Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju

Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju

Linux Mint 17.2

D102

Priručnik za polaznike © 2015 Srce

Ovu su inačicu priručnika izradili:

Autor: Kruno Golubić

Recenzent: Darko Culej

Urednik: Vlasta Pavičić

Lektor: dr.sc. Jasna Novak Milić

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilišni računski centar

Josipa Marohnića 5, 10000 Zagreb

[email protected]

ISBN 978-953-7138-67-7 (meki uvez) ISBN 978-953-7138-68-4 (PDF)

Verzija priručnika D102-20151210

Ovo djelo dano je na korištenje pod licencom Creative Commons

Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima 4.0 međunarodna.

Licenca je dostupna na stranici:

http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/4.0/.

Sadržaj

Uvod ........................................................................................................................................................ 1

Linux ............................................................................................................................................... 3

1.1. Povijest Linuxa ......................................................................................................................... 3 1.2. Odabir Linuxove distribucije ..................................................................................................... 5 1.3. Instalacija Linuxa ...................................................................................................................... 6 1.4. Osnovno podešavanje sustava .............................................................................................. 11 1.5. Vježba: Instalacija Linuxa ....................................................................................................... 14

Podešavanje sustava i sigurnost ............................................................................................... 15

2.1. Korisnički računi ..................................................................................................................... 15 2.2. Politika dobrih lozinki .............................................................................................................. 18 2.3. Vježba: Rad s korisničkim računima ...................................................................................... 19 2.4. Osobna mapa ......................................................................................................................... 20 2.5. Postavke operacijskog sustava .............................................................................................. 21 2.6. Vježba: Prilagodba operacijskog sustava .............................................................................. 25 2.7. Zatvaranje aplikacije koja ne reagira ..................................................................................... 26 2.8. Vježba: Zatvaranje aplikacije koja ne reagira ........................................................................ 26 2.9. Spajanje drugih uređaja na računalo ..................................................................................... 27 2.10. Sigurnost sustava ................................................................................................................... 28 2.11. Vježba: Nadogradnja operacijskog sustava ........................................................................... 32

Radno okruženje i radna površina ............................................................................................. 33

3.1. Radna površina i ikone ........................................................................................................... 33 3.2. Uobičajene ikone na radnoj površini ...................................................................................... 36 3.3. Vježba: Postavke radne površine .......................................................................................... 37 3.4. Označavanje i premještanje ikona po radnoj površini ........................................................... 37 3.5. Otvaranje datoteka, mapa i aplikacija .................................................................................... 38 3.6. Dijelovi prozora ...................................................................................................................... 38 3.7. Rad s prozorima ..................................................................................................................... 40 3.8. Prijelaz između otvorenih prozora .......................................................................................... 41 3.9. Vježba: Rad s prozorima ........................................................................................................ 44

Upravljanje datotekama .............................................................................................................. 45

4.1. Prikaz datoteka, mapa i uređaja za pohranu podataka ......................................................... 45 4.2. Vježba: Provjera informacija o diskovima .............................................................................. 47 4.3. Rad s vanjskim USB-memorijama i diskovima ...................................................................... 47 4.4. Hijerarhijska struktura diskova, mapa i datoteka ................................................................... 48 4.5. Svojstava mapa i datoteka ..................................................................................................... 52 4.6. Imenovanje i preimenovanje mapa i datoteka ....................................................................... 54 4.7. Vježba: Svojstva datoteka i mapa .......................................................................................... 54 4.8. Izrada mapa ........................................................................................................................... 55 4.9. Vježba: Izrada mapa .............................................................................................................. 55 4.10. Odabir datoteka i mapa .......................................................................................................... 56 4.11. Razvrstavanje datoteka .......................................................................................................... 57 4.12. Kopiranje i premještanje datoteka i mapa .............................................................................. 59 4.13. Vježba: Vrste prikaza datoteka i mapa .................................................................................. 60

4.14. Brisanje datoteka i mapa ........................................................................................................ 60 4.15. Pražnjenje koša za smeće ..................................................................................................... 61 4.16. Vježba: Brisanje datoteka ...................................................................................................... 62

Rad s aplikacijama ...................................................................................................................... 63

5.1. Pokretanje aplikacija .............................................................................................................. 63 5.2. Instalacija i deinstalacija aplikacija ......................................................................................... 68 5.3. Otvaranje i zatvaranje datoteka ............................................................................................. 71 5.4. Uredski paket ......................................................................................................................... 72 5.5. Vježba: Rad s aplikacijama .................................................................................................... 75 5.6. Izrada slike ekrana ................................................................................................................. 76 5.7. Programi za multimediju ......................................................................................................... 78 5.8. Vježba: Obrada slika i pregledavanje multimedijalnih sadržaja ............................................. 82

Rad s mrežama ............................................................................................................................ 83

6.1. Pristup mreži .......................................................................................................................... 83 6.2. Internet ................................................................................................................................... 88 6.3. Vježba: Rad na Internetu ....................................................................................................... 95

Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)

1

Uvod

Ovaj je tečaj namijenjen osobama koje već imaju iskustava u radu s

računalima, na primjer s operacijskim sustavima Windows, ali se do

sada nisu susretale s Linuxom i njegovim grafičkim sučeljem.

U ovom se tečaju obrađuje Linuxova distribucija Linux Mint 17.2, ali

građa koja je obrađena u njemu primjenjiva je i na druge Linuxove

distribucije. Kako se radi o Linuxovoj distribuciji koja je prije svega

nastala kao rezultat volonterske zajednice okupljene oko projekta Linux

Mint, prijevod na hrvatski nije u potpunosti odrađen. U ovom priručniku,

kad god je moguće, koristit će se hrvatski prijevodi, a kad oni ne postoje,

koristit će se originalni izrazi i naredbe, odnosno oni na engleskom

jeziku.

U ovom se tečaju neće obrađivati rad u naredbenoj liniji niti napredne

operacije poput rada s korisničkim skupinama, particioniranje diskova,

vrste datotečnih sustava i sl.

Tečaj traje 16 školskih sati, a izvodi se kroz kombinaciju teorijskih i

praktičnih cjelina.


2


3

Linux

Po završetku ovog poglavlja polaznik će moći:

istaknuti događaje važne za razvoj operacijskog sustava Linux

odabrati prikladnu Linuxovu distribuciju

instalirati Linux Mint 17.2 MATE

prijaviti se u sustav i prilagoditi osnovne značajke sustava.

Danas korisnici računala imaju na raspolaganju veliki broj različitih

operacijskih sustava (OS). Kad se pogledaju statistike zastupljenosti

operacijskih sustava na osobnim računalima, može se vidjeti da

prevladavaju tri skupine OS-ova:

Windows

Mac OS X

Linux.

Bilo bi nepravedno izdvojiti neki od operacijskih sustava i tvrditi da je taj

najbolji, jer svaki od njih ima svoju ciljanu publiku i tržište. Kad govorimo

o Linuxu, on svoju popularnost može zahvaliti konceptu otvorenog kôda i

činjenici da je većina njegovih distribucija besplatna za krajnje korisnike.

Činjenicu da je Linux besplatan, iskoristili su i mnogobrojni proizvođači

računala, pa je tako danas moguće kupiti računala s unaprijed

instaliranim OS-om Linux.

Nekoć su korisnici zazirali od Linuxa, jer se smatrao operacijskim

sustavom namijenjenim entuzijastima i IT-profesionalcima, ali današnje

Linuxove distribucije prilično su okrenute krajnjim korisnicima te su

pristupačne i jednostavne za uporabu.

1.1. Povijest Linuxa

Linux je višekorisnički i višezadaćni operacijski sustav koji je nastao

početkom 90-ih godina dvadesetog stoljeća. Autor Linuxa je Linus

Torvalds. On je kao student Helsinškog Sveučilišta radio u operacijskom

sustavu Minix, koji je napisao Andy Tannenbaum, te je 25. kolovoza

1991. godine preko news-grupe comp.os.minix objavio svoju namjeru

da napravi novi operacijski sustav. Na slici ispod prikazana je Linusova

originalna poruka, a dio rasprave koja je uslijedila moguće je pronaći

upisivanjem „linux first announcement“ u neki od pretraživača, npr. u

Google.


4

Nedugo nakon te poruke Linus je objavio i prvu javnu inačicu Linuxa.

Prva službenu inačica Linuxa imala je oznaku 0.02, a objavljena je

5. listopada 1991. godine. U izradu nove inačice uključio se velik broj

entuzijasta i već u ožujku 1992. godine izdana je inačica 0.95. Početni

razvoj Linuxa bio je izuzetno brz, jer se već u ovoj inačici moglo

pokrenuti grafičko sučelje X Windows System. Inačica 0.99 imala je 15

razvojnih inačica, pa se na inačicu Linuxa 1.0 ipak trebalo malo

pričekati. Izdana je tek u ožujku 1994. godine. Prva inačica kernela

(jezgre operacijskog sustava), 0.01, imala je nešto više od 10 000 linija

programskog kôda, inačica 1.00 imala je nešto više od 176 000 linija

kôda, a inačica 1.20, izdana u ožujku 1995. godine, imala je više od

310 000 linija kôda. Inačica 3.10, koja je izašla 2013. godine, imala je

više od 15 milijuna linija programskog kôda.

Pojam Linux odnosi se prvenstveno na jezgru (kernel) operacijskog

sustava. Od samog početka uz jezgru su se distribuirali i različiti

programi prilagođeni za nju. Tako se za takvu kombinaciju u upotrebi

često mogla susresti sintagma GNU/Linux. Budući da je jezgra

operacijskog sustava od samih početaka bila dostupna široj zajednici, na

temelju nje razvio se veliki broj različitih distribucija. Pojam Linuxove

distribucije obuhvaća jezgru operacijskog sustava i čitav niz programa

koji čine uporabljivu cjelinu. To je ujedno i kontekst na koji se danas

odnosi pojam Linux, ne više na kernel operacijskog sustava nego na

Linuxove distribucije.

Linuxove distribucije mogu biti specifične i specijalizirane, npr. Linuxove

distribucije prilagođene nekom uređaju (usmjerniku i sl.), Linuxove

distribucije namijenjene djeci, Linuxove distribucije za poslužitelje ili


5

općenite distribucije namijenjene svakodnevnoj upotrebi na osobnim

računalima. Iako se možda tako ne čini na prvi pogled, popularni

operacijski sustav za mobilne uređaje Android također je utemeljen na

Linuxovu kernelu. To samo pokazuje koliko je zapravo svestrana jezgra

tog operacijskog sustava.

1.2. Odabir Linuxove distribucije

Broj je trenutačno dostupnih Linuxovih distribucija zaista impresivan i

katkad je teško odabrati prikladnu distribuciju. Dobra je polazna točka

neki od popisa najpopularnijih Linuxovih distribucija, npr.

http://distrowatch.com/dwres.php?resource=major ili se može iskoristiti

neki od online servisa koji pomažu prilikom izbora Linuxovih distribucija,

npr. http://tuxradar.com/content/distro-picker-0. Jedan od pregleda

najboljih Linuxovih distribucija za pojedinu primjenu nalazi se na adresi

https://www.linux.com/news/software/applications/810295-the-top-11-

best-linux-distros-for-2015.

Postoji nekoliko najpopularnijih Linuxovih distribucija koje su poslužile za

razvoj velikog broja drugih distribucija, npr. iz Debiana je nastao Ubuntu

iz kojeg je nastao Mint (http://www.linuxmint.com/). Vizualni prikaz

razvoja i grananja Linuxovih distribucija može se pogledati na adresi

http://futurist.se/gldt/, a na slici koja slijedi izdvojen je jedan manji detalj

koji prikazuje mnogobrojne grane Ubuntua. Linux Mint dolazi u nekoliko

podinačica, odnosno moguće je preuzeti instalacijske slike od kojih

svaka dolazi s različitim grafičkim sučeljem. Trenutačno su dostupne

inačice:

Cinnamon

MATE

KDE

Xfce.

