SVEUČILIŠTE U RIJECI - Naslovnica · etnometodologija, interpretativna praksa, biografska metoda…Halmi), terenski rad u američkoj i britanskoj tradiciji te Hrvatskoj (Etnologija

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: KULTUROLOGIJA jednopredmetni preddiplomski studij

Odsjek za kulturalne studije

Izvedbeni planovi Ljetni semestar akademske godine 2014./2015.

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodologija istraživanja u kulturi Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar II. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorak, 17:15-20:00, predavaonica 405 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Moguće - Engleski Nositelj kolegija Doc. dr. sc Nenad Fanuko

Kabinet F-807

Vrijeme za konzultacije Petak, 14:00-15:30

Telefon

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Marta Berčić

Kabinet

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak od 17,00 do 19,00

Telefon +385915580920

e-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Općeniti uvod u metode istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima, razlika između kvantitativne i kvalitativne

metodologije te uvod u strategije istraživanja. Teorijske paradigme i perspektive u kvalitativnoj metodologiji, odabir problema istraživanja te istraživačka pitanja. Nacrt kvalitativnog istraživanja, precizan plan i faze istraživačkog procesa (identificiranje teme ili predmeta istraživanja i

paradigme, konceptualizacija i operacionalizacija (kreiranje istraživačkih pitanja, postavljanje pretpostavki i/Ili hipoteza, argumentacija i sl.), određivanje jedinice analize i/ili odabir uzorka, odabir metode prikupljanja podataka, prikupljanje podataka, interpretacija dobivenih podataka), triangulacija. Strategija analize slučaja, uvod u terensko istraživanje, akcijsko istraživanje i evaluacije: dizajn analize slučaja –

obrasci kulture (idealni tip kulturnog obrasca, analiza događaja ili osobe, pojednostavljeni zbir pojedinačnih slučajeva). Određivanje granice prostora kulturnih obrazaca (jedinica analize) – osobe, subkulture, kontrakulture, događaji, rituali, virtualni (internet) prostor i slično. Odabrane kvalitativne metode prikupljanja podataka – analiza sadržaja, posebno analiza dokumenata (pisma, biografije,

fotografije, novinski članci, internet forumi), sekundarna analiza podataka (službene statistike, godišnjaci, druga istraživanja i analize), metoda promatranja bez i sa sudjelovanjem, strukturirani i nestrukturirani intervju, fokus grupe. Problemi analize teksta, kodiranja ili kvantificiranja kvalitativnih situacija i obrazaca. Problemi mjerenja i prikupljanja podataka. Pouzdanost, objektivnost i valjanost. Kriteriji za povećanje valjanosti -

dokumentiranost, argumentiranost interpretacije, sistematičnost postupka, blizina predmeta istraživanja, komunikativna valjanost, triangulacija (više metoda provjere, više izvora podataka). Etički principi istraživanja, odnos istraživača i promatrane jedinice analize, problemi perspektive, problem interpretacije i značenja iskaza sudionika istraživanja kao podataka. Problemi interpretacije podatka – razumijevanje kao dekodiranje smisla i tumačenje kao uporaba dobivenih značenja,

dijaloški odnos. Završni izvještaj, analiza slučaja, struktura izvještaja, znanstvenih članaka. Važnost stila pisanja i navođenja.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti/ce će po položnom ispitu biti u stanju: 1. razlikovati istraživačke strategije, metode i tehnike primjenjive u kulturalnim studijima, posebno će poznavati

strukturu i dizajn analize slučaja, a okvirno će se upoznati s terenskim (antropološkim) istraživanjem, akcijskim istraživanjima i evaluacijama

2. moći će primijeniti metode promatranja, intervjua i analizu sadržaja, te upoznati osnovne tehnike kodiranja teksta 3. definirati kriterije za odabir adekvatne metode prema problemu istraživanja te odabrati metode 4. razviti precizno formuliranje stavova, argumentirano raspravljati, uvažavati drugačije pozicije 5. povezati konkretne etičke probleme sa situacijama u tijeku provedbe istraživanja u kojima su sudionici osobe

različitih skupina (pravo na privatnost, informirani pristanak, suglasnost roditelja za malodobne sudionike, suglasnost za objavu, čuvanje identiteta, položaj i uloga istraživača i sl.)

6. analizirati istraživanja o kulturnim fenomenima prema kriterijima pouzdanosti, valjanosti i objektivnosti

mailto:[email protected]


7. primjeniti metode istraživanja u kulturi na istraživačke probleme ostalih kolegija kulturalnih studija 8. samostalno izvesti istraživanje, studiju ili analizu manjeg obima. 9. sačiniti evaluaciju (procjneu, ocjenu i sl.) nekog kulturnog fenomena, događaja, programa ili projekta 10. razlikovati teorijsku i empirijsku perspektivu te aspekte određenog problema iz područja studija

11. samostalno izvještavati o određenom problemu, prema normama akademskog pisanja. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X x X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

x x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,5 0

Kontinuirana provjera znanja 1 (aktivnost na vježbama)

