

IZUMITELJSTVO

Model perpetuuma mobile koji je načinjen po skicamaLeonarda da Vincija (1452.-1519.). Kuglasti utezi tre-bali bi kotač dovesti u vrtnju.

Sredovječni perpetuum mobile koji radi s vodom. Vo-da teče iz gornjeg spremnika, pokreće mlinsko kolo, načijoj se osovini nalaze dva brusna kola i Arhimedovaspirala, koja podiže vodu iz donjeg spremnika. Ovo jeperpetuum mobile druge vrste, jer obavlja rad. No“mana” mu je ta što ne djeluje.

Moderni izumitelj, specijalist za perpetuum mobile iz-rađuje model prema indijskom predlošku starom 800godina. Ampule do polovine napunjene živom, trebalebi kotač staviti u pogon.


27

Već stoljećima izumiteljisanjaju o novoj zagonetnojenergiji. Na sredovječnimgravurama prikazane su, a da-nas odbijene u patentnimuredima, mnoge zamisli. Li-ječnik i fizičar Robert JuliusMayer već je 1842. godineobjavio prirodni zakon, kojikaže da perpetuum mobilenije moguć: energija se nemože dobiti, niti izgubiti, onapostoji i može se samo pret-voriti u drugi oblik.

Godine 1235. Francuz Villard de Honnecourt izradioje skicu perpetuuma mobile, koji bi pogonilo sedamokretnih čekića.

Perpetuum mobile francuskog fizičara Denisa Papinaiz 1685. godine. Voda bi trebala kružiti u ovom zavinu-tom lijevku.

Perpetuum mobile Francuza Jea-na Antoinea Gervaisa iz 1830.godine. Ako se unutarnje kolopokrene poput kazaljke na satu,metalne kugle se pomiču premavan i trebale bi nastaviti okreta-nje, koje bi se prenijelo na vanj-ski prsten. Sprava, naravno, nedjeluje. (Priređivač je vidio nap-ravu na ovom principu kod svo-jeg znanca, koji ima i drugih mo-dela perpetuuma mobile.)

Izvornik: P. M. 4/2006.Priredio Mišo Dlouhy, dipl. ing.


28

INOVACIJE

Trajno zajamčennapon

Zamašnjaci pokrećusatove i igračke. Ali nji-ma se može i više: naprimjer oni mogu zami-jeniti (otrovne) baterije.

Joseph Pinkerton(40) studirao je primije-njenu fiziku na Sveuči-lištu Columbia, NewYork. Bavi se zamašnja-cima, dakle mehaniz-mom, koji u svojem

najjednostavnijem obliku pokreće automobile -one, kojima se igraju djeca. Zamašnjaci postojeod davnine, a ovaj postupak pohranjivanja me-haničke energije bio je poznat još u starom Egip-tu. Joseph Pinkerton je na temelju te tehnologi-je razvio rješenje za kakvoću napona bez punji-vih baterija. Sigurna neprekidna opskrba elek-tričnom energijom potrebna je u bolnicama, uindustrijskim postrojenjima, uredima s računali-ma i u telefonskim centralama. Ako u telekomu-nikacijskim uređajima dođe do kolebanja napo-na i/ili prekida opskrbe električnom strujom, vi-še nitko ne može telefonirati.

Tehnologija zamašnjaka Josepha Pinkertonasprječava kolebanja napona, jer ona jamčineprekidni prijenos energije za pokretanje pri-čuvnoga generatora. Tu električnu struju dajezbijeni rotor velike mase, koji se neprekidno ok-reće uz malu silu trenja. Ako kratkotrajno nesta-ne energija za opskrbu, u nevolji rotor zahvalju-jući svojoj tromosti ostaje i dalje u kretanju.Energija koja nastaje tim kretanjem zamašnjakaproizvodi kratko vrijeme potrebnu energiju“premošćenja”.

Active Power tom tehnologijom nudi alterna-tivu za olovne punjive baterije, štetne po okoliš,koje su danas još najčešće u uporabi. Olovnepunjive baterije (akumulatori) bili su dugo vrije-me znatno povoljniji od sustava zamašnjaka.Veliki izazov za Pinkertona i njegove suradnikebilo je smanjenje proizvodnih troškova. S ulaga-njima od oko 20 milijuna dolara to im je i uspje-lo. Danas su zamašnjaci potpuno spremni zanadmetanje s olovnim baterijama.