U ovom se tečaju rabi inačica Linux Minta 17.2. MATE. U pitanju je tzv.

inačica LTS (engl. long term support), a to znači da će trenutačna

inačica, koja je izašla u studenom 2014. godine, biti podržana do 2019.

godine, odnosno do tada će sigurno biti dostupne sigurnosne

nadogradnje. Dostupnost podrške i nadogradnji važna je zbog

sigurnosti, odnosno to znači da korisnici mogu računati na to da će

sigurno moći dobivati sigurnosne zakrpe koje su važne za pravilno i

sigurno funkcioniranje operacijskog sustava.

http://distrowatch.com/dwres.php?resource=major

http://tuxradar.com/content/distro-picker-0

https://www.linux.com/news/software/applications/810295-the-top-11-best-linux-distros-for-2015

https://www.linux.com/news/software/applications/810295-the-top-11-best-linux-distros-for-2015

http://www.linuxmint.com/

http://futurist.se/gldt/


6

Linux je dugi niz godina pratio glas nepristupačnog sustava s

nedostatkom aplikacija. Iako neutemeljene, te su predrasude i danas

prisutne. Za Linux danas postoji veliki broj različitih grafičkih sučelja i

ovisno o odabranom sučelju, razlikuje se grafički prikaz, način rada s

radnom površinom i sl., ali ispod tog gornjeg sloja nalazi se ista jezgra

operacijskog sustava. Zbog toga postupci i akcije opisani u ovom

priručniku nisu nužno ograničeni na Linuxovu distribuciju Mint, nego se

mogu primijeniti i na druge Linuxove distribucije uz moguće odstupanje

kod izgleda sučelja.

1.3. Instalacija Linuxa

Sistemski su zahtjevi za Linuxovu distribuciju Mint 17.2 MATE:

32 ili 64-bitni x86 procesor (o tome ovisi i odabir inačice, 32-bitna

inačica radi i na 32- i 64-bitnim procesorima, za razliku od

64-bitne inačice koja radi samo na 64-bitnim procesorima)

minimalno 512 MB RAM-a (preporuča se 1GB ili više)

9GB prostora na disku (preporuča se 20 GB ili više)

minimalna rezolucija 800x600 (preporučeno 1024x768)

DVD-uređaj ili USB-port.


7

Prije umetanja instalacijskog medija (CD-a ili USB-memorije) u

postavkama BIOS-a treba odabrati uređaj (CD ili USB) s kojeg će se

podignuti operacijski sustav. Na samom početku instalacije započet će

odbrojavanje od 10 prema 0. Ako se za to vrijeme ne pritisne niti jedna

tipka na tipkovnici, započet će postupak instalacije. Ako se na tipkovnici

pritisne bilo koja tipka, pojavit će se izbornik s nekoliko mogućnosti:

Start Linux Mint – pokretanje Linuxove distribucije Mint kao tzv.

live distribucije. Nakon odabira te mogućnosti moguće je vidjeti

kako izgleda Linux Mint, moguće je pokretati programe bez

instalacije Linux Minta i sl. Korisnik nakon podizanja grafičkog

sučelja dobiva mogućnost instalacije Linux Minta na lokalni tvrdi

disk.

Boot from local drive – pokretanje operacijskog sustava koji je

već instaliran na tvrdi disk.

Druge se mogućnosti uglavnom koriste u situacijama kad je došlo do

poteškoća s instalacijom:

Start in compatibility mode – pokretanje Linux Minta u tzv.

compatibility načinu rada. Takav se način rada koristi kad

standardni način instalacije ne radi kako treba, npr. zbog

nekompatibilnog hardvera.

Start with PAE forced – ako se u računalu nalazi procesor

Pentium M, treba odabrati tu mogućnost da bi se Linux Mint

mogao instalirati.

Integrity check – ako postoji problem s instalacijom, jedan od

mogućih uzorka je oštećeni instalacijski mediji. Odabirom ove

mogućnosti napravi će se provjera instalacijskog medija da bi se

otklonila sumnja na neispravnost.

Memory test – ta mogućnost pokrenut će testiranje memorijskih

modula koji su ugrađeni u računalo. Neispravni memorijski

moduli mogu biti uzrok neuspjeloj instalaciji.


8

Nakon odabiranja Start Linux Mint podignut će se grafičko sučelje i

prikazat će se radna površina. Zatim na radnoj površini kliknemo na

Install Linux Mint za početak instalacije.

Kroz nekoliko koraka koji slijede napravit će se osnovno podešavanje

operacijskog sustava i njegova instalacija. Koraci su:

1. Dobrodošli – moguće je odabrati neki od ponuđenih jezika kao

jezik na kojem će biti prikazano sučelje, naredbe, sustav pomoći i

sl. Ovisno o stupnju lokalizacije može se dogoditi da prijevodi

nisu dovršeni u svim programima. U tom slučaju poruke će se

prikazivati na engleskom i nekom drugom jeziku, npr. hrvatskom.

2. Priprema instalacije Linux Minta – da bi se instalacija mogla

nesmetano odraditi na tvrdom disku, potrebno je približno 9 GB

slobodnog prostora.

3. Vrsta instalacije – ovisno o tome je li na računalu već instaliran

neki operacijski sustav ili se radi o računalu bez operacijskog

sustava, bit će dostupne različite mogućnosti.


9

Ako na računalu već postoji operacijski sustav, Linux Mint se

može instalirati usporedno s postojećim sustavom. U tom

slučaju, prilikom pokretanja računala, pojavit će se izbornik na

kojem treba odabrati željeni operacijski sustav. Najjednostavniji

je scenarij instalacije kad je disk u potpunosti prazan ili kad na

njemu nema podataka koje treba zadržati. Potrebno je kliknuti na

Instaliraj odmah te na idućem dijaloškom okviru na Nastavi.

U slučaju da se odabere mogućnost Obriši disk i instaliraj

Linux Mint, cijeli tvrdi disk bit će dodijeljen Linux Mintu. Ako se

odabere mogućnost Nešto drugo, moguće je tvrdi disk podijeliti

(particionirati) na više logičkih cjelina tzv. particija. Taj se

postupak smatra naprednim načinom instalacije.

Odabirom željene mogućnosti i klikom na dugme Nastavi

započet će postupak instalacije. Ako odabrani način instalacije

zahtijeva promjene patricija, prikazat će se dodatno upozorenje.

4. Gdje ste – u ovom koraku treba odabrati vremensku zonu

odnosno odabrati grad u kojem se nalazite.

5. Raspored tipkovnice – na osnovi odabranog jezika za

instalaciju ponudit će se i pripadajući raspored tipkovnice koji se

može promijeniti u ovom koraku.

6. Tko ste vi? – na samom kraju treba izraditi korisnički račun

pomoću kojeg se korisnik prijavljuje za rad. Osim imena korisnika

potrebno je dati naziv računalu. Ako je računalo povezano s

drugim računalima, npr. preko lokalne mreže, mora imati

jedinstveni naziv. Ako se na mreži otkrije drugo računalo s istim

nazivom, prikazat će se upozorenje, no to ne znači da se taj

naziv ne može iskoristiti. Isto tako, ako sustav lozinku ocijeni

nedovoljno sigurnom, prikazat će se upozorenje, no svejedno će

se dopustiti njezina uporaba.


10

7. Postupak instalacije – nakon što su upisani svi traženi podaci,

započinje postupak instalacije. Trajanje instalacije ovisi o

karakteristikama računala, a obično traje između 15 i 30 minuta.

Dok traje instalacija moguće je „prolistati“ informativne ekrane

koji ukratko opisuju programe i mogućnosti koje donosi

distribucija Linux Mint.

8. Završetak instalacije – po uspješnom završetku instalacije bit

će omogućeno ili daljnje korištenje Linux Minta kao live

distribucije ili je moguće ponovno pokretanje računala odnosno

učitavanje upravo instaliranog Linuxa. Ako se odabere ponovno

pokretanje sustava, poželjno je ukloniti instalacijski medij (CD ili

USB-memoriju) da ne bi došlo do ponovnog pokretanja

instalacijskog postupka.


11

1.4. Osnovno podešavanje sustava

Nakon pokretanja računala pojavit će se ekran za prijavu. Na tom

ekranu treba upisati korisničko ime i lozinku za pristup radnoj površini,

odnosno kako bi se moglo doći do korisničkih podataka i programa.

Nakon prve prijave u sustav prikazat će se zaslon dobrodošlice koji se

može isključiti kako se ne bi pokazivao prilikom idućih prijava u sustav.


12

Zaslon dobrodošlice izuzetno je koristan za nove korisnike. Pomoću

njega moguće je na brz način doći do sustava pomoći, instalirati nove

programe ili vratiti podatke iz sigurnosne kopije.

Ako se desnim klikom miša klikne na pozadinu, pojavit će se kontekstni

izbornik. Između drugih mogućnosti, dostupna je i naredba za promjenu

pozadine radne površine.

Odabirom te naredbe otvara se prozor u kojem se, osim promjene

pozadinske boje ili slike, može odabrati tema ili se mogu prilagoditi

fontovi koje se rabe za različite elemente sučelja. Temama se određuje

veći broj vizualnih svojstava, npr. boje, fontovi, vrste pokazivača miša i

sl. Tako korisnik može u potpunosti prilagoditi izgled radne površine i

prozora.


13

U donjem lijevom kutu zaslona nalazi se Mint Menu. Odabirom naredbe

Menu prikazat će se izbornik preko kojeg se može pristupiti instaliranim

aplikacijama, mapama i uređajima na računalu ili se može dodatno

podešavati sustav. Prema zadanim postavkama prvo će biti prikazane

naredbe iz skupine Omiljeno. Ako se na primjer želi promijeniti

rezolucija zaslona, treba odabrati naredbu Displays, a za promjenu

glasnoće zvuka naredbu Zvuk. Klikom mišem na naredbu Sve

aplikacije u gornjem desnom kutu moguće je promijeniti način prikaza

svih instaliranih aplikacija na računalu.


14

1.5. Vježba: Instalacija Linuxa

1. Umetnite instalcijski medij u DVD-uređaj i pokrenite postupak

instalacije.

2. Odaberite način instalcije koji će u potpunosti obrisati sadržaj

tvrdog diska (obrisati sve particije).

3. Instalirajte Linux Mint sa svim zadanim postavkama.

4. Izradite korisnički račun s ovim podacima:

Vaše ime: upišite svoje ime

Naziv računala: oznaka-linux

(predavač će vam reći oznake)

Odaberite korisničko ime: tecaj

Odaberite lozinku: T3caj.Mint


15

Podešavanje sustava i sigurnost

Kao i svaki moderni operacijski sustav koji podržava višekorisnički rad, i

Linux Mint omogućava podešavanje sustava potrebama pojedinog

korisnika. To konkretno znači da svaki korisnik u sustavu može

prilagoditi operacijski sustav svojim potrebama, npr. postaviti željnu

rezoluciju, pozadinsku sliku, odrediti zadane programe za pojedine

akcije i sl.


razlikovati osnovne vrste korisničkih računa te izraditi i obrisati

korisnički račun

oblikovati lozinku u skladu s preporukama za oblikovanje dobre

lozinke

otvoriti osobnu mapu

pregledati osnovne podatke o sustavu i mijenjati postavke radne

okoline

zatvoriti aplikaciju koja ne reagira

stvoriti rezervnu kopiju podataka i ažurirati softver.