1 30

Kontinuirana provjera znanja 2 (zadaće) 1,5 40

ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi

se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Čapo Žmegač, J., Gulin Zrnić,V., Šantek, G.P. ur. (2006) Etnologija bliskoga - Poetika i politika suvremenih terenskih istraživanja, Zagreb: Jesenski i Turk, 2. Yin, R.K. (2007) Studija slučaja – dizajn i metode. Zagreb: Fakultet političkih znanosti, Politička misao 3. Halmi, A. (1996) Kvalitativna metodologija u društvenim znanostima. Samobor: A.G.Matoš

IZBORNA LITERATURA

1.Halmi, A. (2005) Strategije kvalitativnih istraživanja u primjenjenim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. Family Health International, Qualitative Research Methods: A Data Collector’s Field Guide Module 1, preuzeto s http://www.ccs.neu.edu/course/is4800sp12/resources/qualmethods.pdf, 15.01.2014. 3. Brikci, N. , Green, J. (2007) A Guide to Using Qualitative Research Methodology. London: Medecins sans frontiers. Preuzeto s http://fieldresearch.msf.org/msf/bitstream/10144/84230/1/Qualitative%20research%20methodology.pdf, 14.01.2014.

4. Dopunska literatura prema temi i problemu istraživanja.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Studenti i studentice su dužni biti nazočni na 75% predavanja i aktivno sudjelovati na vježbama/seminarima što im donosi 1 ECTS kredita.

Kontinuirana provjera znanja 1. podrazumijeva aktivnost na vježbama, a kontinuirana provjera znanja 2. redovito i kvalitetno izvršavanje zadataka. Pod vježbama se podrazumijeva ukupnost studentskih aktivnosti u grupnom radu i

kontinuiranoj provjeri znanja (pisanje kratkih izvještaja i izlaganje istih pred grupom). Vježbe su obavezne, 100%. Kontinuiranom provjerom znanja ocjenjuje se kvaliteta i redovitost izvršavanja zadataka, vezanih uz faze istraživačkog rada. Studenti i studentice su dužni pisati kratke izvještaje nakon upoznavanja sa zadatkom (od 200-1000 riječi ovisno o zadatku). Cilj je praćenje napretka u savladavanju izrade samostalnog i/ili grupnog istraživačkog projekta (istraživanja) prema

dogovorenom problemu, vrsti istraživanja (empirijsko ili teorijsko istraživanje) i uputama. Predviđa se 5-8 takvih zadataka ovisno o kompleksnosti problema koji će studenti istraživati, kao i o njihovom predznanju (o broju izvještaja studenti/ce će biti obaviješteni nakon odabira teme i problema vlastitog/grupnog istraživanja). Kontinuiranom provjerom znanja 1. se ocjenjuje kvaliteta prezentacije određene faze istraživanja pred grupom, a zahtijevat će se kritički pristup i sudjelovanje

http://www.ccs.neu.edu/course/is4800sp12/resources/qualmethods.pdf

http://fieldresearch.msf.org/msf/bitstream/10144/84230/1/Qualitative%20research%20methodology.pdf

studenata/ica u ocjeni prednosti i nedostataka rada.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Kolegij je e-kolegij, što podrazumijeva elektronsko upisivanje studenata na isti. Svi izvještaji (izvršavanje zadanih zadataka) su obavezni i moraju biti predani u dogovorenom roku (na za to predviđeno mjesto na e-kolegiju – MUDRI), a najkasnije prije dobivanja potpisa predmetnog nastavnika o izvršavanju obaveza na kraju semestra. Pridržavanje rokova te korištenje MUDRIja za potrebe kolegija je obavezno. Studenti i studentice će biti mentorirani u svom radu, za vrijeme konzultacija i/ili e-mailom i u tijeku vježbi.

Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine, a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka, na web stranicama fakulteta te forumu postavljenom na e-kolegiju (MUDRI).

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Predviđeno mjesto na e-kolegiju (forum), e-mailom, usmeno na konzultacijama.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Završni ispit obuhvaća pisanje cjelovitog izvještaja (članak) o izvršenom istraživanju, koji se predaje isprintan za vrijeme roka i postavlja na za to predviđeno mjesto na e-kolegiju, te kraću usmenu obranu istog. Pisanje kraćih izvještaja i seminarsko izlaganje je obavezno, a neizvršavanje obaveza rezultirat će smanjenjem ocjenskih bodova. Prema potrebi i prema dogovoru sa studentima se dogovara datum i sat usmene obrane.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Studenti i studentice će napisane izvještaje koji predstavljaju izvršenje postavljanih zadataka, postavljati na za to predviđeno mjesto na e-kolegiju, u dokumentu (word doc.), sa načinom i sadržajem naslova dokumenta - ime i prezime te kratki naslov teme, npr. petar.petrovic-facebook.doc). Svi zadaci se objedinjeno pišu u jednom dokumentu, s

datumom nastanka, a predaju se najkasnije 24 sata prije termina održavanja nastave. Svaki izvršeni zadatak se ocjenjuje, izraženo u postocima od očekivanog, svi zadaci se zbrajaju i čine udio u ocjeni. Ocjenjuje se napredak u izvršavanju zadataka, kritičnost, analitičnost i ozbiljnost pristupa odabranoj temi (smislenost i struktura; jasnoća; povezanost i dosljednost u argumentaciji, pravopisna i gramatička pismenost, imaginacija u povezivanju teorijskih pristupa i zbilje, na način da ostvareni % znači: > i 50% - nepotpun ili zadatak koji sadrži nedozvoljene pogreške (ne označavanje

tuđih navoda, krivi zadatak, krivo ispunjen zadatak i sl.) ; 51-59% - izvršen zadatak minimalne prolaznosti, ali sadrži strukturu svih traženih dimenzija; 60%-69% izvršen zadatak s minimalnim obrazloženjem zadane strukture; 70-89% - zadatak koji sadrži argumentirano obrazloženje; 90-100% - potpuno izvršen zadatak, s argumentiranim, strukuriranim, preglednim obrazloženjima. Bodovi (%) iz kontinuirane provjere znanja 1. i 2. se pretvaraju u ocjenske bodove, kao i završni ispit (predani izvještaj i usmena obrana). Aktivnost na vježbama (kontinuirano praćenje 1.) se ocjenjuje na isti način.