Pinkerton je ponosan na to, jer je već doživ-ljavao i neuspjehe. Prije usmjeravanja na pod-ručje pohranjivanja energije, on se neko vrijemerazračunavao s tehnologijomzamašnjaka u elektroauto-mobilu; prije nekolikogodina vruća i mno-go puta raspravljanatema u automobil-skoj industriji. Alibaš zbog velikezbrke, govori da-nas Pinkerton,on se iz togapovukao.

“ S u s t a vpohranjivanjaenergije” zvučisamo po sebi do-sadno, ističe mudroPinkerton, “ali mnogo toga što zvuči dosadno,zapravo je neiskorišteno tržište.” Samo u SAD-uprocjenjuje se moguće tržište za zamašnjake na15 milijardi dolara. Iz Austina, Texas, sjedištasvoje tvrtke, Pinkerton zajedno s partnerom, tvr-tkom Caterpillar, postavlja sustav zamašnjaka ubrojne američke tvrtke. Sad želi proširiti poslo-vanje i u Europi; prvi uređaj već je u primjenikod jednog francuskog proizvođača poluvodiča.

Kakve su još namjere Pinkertona?On želi svoje proizvode učiniti još jeftinijima

i djelotvornijima, namjerava predstaviti novemodele proizvoda i s Active Power želi biti vo-deći na svijetu u izgradnji sustava za pohranjiva-nje energije. Preduvjete za to već ima - zacrtanicilj i potreban zamah. (žm)

Izvornik: Brandeins


29

Američka vojska želi učiniti pokretljivijimasvoje high-tech borbene postrojbe uz pomoćčiste (zelene) Sunčeve energije. Uobičajenaopskrba postrojbi električnom energijom zahti-jeva velike električne generatore ili baterije veli-ke mase. Solarni šatori proizvođača kao što jeIowa Thiu Film Technologies, naprotiv, mogu sesložiti u naprtnjaču. Kad se izlože suncu, kolek-tori na krovu šatora prikupljaju snagu od okojednog kW, a to je dovoljno za rad radiouređa-ja ili ventilatora, prijenosnog računala ili svjetilj-ke. “Mi jednostavno želimo smanjiti broj pred-meta, koje jedan vojnik mora uokolo prenositi”,kaže Jean Hampel, inženjerka kod Soldier Sys-tems Center američke vojske u Naticku, Massac-husetts. Dodatne prednosti: manji je termičkitrag, jer za razliku od dizelskog generatora, so-larne ćelije ne proizvode toplinu i zato se nemogu lagano otkriti infracrvenim osjetnicima izšpijunskih letjelica. Sada se čak istražuju i mate-rijali za vojničke odore, koji bi proizvodili elek-tričnu struju. Još je samo nejasno kad će civilnodruštvo moći uživati prednosti električne energi-je proizvedene od šatorskog platna - na primjerza hlađenje limenki piva prilikom logorovanja uprirodi.(žm)

Izvornik: Der Spiegel 28/2004.

PRIMJENJENA ZNANOST

Solarni šatori

Prototip solarnog šatora

Inženjeri U.S. Navy (Američka ratna mornari-ca) u Marylandu razvili su prenosivi klimatizacij-ski uređaj, koji se može ugraditi u odoru pilotahelikoptera. Vrućina i toplinski udar često su zaposade helikoptera u užarenoj pustinjskoj klimiveća opasnost nego neprijateljski naboji - osobi-to ako se još iznad radnog odijela (kombinezo-na odnosno širokih hlača s rukavima) mora obu-ći zaštitno odijelo protiv kemijskog oružja i/ili

neprobojni pr-sluk. Tada senjihova tjelesnat empe ra tu r amože laganopopeti na 39 iviše Celzijevihstupnjeva. Novirashladni ure-đaj veličine pri-jenosnog raču-nala jednostav-no se objesi najednu ušicu naprednjoj stranineprobojnogprsluka. Oduzi-

majući toplinu zraka usisanog iz okoline, onsmanjuje temperaturu na prsima i oko glave čla-novima posade za oko deset stupnjeva. Uz voj-ne osobe, ove rashladne uređaje za tijelo željnočekaju i civilni korisnici. “Pokusni piloti proizvo-đača zrakoplova”, ističe glasnogovornik istraži-vača u Ratnoj mornarici, “oduševljeni su timizumom. Vrućina u njihovim radnim odijelimajedan je od njihovih najvećih problema.”(žm)

Izvornik: Der Spiegel 22/2003.