2.1. Korisnički računi

Izradom korisničkih računa, kojima je moguće postaviti određena

ograničenja, sustav se može napraviti sigurnijim za uporabu. To se

postiže tako da se pojedinom korisniku dodjele samo one ovlasti koje su

mu potrebne za svakodnevno izvršavanje zadataka.

Dvije su osnovne vrste korisničkih računa:

administrator (engl. administrator) – ta vrsta korisničkog računa

ima najveće moguće ovlasti i može odrađivati sve zadatke, npr.

instalirati i deinstalirati programe, dodavati i brisati korisnike,

promijeniti sigurnosne postavke, konfigurirati mrežu i sl.

običan korisnik (engl. desktop user) – ta vrsta korisničkog

računa omogućava svakodnevni rad na računalu, npr. pokretanje

instaliranih programa, korištenje mrežnih resursa, spajanje na

Internet i sl.

Osim tih dviju vrsta korisničkih računa postoji i mogućnost precizne

prilagodbe i dodavanje ovlasti za pojedini korisnički račun. Tako se

običnim korisnicima mogu dodijeliti ovlasti koje su inače dostupne samo

administratorima. Prilikom dodjeljivanja posebnih ovlasti treba biti

izuzetno pažljiv, jer prevelike ovlasti u rukama neiskusnih korisnika

mogu uzrokovati poteškoće u radu sustava, npr. nenamjernu

deinstalaciju programa ili slučajnu promjenu mrežnih postavki.


16

2.1.1. Izrada i brisanje korisničkih računa

Kako bi se napravio ili obrisao korisnički račun, potrebno je pomoću

naredbe Menu Upravljačko središte Sustav Users and groups

otvoriti dijaloški okvir Users Settings u kojem se upravlja korisničkim

računima i skupinama.

Za dodavanje novog korisničkog računa potrebno je odabrati naredbu

Add, a ako se želi obrisati neki postojeći korisnički račun, treba ga

odabrati na popisu korisničkih računa i odabrati naredbu Delete.

U oba će se slučaja prikazati dijaloški okvir Ovjeri u koji se zbog

sigurnosnih razloga mora upisati lozinka korisničkog računa kojom ste

trenutačno prijavljeni u sustav.

U slučaju dodavanja novog korisničkog računa, nakon upisa lozinke

otvara se dijaloški okvir Create New User u koji treba upisati ime i


17

prezime korisnika i korisničku oznaku. Sustav će predložiti korisničku

oznaku na temelju imena i prezimena, ali se ona ne mora prihvatiti.

Važno je napomenuti da na jednom računalu ne mogu postojati dva

korisnika s istim korisničkim imenom.

Kako bi se dodatno osigurali korisnički podaci, može se uključiti

enkripcija (šifriranje) korisničke mape (engl. home folder). Idući korak je

dodjeljivanje lozinke korisniku. Moguće je ručno postaviti lozinku ili

izraditi slučajnu lozinku. Kod ručnog postavljanja lozinke potrebno je dva

puta zaredom upisati istu lozinku da ne bi došlo do greške prilikom

unosa. Ako se rabi mogućnost izrade slučajne lozinke, odabere se

naredba Generiraj.

Može se uključiti mogućnost prijave bez lozinke, ali to se ne preporuča,

jer se tako može značajno ugroziti sigurnost računala i omogućiti


18

neovlaštenim osobama pristup podacima na računalu. Ako se ipak

odabere ta mogućnost, prilikom prijave dovoljno je odabrati korisnika na

početnom ekranu i prijava će se odraditi bez traženja lozinke.

Ako se u dijaloškom okviru Users Setting odabere brisanje korisnika

naredbom Delete, nakon unosa lozinke otvara se novi prozor koji nudi tri

mogućnosti:

Keep files – korisnički račun će biti obrisan, ali datoteke iz

osobne mape ostati će pohranjene na disku

Don't Remove Account – korisnički račun se neće obrisati; ta

naredba zapravo znači da se odustaje od brisanja korisničkog

računa

Delete files – obrisat će se korisnički račun i sve pripadajuće

datoteke, odnosno osobna mapa.

2.2. Politika dobrih lozinki

Odabir dobre lozinke jako je važan da bi korisnički podaci bili dostupni

samo pojedinom (ovlaštenom) korisniku. Pri izradi lozinke treba imati na

umu da su složenije i duže lozinke sigurnije od jednostavnih i kratkih.

Kod odabira lozinke treba izbjegavati upotrebu riječi iz svakodnevnog

govora, odnosno riječi koje se mogu pronaći u rječnicima. Jednako tako

treba izbjegavati lozinke koje sadrže podatke kao što su imena kućnih

ljubimaca, datum rođenja, rodno mjesto i sl.

Osnovne su preporuke za dobru lozinku:

rabite najmanje osam znakova – duže lozinke su sigurnije,

odnosno teže ih je probiti

ne koristite se korisničkim imenom, stvarnim imenom ili nazivom

računala – uporaba poznatih riječi olakšava probijanje lozinki

ne koristite se cijelim riječima iz rječnika – jedan od načina

probijanja lozinki su tzv. rječnički napadi kod kojih se isprobava

jedna po jedna riječ iz rječnika kao moguća lozinka

koristite se lozinkom koja je u većoj mjeri drugačija u odnosu na

prethodne – ako je nova lozinka jako slična staroj, to će olakšati

njezino probijanje


19

kombinirajte različite vrste znakova (velika i mala slova,

znamenke, simbole) – kombinacijom različitih vrsta znakova

lozinke postaju složenije i teže za probijanje.

Primjeri loših lozinki:

čokolada

lozinka

abc123

laptop

Primjeri dobrih lozinki, koji proizlaze ih ranije navedenih loših:

Ch0(k)ola.Dd-a

I_o$!n./ka

A|3c-I.dva.3

L4-p+o-P

Osim odabira dobre lozinke važno je da se osobna lozinka ne daje

drugim osobama na korištenje kako ne bi došlo do zlouporabe računala i

podataka na njemu. Isto tako nije mudro zapisati lozinku negdje u blizini

računala, npr. na papiru koji je zalijepljen na tipkovnicu ili na rub

zaslona.

2.3. Vježba: Rad s korisničkim računima

1. Izradite novi korisnički račun s podacima

ime: Ivan Kovačević

korisničko ime: ikovacevic

lozinka: 6T.2wq-6m

2. Izradite novi korisnički račun s podacima

ime: Ivana Horvatovac

korisničko ime: ihorvatovac

lozinka: iskoristite mogućnost automatskog generiranja

lozinke.

3. Promijenite lozinku za upravo korisnički račun „ihorvatovac“ u

neku proizvoljnu lozinku.

4. Obrišite korisnički račun ikovacevic


20

2.4. Osobna mapa

Nakon izrade novog korisničkog računa, korisniku se dodjeljuje osobna

mapa (engl. home folder). Ta osobna mapa, odnosno putanja do nje,

označava se skraćeno znakom ~ (tilda), a na disku su, prema zadanim

postavkama, osobne mape spremljene u mapi /home. U mapi /home

svaki korisnik u sustavu ima svoju osobnu mapu.

Svaki korisnik, pomoću dozvola za pristup, može odrediti želi li omogućiti

pristup svojoj mapi i njezinima podmapama drugim korisnicima u

sustavu. Na slici koja slijedi prikazano je nekoliko različitih osobnih mapa

kako ih vidi korisnik „kruno“. Mapa trenutačno prijavljenog korisnika na

sebi ima ikonu kuće. Mape kojima korisnik ne može pristupiti označene

su znakom X, a one kojima može pristupiti nemaju nikakvu oznaku.

Postoji nekoliko načina za pristup osobnoj mapi:

odabirom naredbe Menu Osobna mapa

odabirom ikone Osobna mapa na radnoj površini.

Nakon otvaranja mapa prikazat će se stavke koje se nalaze u mapi.

Prema zadanim postavkama to su podmape:

Dokumenti

Glazba

Javno

Predlošci

Preuzimanja

Radna površina

Slike

Snimke.


21

Nazivi mapa ne ograničavaju vrstu sadržaja koji se mogu pohraniti u

određenu mapu, ali olakšavaju kasnije snalaženje i pronalazak datoteka.

Prema potrebi korisnik može unutar svoje osobne mape napraviti nove.

2.5. Postavke operacijskog sustava

Već je spomenuto da se kod višekorisničkih operacijskih sustava kao što

je Linux Mint pojedine postavke mogu prilagoditi potrebama korisnika.

2.5.1. Pregled osnovnih podataka o sustavu

Pregled osnovnih informacija o sustavu (karakteristike procesora,

količina radne memorije, količina slobodnog prostora na disku) može se

dobiti na više različitih načina, a najjednostavniji je pokretanje programa

Menu Sve aplikacije Pribor sustava Nadzor sustava.


22

Pomoću Nadzora sustava, osim osnovnih informacija o hardveru,

moguće je odabirom pojedine kartice unutar prozora saznati više

informacija o:

procesima – prikaz procesa zajedno s podacima o zauzeću

procesora i memorije

resursima – grafički prikaz zauzeća memorije i procesora te

upotrebe mreže

datotečnom sustavu – prikaz diskovnih sustava koji se rabe

zajedno s podacima o zauzeću prostora odnosno količini

slobodnog prostora koji je sustavu na raspolaganju.

Navedene informacije mogu biti korisne ako se pojavi neki problem, npr.

s mrežom ili ako se uspori rad računala.

Za dobivanje detaljnijih informacija o hardveru koji se nalazi u računalu

potrebno je instalirati neki dodatni program, npr. hardinfo

(http://community.linuxmint.com/software/view/hardinfo).

2.5.2. Mijenjanje postavki radne okoline

Detaljno podešavanje sustava moguće je napraviti odabirom naredbe

Menu Upravljačko središte. Odabirom ove naredbe prikazat će se

novi dijaloški okvir Nadzorno središte koji nudi mogućnost podešavanja

sustava kroz nekoliko kategorija:

Osobno

Internet i mreža

Hardver

Sustav

Ostalo.

http://community.linuxmint.com/software/view/hardinfo


23

Promijeniti se i podesiti može velik broj postavki. Između ostalih, u

kategoriji Osobno nalaze se ove naredbe:

Glavni izbornik – promjena stavki koje će biti prikazane u Mint

Menueu

Iskačuće obavijesti – određivanje mjesta na kojem se prikazuju

obavijesti sustava, npr. stanje baterije kod prijenosnog računala

Izgled – promjena vizualnog izgleda sučelja kroz odabira tema,

boja i fontova

Postavke radne površine – promjena sistemskih ikona koje se

prikazuju na radnoj površini

Zaslonski čuvar – promjena postavki čuvara zaslona. Moguće

je odrediti da se traži lozinka kad se računalo ne rabi određeno

vremensko razdoblje, npr. 5 minuta.


24

U skupini Hardver nalaze se naredbe pomoću kojih se mogu prilagoditi

karakteristike nekih uređaja potrebama korisnika:

Disks – pomoću te se naredbe može upravljati diskovnim

sustavima, npr. izraditi nove diskovne patricije, formatirati ih i sl.

Displays – mogućnost promjene rezolucije, frekvencije

osvježavanja i rotacije zaslona

Miš – podešavanje načina rada miša, npr. ubrzanja i osjetljivosti

Zvuk – odabir uređaja za reprodukciju ili snimanja zvuka. Ovdje

se također mogu promijeniti glasnoća zvuka i zvukovi

upozorenja.

