Top Banner
UVOD U LOGIKU
16

UVOD U LOGIKU

Jan 11, 2016

Download

Documents

karan

UVOD U LOGIKU. Pitanje - Nastanak i razvoj logike Pitanje - Predmet logike. Postanak i razvoj logike. Λογος (Logos) => Logika. Smisao + govor = smisaoni govor. … zakon, re č, mera, nauka. preteče logike kao nauke - POJAVA DEDUKTIVNOG ZAKLJUČIVANJA. - PowerPoint PPT Presentation
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Page 1: UVOD  U LOGIKU

UVOD

U

LOGIKU

Page 2: UVOD  U LOGIKU

2

1. Pitanje - Nastanak i razvoj logike

2. Pitanje - Predmet logike

Page 3: UVOD  U LOGIKU

3

Λογος (Logos) => Logika

Postanak i razvoj logike

Smisao + govor = smisaoni govor

… zakon, reč, mera, nauka...

Page 4: UVOD  U LOGIKU

4

preteče logike kao nauke - preteče logike kao nauke - POJAVA DEDUKTIVNOG ZAKLJUČIVANJAPOJAVA DEDUKTIVNOG ZAKLJUČIVANJA

Tales iz Mileta

625–545 BC

Pitagora sa Samosa

570–497 BC

U počecima grčke geometrije i matematike su jasno primenjene tehnike mišljenja koje će Aristotel smatrati ključnim za logiku. Deduktivno zaključivanje je prvi upotrebio Tales, dokazavši nekolikoteorema o podudarnosti trouglova.Veoma zaslužan za razvoj deduktivnog metoda bio je i Pitagora.

Page 5: UVOD  U LOGIKU

5

Sokrat i Platon - Sokrat i Platon -

Sokrat

469 – 399 BC

Platon

428–347 BC

Sokrat je ukazao da pravi put do znanja vodi preko univerzalne definicije. Platon je izdvojio pojmove kao ključne za naše mišljenje, a geometrijske dokaze je primenio ilustrujući snagu ljudskog mišljenja na putu saznanja...

Page 6: UVOD  U LOGIKU

6

RADJANJE LOGIKE KAO NAUKERADJANJE LOGIKE KAO NAUKE

Ipak - otac logike je AristotelOsnove logike postavljene su u

njegovom delu Organon.

Aristotle 384–322 BC

U Organonu su po prvi put sistematizovana logička znanja i logika

zasnovana kao nauka

“Organon” znači “oruđe”, a logika po Aristotelu treba da bude oruđe

kojim treba da se služe druge nauke

Aristotelova logika je bila deduktivna logika

Page 7: UVOD  U LOGIKU

7

ARISTOTELOVO UČENJE O SILOGIZMUARISTOTELOVO UČENJE O SILOGIZMU(jednom obliku deduktivnog zaključka)(jednom obliku deduktivnog zaključka)

Najpoznatija Aristotelova forma zaključivanja su silogizmi.

To je forma zaključivanja koja se sastoji iz tri iskaza - dve premise i zaključka (konkluzije).

Primer

Svi ljudi su smrtni.

Sokrat je čovek.

Sokrat je smrtan.

Deduktivna logika je ona logika u kojoj se poseban sud izvodi iz opšteg suda.

Page 8: UVOD  U LOGIKU

8

STAGNACIJA LOGIKE

Od antičkog doba, pa sve do Novog veka, trajao je period velike stagnacije logike.

Bilo je i onih koji su smatrali da je logika zatvorena nauka i da se u njoj ništa suštinski novo ne može pronaći. Takvo mišljenje imao je i čuveni nemački filozof, Imanuel Kant.

Bilo je i onih koji su smatrali da je stagnacija logike jedan od glavnih razloga stagnacije celokupne nauke u to doba i da je neophodno ponovo pokrenuti razvoj logike.

Page 9: UVOD  U LOGIKU

9

Induktivna logika

Neki, poput engleskog filozofa Frensisa Bekona imali su ideju o logici koja bi popravila i izbegla nedostatke Aristotelove deduktivne logike, pa su pokušali su da izgrade novu induktivnu logiku. Potpuniji i temeljniji razvoj ove ideje sproveo je tek Džon St. Mill, takođe, engleski filozof.

Induktivna logika je ona logika koja iz posebnog suda izvodi opšti sud.