Konačna ocjena regulirana je Pravilnikom o studiju, Sveučilišta u Rijeci.

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski -

Proljetni izvanredni

-

Ljetni 23.6. i 7.7.

Jesenski izvanredni

31.08. i 07.09.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

1. tjedan

3.3.

I. Uvod u metodologiju - općenito kvantitativne i kvalitativne, strategije istraživanja (longitudinalno,

analiza slučaja, anketiranja, evaluacije, akcijsko istraživanje, komparativno…)

2.tjedan 10.3.

II. Izrada nacrta istraživanja, nacrta projekta, struktura istraživačkog planiranja i rada - općenito,

odabir problema, cilj istraživanja, problem i predmet istraživanja, postavljanje pretpostavki/teza (hipoteza), odabir metode, izrada mjernih instrumenata i protokola, prikupljanje podataka, analiza i interpretacija dobivenih rezultata.

3. tjedan

17.3.

III. Analiza problema i područja koji su pogodni za strategiju analize slučaja u odnosu na druge

vrste strategija, odnosno kriteriji za odabir strategije i metoda. Strukturiranje istraživačkih pitanja. Općenito o metodama i tehnikama prikupljanja podataka: promatranje (izravno i sa sudjelovanjem), strukturirani i nestrukturirani intervju, fokus grupe, sekundarna analiza podataka (dokumentacija, arhivski zapisi), fizički artefakti, autobiografija, naracija, vizualne metode. Napomena: ostale metode koje se koriste u kulturalnim studijima poput analize diskursa, fenomenologije i slično studenti se upoznaju kroz programe drugih kolegija.

4.tjedan

24.3.

IV. Strategija analiza slučaja i terensko istraživanje , Yin, str.23-29., dizajn - obrasci kulture (studija

slučaja, idealan tip, pojednostavljeni zbir pojedinačnih slučajeva), predmet studije. Kada možemo koristiti ovu strategiju?

5. tjedan

31.3.

V Jedinica analize - osoba, više ljudi, događaj, entitet, (Etnologija bliskoga, str.97 ….235) , uzorak,

kako odabrati sudionike, što i/ili koga nam oni predstavljaju, kako odabrati fizičke artefakte?

Akcijsko istraživanje i evaluacije – osnovna struktura, postupci i procesi.

6.tjedan

7.4.

VI Prikupljanje podataka – strategije (studija slučaja, etnografija i studij zajednice, fenomenologija,

etnometodologija, interpretativna praksa, biografska metoda…Halmi), terenski rad u američkoj i britanskoj tradiciji te Hrvatskoj (Etnologija bliskoga, str.10….)

1. analiza dokumenata 2. sekundarna analiza podataka 3. strukturirani i nestrukturirani intervju

4. promatranje sa i bez sudjelovanja (Yin, str.101…126)

7.tjedan

14.4.

VII. Analiza dokumenata – cilj, vrste dokumenata, problemi, odabir dokumenta.

8.tjedan

21.4.

VIII. Sekundarna analiza podataka općenito, analiza i odabir fizičkih artefakata i proizvedenih materijalnih predmeta za analizu (vizualne metode), uvod u strukturirani intervju;

9.tjedan

28.4.

IX. Strukturirani i nestrukturirani intervju - izrada intervjua, protokol za informirani pristanak, priprema za sudionike, prilagodba na teren, bilježenje (kodiranje i dekodiranje teksta) i analiza

(analiza teksta, kvantifikacija kvalitativnih situacija)

10. tjedan

5.5.

X. Promatranje bez i sa sudjelovanjem – priprema, protokol za promatranje, bilješke (snimanje, zapisi i sl. ), kodiranje i interpretacija.

11.tjedan

12.5.

XI. Problemi mjerenja, pouzdanosti i valjanosti (Halmi - 6. kriterija valjanosti,str. 310), XII. Uloge - potpuni sudionici, sudionici promatrači, promatrači-sudionici, potpuni promatrači - pitanje etičnosti

12.tjedan

19.5.

XII Evaluacijska (akcijska - aktivna participacija) i orjentacijska (aplikativna - vrijednosna neutralnost) istraživanja

13.tjedan

26.5.

XIV Interpretacija podataka - izvođenje zaključaka, uočavanje obrazaca, nalaženje uvjerljivih tumačenja, povezivanje u kategorije, razlikovanje i razlaganje varijabli, uspostavljanje pojmovne suvislosti;

14.tjedan

2.6.

XV Završni izvještaj - struktura izvještaja, članka, dijelovi, način referiranja, literatura

15.tjedan

9.6.