U skupini naredbi Sustav mogu se podesiti postavke sustava kao što

su:

Time and Date – podešavanje datuma i vremena moguće je

napraviti nakon odabira naredbe Unlock i upisivanja lozinke.

Točno vrijeme je važno za pravilan rad nekih aplikacija. Uz to

postoji i mogućnost pokretanja programa u zadano vrijeme pa je i

za to važno da je ono točno postavljeno.


25

Network – promjena mrežnih postavki

Upravitelj nadopuna – instalacija nadopuna i nadogradnji

izuzetno je važna da bi se osigurao pravilan i siguran rad

računala

Users and Groups – upravljanje korisničkim računima i

skupinama.

2.6. Vježba: Prilagodba operacijskog sustava

1. Upotrebom Nadzora sustava provjerite karakteristike računala

kojim se koristite i zapišite ih:

Inačica operacijskog sustava: ____________________________

Inačica kernela:

_______________________________________

Količina RAM-a: ______________________________________

Slobodan prostor na disku: ______________________________

2. U Nadzoru sustava pogledajte popis procesa i razvrstajte ih

prema zauzeću memorije.

3. Na kartici Datotečni sustavi u Nadzoru sustava pogledajte

dodatne informacije o zauzeću diskovnog prostora.

4. Postavite neki proizvoljni čuvar zaslona tako da se on aktivira

nakon 10 minuta mirovanja te da se automatski pokrene kad je

računalo u mirovanju.


26

2.7. Zatvaranje aplikacije koja ne reagira

Da bi se zaustavila aplikacija koja ne reagira ili da bi se prekinulo

izvođenje nekog procesa, potrebno je pokrenuti program za upravljanje

procesima i to tako da se on pokrene naredbom Menu Sve aplikacije

Pribor sustava Nadzor sustava. Pritom treba pripaziti da se

zaustavljaju samo one aplikacije i oni procesi za koje se zna što točno

predstavljaju. Gašenje procesa koji su ključni za rad sustava može

prouzročiti probleme.

Nakon pokretanja Nadzora sustava treba otvoriti karticu Procesi te na

njoj odabrati proces ili aplikaciju koja se želi otvori. Na kraju je potrebno

kliknuti na naredbu Zaustavi proces i u dijaloškom okviru koji se otvori

još jednom odabrati naredbu Zaustavi proces.

2.8. Vježba: Zatvaranje aplikacije koja ne reagira

1. Pokrenite web-preglednik Mozilla Firefox.

2. U Nadzoru sustava pogledajte popis procesa i zaustavite

izvođenje procesa firefox.


27

2.9. Spajanje drugih uređaja na računalo

Nakon što se na računalo spoji novi uređaj, npr. mobitel preko

USB-priključka, odabirom naredbe Računalo na radnoj površini moguće

je pregledati datoteke koje se nalaze na spojenom uređaju.

Nakon toga, sukladno

karakteristikama spojenog

uređaja, moguće je raditi različite

operacije s datotekama i mapama

(izrada, brisanje, kopiranje i sl.).

Prije nego što se uređaj koji je

spojen fizički odvoji od računala,

preporuča se napraviti tzv.

demontiranje. Tako se osigurava

cjelovitost podataka na vanjskom

uređaju, odnosno neće doći do

gubitka podataka uslijed

zapisivanja podataka koje nije

odrađeno do kraja i sl.

Demontiranje se radi tako da se

otvori uređaj te se nakon toga iz

izbornika Datoteka odabere

naredba Demontiraj.


28

2.10. Sigurnost sustava

Kao i s bilo kojim drugim operacijskim sustavom, i kod Linux Minta treba

poduzeti određene mjere da bi se osigurao siguran rad operacijskog

sustava. Jedan dio sigurnosti realizira se kroz pravilan rad s korisničkim

računima (briga za lozinke, upotreba administratorskog računa samo

kada je to potrebno i sl.). Drugi dio realizira se kroz redovitu nadogradnju

operacijskog sustava i instaliranih aplikacija. Tako se smanjuje

mogućnost iskorištavanja propusta pomoću kojih bi neovlaštene osobe

mogle doći do podataka na računalu ili preuzeti kontrolu nad računalom.

2.10.1. Izrada rezervnih kopija podataka

Izrada sigurnosnih kopija trebala bi biti rutinski posao i trebao bi se

redovito odrađivati. Postoji veliki broj različitih alata koji mogu olakšati taj

zadatak ili pomoću kojeg se taj posao može automatizirati. Postoje

nepredviđene situacije u kojima postojanje sigurnosne kopije može

omogućiti povratak sustava u ispravno stanje. Sigurnosne kopije mogu

posebno dobro doći u situacijama kao što su:

brisanje pogrešne datoteke, formatiranje diska, …

prestanak rada tvrdog diska, kvar memorijske kartice, …

provale u sustav, virusi, zloćudni programi, …

Bez obzira na način izrade sigurnosne kopije, potrebno je redovito

testirati izrađene sigurnosne kopije, odnosno potrebno je napraviti povrat

podataka da bi se znalo je li rezervna kopija i dalje čitljiva. To se prije

svega odnosi na kopije koje se pohranjuju na prijenosne medije poput

CD-a ili DVD-a.

Najjednostavniji način izrade sigurnosnih kopija bio bi kopiranje na drugi

disk ili vanjsku memoriju (USB-memoriju ili USB-disk). Osim tog načina

moguće je napraviti i cjelovite kopije podataka ili popisa instaliranih

aplikacija, da bi se olakšalo vraćanje sustava u ispravno stanje.

Za pokretanje postupka izrade sigurnosne kopije, treba odabrati naredbu

Menu Upravljačko središte pod kategorijom Sustav Alat

sigurnosnog kopiranja. Za izvršavanje te operacije potrebne su

administratorske ovlasti pa će se pojaviti dijaloški okvir za upis

administratorske lozinke.


29

Moguće je odabrati jednu od četiri mogućnosti:

Sigurnosno kopiranje – izrada sigurnosne kopije datoteka

Vraćanje datoteka – povratak datoteka iz postojeće sigurnosne

kopije

Sigurnosno kopiraj odabir softvera – spremanje popisa

instaliranih aplikacija da bi se sustav lakše vratio u željeno stanje

Vraćanje odabira softvera – instalacija aplikacija na temelju

popisa.

2.10.2. Ažuriranja softvera

Nadogradnja aplikacija i operacijskog sustava pokreće se ovako:

Menu Upravljačko središte pod kategorijom Sustav

Upravitelj nadopuna.

Po pokretanju Upravitelja nadopuna prikazat će se popis svih softverskih

komponenti za koje postoji nadogradnja koja se može preuzeti s

Interneta. Pojedine se nadogradnje mogu ignorirati, odnosno moguće ih

je dodati na popis zanemarenih nadopuna. To se radi tako da se

desnom tipkom miša klikne na pojedinu nadogradnju i odabere naredba

Zanemari nadopune za ovaj paket. Zanemarivanje nadopuna može

dovesti do slabije zaštićenosti računala te stoga treba biti pažljiv s tim

postupkom.


30

Ako je neki paket greškom dodan na popis zanemarenih nadopuna,

može se s njega maknuti tako da se otvori dijaloški okvir Uredi

Osobitosti Zanemarene nadopune. Na popisu zanemarenih

nadopuna treba odabrati nadopunu koja se želi vratiti i odabrati naredbe

Remove te nakon toga Primjeni.

Na popisu nadogradnji, odabirom se pojedine nadogradnje mogu dobiti

dodatne informacije o nadogradnji. Nakon što se na popisu nadogradnji

odaberu sve nadogradnje koje se žele instalirati, treba mišem kliknuti na

naredbu Instaliraj nadopune.


31

Ovisno o količini nadogradnji koje se moraju instalirati ovisi i vrijeme

potrebno za nadogradnju. Pri nadogradnji se mogu dobiti dodatne

informacije o procesima koji se odvijaju u pozadini.

Nakon preuzimanja instalacijskih paketa slijedi postupak instalacije.

Njegovo je trajanje također uvjetovano količinom paketa koji se moraju

instalirati.


32

2.11. Vježba: Nadogradnja operacijskog sustava

1. Provjerite upotrebom Upravitelja nadopuna postoje li

nadogradnje za već instalirane programe.

2. Instalirajte sve dostupne nadogradnje.

3. Pokrenite još jednom postupak provjere za nadogradnje i

instalirajte sve eventualne nadogradnje.


33

Radno okruženje i radna površina


promijeniti postavke radne površine

dodati, označiti, obrisati ili premjestiti ikone na radnoj površini

otvoriti datoteke, mape i aplikacije

razlikovati dijelove prozora, promijeniti veličinu prozora i

prebacivati se između otvorenih prozora

raditi s višestrukim radnim površinama.

3.1. Radna površina i ikone

Odmah po prijavi u operacijski sustav korisnika će dočekati radna

površina. Prema zadanim postavkama na radnoj površini nalaze se dvije

prečice:

Računalo – pomoću te prečice pokreće se program za

pregledavanje uređaja na kojima su pohranjeni podaci (tvrdi disk,

CD/DVD, USB-memorije i sl.)

Osobna mapa – otvaranjem te prečice prikazat će se sadržaj

tzv. mape home u kojoj se nalaze korisničke datoteke.


34

Na dnu radne površine nalazi se programska traka na kojoj se nalaze:

Mint menu – izbornik pomoću kojeg se dolazi do aplikacija koje

su instalirane na računalu. Pomoću tog izbornika moguće je doći

i do aplikacija za podešavanje sustava, instalaciju dodatnih

aplikacija, pregledavanja mapa i datoteka i sl.

Prečice do programa – malim ikonama predstavljene su prečice

do nekih programa.

Da bi se neki program dodao među prečice, potrebno je desnom

tipkom miška kliknuti na ikonu za pokretanje programa, npr. u

Mint menuu, i iz kontekstnog izbornika odabrati naredbu Dodaj

na panel.


35

Nakon što se prečica doda na alatnu traku u tzv. ploču, desnim

klikom mišem na ikonu dobiva se konteksti izbornik u kojem se

može odabrati naredba za premještanje ikone. Ikona se može

premjestiti i u neku drugu ploču koja već postoji. Da bi

premještanje bilo moguće, prvo treba isključiti mogućnost

Zaključaj na ploči te nakon toga odvući ikonu na željeno mjesto.

Područje obavijesti – pomoću ikona u području obavijesti mogu

se dobiti informacije o sustavu i odraditi određena podešavanja,

npr. promijeniti glasnoća zvuka ili se spojiti na mrežu. Tu se

ujedno nalazi i prikaz trenutačnog datuma i vremena.

Ako se klikne na datum,

otvara se kalendar u kojem

se može pregledati bilo koji

mjesec (odabirom željenog

mjeseca i godine).

Desni klik mišem na datum otvara

kontekstni izbornik u kojem se

nalazi naredba Postavke.


36

Odabirom te naredbe otvara se dijaloški okvir za podešavanje

datuma i vremena. Točno podešeni datum i vrijeme važni su za

pravilan rad nekih aplikacija, npr. neke mrežne aplikacije neće

raditi, ako vrijeme na klijentskom računalu i poslužitelju nije isto.

3.2. Uobičajene ikone na radnoj površini

Na radnoj površini može se nalaziti veliki broj ikona (prečica,

dokumenata i sl.). Dodavanje je i brisanje prečica do programa

jednostavno, ali taj postupak ne vrijedi za sve ikone, na primjer,

Računalo i Osobna mapa. Da bi se te ikone uklonile ili da bi se na

radnu površinu dodale ikone za Smeće ili Mrežu, potrebno je odabrati

naredbu Menu Upravljačko središte pod kategorijom Osobno

Postavke radne površine. U dijaloškom okviru Desktop Settings, koji

se otvori, moguće je uključiti odnosno isključiti prikaz pojedinih

sistemskih ikona na radnoj površini.