PRIMJENJENA ZNANOST

Pilotska odjeća sklimatizacijskimuređajem

Pilot s pričvršćenim osobnim ras-hladnim uređajem


30

Začuđujuće je da videokamera s odvojenimobjektivom, koji je samo kabelom spojen nauređaj, nije već prije osvojila masovno tržište:mobilna optika “Miniket Sports” tvrtke Samsungje vodotijesna i razvijena je posebno za sudioni-ke u krajnjim športovima. Zbog svoja dva objek-tiva kamera je naročito prikladna za situacije ukojima su zauzete obadvije ruke, kao kod skaka-nja padobranom ili alpinističkog penjanja, pričemu se mobilna leća pričvršćuje na kacigu, naruku ili na nogu. Uređaj koji košta oko 800 eu-ra prikladniji je za kratke filmske kadrove, negoza epska namještanja: fleš-pamtilo kapaciteta je-dan GB prilično je ograničeno dimenzionirano idovoljno je za samo pol sata filma u najvišoj re-zoluciji, ali se uređaj može opremiti dodatnomkarticom pamtila.

U pustolovinu sdva objektiva

TEHNIKA I ŠPORT

Videokamera “Miniket Sports”

Izvornik: Der Spiegel, 10/2005.Pripremio Pavao Medvešek

Dovoljno je jednostavno obilježiti tekst: olov-ka za čitanje od Wizcoma čita slova i pokazujeih uvećana na ekranu - skupljena u riječi ili slo-gove. Pripadajuća programska oprema po željiizgovara nepoznate riječi ili ih slovka. Vrh olov-ke, koja košta oko 300 eura, daje i objašnjenjapročitanog pojma.

INFORMATIČKA TEHNOLOGIJA

Prikladna pomoćpri čitanju

Elektroničke naočale - olovka za čitanje pomaže ljudi-ma koji imaju poteškoće u čitanju

Izvornik: Focus, 6/2004.Pripremila Marta Medvešek


31

U sljedećih nekoliko brojeva moći ćete proči-tati sve o tome kako sastaviti vlastito računalo -saznat ćete male tajne pomoću kojih će vaše ra-čunalo postati jače, brže, bolje ... U ovom nas-tavku donosimo zanimljivosti o monitorima zaračunala!

Monitor je uređaj koji služi za prikaz slike ko-ju proizvodi računalo. U prošlom smo broju go-vorili o grafičkim karticama pa smo naučili kakoje za prikaz slike na monitoru najzaslužnija gra-fička kartica. U vrijeme kada su se računala po-čela proizvoditi, baš kao i u televizorima - pos-tojali su crno-bijeli monitori (tzv. CRT monitori),kakve ćete još uvijek naći u nekim trgovinamaraznom robom koje nemaju potrebe za novijimhardverom (dijelovima računala). Nakon togauslijedili su monitori koji su mogli prikazati slikuu boji, ali nisu mogli prikazati višu rezoluciju od800x600, a uza sve to, najveća dijagonala je bi-

Odabir monitoraza stolno računalo

MOJE PRVO RAČUNALO (7) la 14”, tako da su ikonice bile veličine čepova.Pojava 15”-ih monitora označila je revoluciju,jer su neki mogli prikazati sliku razlučivosti čakdo 1024x768, što je omogućivalo korisniku dana ekranu “dobije” više prostora.

Kako to da se dobije više prostora? Odgovorje jednostavan, a možete ga zamisliti ovako: ka-da bi se veliko nogometno igralište smanjilo naveličinu igrališta za mali nogomet, smanjili bi sei golovi, zar ne? Trebali bismo i manje igrače.Upravo zato se i ikonice smanje, pa na istomprostoru dobijete mjesta za više ikonica. Nakonmonitora s ekranom od 15”, pojavili su se mo-nitori sa 17”, a nakon njih uskoro s 19”, 20”,21” itd.