Evaluacija rada, završna priprema za ispit

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska


MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Suvremena kulturalna antropologija Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 2. Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak 14.15-18.00, petak, 10.15-14.00 u 138 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku

Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Karmen Šterk Kabinet F-807

Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru Telefon 265-691

e-mail [email protected], [email protected] Suradnik na kolegiju

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail


Predmet se bavi pitanjima zapadnjačkih karakterističnih diskursa te afirmira autokritični diskurs u sagledavanju epistemoloških i ključnih kulturno antropoloških problema suvremenog svijeta. U okviru toga proučavat će se sljedeće predmetne jedinice:

- „spontana“ antropologija, prosvijeteljstvo, naivni realizam - kritika - objektivnost u antropologiji: promatranje kulture izvana i iznutra (etski i emski pristup) - kritika evolucionističke paradigme i prijelaz od „arm chair“ do sudioničkog promatranja - interpretativna antropologija, postmodernizam, postkolonijalne studije i „multi-sited“ etnografija - kulturne konstrukcije „drugog“ kao različitog - etnografija suvremenih kulturnih naracija – nove tehnologije, društvene mreže, transhumanizam i

redefinicija ljudske eksistence - studije primjera kompjuterskih igara i dekonstrukcija diskursa suvremene biomedicine u „Dr.

House“


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: opisati ključne probleme suvremenog svijeta iz antropološke vizure; razlikovati evolucionističku paradigmu i holističke pristupe te postmodernizam u antropologiji; analizirati kulturne konstrukcije „drugog“ te kulturne aspekte novih tehnologija.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x x


III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,5 0 Seminarski rad 1,75 35 Ispitno istraživanje 2.75 65 UKUPNO 5 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu

ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta) Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. Čolić, S. (2002). Kultura i povijest. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. 2. Marcus, G.E. i Fischer, M.J. (2003). Antropologija kao kritika kulture: eksperimentalni trenutak u

humanističim znanostima. Zagreb: Naklada Breza. 3. Experiments in Holism. Theory and Practice in Contemporary Anthropology. (2010). T. Otto i N.

Bubndt (ur.). Oxford: Blackwell Publishing. (Odabrana poglavlja).

IZBORNA LITERATURA

1. Šterk K. (2006). Filozofija u prizmi antropologije. U: Filozofija i Zhexue: put k drugome i natrag. Zagreb: Odjel za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva: Filozofski fakultet, Str. 243-275

2. Vrtačič E. (2014). The Grand Narratives of Video Games: Sid Meier's Civilization. Teorija in praksa, 51/1, Str.: 91-105. http://www.fdv.uni-lj.si/docs/default-source/tip/tip_1_2014_vrtacic.pdf?sfvrsn=0

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni u dogovorenom roku, a prije izlaska na pismeni ispit, predati seminarski rad.


Konzultacije. E-pošta. Web fakulteta.


Konzulatcije. E-pošta. Web fakulteta


Seminarski rad preda se profesorici na dan 21.5.2015 ili u dogovorenom roku do kraja semestra. Ispitno istraživanje se polaže na seminarski način na određenu temu. Ispitni rad se piše na temu koju student individualno dogovori s profesoricom. Zahtijeva se kritički osvrt na paradigme/autore kojima se u tekstu služi prilikom obrade dogovorene teme. Ispitni dio seminara podrazumijeva etnografsku metodu. Duljina teksta: do deset kartica teksta.



ISPITNI ROKOVI

Zimski /


/

Ljetni 15.06. i 27.06. 2015 (putem E-maila)

Jesenski izvanredni

09.09. 2015 (putem E-maila)

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

19.03. „spontana“ antropologija, prosvijeteljstvo, naivni realizam - kritika

20.03. objektivnost u antropologiji: promatranje kulture izvana i iznutra (etski i emski pristup)

26.03. kritika evolucionističke paradigme i prijelaz od „arm chair“ do sudioničkog promatranja

27.03. interpretativna antropologija, postmodernizam, postkolonijalne studije, „multi-sited“ etnografija i kulturne konstrukcije „drugog“ kao različitog

21.05. etnografija suvremenih kulturnih naracija – društvene mreže

22.05. nove tehnologije i transhumanizam

28.05. studija primjera: kompjuterska igra „Civilization“

29.05. studija primjera: TV serija „Dr. House“




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kulturalna povijest do srednjovjekovlja Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar II. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak 9:15 – 11:00, predavaonica 106 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Talijanski, engleski

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Vjeran Pavlaković Kabinet F-804

Vrijeme za konzultacije Srijeda 12:30-14:00 Telefon -

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Mr.sc. Kristina Džin, nasl.asistent

Kabinet F-817 Vrijeme za konzultacije Četvrtak nakon predavanja

Telefon - e-mail [email protected]; [email protected]


Studenti će se upoznati s gradivom kako slijedi: a) Stanje kamenog doba – oruđe, oružje, pojava vatre, zidno slikarstvo, Pojava poljodjelstva, prve civilizacije na

Dalekom Istoku (Egipat, Mezopotamija). Otkriće kotača, navodnjavanje, obrt – keramika, pojava metala (bakar, bronca). Pismo, državni ustroj, Hamurabijev zakonik. Umjetnost.