37

3.3. Vježba: Postavke radne površine

1. Pregledajte kalendar za iduća tri mjeseca.

2. Uključite prikaz ikone Smeće na radnoj površini.

3. Dodajte prečicu do aplikacije GIMP u ploču s prečicama i

postavite ju na krajnje desno mjesto.

3.4. Označavanje i premještanje ikona po radnoj površini

Premještanje ikona po radnoj površini

izuzetno je jednostavno. Potrebno je

kliknuti mišem na željenu ikonu te, dok se

drži pritisnuta lijeva tipka miša, premjesti

ikonu na željeno mjesto, a zatim otpustiti

lijevu tipku miša.

Ako se desnom tipkom miša

klikne na radnu površinu, u

kontekstnom izborniku se može

odabrati naredba Uredi radnu

površinu po nazivu. Ta će

naredba poredati sve ikone koje

se nalaze na radnoj površini

prema abecednom redoslijedu.

U istom kontekstnom izborniku

nalazi se i mogućnost Održavaj

poravnato. Ako je odabrana ta

mogućnost, ikone će se pri

premještanju po radnoj površini

poravnati.


38

3.5. Otvaranje datoteka, mapa i aplikacija

Ako se datoteke, mape ili prečice nalaze na radnoj površini ili ako im se

pristupa preko aplikacije Računalo, otvaraju se dvostrukim klikom lijeve

tipke miša. Uz dvostruki klik, pokretanje, odnosno otvaranje, moguće je

napraviti i tako da se desnom tipkom miša klikne na ikonu i iz

kontekstnog izbornika odabere naredba Otvori.

Ako se prečica do aplikacije ili mape nalazi u Menuu, otvara se

jednostrukim klikom lijeve tipke miša.

3.6. Dijelovi prozora

Različiti prozori mogu sadržavati različite elemente, ali većina ih se

sastoji od ovih elemenata:

Naslovna traka – na njoj se prikazuje ime pokrenute aplikacije i

ime otvorene datoteke (ako aplikacija podržava otvaranje

datoteka). Na početku naslovne trake nalazi se ikona za Izbornik

prozora pomoću kojeg se može promijeniti veličina prozora,

zatvoriti ga i sl. Veličina se prozora može promijeniti i pomoću

ikona – i + koje se nalaze pri kraju naslovne trake. Prozor je

moguće zatvoriti i pomoću ikone X, koja se nalazi na kraju alatne

trake.


39

Traka s izbornicima – pomoću izbornika pristupa se

mogućnostima i naredbama koje aplikacija nudi

Statusna traka – služi za prikaz informacija, npr. broj odabranih

datoteka, duljina teksta, vrijeme do kraja neke operacije i sl.

Neki prozori na sebi nemaju kontrole za promjenu njihove veličine. Kod

takvih prozora obično se na kraju naslovne trake nalazi samo naredba

za zatvaranje prozora (X).


40

3.7. Rad s prozorima

Veličina se prozora može promijeniti na dva načina, pomoću izbornika ili

povlačenjem ruba prozora. Da bi se promijenila veličina prozora, u

padajućem je izborniku, koji se nalazi u gornjem lijevom kutu prozora,

treba odabrati naredbu Promjena veličine. Nakon odabira naredbe,

pomicanjem miša lijevo-desno ili gore-dolje moguće je promijeniti

veličinu prozora.

Drugi način za promjenu veličine prozora je smještanje pokazivača na

rub prozora (gornji, donji, lijevi ili desni) i odvlačenje ruba u željenom

smjeru. Ako se pokazivač smjesti na kut, moguće je istovremeno

promijeniti i visinu i širinu prozora.


41

3.8. Prijelaz između otvorenih prozora

Prelazak između otvorenih aplikacija odnosno prozora može se ostvariti

na dva načina:

pomoću tipkovničke prečice – pritisne se i drži tipka [Alt] te se

nakon toga pritiskom na tipku [Tab] mijenja aktivni prozor na

idući, a pritiskom kombinacije tipaka [Alt] + [Shift] + [Tab] mijenja

se aktivni prozor na prethodni

pomoću alatne trake – odabirom oznake nekog od otvorenih

prozora na alatnoj traci taj prozor dolazi u prvi plan i postaje

aktivan.

3.8.1. Rad s višestrukim radnim površinama

Od najranijih početaka Linux unutar svojih grafičkih okruženja ima

podršku za višestruke radne površine. Rad s višestrukim radnim

površinama uvelike olakšava rada kada je istovremeno otvoren velik broj

aplikacija. Moguće ih je organizirati tako da se, na primjer, na jednoj

radnoj površini nalaze otvoreni uredski alati, na drugoj programi vezani

uz Internet, a na trećoj aplikacije za nadzor sustava.


42

Kako bi se pojedina aplikacija odnosno prozor prebacili na neku drugu

radnu površinu potrebno je desnom tipom miša kliknuti na ime aplikacije

u alatnoj traci te odabrati željenu radnu površinu u podizborniku

Premjesti se u drugu radnu površinu.

Iz istog kontekstnog izbornika može se odabrati i naredba Pomakni na

lijevu radnu površinu odnosno Pomakni na desnu radnu površinu

ako se prozor aplikacije želi pomaknuti samo za jednu radnu površinu.

Da bi se došlo do aplikacija koje su premještene na druge radne

površine potrebno je promijeniti fokus s jedne radne površine na drugu.

Između radnih površina moguće se kretati kombinacijom tipaka [Alt] +

[Ctrl] + [→] i [Alt] + [Ctrl] + [←].


43

Dodatno olakšanje u radu s višestrukim radnim površinama pruža tzv.

Mjenjač radnih površina. Da bi se aktivirao, u praznom području alatne

trake treba kliknuti desnom tipkom miša i odabrati naredbu Dodaj na

ploču…

U dijaloškom okviru koji se otvori potrebno je zatim odabrati mogućnost

Mjenjač radnih površina i on će biti dodan na alatnu traku.

Sada je promjena radne površine moguća i tako da se na Mjenjaču

radnih površina odabere željena radna površina.


44

3.9. Vježba: Rad s prozorima

1. Premjestite ikonu za Smeće u gornji desni kut radne površine.

2. Otvorite Smeće i promijenite mu veličinu tako da zauzima

približno polovicu ekrana.

3. Pokrenite Firefox.

4. Pokrenite Calc.

5. Pokrenite Kalkulator.

6. Promijenite veličinu Firefoxu tako da zauzima cijeli ekran.

7. Pokrenite Preglednik datoteka pomoću prečice Računalo koja

se nalazi na radnoj površini.

8. Premjestite Firefox na Radni prostor 3.

9. Premjestite Kalkulator za jedan radni prostor u desno.

10. Pokrenite Write.

11. Premjestite Write na Radni prostor 4.

12. Dodajte Mjenjač radnih površina na alatnu traku.

13. Pregledajte jednu po jednu radnu površinu i zatvorite sve

otvorene prozore (aplikacije).


45

Upravljanje datotekama

Svi zapisi na diskovima i drugim medijima za pohranu podataka zapravo

su datoteke. Upravljanje datotekama podrazumijeva postupke vezane uz

kopiranje, premještanje, brisanje i preimenovanje datoteka.


pregledati i opisati hijerarhijsku strukturu datoteka, mapa i

uređaja za pohranu podataka

pristupiti podacima pohranjenim na vanjskim memorijama

izraditi, imenovati, preimenovati, odabrati, razvrstati, kopirati,

premještati i brisati datoteke i mape

isprazniti koš za smeće i vratiti stavke iz koša za smeće.

4.1. Prikaz datoteka, mapa i uređaja za pohranu podataka

Datoteke se mogu pohraniti na različite uređaje, odnosno na različite

medije za pohranu podataka. Uobičajena podjela je na ugrađene

uređaje (medije), kao što su tvrdi diskovi, i prijenosne medije, kao što su

CD-ovi, DVD-ovi, USB-memorije i vanjski diskovi.

Kad se otvori Preglednik datoteka (npr. pomoću prečice Računalo na

radnoj površini), prikazat će se uređaji za pohranu podataka koji su

korisniku trenutačno dostupni.


46

Odabirom, odnosno otvaranjem pojedinog uređaja ili mape može se

vidjeti njihov sadržaj. Prilikom pregledavanja sadržaja pojedine mape u

statusnoj traci vidi se broj stavki u otvorenoj mapi i količina slobodnog

prostora na uređaju.

Dodatni podaci o uređajima koji pripadaju u kategoriju diskova mogu se

doznati pokretanjem aplikacije Disks (Menu Upravljačko središte

pod kategorijom Hardver Disks).

Za pojedini odabrani disk moguće je vidjeti njegovu podjelu na particije,

vrste datotečnog sustava koje se na njemu rabe, serijski broj diska i sl.


47

4.2. Vježba: Provjera informacija o diskovima

1. Pomoću aplikacije Disks pogledajte koliko se tvrdih diskova

nalazi na računalu.

2. Provjerite količinu slobodnog prostora na tvrdom disku na koji je

instaliran Linux Mint.

___________________________________________________

3. Koliko se particija nalazi na sistemskom disku?

___________________________________________________

4.3. Rad s vanjskim USB-memorijama i diskovima

Svaki priključeni USB-disk ili memorija dobivaju u trenutku spajanja

svoju ikonu na radnoj površini. Preko te se ikone može otvoriti (prikazati)

sadržaj diska, odspojiti uređaj ili pogledati podaci o zauzeću prostora.

Desnim klikom miša može se doći do naredbe Svojstva. Pomoću te

naredbe može se doći do podataka o zauzetom i slobodnom prostoru na

disku, broju datoteka, vrsti datotečnog sustava i sl.


48

Dvostrukim klikom na ikonu otvorit će se prozor s mapama i datotekama

koje se nalaze na USB-disku.

Da bi se uređaj mogao sigurno ukloniti (odspojiti) od računala, desnom

tipkom miša treba kliknuti na ikonu USB-diska i odabrati naredbu Izbaci.

4.4. Hijerarhijska struktura diskova, mapa i datoteka

Za pregledavanje diskova i drugih uređaja

koji služe za pohranjivanje podataka koristi

se aplikacija Preglednik datoteka. Postoji

više načina pokretanja te aplikacije, a

najjednostavnije je preko prečice na radnoj

površini ili iz Menua.


49

Tako pokrenut Preglednik datoteka prikazat će sadržaj računala,

odnosno uređaje za pohranu podataka.

Ako se iz Menua odabere stavka Osobna mapa također će se pokrenuti

Preglednik datoteka, ali će se umjesto uređaja za pohranu podataka

prikazati sadržaj osobne mape.


50

Svaki korisnik ima svoju osobnu mapu. Ta mapa je prije svega

predviđena, kao što joj i ime govori, za pohranjivanje osobnih podataka

korisnika. Prema zadanim se postavkama u njoj već nalazi nekoliko

podmapa predviđenih za pohranu određenih vrsta datoteka.

Korisnik ne mora nužno, na primjer, sve slike pohranjivati u mapu Slike,

ali smisleno pohranjivanje olakšava kasniji pronalazak datoteka. Korisnik

može sam izraditi proizvoljne mape i podmape da bi si olakšao

svakodnevni rad.