John St. Mill

1806-1873

Francis Bacon

1561 - 1626

Page 10: UVOD  U LOGIKU

10

POKUŠAJI OŽIVLJAVANJA LOGIKEPOKUŠAJI OŽIVLJAVANJA LOGIKE

Rene Descartes1596–1650

I čuveni francuski matematičar i filozof Rene Dekart je pokušao da oživi logiku.

Njegova ideja je bila da stvori novu logiku koja će i dalje biti zasnovana na deduktivnim principima, ali sa potpuno novim pravilima rezonovanja.

Page 11: UVOD  U LOGIKU

11

POKUŠAJI OŽIVLJAVANJA LOGIKEPOKUŠAJI OŽIVLJAVANJA LOGIKE

Gottfried Wilhelm Leibniz1646–1716

Najbliži rešenju problema oživljavanja logike bio je nemački matematičar i filozof Gotfrid Lajbnic.

On je smatrao da uzrok stagnacije logikeleži u jeziku kojim se ona koristi.

Lajbnic je smatrao da prirodni jezik, kojim se logika do tada koristila,nije pogodan za dalji razvoj logike i da logika treba da se koristi nekim specijalnim simboličkim jezikom, sličnim jeziku matematike.

Prema njemu, logiku bi, po uzoru na aritmetiku, trebalo organizovati u takav sistem, sa takvim pravilima, da funkcioniše kao račun.

Na žalost, Lajbnic nije uspeo da realizuje svoje ideje. One čak nisu ni publikovane i otkrivene su tek 1905. godine, kada je problem već bio rešen, i to upravo na način koji je on predlagao.

Page 12: UVOD  U LOGIKU

12

NASTANAK MATEMATIČKE LOGIKE

Logiku je iz stagnacije pokrenuo britanski matematičar Džordž Bul.

On je preveo je logiku na jezik matematike,ili preciznije na jezik algebre, i time stvorio teoriju koju danas zovemo matematička logika.

George Boole

1815–1864

To je urađeno u delu Istraživanje zakona mišljenja, na kojima su zasnovanematematičke teorije logike i verovatnoće, publikovanom 1854. god.

Page 13: UVOD  U LOGIKU

13

Bulov doprinosBulov doprinos

Iz Bulovih istraživanja proizašla je algebarska struktura koju danas nazivamo Bulova algebra. Bul je uočio dve različite interpretacije ove algebre:

Jedan vek kasnije je pronađena još jedna veoma značajna interpretacija: algebra prekidačkih kola.

Ona ima veoma značajne primene u elektrotehnici i dovela je do pojave računara

Glavna ideja: logički iskazi se mogu prikazati pomoću algebarskih jednačina i nejednačina

iskaznu algebru i algebru skupova.

Page 14: UVOD  U LOGIKU

14

DALJI RAZVOJ LOGIKE...

Frege krajem 19. veka u potpunosti razvija ideju “algebre logike” u potpunosti deduktivno izvodeći celu matematiku iz logike.

Gottlob Frege

1848–1925

Tako savremena logika postaje – simbolička logika, koja se više ne koristi običnim jezikom i primerima iz svakodnevnog života već simbolima.

p q

Page 15: UVOD  U LOGIKU

15

Bertrand Russell

1870–1970

DALJI RAZVOJ LOGIKE...

Fregeov sistem je dalje usavršen u kapitalnom delu moderne logike

“Principia Mathematica”(1911-1913)

čiji su autori Rasl i Vajthed.

Alfred North Whitehead

1861–1947

Page 16: UVOD  U LOGIKU

16

TRADICIONALNA I MODERNA LOGIKA

Danas se obično logika razdvaja na

Tradicionalnu (Aristotelovsku) i Moderne oblike logike

simbolička logika, matematička logika, logika - u kompjuterskim naukama

Tradicionalno određenje logike Logika je nauka o normama za razlikovanje ispravnog od neispravnog

zaključivanja. - Logički zakoni predstavljaju zakone mišljenja!

Savremeno određenje logike Logika se kao posebna nauka bavi relacijom implikacije između stavova

(iskaza). Specifični zadatak logike je proučavanje uslova pod kojima jedan stav nužno sledi i stoga može da se dedukuje iz jednog ili više drugih stavova, bez obzira da li su ovi drugi zaista istiniti.

Moris Koen i Ernest Nejgel,“Uvod u logiku i naučni metod”