of 232

Uvod u Linux

Dec 23, 2015

ReportDownload

Documents

Linux

  • 2015/01/29 11:54 1/232 Uvod u Linux

    Open Source Osijek - https://www.opensource-osijek.org/dokuwiki/

    Uvod u Linux

    Verzija dokumenta : 0.73.8

    Napomena : Mogue su pravopisne i gramatike pogreke.Takoer je mogue i oekivano da e doido izmjena pojedinih dijelova dokumenta, kao i dodavanja novih poglavlja, do trenutka izdavanjastabilne verzije 1.x.

    Autor:Hrvoje Horvat

    LinkedIn info

    Open Source Osijek Info

    Sadraj

    (biti e automatski kreiran kasnije)

    Uvod

    Dokument je izdan pod GPL v.2. licencom

    to znai GPL v.2. licenca za ovu knjigu ?

    GPL je napisan tako da sauva slobode korisnika. Svaki korisnik ove knjige ima pravo:

    na koritenje u bilo koju svrhu,pravo na izradu kopija ipravo na prouavanje, mijenjanje i redistribuciju.

    U sluaju da knjigu mijenjate, nova knjiga mora sadravati:

    link na izvornu lokaciju knjige: https://www.opensource-osijek.org/dokuwiki/wiki:knjige:uvod_u_linuxPopis autora izvorne knjige

    GNU GPL je, copyleft licenca, to znai da zahtjeva da sav softver (u ovom sluaju svi novi dokumenti)koji nastanu kao modifikacija ovog dokumenta, takoer garantiraju iste slobode to znai da morajubiti distribuirani pod istom licencom.

    https://www.opensource-osijek.org/dokuwiki/_detail/wiki:knjige:osos-logo_1_.png?id=wiki:knjige:uvod_u_linuxhttp://hr.linkedin.com/pub/hrvoje-horvat/1/77b/484/https://www.opensource-osijek.org/wordpress/o-nama/hrvoje-horvat/https://www.opensource-osijek.org/dokuwiki/wiki:knjige:uvod_u_linux

  • Last update: 2015/01/26 15:20 wiki:knjige:uvod_u_linux https://www.opensource-osijek.org/dokuwiki/wiki:knjige:uvod_u_linux

    https://www.opensource-osijek.org/dokuwiki/ Printed on 2015/01/29 11:54

    Predgovor

    U trenutku nastanka ideje o pokretanju predavanja Uvod u Linux nastala je i ideja da svapredavanja pretoimo u knjiicu ili skriptu koja e rasti i razvijati se sa svakim novim predavanjem. Pozavretku svakog predavanja dodavana su i napredna poglavlja, koja nismo pokrili u samompredavanju ali smatram da e biti dobrodola za one koji ele nauiti neto vie.

    Za one koji tek ulaze u svijet Linuxa, napredna poglavlja mogu slobodno preskoiti, dok ne savladajuosnove. Nakon zavretka zadnjeg predavanja, dodavati e se i nova poglavlja i popunjavati postojea,sa to konkretnijim primjerima iz prakse u elji da ova za sada mala i skromna knjiica preraste uLinux osnovno i napredno.

    Koje su prednosti Linuxa i drugih sustava otvorenog koda

    Koritenjem Linuxa i drugih sustava otvorenog koda (engl. Open Source), u odnosu na sustavezatvorenog koda (koje esto nazivamo komercijalnim programima ili sustavima [to ne mora bititono]), dobivamo slijedee prednosti :

    Kvaliteta :

    Sve komponente Linuxa, poevi od Linux kernela (jezgre) do svih programa, kao i drugih OpenSource programa i sustava, razvijani su od strane stotina ili tisua programera a testirane od stranestotina tisua ili vie programera i obinih korisnika. Svi ukljueni u razvoj i testiranje (ovdjegovorimo, ovisno o programu, i o stotinama tisua ljudi), kako je praksa pokazala, vrlo brzo(viestruko bre nego kod komercijalnog softvera) su uoavali greke i ispravljali ih ili radili napoboljanjima, optimizacijama (pr. ubrzanjima) ili dodavanju novih funkcionalnosti. Sve navedenodrastino je povealo kvalitetu.