Kako raste broj datoteka i mapa na disku, pronalaženje željene datoteke

olakšava mogućnost pretraživanja diska. Mogućnost pretraživanja

poziva se klikom mišem na ikonu na kraju alatne trake Preglednika

datoteka. Nakon toga u polje Traži treba upisati dio imena datoteke koja

se želi pronaći.


51

Da bi se prikazala puna putanja do određene mape, u Pregledniku

datoteka treba kliknuti mišem na ikonu u obliku olovke. Grafički prikaz

mjesta zamijenit će se tekstnim prikazom putanje. Puna putanja u

tekstnom obliku može biti korisna, na primjer, u situacijama kad se

nekoga želi uputiti na neko mjesto. Potrebno je samo kopirati navedenu

putanju i poslati ju.

Prilikom pregledavanja nekih mjesta, npr. Smeća ili Računala, neće biti

prikazano pravo mjesto na disku, nego će se prikazati trash:/// ili

computer:///.


52

4.5. Svojstava mapa i datoteka

Da bi se saznala svojstva određene mape ili datoteke, desnom tipkom

miša treba kliknuti na nju i iz kontekstnog izbornika odabrati naredbu

Svojstva.

Otvorit će se prozor koji ima nekoliko kartica, a točan broj ovisi o vrsti

odabranog objekta. Kod mapa su u pitanju tri kartice (Osnovno, Oznake

i Dopuštenja), a kod datoteka tu je još i dodatna kartica Otvori

pomoću.

Na kartici Osnovno prikazuju se podaci poput imena, veličine i putanje

mape u kojoj se nalazi odabrana mapa ili datoteka. Prikaz svojstava

mape uključuje broj stavki koje se nalaze u odabranoj mapi i njihovu

ukupnu veličinu.

Kod svojstava datoteke moguće je saznati kad je posljednji put

pristupano datoteci i kada je mijenjan njezin sadržaj.


53

Kartica Dopuštenja sadrži popis dozvola koje određuju tko može

pristupati navedenoj datoteci ili mapi te može li mijenjati njezin sadržaj.

Na kartici Otvori pomoću moguće je promijeniti program kojim se

otvara određena vrsta datoteka.


54

4.6. Imenovanje i preimenovanje mapa i datoteka

Pojedina se mapa ili datoteka mogu preimenovati tako da se desnom

tipkom miša klikne na nju i iz kontekstnog izbornika odabere naredba

Preimenuj…

Nakon toga treba upisati novo ime datoteke i potvrditi unos pritiskom na

tipku [Enter].

4.7. Vježba: Svojstva datoteka i mapa

1. Koliko se stavki nalazi u mapi Dokumenti?

____________________________________________________

2. Koliko prostora zauzima mapa Dokumenti?

____________________________________________________

3. Koliko prostora zauzimaju sve PDF-datoteke u mapi

Dokumenti?

____________________________________________________

4. U mapi Dokumenti pronađite datoteku dopis.txt i preimenujte ju

u zahvala.txt.


55

4.8. Izrada mapa

Najjednostavniji je način izrade nove mape taj da se desnom tipkom

miša klikne u prazno područje prozora u kojem je prikazan sadržaj neke

mape te da se iz kontekstnog izbornika odabere naredba Stvori mapu.

Novoizrađenu mapu treba imenovati.

4.9. Vježba: Izrada mapa

1. U mapi Dokumenti izradite dvije mape: Arhiva i Radno.

2. U mapi Arhiva izradite mape 2015, 2014, 2013 i 2012.

3. Na radnoj površini izradite mapu Tečaj.


56

4.10. Odabir datoteka i mapa

Datoteka ili mapa može se odabrati tako da se na

nju jednom klikne lijevom tipkom miša.

Kada se želi odabrati više datoteka, npr. da bi se odradila operacija

kopiranja, brisanja i premještanja, moguće je odabrati jedan od dva

načina za višestruki odabir:

nesekvencijalni odabir stavki – kad se želi označiti više stavki

koje se ne nalaze jedna za drugom, treba pritisnuti tipku [Ctrl] na

tipkovnici i držati je dok se lijevim klikovima označuju stavka po

stavka. Na kraju treba pustiti tipku [Ctrl] i odabrati naredbu koja

će se primijeniti na sve odabrane stavke.

sekvencijalni odabir stavki – kad se želi označiti više stavki koje

se nalaze jedna za drugom, treba pritisnuti tipku [Shift] na

tipkovnici i držati je dok se lijevim klikom označe prva i zadnja

stavka. Na kraju treba pustiti tipku [Shift] i odabrati naredbu koja

će se primijeniti na sve odabrane stavke.


57

4.11. Razvrstavanje datoteka

Postoje tri načina prikaza datoteka:

prikaz sličica

popisni prikaz

sažeti prikaz.

Da bi se promijenio način prikaza, treba na padajućem izborniku u

Pregledniku datoteka odabrati željeni način prikaza.


58

Popisni prikaz nudi mogućnost jednostavnog razvrstavanja mapa i

datoteka u uzlaznom i silaznom redoslijedu prema različitim kriterijima.

Način razvrstavanja mijenja se klikom mišem na određeni stupac, npr.

Naziv, Veličina i sl.

Odabirom naredbe Prikaz Vidljivi stupci moguće je dodati i ukloniti

stupce iz popisnog prikaza.


59

4.12. Kopiranje i premještanje datoteka i mapa

Operacije kopiranja i premještanja identične su s obzirom na to kako se

izvode. U oba slučaja prvo treba označiti datoteke ili mape koje se žele

kopirati ili premjestiti. Razlika između ovih dviju operacija je u tome da

kod operacije kopiranja originali (izvornici) ostaju na istom mjestu, a na

odredišnoj nastaje kopija. Kod premještanja se originali premještaju na

novo mjesto i više ne postoje na početnom mjestu.

Kada se neki objekt želi kopirati desnom tipkom miša treba kliknuti na

njega i iz kontekstnog izbornika odabrati odgovarajuću naredbu. Kod

kopiranja to je naredba Kopiraj.

Ako se datoteka ili mapa žele premjestiti na drugo mjesto, iz

kontekstnog izbornika treba odabrati naredbu Izreži.

Nakon smještanja u odredišnu mapu, koja može biti i na drugom uređaju

za pohranu podataka, npr. na USB-memoriji ili na mrežnom disku, treba

kliknuti desnom tipkom miša i iz kontekstnog izbornika odabrati naredbu

Zalijepi.


60

4.13. Vježba: Vrste prikaza datoteka i mapa

1. U mapi Dokumenti napravite mapu Sigurnosna kopija.

2. Postavite vrstu prikaza za mapu Dokumenti na Popisni prikaz.

3. Razvrstajte datoteke u mapi Dokumenti prema vrsti dokumenta.

4. Iskopirajte sve prezentacije (datoteke .pptx) iz mape Dokumenti

u mapu Sigurnosna kopija.

5. Iskopirajte sve datoteke .pdf iz mape Dokumenti u mapu

Arhiva/2014.

6. Razvrstajte datoteke u mapi Dokumenti prema nazivu.

4.14. Brisanje datoteka i mapa

Pri brisanju datoteka i mapa treba biti posebno oprezan. Naredbe za

brisanje dostupne su u kontekstualnom izborniku koji se pojavi kad se

desnom tipkom miša klikne na datoteku ili mapu. Važno je razlikovati

dvije vrste brisanja datoteka koje postoje u Linux Mintu:

Premjesti u smeće – odabrane datoteke ili mape premjestit će

se u Smeće. Zapravo se radi o operaciji premještanja odabranih

stavki u mapu Trash. Ta se naredba može pozvati i pritiskom na

tipu [Del] na tipkovnici. Prilikom pozivanja te naredbe ne postoji

dodatni dijaloški okvir za potvrdu brisanja. Ako dođe do

nenamjernog brisanja, odnosno premještanja u smeće, datoteke

i mape se mogu vratiti sve dok se trajno ne obrišu iz njega.


61

Ukloni – odabrane datoteke ili mape bit će trajno obrisane s

diska.

Stavke koje se obrišu na takav način ne mogu se vratiti bez

upotrebe posebnih programa. Budući da se radi o izuzetno

opasnoj operaciji, prije nego se brisanje odradi do kraja, pojavit

će se dodatni dijaloški okvir u kojem treba potvrditi brisanje

odabranih stavki.

4.15. Pražnjenje koša za smeće

Datoteke i mape koje su obrisane pomoću naredbe Premjesti u smeće i

dalje se nalaze na disku, odnosno u trenutku brisanja premještene su u

mapu Trash. Da bi se trajno obrisale s diska, desnom tipkom miša treba

kliknuti na ikonu Smeće i odabrati naredbu Isprazni smeće.


62

Drugi način pražnjenja mape Trash je tako da se dva puta klikne na

ikonu Smeće i da se u prozoru koji se otvori odabere naredba Isprazni

smeće.

Nakon otvaranja mape Trash može se odrabrati jedna ili više datoteka

koje se mogu vratiti na izvorna mjesta pomoću naredbe Restore

Selected Items.

4.16. Vježba: Brisanje datoteka

1. Iz mape Dokumenti obrišite (premještanjem u Smeće) datoteku

ponuda.pdf.

2. Iz mape Dokumenti trajno obrišite datoteku 2015.xlsx.

3. Ispraznite sadržaj koša za smeće.

4. Zatvorite sve otvorene prozore (aplikacije).


63

Rad s aplikacijama

Zahvaljujući aplikacijama korisnici mogu obavljati različite zadatke, npr.

pisati i uređivati dokumente, obrađivati slike, pregledavati web-stranice,

izrađivati 3D-animacije i sl. Linux Mint dolazi s velikim brojem instaliranih

aplikacija, a postupak dodavanja novih aplikacija izuzetno je

jednostavan. Tako svaki korisnik može prilagoditi i proširiti

funkcionalnosti sukladno vlastitim potrebama.


instalirati, deinstalirati i pokrenuti aplikacije

otvarati i zatvarati datoteke u aplikacijama

navesti i koristiti se aplikacijama uredskog paketa i programima

za multimediju

izraditi sliku ekrana.

5.1. Pokretanje aplikacija

Pokretanje aplikacija zasigurno je najčešće korištena operacija u

operacijskom sustavu. Pojedina aplikacija pokreće se klikom na svoju

prečicu. Ovisno o mjestu prečice, potreban je klik ili dva na ikonu.

Prečica se može nalaziti:

na radnoj površini – za pokretanje aplikacije potreban je

dvostruki klik mišem na prečicu

na alatnoj traci (MATE-ploča) – za pokretanje aplikacije potreban

je jedan klik na prečicu


64

u izborniku Mint Menu – za pokretanje aplikacije potreban je

jedan klik na prečicu.

Odabirom odgovarajuće naredbe u gornjem desnom kutu Mint Menua

mijenja se način prikaza iz Omiljeno u Sve aplikacije i obrnuto.


65

U Mint Menuu dostupna su dva načina prikaza aplikacija.

Omiljeno – prikazuju se samo aplikacije koje je korisnik odabrao

da budu prikazane. Aplikacije se dodaju na taj popis tako da se

desnom tipkom miša klikne na ikonu aplikacije (na radnoj

površini ili u Mint Menuu) i odabere naredba Prikaži u mojim

omiljenima.

Jednako tako, desnim klikom na ikonu, aplikacija se može

ukloniti iz popisa omiljenih odabirom naredbe Ukloni iz favorita

ili dodatno urediti prikaz omiljenih aplikacija, npr. dodati crtu koja

razdjeljuje aplikacije naredbom Umetni razdjelnik i sl.


66

Prečice se do omiljenih programa mogu rasporediti prema želji.