b) Feničani – trgovina, plovidba i pismo. Židovska dijaspora. c) Minojska talasokracija. Značaj palača – grad, umjetnost.. Mikenska kultura, osvajanje Troje. Indoeuropska

seoba. d) Željezno doba. e) Etruščani, pojava luka, gladijatorske igre, kultovi i vjerski obrdi. Umjetnost: slikarstvo i zlatarstvo. Osnivanje

Rima, legenda i zbilja. f) Rimska republika, punski ratovi (Hanibal). Rim kao pomorska i vojna sila – ekspanzija (Spartak) g) Poljoprivredne i vojne reforme, građanski ratovi (braća Grakho, Marije, Sula). Cezar i galski ratovi – pohod

na Egipat. h) Oktavijan, August . Rim kao carstvo. Rim na području Hrvatske (glavni rimski spomenici). i) Klaudije, Neron, Vespazijan, Trajan, Hadrijan, Marko Aurelije. j) Tetrarhija. Dioklecijan. Konstantin Veliki. Milanski edikt 313., kršćanstvo. Teodozije Veliki, kršćanstvo jedina

službena vjera. k) Pad Rimskog carstva (476.). Justinijanova rekonkvista. Obnova Zapadnog rimskog carstva. l) Provale barbara: Goti, Langobardi, Avari, Slaveni, Hrvati.

m) Karlo Veliki. Posljednji tragovi zapadne antičke kulture. Pojava feudalizma. Predromanika. Hrvatski vladari (Domagoj, Tomislav, Krešimir, Zvonimir). Značaj hrvatskih vladara, pleterna plastika, Pakta konventa (1102.).


- Predmet daje osnove kulturnog razvitka od pojave čovjeka do ranog srednjeg vijeka (IX. st.). Težište je na revolucionarnim pojavama u razvitku čovjeka od kamenog doba, visokih civilizacija (Egipat, Mezopotamija) kretsko-minojske kulture, grčke , etruščanske i rimske civilizacije do podjele i pada Rimskog carstva. Zaključno se daje pregled bizantske umjetnosti, naznačuju raspad robovlasničkog društva i osnove feudalizma.

- Informiranost studenta o razvojnim fazama društva, kulturološkim značajkama kao temelja razumijevanja suvremenih pojava u razvitku čovjeka.



x x x x





Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi – seminarski rad

0,5 10

Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 30


ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30

UKUPNO 5 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova

da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

- Beest Holle i dr. , Velika ilustrirana povijest svijeta, sv.1-4, Otokar Keršovani, Rijeka 1974; - Narr K.J., Povijest svijeta od početaka do danas, Zagreb 1977, 170-184; - Suić M., Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003; - Cambi N, Antika, Zagreb 2002; - Dimitrijević S.-Težak-Gregl T.- Majnarić Pandžić N., Prapovijest u Hrvatskoj, Zagreb 1999.; - Vinski Z., Epoha seobe naroda, Beograd 1969;

- Gunjača S.-Jelovina D., Starohrvatska baština, Zagreb 1976.

IZBORNA LITERATURA

- Veliki povijesni atlas svijeta, Zagreb 1999; - Povijest svijeta, sv.1-2. Split 2005


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni biti nazočni na minimalno 70% predavanja.


Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i konzultacija te putem e-maila.


- na konzultacijama

- e-mailom


Studenti su dužni pismeno pripremiti i prezentirati uz ppt.prezentaciju 1 seminarski rad koji donosi max.10 bodova.

Studenti su obavezni položiti dva kolokvija (6. i 13. tjedan) kombiniranog tipa (test + pitanje esejskog tipa). Na kolokvijima se može maksimalno ostvariti 60 bodova (2 X 30 bodova). Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka (15 bodova).

Usmeni ispit sastoji se od 5 pitanja u kojemu se provjerava usvojeno znanje kroz povezivanje uzroka, posljedica i međusobnih odnosa u povijesnim i civilizacijskim razdobljima.



ISPITNI ROKOVI

Zimski -


-

Ljetni 17.06. / 1.07.

Jesenski izvanredni

4.09./11.09.


DATUM NAZIV TEME

1.tjedan.

Stanje kamenog doba – oruđe, oružje, pojava vatre, zidno slikarstvo, Pojava poljodjelstva, prve civilizacije na

Dalekom Istoku (Egipat, Mezopotamija). Otkriće kotača, navodnjavanje, obrt – keramika, pojava metala (bakar,

bronca). Pismo, državni ustroj, Hamurabijev zakonik. Umjetnost.

2.tjedan Feničani – trgovina, plovidba i pismo. Židovska dijaspora.

3.tjedan

Minojska talasokracija. Značaj palača – grad, umjetnost.. Mikenska kultura, osvajanje Troje. Indoeuropska

seoba.

4.tjedan. Željezno doba.

5.tjedan Etruščani, pojava luka, gladijatorske igre, kultovi i vjerski obrdi. Umjetnost: slikarstvo i zlatarstvo. Osnivanje

Rima, legenda i zbilja.

6.tjedan PROVJERA ZNANJA

Rimska republika, punski ratovi (Hanibal). Rim kao pomorska i vojna sila – ekspanzija (Spartak)

7.tjedan. Poljoprivredne i vojne reforme, građanski ratovi (braća Grakho, Marije, Sula). Cezar i galski ratovi – pohod na

Egipat.