    Ovdje moemo citirati tvorca Linux kernela : Linus Torvalds : Given enough eyeballs, all bugs areshallow.Dakle ako dovoljno veliki broj ljudi gleda u odreeni problem ili greku (bug), svi problemi e vrlo brzobiti otkriveni (i rijeeni).

    Ako se ve bavite razvojem programa, postavite si slijedea pitanja :

    Koliki postotak ukupnog vremena u razvoju svog programa ili sustava troite na testiranje u iremsmislu rijei ?.Koliko vremena planirate za dokumentaciju vaeg programa i sustava ?

    Sigurnost :

    Sigurnost je usko povezana sa paradigmama vezanim za kvalitetu jer kao to veliki broj programera ikorisnika koji razvijaju softver poveava kvalitetu, istovremeno otkriva i sigurnosne propuste iispravlja ih (u praksi puno bre od komercijalnih rijeenja). Naime niti najvee korporacije nemaju natisue zaposlenih programera i testera na svakom pojedinom softveru, a poto je njihov izvorni kodskriven od javnosti nitko drugi im ne moe puno pomoi - osim ukazati na problem kada se vepojavio i napravio tetu.

    Ako se ve bavite razvojem programa, postavite si slijedea pitanja :

  • 2015/01/29 11:54 3/232 Uvod u Linux

    Open Source Osijek - https://www.opensource-osijek.org/dokuwiki/

    koliki postotak vremena u razvoju svog programa ili sustava troite na sigurnost :od faze dizajna,preko implementacije do svih faza testiranja ?.

    Fleksibilnost :

    Komercijalnim proizvoaima programa i sustava u konanici nije u interesu imati najbolji, najbri,najsigurniji i najkvalitetniji program ili sustav sa svim funkcionalnostima koje neki korisnici ili grupekorisnika trebaju jer za to treba imati puno resursa, od programera, testera, hardvera , . Jedan odproblema u razvoju je i fleksibilnost i koliko je vremena potrebno uloiti u razvoj, a da bi program i/ilisustav bio stvarno fleksibilan. Iza svega navdenog zapravo stoje pitanja koja su specifina kod razvojasustava zatvorenog kda tj. proizvoaa:

    kako e vam nametnuti potrebu da plaate nove verzije programa i sustava ako vam je postojeidobar ili ak odlian,kako e vas natjerati da kupujete nadogradnje zbog novih funkcionalnosti, ali i sigurnosnihnadogradnji ili popravaka nekih (njihovih) greaka,kako e vas natjerati da kupite novi hardver (raunalo) ako je postojei ili novi program ili sustav brzi optimiziran.

    S druge strane Open Source sustavi ne boluju od ovakvih (i drugih) stvari te je na vama odluka kadaete primjerice mijenjati va hardver (raunalo) jer budimo iskreni - nova verzija Open Sourceprograma nije napravljena nabrzinu samo da se proda pa se kasnije ispravljaju (i esto naplauju)greke a vi ste besplatni tester neijeg programa/sustava (koji plaate). Takoer, kod pisanja kdaako va kod nije fleksibilan u irem smislu rijei, esto e vas netko ve upozoriti na to i/ili ispravitiva loe napisan kd.

    Ako se ve bavite razvojem programa, postavite si slijedea pitanja :

    Koliko je program ili sustav koji razvijate fleksibilan i koliko pazite da kd bude mogue ponovnoiskoristiti (engl. Code reuse).