Prebacivanje prečica između cjelina koje su međusobno

odvojene razdjelnicima radi se tako da se ikona programa

prenese do razdjelnika i zatim ispusti.

Sve aplikacije – prikaz svih aplikacija koje su instalirane na

računalu. U tom načinu prikaza aplikacije su podijeljene u

kategorije. Prelaskom miša preko pojedine kategorije prikazat će

se aplikacije u pojedinoj kategoriji. Ako se želi pregledati popis

svih instaliranih aplikacija do kojih postoji prečica u izborniku,

treba odabrati ili prijeći mišem preko kategorije Sve.


67

Ako je instalirano više aplikacija koje mogu poslužiti za obavljanje istih

zadataka, npr. pregledavanje web-stranica ili reprodukciju audio i video

zapisa, korisnik može odabrati zadanu aplikaciju. To se radi tako da se

odabere naredba Prvenstveni programi (Menu Sve aplikacije

Prilagodbe Prvenstveni programi).

Nakon toga treba odabrati željenu kategoriju, a zatim željenu aplikaciju.

Ta će se aplikacija ubuduće uvijek otvarati za određene vrste datoteka

(zapisa).


68

5.2. Instalacija i deinstalacija aplikacija

Linux Mint dolazi s velikim brojem unaprijed instaliranih aplikacija. Ako

se među njima ne nalazi aplikacija koja je korisniku potrebna, postoje

različiti načini instalacija. Korisnici mogu instalirati dodatne aplikacije

tako da ih preuzmu s Interneta ili da ih instaliraju s nekog medija (CD,

DVD, USB-memorija i sl.). Preuzimanje instalacijskih datoteka s

Interneta danas je najrašireniji način distribucije aplikacija. Prilikom

preuzimanja aplikacija, odnosno instalacijskih datoteka s Interneta treba

biti pažljiv, jer preuzimanje s neprovjerenih lokacija može predstavljati

veliki sigurnosni rizik, npr. u aplikaciju može biti umetnut kakav

zlonamjerni kôd.

Da bi se smanjio rizik od takvih zlonamjernih programa najbolji način

instalacije je preko servisa koji je ugrađen u Linux Mint, a pokreće se

naredbom Menu Upravitelj softvera. Budući da su za instalaciju

aplikacija potrebne administratorske ovlasti, treba upisati

administratorsku lozinku.

Po pokretanju Upravitelja softvera prikazat će se kategorije programa

iz kojih se može odabrati aplikacija koja se želi instalirati. Ako želimo

vidjeti koji sve programi ulaze u kategoriju Internet, potrebno je jednom

kliknuti mišem na tu kategoriju i prikazat će se svi programi u toj

kategoriji. Na vrhu prozora može se odabrati neka potkategorija (Mreža,

E-pošta, Razgovor, …), ako se želi suziti izbor. Aplikacije koje su već

instalirane imaju pored svoje ikone prikazanu bijelu kvačicu u zelenom

krugu. Dvostrukim klikom mišem na neku instaliranu aplikaciju prikazat

će se detalji o njoj, a može se pokrenuti i postupak njezine deinstalacije.


69

Dvostrukim klikom mišem na aplikaciju koja još nije instalirana na

računalo prikazat će se različite informacije o njoj, na primjer:

slike ekrana

opis aplikacije

veličina instalacijske datoteke i potreban slobodni diskovni

prostor za instalaciju

povezani paketi – popis paketa (programskih biblioteka ili

aplikacija) koje se moraju instalirati da bi aplikacija nesmetano

radila

recenzije – ocjene i mišljenja korisnika o aplikaciji.


70

Preduvjet za preuzimanje datoteka iz tzv. repozitorija je veza na Internet.

Odabirom naredbe Instaliraj započet će postupak preuzimanja

instalacijskih datoteka s Interneta.

Po završetku instalacije prečica do instalirane aplikacije bit će dostupna

u Mint Menuu. Prečica se može nalaziti unutar neke kategorije aplikacija

(Grafika, Internet, Pomagala i sl.) ili se može nalaziti na popisu gdje se

nalaze sve aplikacije. Novoinstalirane aplikacije prikazane su

podebljanim slovima. Takav prikaz ostaje do prvog pokretanja aplikacije,

a nakon toga prikaz imena postaje jednak drugim aplikacijama.

5.3. Vježba: Instalacija aplikacija

1. Koristeći se Upraviteljem softvera pronađite i instalirajte

aplikaciju hardinfo.

2. Pokrenite aplikaciju hardinfo i pogledajte informacije o svojem

računalu. Zapišite količinu radne memorije (RAM-a) koja se

nalazi u vašem računalu:

__________________________________________________

3. Koristeći Upraviteljem softvera pronađite i instalirajte aplikaciju

Inkscape.

4. Koristeći se Upraviteljem softvera pronađite i instalirajte

aplikaciju Shutter.


71

5.4. Otvaranje i zatvaranje datoteka

Otvaranje pojedinih datoteka moguće je izravno iz Preglednika

datoteka ili pomoću programa koji zna rukovati konkretnom vrstom

datoteka. Ovisno o programu koji se rabi, razlikuje se i naziv naredbe

pomoću kojeg se otvaraju datoteke, no najčešće se radi o izborniku

Datoteka i naredbi Otvori u njemu.

Nakon otvaranja dijaloškog okvira treba odabrati mapu i datoteku koja

se želi otvoriti.

Kod aplikacija kod kojih je moguće imat otvoreno više datoteka

(dokumenta) istovremeno, pojedina se datoteka može zatvoriti odabirom

naredbe Zatvori iz izbornika Datoteka.


72

5.5. Uredski paket

Uz Linux Mint dolazi uredski paket LibreOffice koji se sastoji od nekoliko

aplikacija:

Writer – aplikacija za obradu teksta

Calc – aplikacija za tablične kalkulacije

Impress – aplikacija za izradu prezentacija

Draw – aplikacija za crtanje crteža i izradu blok-shema

Math – aplikacija za izradu formula i jednadžbi

Base – aplikacija za izradu baza podataka.

Odabirom naredbe Menu Ured LibreOffice pokrenut će se

LibreOffice aplikacija unutar koje se može otvoriti neki od nedavno

otvaranih (uređivanih) dokumenata bez obzira na to koja se aplikacija

LibreOffice rabila. Iz tog se prozora također može pokrenuti izrada novih

dokumenata bez potrebe da se otvori pojedina aplikacija LibreOfficea.


73

Budući da je LibreOffice projekt otvorenog koda, ne iznenađuje da su

zadani tipovi datoteka povezani s ODF-om (engl. Open Document

Format). LibreOffice nije ograničen samo na ODF i u sebi ima ugrađenu

podršku za velik broj različitih vrsta datoteka. Tako je u Writeu moguće

otvarati datoteke u .docx formatu koji je primarni format Microsoft

Worda. Treba imati na umu da pri otvaranju različitih vrsta datoteka, bez

obzira na deklariranu kompatibilnost, može doći do različitog prikaza

odnosno do nemogućnosti da se datoteka prikaže u izvorom obliku.

5.5.1. Kopiranje i premještanje sadržaja

Između različitih aplikacija u Linux Mintu sadržaji se mogu kopirati i

premještati. Na primjer, moguće je crtež nacrtan u Drawu kopirati u

prezentaciju u Impressu.

Postupci su za kopiranje i premještanje jako slični. Razlika je u krajnjem

rezultatu. Kod kopiranja na kraju operacije postojat će dva istovjetna

objekta, original i kopija, a kod premještanja objekt će promijeniti mjesto,

odnosno neće više biti izvornog objekta. Postupci se rade na ovako:

1. Odabrati objekt lijevim klikom.

2. Desnom tipkom miša klikne se na odabrani objekt i iz

kontekstnog izbornika odabere se naredba Kopiraj (ako se

kopira) ili naredba Izreži (ako se sadržaj premješta).


74

3. Pokazivač se postavi na odredišno mjesto.

4. Pritisne se desna tipka miša iz kontekstnog izbornika i odabere

se naredba Umetni.


75

Po završetku ove naredbe objekt se nalazi na novom mjestu.

5.6. Vježba: Rad s aplikacijama

1. Dodajte na radnu površinu prečice do aplikacija Write i Draw.

2. Pokrenite aplikaciju Write i iz mape Dokumenti otvorite datoteku

Uvodni_tekst.docx.

3. Označite sav tekst u dokumentu Uvodni_tekst.docx i

prekopirajte ga u novi prazan dokument.

4. Novoizrađeni dokument spremite u mapu Dokumenti pod

nazivom Moja_vjezba, a kao format datoteke odaberite .odt.

5. Pokrenite aplikaciju Draw i u njoj napravite proizvoljni crtež.

6. Označite nacrtani crtež i kopirajte ga ispod teksta u dokument

Moja_vjezba.odt.

7. Snimite promjene u dokumentu Moja_vjezba.odt.

8. Pokrenite aplikaciju Impress i u njoj napravite prezentaciju od

najmanje tri slajda.

9. Snimite prezentaciju u mapu Dokumenti pod imenom

Izvjestaj-2015.obp.

10. Zatvorite sve otvorene prozore (aplikacije) i prema potrebi

spremite sve promjene u datotekama.


76

5.7. Izrada slike ekrana

Najjednostavniji način da se napravi slika ekrana (engl. screenshot) je

pritisak tipke [Print Screen]. Nakon što se pritisne ta tipka, otvorit će se

dijaloški okvir Spremi prikaz zaslona. Na ovom se dijaloškom okviru

mogu odrediti ime i mapa u koju se želi pohraniti slika ekrana. Moguće je

zabilježenu sliku ekrana iskopirati u međuspremnik (engl. clipboard)

kako bi se ona mogla umetnuti u neki program, npr. GIMP ili Write, bez

prethodnog snimanja. U tom slučaju u odredišnom programu treba

slijediti postupak za kopiranje i premještanje sadržaja koji je opisan u

prethodnom poglavlju.

Postoje i napredniji alati za izradu slika ekrana, npr. Shutter

(http://community.linuxmint.com/software/view/shutter) koji omogućavaju

složenije operacije prilikom izrade slike ekrana. Shutter treba instalirati,

a nakon instalacije pokreće se odabirom naredbe Menu Pomagala

Shutter.

http://community.linuxmint.com/software/view/shutter


77

Prije izrade slike ekrana moguće je odabrati područje koje će biti

snimljeno te hoće li se na slici ekrana vidjeti pokazivač miša. Uz to se

može definirati vremenska odgoda (kašnjenje) izrade slike. Te

mogućnosti izuzetno su korisne kada se, na primjer, želi pokazati izgled

nekog izbornika i njegove mogućnosti.


78

5.8. Programi za multimediju

Kad govorimo o aplikacijama vezanima uz multimediju, a koje dolaze

instalirane s Linux Mintom, možemo ih podijeliti dvije skupine:

aplikacije za pregledavanje i obradu slika

aplikacije za reprodukciju i organizaciju audio i video zapisa.

Za obradu slika može se rabiti GIMP (Menu Sve aplikacije

Grafika GIMP). Zbog svojih se mogućnosti taj program često spominje

kao besplatna alternativa Adobe Photoshopu.

Nove korisnike GIMP-a često zbunjuje činjenica da svi dijelovi programa

(palete s alatima, slojevima slike i sl.) nisu obuhvaćeni jedinstvenim

prozorom te da se između njih nazire radna površina. Način prikaza

može se jednostavno promijeniti to tako da se u izborniku Windows

odabere naredba Single-Window Mode.