8.tjedan Oktavijan, August . Rim kao carstvo. Rim na području Hrvatske (glavni rimski spomenici).

9.tjedan Klaudije, Neron, Vespazijan, Trajan, Hadrijan, Marko Aurelije.

10.tjedan Tetrarhija. Dioklecijan. Konstantin Veliki. Milanski edikt 313., kršćanstvo. Teodozije Veliki, kršćanstvo jedina

službena vjera.

11.tjedan. Pad Rimskog carstva (476.). Justinijanova rekonkvista. Obnova Zapadnog rimskog carstva

12.tjedan Provale barbara: Goti, Langobardi, Avari, Slaveni, Hrvati.

13.tjedan.

Karlo Veliki. Posljednji tragovi zapadne antičke kulture. Pojava feudalizma.

Predromanika. Hrvatski vladari (Domagoj, Tomislav, Krešimir, Zvonimir). Značaj hrvatskih vladara, pleterna plastika, Pakta konventa (1102.).

PROVJERA ZNANJA

14.tjedan.

Kulturna baština u Hrvatskoj




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u književnost Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar II. Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda 15:15 – 18:00, učionica 138 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija dr.sc. Iva Žurić Jakovina Kabinet f-815

Vrijeme za konzultacije Četvrtak 10:00 – 11:30 Telefon 051/ 265 698

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju


Telefon e-mail


Na kolegiju će se razmatrati temeljno pitanje Što je književnost?. Problematizirat će se odnos između književnosti i jezika te književnosti i (istini) zbilje. Analizirat će se odnos književnosti prema kulturalnim studijima i što iz tog odnosa proizlazi. U okviru strukturalnih elemenata književnosti govorit će se o jeziku, značenju i interpretaciji te također i o pripovijesti, performativnom jeziku, identitetu fikcionalnih likova, identifikaciji i subjektu. Govorit će se o analizi književnog djela, klasifikaciji književnosti i problematici književne povijesti. U drugom djelu kolegija dat će se pregled osnovnih književnih teorija s naglaskom na suvremenim tendencijama u teoriji književnosti.


Osposobiti studente da razumiju što je to znanost o književnosti, koje su granice književnosti te kakav je njezin odnos prema zbilji. Namjera je osposobiti studente za analizu, interpretaciju i tumačenje književnog djela. Prepoznavati i analizirati književni tekst i kao kulturalni znak i kao tekst s vlastitim zakonitostima. Studenti će znati prepoznati i objasniti književne teorije i njihov odnos prema filozofiji, sociologiji, lingvistici, kulturalnim studijima i psihoanalizi.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x


Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

1 30

Kontinuirana provjera znanja 1 2 35 Kontinuirana provjera znanja 2 2 35 UKUPNO 5 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova (30) da bi se mogao dobiti upis ocjene na ispitnom roku. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (prema prikazu ispod ovog teksta). Studenti koji žele povisiti ocjenu mogu izaći na usmeni ispit na ispitnom roku.











1. Culler, J. (2001), Književna teorija. Vrlo kratak uvod, AGM, Zagreb. (Teorija-što je to?; Književnost-što je to i je li to bitno?; Književnost i kulturalni studiji; Jezik, značenje i interpretacija; Pripovijest; Performativni jezik; Identitet, identifikacija, subjekt)

2. Solar, M. (1997),Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb. (Priroda književnosti i proučavanje književnosti; Analiza književnog djela; Klasifikacija književnosti; Metodologija proučavanja književnosti)

3. Eagleton, T. (1987), Književna teorija, SNL, Zagreb. (Uvod; poglavlja 2., 3., 4., 5.) 4. Beker, M. (ur.), (1999), Suvremene književne teorije, MH, Zagreb. (Teorija i odabrani tekstovi)

IZBORNA LITERATURA

1. Biti, V., Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000. 2. Compagnon, A. (2007), Demon teorije, AGM, Zagreb. 3. Škreb, Z./Stamać, A. (1998), Uvod u književnost, Globus, Zagreb. 4. Solar, M. (2000), Granice znanosti o književnosti, Naklada Pavičić, Zagreb.


Pratit će se prisutnost studenata na nastavi. Studenti imaju pravo izostati s nastave 3 puta, svaki sljedeći izostanak rezultira oduzimanjem bodova.


Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta


Usmeno E-pošta


Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi: Pratit će se prisutnost studenata na nastavi. Studenti imaju pravo izostati s nastave 3 puta, svaki sljedeći izostanak rezultira oduzimanjem bodova. Aktivnost u nastavi odnosi se na bilješke koje su studenti dužni donositi na svako predavanje te na aktivno sudjelovanje u diskusijama. Bilješke se pišu iz unaprijed zadanog teksta za taj sat. Kontinuirana provjera znanja 1 i 2: Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u obliku dva kolokvija (Kolokvij 1 i Kolokvij 2). Na svakom kolokviju moguće je ostvariti najviše 35 bodova, kao što je prikazano u tablici (III. Sustav ocjenjivanja). Svaki kolokvij ima po 7 opisnih pitanja, gdje svako pitanje nosi 5 bodova. Popravaka kolokvija nema. Ispit se polaže na ispitnom roku tako da se upiše ocjena ukoliko je student zadovoljio ranije navedene uvjete za upis ocjene ili se odgovara usmeno za višu ocjenu.