    Interoperabilnost :

    Open Source programi i sustavi se u praksi barem pokuavaju drati standarda te ne uvode nekesvoje (izmiljene) formate datoteka, standarde, protokole i sl.. Stoga imate veu vjerojatnost da eOpen Source program ili sustav koji vi koristite raditi u kombinaciji s Open Source programom isustavom koji koriste vai klijenti ili netko drugi. Takoer je velika vjerojatnost ako pr. koristite nekimreni protokol koji je pisan prema naelima open source-a, iz jednog izvora ili su dio jednog rijeenjaili proizvoda, da e isti raditi s drugim rijeenjima ili proizvodima.

    Naime ovo je najvie sluaj kod raznih sustava, raznih protokola (pr. mrenih protokola) i ureaja ali ikod programa i njihovih meusobno veinom namjerno ili ne nekompatibilnih formata datoteka.

    Podrka :

    Suprotno miljenju, podrka za Open Source programe i sustave postoji u istoj mjeri kao i zakomercijalne programe i sustave.

    U praksi, podrka je viestruko bolja, kvalitetnija i uslunija za Open Source programe i sustave.Zbog nekoliko injenica:

    Podrku za komercialne programe i sustave prua vam tvrtka koja je razvila taj sustav a njeni

  • Last update: 2015/01/26 15:20 wiki:knjige:uvod_u_linux https://www.opensource-osijek.org/dokuwiki/wiki:knjige:uvod_u_linux

    https://www.opensource-osijek.org/dokuwiki/ Printed on 2015/01/29 11:54

    partneri zadueni su samo za rijeavanje odreenih problema (kd samog programa je i dalje uvlasnitvu i dostupnosti samo tvrtke vlasnika ), pa ovdje esto dolazi do razvlaenja odgovornosti (igubljenja vremena za vas kao korisnika njihovog programa/sustava): tvrtka vlasnikprograma/sustava partnerska tvrtka

    Za sve probleme koji trae angaman tvrtke vlasnika programa/sustava, pogotovo ako je toinozemna tvrtka, bez obzira da li ima predstavnitvo u vaoj zemlji, ete se prema raznimstatistikama (i mom osobnom iskustvu) naekati a u dosta sluajeva, dobiti ete rijeenjeproblema koji ste prijavili uz cijeli niz novih problema .

    Podrku za Open Source programe i sustave, ukljuujui mogunost promijena samog kda toukljuuje : popravke greaka, dodavanje novih funkcionalnosti, raznih optimizacija prema vaimeljama i sl., moe vam odraditi lokalna tvrtka (iz vaeg grada/upanije/drave). to je jo bitnije tihlokalnih tvrtki moe biti nekoliko, to dovodi do zdrave konkurencije, pa e se svi boriti da pruebolju i kvalitetniju uslugu za vas kao korisnika nekog Open Source programa i sustava (kojivjerojatno ve koriste milijuni ljudi irom svijeta i za koji takoer postoji podrka od strane tisua itisua tvrtki irom svijeta).

    Za sve Open Source programe i sustave podrku moete dobiti i od zajednice (engl.community) koja je i razvila odreeni program ili sustav ali vrlo esto je iz te zajednice i izrasla ineka fondacija ili tvrtka kojoj/kojima takoer moete platiti jo vii (i bri) nivo podrke.

    Pitanje za one koji su i dalje skeptini prema podrci za Open Source i koji bi platili (i plaaju) kolikogod treba :

    Da li ste platili komercijalnu podrku za neki Open Source program ili sustav i ostali nezadovoljniji uodnosu na Close Source komercijalne sustave za koje (ve) plaate podrku ?

    Ako i sami razvijate neki close source program ili sustav, Pitajte vae krajnje korisnike (preko nekogposrednika), kakva je podrka za va program ili sustav ?

    Trokovi :

    Trokovi Open Source programa i sustava su nekada i viestruko manji od trokova komercijalnihprograma i sustava :

    Veina Linux operativnih sustava je besplatna ali kao to smo vidjeli, za veinu njih moete plaatidirektnu podrku (esto zakladi [Funda