79

Pregledavanje slika moguće je i u GIMP-u (tako da s svaka pojedina

slika otvori u njemu), ali nije praktično. Zbog toga je bolje posegnuti za

specijaliziranim preglednicima slika. S Linux Mintom dolaze dva takva

preglednika:

gThumb (Menu Sve aplikacije Grafika gThumb) –

aplikacija za pregledavanje i pretraživanje slika.

Odabirom naredbe Komentar na alatnoj traci svakoj se pojedinoj

slici može dodati opis, odnosno mogu se dodati ili promijeniti

metapodaci.


80

Poslije se isti ti metapodaci mogu, samostalno ili u kombinaciji s

ostalim podacima, iskoristiti za pretraživanje i pronalazak željenih

slika. Pretraživanje se pokreće odabirom naredbe Uredi Find.

Image Viewer (Menu Sve aplikacije Grafika Image

Viewer) – jednostavan preglednik slika u kojem je, osim

pregledavanja slika, moguće i njihovo okretanje.


81

Za reprodukciju video i audio zapisa dostupno je nekoliko aplikacija koje

nude slične mogućnosti, a nalaze se u mapi Menu Sve aplikacije

Grafika.

Video snimke i VLC media player mogu se iskoristiti za reprodukciju

različitih vrsta audio i video zapisa. Da bi se olakšala reprodukcija, mogu

se je napraviti popisi za reprodukciju.


82

Banshee nudi mogućnost organizacije multimedijalnih zapisa prema

različitim kategorijama. U Bansheeu se nudi i mogućnost izravnog

pristupa zapisima na Internetu. Tako je između ostalog moguće izravno

pristupati zapisima na različitim online servisima za streaming sadržaja.

5.9. Vježba: Obrada slika i pregledavanje multimedijalnih sadržaja

1. Napravite sliku ekrana i pohranite ju pod nazivom

Radna_povrsina.png u mapu Dokumenti.

2. Pokrenite GIMP i uključite tzv. Single Window Mode.

3. Otvorite sliku Radna_povrsina.png.

4. Primijeniti filter Blur Pixelize sa zadanim postavkama.

5. Pohranite novu sliku u .png formatu u mapu Dokumenti pod

nazivom Radna_s_filterom.png.

6. Pokrenite program Inkscape i napravite proizvoljni crtež.

7. Pohranite crtež u mapu Dokumenti pod nazivom vektori.svg.

8. Koristeći se Image viewerom pregledajte sve slike u mapi

Osobna mapa Slike.

9. U VLC playeru otvorite datoteku Eduroam.mp4 koja se nalazi u

mapi Osobne mapa Snimke i pogledajte video zapis.

10. Zatvorite sve otvorene prozore (aplikacije) i prema potrebi

snimite sve promjene u datotekama.


83

Rad s mrežama

Računala i drugi uređaji koji imaju posebne karakteristike, povezuju se u

računalne mreže kako bi pružili ili se koristili određenim resursima koji se

nalaze na nekom udaljenom uređaju. Tako se, na primjer, može

iskoristiti diskovni prostor na udaljenom računalu za pohranu podataka ili

se više računala može koristiti jednim pisačem za ispis. Osim toga,

zahvaljujući računalnim mrežama, moguće je spojiti se na Internet.


provjeriti podatke o mreži

spojiti se na bežičnu mrežu

koristiti se programima za pregledavanje Interneta, slanje

elektroničke pošte i trenutačnu razmjenu poruka.

6.1. Pristup mreži

Postoji veliki broj različitih načina i tehnologija za umrežavanja računala i

uređaja. Kod manjih lokalnih mreža (u stanu ili tvrtci) najčešće govorimo

o mrežama LAN ili WLAN kod kojih se povezivanje računala ostvaruju

žičanom ili bežičnom vezom.

Danas je u manjim mrežama, pogotovo u kućnim, izuzetno rašireno

bežično umrežavanje zbog jednostavnijeg načina izvedbe takve mreže

(ne postoji potreba za fizičkim postavljenjem žica između umreženih

uređaja). Osim toga, na bežične mreže se mogu spojiti i uređaji kao što

su tableti ili pametni telefoni.

Ako na mreži postoji usmjerivač

(engl. router) ili poslužitelj s

pokrenutim servisom DHCP,

mrežna će se veza automatski

konfigurirati. U nekim slučajevima

treba ručno podesiti određene

mrežne postavke pomoću naredbe

Menu Upravljačko središte

pod kategorijom Sustav

Network. Da bi se mrežne

postavke mogle promjeniti, treba

otključati dijaloški okvir klikom

mišem na naredbu Unlock i

upisom administratorske lozinke.


84

Da bi se saznale dodatne informacije o mrežnoj vezi, potrebno je

desnom tipkom miša kliknuti na ikonu koja označava mrežne veze, a

nalazi se u području s obavijestima, i odabrati naredbu Informacije o

vezi.

Prikazani podaci mogu biti korisni za uklanjanje eventualnih poteškoća s

povezivanjem na mrežu.


85

Odabirom naredbe Uređivanje veza… moguće je urediti neku od

mrežnih veza.

U slučaju da na mreži ne postoji servis DHCP, ručno se mogu definirati

parametri potrebni za pravilno funkcioniranje računala na mreži.


86

Ako računalo ima bežičnu mrežnu karticu, a trenutačno nije spojeno na

mrežu, klikom mišem na ikonu za mrežne veze otvorit će se popis

dostupnih bežičnih mreža.

Na tom izborniku treba odabrati bežičnu mrežu na koju se želi spojiti

računalo. Broj crtica pored imena mreže označava jačinu signala, a znak

lokota označava da se radi o mreži koja se koristi nekim od načina

šifriranja. Za spajanje na takvu mrežu treba znati lozinku.

Nakon upisivanja lozinke i klikom mišem na Connect, računalo će se

spojiti na odabranu bežičnu mrežu.


87

Prema potrebi na istom se mjestu može prekinuti veza s jednom

mrežom i izvršiti spajanje na drugu.

Zbog sigurnosti se ne preporuča spajanje na neprovjerene mreže da ne

bi došlo do ugrožavanja korisničkih podataka, npr. presretanja

korisničkih imena i lozinki, broja kreditne kartice i sl.


88

6.2. Internet

Linux Mint se znatno oslanja na Internet za neke operacije, npr.

nadogradnju instaliranih ili dodavanje novih aplikacija. Isto tako, neke

mogućnosti koje su dostupne na Zaslonu dobrodošlice zapravo su

prečice do određenih web-stranica, npr. Forum, Vodiči, Ideje ili do

servisa za online chat (Pričaonica).


89

6.2.1. World Wide Web

S Linux Mintom dolazi preglednik Mozilla Firefox, ali prema želji mogu se

instalirati i drugi preglednici, npr. Opera ili Chromimum (inačica Google

Chromea utemeljena na otvorenom kôdu).

Ako se korisnik koristi Firefoxom i na nekom drugom računalu ili ako želi

sinkronizirati podatke između više uređaja, moguće se prijaviti u Firefox

Sync. Ta mogućnost sinkronizirat će ove stavke:

zabilješke (knjižne oznake)

povijest pregledavanja

lozinke

otvorene kartice

popis za čitanje

instalirane dodatke.

Sinkronizacija se podešava tako da se

u izborniku u Firefoxu odabere naredba

Prijavite se u Sync. Nakon pokretanja

te naredbe treba se prijaviti postojećim

korisničkim računom, ako ga korisnik

ima, ili treba upisati podatke postojećeg

korisničkog računa da bi se podaci

sinkronizirali.


90

6.2.2. Elektronička pošta (e-mail)

Da bismo mogli primati i slati elektroničku poštu u Linux Mintu, prvo

treba pokrenuti program za elektroničku poštu (e-mail klijent). S Linux

Mintom dolazi program Mozilla Thunderbird, jedan od najpopularnijih

klijenata za e-poštu.

Po pokretanju Thunderbirda (Menu Sve aplikacije Internet

Mozilla Thunderbird) prikazat će se ekran gdje treba odabrati između

mogućnosti otvaranja nove ili dodavanja postojeće adrese e-pošte.


91

Ako se dodaje postojeći korisnički račun (adresa e-pošte), Thunderbird

će pokušat predložit postavke za dolazne i odlazne poslužitelje e-pošte.

Podatke o dolaznim i odlaznim poslužiteljima te korisničkom imenu i

lozinki za pristup e-mailu korisnik dobiva od pružatelja usluge (ISP-a),

odnosno od ustanove ili tvrtke koja mu je dodijelila korisnički račun.


92

Ako neki od unesenih podataka nije ispravan, prikazat će se poruka o

grešci. Važno je napomenuti da se navedena poruka o grešci može

pojaviti i kad se radi o korisničkom računu u servisu Gmail. U tom

slučaju treba napraviti određene predradnje koje su opisane na

web-stranici „Dopuštanje pristupa računu nesigurnijim aplikacijama“

(https://support.google.com/accounts/answer/6010255?hl=hr).

Ako su svi upisani podaci ispravni i ako ne postoji potreba za dodatnim

podešavanjem postavki, moguće je završiti s izradom korisničkog

računa. Nakon izrade korisničkog računa moguće je pomoću

Thunderbirda primati i slati elektroničku poštu.

https://support.google.com/accounts/answer/6010255?hl=hr


93

6.2.3. Sustavi za trenutačnu razmjenu poruka

Danas postoji veliki broj različitih sustava (servisa i usluga) za

trenutačnu razmjenu poruka, tzv. instant messaging alati (IM). Neki

IM-sustavi namijenjeni su privatnoj (izravnoj) komunikaciji, a drugi se

koriste tzv. chat-poslužiteljima. Ovisno o sustavu, postoji jedan ili više

načina kako im se može pristupati:

IM-klijent na osobnom računalu

IM-klijent na mobilnom telefonu ili tabletu

pristup IM-funkcionalnostima preko web-stranica.

S Linux Mintom dolaze dva klijenta za trenutačnu razmjenu poruka:

HexChat (Menu Sve aplikacije Internet HexChat) je IRC

klijent koji će se po pokretanju automatski spojiti na poslužitelj i

kanal posvećen Linux Mintu. To je dobro mjesto za pronalazak

pomoći i za razgovor s drugim korisnicima Linux Minta o

temama vezanima uz tu distribuciju Linuxa. Nije potrebna izrada

korisničkog računa za pristup tom IRC-poslužitelju tako da će se

po pokretanju HexChata odmah prikazati sadržaj kanala na koji

se korisnik priključio.

Pidgin (Menu Sve aplikacije Internet Pidgin Internet

Messanger) je IM-klijent koji podržava veliki broj različitih

protokola, odnosno različitih sustava za trenutačnu razmjenu

poruka. Da bi se Pidgin mogao upotrebljavati, prvo treba dodati

korisnički račun za neki od servisa na kojem korisnik ima

korisnički račun, npr. Google račun.


94

U slučaju kada HexCha i Pidgin nisu dovoljni, mogu se instalirati i

dodatne aplikacije za IM, npr. izuzetno popularni Skype.


95

6.3. Vježba: Rad na Internetu

1. Pogledajte informacije o mrežnoj vezi. Koja je IP-adresa

dodijeljena Vašem računalu?

_____________________________________________

2. Pokrenite Mozilla Firefox i spojite se na URL http://www.srce.hr.

3. Pokrenite aplikaciju HexChat i prekinite vezu prema

IRC-poslužitelju pomoću naredbe Server Disconnect.

4. Koristeći se Upraviteljem softvera instalirajte program

Chromimum.

5. Postavite Chromium kao zadani program za pregledavanje

web-stranica.

6. Zatvorite sve otvorene prozore (aplikacije).

http://www.srce.hr/

Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju

Documents