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 18.06. i 09.07.2015. u 11 h.

Jesenski 04.09. i 11.09.2015. u 11 h.

izvanredni


04.03.2015. Uvod

11.03.2015. Što je književnost? I (Solar, Culler, Eagleton, Compagnon)

18.03.2015. Što je književnost? II (Solar, Culler, Eagleton, Compagnon)

25.03.2015. Književnost i kulturalni studiji. Jezik, značenje i interpretacija (Culler)

01.04.2015. Pripovijest. Performativni jezik. Identitet, identifikacija, subjekt (Culler)

08.04.2015. Analiza književnog djela (Solar)

15.04.2015. Klasifikacija književnosti (Solar)

22.04.2015. Kolokvij 1

29.04.2014. Teorija književnosti I: Pozitivizam, formalizam

06.05.2015. Teorija književnosti II: Strukturalizam, naratologija i semiotika

13.05.2015. Teorija književnosti III: Nova kritika, fenomenologija, hermeneutika

20.05.2015. Teorija književnosti IV: Teorija recepcije, lijeve tendencije, novi historizam

27.05.2015. Teorija književnosti V: Poststrukturalizam

02.06.2015. Teorija književnosti VI: Psihoanaliza

09.06.2015. Kolokvij 2




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija SOCIOLOGIJA KULTUREStudij Preddiplomski studij kulturologije Semestar II. Akademska godina 2014/15 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom od 14.15 dv 138 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku U principu, ali čemu trud Nositelj kolegija Doc. dr. Nenad Fanuko

Kabinet 808 Vrijeme za konzultacije Utorkom 13-14 i 15.30-16

Telefon e-mail [email protected]


Svrha predmeta je upoznati studente sa shvaćanjima kulture u društvenim znanostima, posebice u antropologiji i sociologiji. Osim povijesnog pregleda i razmatranja glavnih teorijskih perspektiva, pozornost će se posvetiti tako zvanom kulturnom zaokretu u društvenoj teoriji. Uz to će se razmotriti i neke značajke suvremenog društva: potrošačko društvo, masovna i popularna kultura, kulturni kapital, masovni mediji.


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: opisati upotrebe pojma kulture u različitim disciplinama (antropologiji, književnoj teoriji i sociologiji) objasniti metodološke poteškoće u sociološkom izučavanju kulture (pozitivizam nasuprot interpretativnoj paradigmi) distingvirati glavne konceptualne dihotomije u sociološkim teorijama kulture (na primjer: akcija i struktura, akcija i

kultura, struktura i kultura itd.) definirati osnovne teme klasične sociologije (Marx, Durkheim, Weber) povezane s kulturom uočiti glavne razlike i komplementarnosti između socioloških pristupa kulturi: ideologija, zajednička kultura usporediti različite teorije potrošnje, stilova života, subkultura, identiteta, kultura svakidašnjice analizirati pojave iz svakodnevnog života u svjetlu tih usporedbi


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski

rad Ostalo


Aktivnost u nastavi 1.0 10 Seminarski rad 1.0 10 Kontinuirana provjera znanja 1 0.75 20 Kontinuirana provjera znanja 2 0.75 20 Kontinuirana provjera znanja 3 0.75 20 Kontinuirana provjera znanja 4 0.75 20 UKUPNO 5.0 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











Crespi, F., Sociologija kulture, Zagreb, 2006.

Haralambos, M. i M. Holborn, Sociologija: teme i perspektive, Zagreb, 2002.

(odabrana poglavlja): 4.: str. 232-237; 263-289 7.: 431-501 11: 774-801; 813-849 12.: 884-933 13.: 935-963

IZBORNA LITERATURA

Baudrillard, J.: Simulacija i zbilja, Zagreb, 2001. Bauman, Z., Culture as Praxis, London, 1999. Beck, U.: Pronalaženje političkog, Zagreb, 2001. Bourdieu, P.: Što znači govoriti, Zagreb, 1992. Castells, M.: Moć identiteta, Golden Marketing, Zagreb, 2003. Chaney, D., Cultural Change and Everyday life, London, 2002. Chaney, D., Lifestyles, London, 1996. Corrigan, P., The Sociology of Consumption, London, 1997. Edles, L. D.: Cultural Sociology in Practice, Malden, 2002. Geertz (Gerc), C., Tumačenje kultura I, Beograd 1998. Gronow J.: Sociologija ukusa, Zagreb, 2000. Hall, Neitz i Battani, Sociology on Culture, London, 2003. Kalanj, R., Ideje i djelovanje, Zagreb, 2000. Katunarić, V., Lica kulture, Zagreb, 2007. Moore, J., Uvod u antropologiju, Zagreb, 2002. Shields R.: Kulture interneta, Zagreb, 2001. Smith, P.: Cultural theory: An Introduction, Malden, 2001.

SEMINARSKA LITERATURA Rok za predaju seminarskog rada: 31.03.2015.

NASLOV

1. Anderson, B.: Nacija: zamišljena zajednica, str.1-78., Zagreb, 1990.

2. Castells, M.: Moć identiteta, pogl. 1., Golden Marketing, Zagreb, 2003.

3. Collins, R.: Usporedno istraživanje principa obrazovne stratifikacije, str. 33-68 u: S. Flere (ur.), Proturječja

suvremenog obrazovanja, Zagreb, 1986.