S razvojem 17” CRT monitora počelo se go-voriti o funkciji refresh rate - osvježavanju ekra-na. Što je refresh rate? Najjednostavnije je uzetidigitalni fotoaparat i usmjeriti ga u klasičan CRTmonitor - sigurno ćete zapaziti kako slika trepe-ri. Slika na LCD-u digitalnog fotoaparata treperitće čak i ako ga usmjerite prema televizoru udnevnoj sobi (ako nema 100 Hz). Da bi slikaprestala treperiti, proizvođači su se posvetili rje-šavanju tog problema tako da su počeli proizvo-diti kvalitetnije monitore koji su mogli osvježitisliku čak do 85 puta u sekundi (85 Hz), a na tak-vu monitoru niste imali dojam da slika treperi.Za takvim monitorom bilo je ugodnije raditi jerje slika bila postojanija, oči vas nisu pekle. Pos-toji još jedan detalj koji mnogo ljudi ne zna.Naime, CRT monitor, koji ima oznaku 17”, čes-to ima vidljivu dijagonalu od 16”, što zapravosmanjuje površinu ekrana.

U priči o monitorima pojavio se problem ve-ličine i mase! Naime, 17” ili 19” monitor je pos-tao standard, ali zauzimao je previše mjesta nastolu. Neki manji stolovi za računala nisu moglipodnijeti toliku težinu pa su se znali saviti ili čakpuknuti, a takav monitor bio je i nezgrapan, ve-lik i ružan - “osuđen na propast”.

Pojavom LCD monitora (liquid crystal display)sve je postalo jasno, osim pitanja kada će pojef-tiniti. LCD monitori su revolucija u prikazu slike,u smislu mjesta koje zauzimaju, nepostojanjarefresh-ratea, manje potrošnje struje, mnogoljepšeg dizajna, a i vidljive dijagonale. Naime,17” LCD zaista ima 17” vidljivu dijagonalu, a ne16”. Isto je tako i s drugim veličinama. LCD mo-LG LCD monitor, 17”


32

si se na vjernost prikaza boja. Naime, ako imatepriliku sjesti za neki LCD monitor, opazit ćetekako se boja i osvjetljenje mijenjaju s obziromna kut gledanja. Sjednite ispred ekrana i dignitese sa stolice - plava boja više nije modra, negoje tamna, a svijetla boja je dobila sivi ton. Narav-no, na novijim LCD ekranima i to je poboljšanodo neke granice, pa tako proizvođači jamče daje kut gledanja isti čak i do 170°. Naravno, opetpogađate - takva matrica je skuplja, pa je i takavLCD monitor skuplji.

Zaključak. Osim razlike u cijeni, koja sada inije tako visoka, za LCD ekran će se odlučiti sviosim onih koji se bave dizajnom, DTP-om, stol-nim izdavaštvom, obradom slike i sl., upravozbog prikaza vjernih boja. Svi ostali korisnici bitće zadovoljni CRT monitorom, pa čak i onimnajmanjim i najstarijim. LCD monitori će sigur-no zavladati tržištem, a pitanje je vremena kadaće biti proizvedeni dovoljno kvalitetni monitorida bi zamijenili CRT monitore. Svjedoci ste na-jezde LCD monitora, LCD televizora, LCD MP3playera te je lako zaključiti kako se radi o proiz-vodu u koji industrija polaže mnogo nade. Svi-ma bih preporučio da kupe LCD monitor zatošto čuva oči, ne umara vas tijekom rada, a i nastolu će ostati više mjesta za knjige i bilježnice.

Igor Francuz

Monitore, ali i sve druge komponente možetepronaći u IQ prodajnim centrima:

IQ centar Zagreb, Slavonska avenija 26/9,tel.: 01/2455-950

IQ centar Split, Matice hrvatske 1, centar Koteks,tel.: 021/456-043

IQ centar Dubrovnik, Ive Vojnovića 11a,tel.: 020/333-453

IQ centar Šibenik, Stjepana Radića 107a,tel.: 022/310-699

IQ centar Grubišno Polje, 77. samostalnog batalju-na ZNG 1, tel.: 043/486-196

IQ centar Bjelovar, Matice hrvatske 14d,tel.: 043/246-692

IQ centar Rovinj, Trg na križu 4,tel.: 052/818-033

IQ centar Rijeka, Franje Čandeka 36b,tel.: 051/641-223

nitoru nikada neće treperiti slika, niti će vam seumoriti oči nakon duljeg rada, ali ima dvije ma-ne: premda mu slika ne treperi, ona kasni. Ukojem smislu kasni? Pokušajte u nekom progra-mu non-stop mijenjati kompletnu boju ekranaiz crne u bijelu boju. Što ste primijetili? Da se sli-ka nije odjednom promijenila kao na CRT mo-nitoru, nego malo kasni.

Sada znate što na LCD monitoru znači ozna-ka 12 ms - toliko kasni slika. Doduše, tom suproblemu inženjeri već doskočili tako da sustvorili matricu koja ima kašnjenje od samo 2ms, što je zaista vrlo, vrlo malo. Kašnjenje ekra-na moglo bi vam smetati u igranju nekih 3D iga-ra. Ako mislite da ekran s matricom od 2 mskošta puno - pogodili ste. Drugi problem odno-

LG CRT monitor, 17”


33

Znanstveno-inženjersko područje umjetne in-teligencije (UI) utemeljeno je na konferenciji uameričkom koledžu Dartmothu 1956. godine ka-da je John McCarthy pojam “engl. Artificial Intel-ligence (AI)” naznačio kao temu rasprave posve-ćene inteligenciji strojeva. Iste godine demonstri-ran je rad prvog programa UI “Logic Theorist”(LT) A. Newella, J.C. Shawa i H.Simona koji se uzM. Mynskoga drže utemeljiteljima područja UI.Inspiratorom stvaranja UI smatra se Alan Turing.Djelokrug UI je izrada inteligentnih strojeva, po-sebno računalnih programa. Cilj UI je ispitivanjesposobnosti računala da ostvari određeni zadataku svijetu. Računalo i njegovi programi temeljni sualat za razumijevanje “mehanizma” ljudske inte-ligencije, pri čemu nije nužno oponašati biologi-ju. McCarthy, primjerice, smatra da inteligencijakao sklop mehanizama postoji kod ljudi, životinjai strojeva no strojevi s umjetnom inteligencijomimaju samo neke od tih mehanizama pa su samodonekle inteligentni. U raspravama o “mislećim”strojevima često se izriče slikovita usporedba s is-kustvima ostvarenja umjetnog (artificijelnog) letastroja težeg od zraka. I ptice i zrakoplovi lete ali,iako su u podlozi leta isti fizikalni zakoni, načinna koji lete tehnički je različit. No dok ptice krili-ma mašu, što im daje mnoge prednosti, krilaaviona su nepomična. Ta usporedba vodi k pita-nju da li umjetni mozak, u okviru istih fizikalnihzakona, s različitom građom i tehnikom rada,može doseći funkcionalne razine biološkog moz-ga. Rezultati s kraja 20. stoljeća pokazuju da um-

POVIJEST ROBOTIKE

Utemeljenjeumjetneinteligencije i kognitivnihznanosti

jetni “mozgovi” mogu u nekim područjima biti iučinkovitiji, no (kao i kod analogije s letom) u naj-većem području vještina su inferiorni biološkimmozgovima. Daljnja pitanja vode još težim prob-lemima razumijevanja sposobnosti stroja da tu-mači ili da bude svjestan ciljeva i rezultata. Zbogtakvih pitanja, područje UI je od samog utemelje-nja dio spoznajnih (kognitivnih) znanosti čiji dje-lokrug je opće proučavanje spoznaje inteligen-tnog uma. I biološkog i strojnog.

S obzirom na navedeno ne začuđuje vremen-ska koincidencija utemeljenja umjetne inteligen-cije i kognitivnih znanosti iste 1956. godine. Op-će pitanje “Što je inteligencija?” zamijenjeno jepitanjem “Postoji li inteligencija stroja?”. UI jezapravo jedino praktično komparativno mjerilokognitivnih teorija jer se bavi problemom izgrad-nje umjetnog uma o kojem se uglavnom filozof-ski spekuliralo. Odgovorima na njih posvećeni suveliki istraživački napori koji traju i danas. Temelj-ni istraživački program klasične UI u izučavanjuumjetnog uma je “hipoteza fizikalnog sustavasimbola” (engl. Physical Symbol System Hypothe-sis). Postavljači hipoteze Newell i Simon ne tvrdeda je inteligencija istoznačna s obradom simbola,već drže da ju je potrebno iskustveno ispitati. Nota hipoteza bila je vrlo široko prihvaćena. U psi-hologiji je npr. stvoreno područje psihologije in-

Člankoviti (tentacle) robotički manipulator MarvinaMynskog (1968.)Koliko su pioniri UI podcjenjivali problem primjeneuniverzalnih algoritama u realnom svijetu, svjedočipoznata anegdota o tome kako je Minsky zadao stu-dentu kao diplomski rad rješavanje problema vi-deoprepoznavanja očekujući da će biti riješen tijekomljetnih praznika. Problem sprege videopercepcije smanipulacijom i danas je jedan od najvećih praktičnihizazova.


34

zadatke koje bi umjetni mozak trebao obavljati:(1) zapažanje svijeta; (2) učenje, pamćenje i up-ravljanje aktivnostima; (3) misliti i kreirati noveideje; (4) upravljati komunikacijom prema drugi-ma; (5) kreirati iskustvo osjećanja, namjera i sa-mosvijesti. Glavna područja UI su sljedeća: Logič-ka UI (podaci o okolini, situacije i ciljevi repre-zentirani su iskazima matematičkih logičkih jezi-ka. Program UI donosi odluke što činiti zaključu-jući da je određena akcija odgovarajuća cilju);Pretraživanje (programi pretražuju mogućnostikao npr. potezi u šahu ili pri dokazivanju teore-ma); Prepoznavanje oblika (program uspoređujeviđeno s uzorkom bilo da je riječ o vizualnim ob-jektima ili o tekstu). Reprezentacija (program stva-ra predodžbu o objektima i aktivnostima u okoli-ni); Zaključivanje (program iz premisa izvodi zak-ljučke, npr. matematičkom dedukcijom). Učenjeiz iskustva (konektivizam i specijalizirane neural-ne mreže). Planiranje (program se služi podacimao okolini, aktivnostima i ciljevima za stvaranjestrategije postizanja cilja). Epistemologija (studijao znanju rješavanja problema). Ontologija (studi-ja o vrsti i svojstvima stvari). Heuristika (predviđa-nje i otkrivanje ideje unutar programa). Genetič-ko programiranje (tehnika poboljšavanja progra-ma metodom odabira najboljeg rješenja iz mili-junskih generacija).

Robotika se povijesno dugo nalazila na ruburasprava o umjetnoj inteligenciji a koncentracijanapora bila je usmjerena na univerzalne računal-ne programe. Robotiku u osnovi zanimaju tzv.autonomni agenti za razliku od područja klasičneumjetne inteligencije koju zanimaju računala imahom je bila posvećena specijaliziranim (užim)problemima kakvi su igranje šaha ili dokazivanjematematičkih teorema. Autonomni agenti sustrojevi koji su sposobni obavljati više različitih vr-sta poslova u stvarnom svijetu. Trenutak u koje-mu robotika postaje važan segment UI jest onaj ukojemu klasične kognitivne znanosti postupnoprelaze u “otjelovljene kognitivne znanosti” (engl.Embodied Cognitive Science), tj. trenutak u koje-mu se, bilo da je riječ o biološkoj ili strojnoj inte-ligencije, počinje uviđati važnost tijela i dinamič-ke okoline za formiranje inteligencije.

Igor Ratković

formacijskog procesiranja. U lingvistici je ta hipo-teza također vrlo utjecajna i poznata je po Fodo-rovoj teoriji jezika reprezentacije. Ključ hipotezefizikalnog sustava simbola je reprezentacija.Reprezentacija je struktura umjetnih znakova(simbola) i pravila koja postoje unutar biološkogili artificijelnog individuuma. Tu strukturu možeinterpretirati individuum. Računalna paradigmauma ili računanje kao temeljna operativna podlo-ga uma provodi se nad sustavom reprezentacijepo zakonu reprezentacije. Ukratko, glavna pos-tavka klasične UI jest da je um univerzalni raču-nalni program. Psiholog i lingvist Phil Johnson-Laird naveo je u knjizi “Računalo i um” (1986.)

Sintetičnost kognitivne znanostiUtemeljenje “klasičnih” kognitivnih znanosti povezujese sa Simpozijem informacijske teorije održanom 10. -12. IX. 1956. god. na M.I.T., SAD. Filozofija i psiho-logija najstarije su grane kognitivnih znanosti. Neu-roznanost vezana je uz medicinu. Računalne znanostii umjetna inteligencija dovele su do novih paradigmiuma. Biologija i inženjerstvo spadaju u recentnijapodručja. Pod izrazitim utjecajem umjetne inteligenci-je klasična kognitivna znanost smatra da je um infor-macijski procesor koji “prima, sprema, poziva, pretva-ra i prenosi informacije’’. Informacije i procesi njihoveobrade mogu se studirati kao uzorci i manipulacijeuzorcima. Informacijski procesi su reprezentacijska ilisemantička stanja koja se u potpunosti ostvaruju unu-tar fizičkih ograničenja mozga. Teorija obrade infor-macija temelji se na hipotezi fizikalnog sustava simbo-la Newella i Simona koja je temelj klasičnog pristu-pa kognitivnoj znanosti. Hipoteza tvrdi da se kognicija(spoznaja) temelji na uzorcima informacija, da uzorciinformacija mogu biti prikazani (reprezentirani) kaosimboli i da se tim simbolima može računalno mani-pulirati.


35

Od različitog materijala i raznim postupcimaobrade mogu se izvoditi vježbe upoznavanjamaterijala (žica) i alata (lemilo, kliješta), a da pritome stvarate dopadljive konstrukcije kao što sujaslice od žice.

Radosno iščekivanje Božića može se pretvori-ti u koristan rad bakrenom žicom koja će vamomogućiti da načinite neobičan ukras od žice.

Prikladan crtež pronašao sam u dnevnom tis-ku i povećao uz pomoć fotokopirnog aparata.Na vama je da odaberete željenu veličinu. Jasam se odlučio za sliku veličine 315x670 mm,čija je ploština prilagođena promjeru bakrenežice (1,5 milimetar). Podloga slike izrađena jeod pocinčane pletene žice, a okvirt slike od žiceza plinsko zavarivanje o3 milimetra.

Ideja za izradu ima napretek tako da je ovosamo jedna u nizu. Dakle, izradu, broj dijelova,ukrase i bojenje slike prepuštamo vašim želja-ma.

Jaslice od žice

BLAGDANSKA RADIONICA

Redoslijed rada je ovakav: prvo odaberite sli-ku, ili je sami skicirajte, kopirajte i povećajte, za-lijepite je na lesonit ili šperploču te je prekrijteškolskom prozirnicom da je zaštitite od meha-ničkih i toplinskih oštećenja. Sve to prekrijtepletenom žicom i fiksirajte na ploču.

Bakrenu žicu oblikujte okruglim ili ravnim kli-ještima prema slici. Savijene i oblikovane dijelo-ve polako i strpljivo zalemite za pletenu žicu. Ži-cu za okvir također spajajte lemljenjem. Odluči-te se za boju ili za više boja te obojite sliku. Akone želite okvir od žice, sliku obojite u više boja,odnesite je staklaru da vam ugradi prikladan dr-veni okvir sa staklom. Dobit ćete krasan vitraž.

Želimo vam uspjeh u radu. Neka se novimjaslicama veseli cijela obitelj.

Joza Mihaljev, prof.


Uskoro će prosinac, mjesec u kojem se daru-je ... po tradiciji za Svetoga Nikolu ili za SvetuLuciju. Već je vrijeme da se polagano počinje-mo pripremati za blagdansko ozračje: skupljatidarove za adventski kalendar kojim ćemo razve-seliti ukućane.

BLAGDANSKA RADIONICA

Darivanje zaNikolinje

Stoga vam predlažemo da se počne-te pripremati za izradu ukrasa, priklad-nih omota i drugih detalja koji će kra-siti vaš dom i razveseliti one koji buduprimili dar.

Detalji poput Svetoga Nikole uvijekće stvarati poseban ugođaj. Na našemcrtežu nacrtan je “moderan” oblik kojipo želji povećajte. Za tu namjenu rabi-te ucrtanu kvadratnu mrežicu.

Oblik može biti načinjen od različi-tog materijala u slojevima koji su me-đusobno kod tkanina zašiveni a kodkartona ili tanje šperploče odnosno sti-ropora zalijepljeni. Ako se odlučite zaviše jednakih primjeraka, tada načiniteuzorke ili šablone po kojima ćete obli-ke crtati na materijal, ili ako radite sti-roporom izrezivati zagrijanom žicom -poštujte mjere zaštite u radu s električ-nom energijom.

Odaberite odgovarajuće vrste mate-rijala i boja.

Kod svih ukrasa koje stavljate od-nosno lijepite na prozorska stakla vo-dite brigu kako ih kasnije što lakše od-vojite a površine očistite ...

Veći oblici mogu krasiti i školskeprostore. Tada načinite prikladna pos-tolja na kojima će stajati.

A naš Sveti Nikola nosi pismo - čes-titku s dobrim željama za uspjeh u ško-li do kraja nastave i do odlaska na bo-žićne i zimske praznike. (o)

Ilustracije: Selbst 12-97


Workstations in petroleum geology

Documents