4. Durkheim, E.: Elementarni oblici religijskog života, str. 325-420 u: V. Cvjetičanin i R. Supek, E. Durkheim i

francuska sociološka škola, Zagreb, Ljevak, 2003

5. Fukuyama, F.: Povjerenje, str. 13-76, Zagreb, 2000.

6. Geertz (Gerc), C.: Podroban opis: ka interpretativnoj teoriji kulture, str. 9-46 u Tumačenje kultura I,

Beograd 1998.

7. Geertz (Gerc), C.: Religija kao kulturni sistem str. 119-174 u Tumačenje kultura I, Beograd 1998.

8. Gellner, E.: Nacije i nacionalizam, Zagreb, 1998.

9. Horkheimer, M. i Th. Adorno: Kulturna industrija, str.132-179 u Dijalektika prosvjetiteljstva, V. Masleša,

Sarajevo, 1974.

10. Kalanj, R.: Ideje i djelovanje, Zagreb, 2000., pogl. 2. („Kultura i moć“).

11. Katunarić, V., Lica kulture, Zagreb, 2007. (bilo koja dva poglavlja)

12. Liessmann, K. P.: Teorija neobrazovanosti: Zablude društva znanja, Zagreb, 2008

13. Ritzer, G.: McDonaldizacija društva, Zagreb, 1999., pogl. 1. i 2.

14. Ritzer, G.: McDonaldizacija društva, Zagreb, 1999., pogl. 7. do 10.

15. Simmel, G.: Kultura stvari i kultura ljudi, str. 23-111 u: Kontrapunkti kulture, Jesenski i Turk, Zagreb,

2001.

16. Simmel, G.: Kulturne manifestacije društvenog života, str. 207-282 u Kontrapunkti kulture, Jesenski i

Turk, Zagreb, 2001.

17. Weber, M.: Religiozna etika i “svijet” i Kulturne religije i “svijet”, str 165-214 u: Sociologija religije, Kruzak,

Zagreb, 2000.

18. Weber, M.: Staleži, klase i religija, str.69-112 u: Sociologija religije, Kruzak, Zagreb, 2000.

19. Wehler, H-U: Nacionalizam:povijest, oblici, posljedice, Zagreb, 2005.


Obvezno. Nikako se neće tolerirati izostanci u terminima kolokvija (4 tijekom semestra).


Predaja seminarskih radova u dogovorenim rokovima. Četiri kolokvija u određenom terminu (vidi niže). Jedna nadoknada. Konzultirati važeći Pravilnik o studiju! Upute za seminarske radove

1. Naslovna strana s glavnim podacima o analiziranom tekstu, te osobnim podacima studenta/ice ; 2. Uvod: kratak sažetak glavnih misli koje će biti obrazložene u ostatku teksta; naglasiti povezanost s

kolegijem, odnosno, istaknuti bitnost analiziranog teksta s naznačenm glavnim problemima koji će biti obrazloženi u ostatku teksta;

3. Razrada: obrazlaganje glavnih misli i glavnih problema opisanih u tekstu s objašnjenjem glavnih pojmova;

4. Zaključak: ukazivanje na glavnu poantu teksta; 5. Literatura: abecedni popis djela, tekstova, internetskih stranica korištenih pri pisanju seminarskog

rada.


Na nastavi, konzultacijama i elektronskom poštom. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Kolokviji



Studenti/ce su DUŽNI ispunjavati svoje obveze i ne ponašati se kao razmažena djeca, i na primjer zvati tatu u školu.

ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 09.06.; 01.07.

Jesenski izvanredni 01.09.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) Datum/tjedan Sadržaj nastavnog programa (teme) Prethodna priprema

studenata Napomena

1 Pojam kulture: povijest i vrste. Kultura u filozofiji i književnoj kritici, te u ranoj antropologiji.

2 Kultura u klasičnoj sociologiji i antropologiji. 3 Kultura i struktura I: strukturalni funkcionalizam 4 Kultura i struktura II: marksizam, strukturalizam 5 Kultura i djelovanje I: Weber Literatura za kolokvij:

Crespi: 82 – 100 Haralambos: 431 - 501

Kolokvij 24.03.2015.

6 Kultura i djelovanje II: fenomenologija, interpretativna antroplogija (Geertz)

7 Kultura i ideologija: Marx, kritička teorija društva, Gramsci, Althusser

8 Durkheimovska tradicija: rituali i klasifikacije Literatura za kolokvij: Crespi: 114 – 122 Haralambos: 222 – 224, 232 – 240, 263 – 282, 635 – 647, 777 – 782, 786 – 801, 829 – 841, 843 - 849


9 Kultura, struktura i djelovanje: Bourdieu, Giddens, Elias

10 Kulturna reprodukcija i stratifikacija 11 Britanski kulturalni studiji Literatura za kolokvij:

Crespi: 9 – 48, 140 – 150 Haralambos: 884 - 906


12 Proizvodnja i recepcija kulture. Sociologija potrošnje, stilovi života, subkulture, identiteti, kultura svakidašnjice

13 Kulturna analiza postmodernosti 14 Sociologija kulture, kulturalna sociologija i

kulturalni studiji Literatura za kolokvij: Crespi: 48 – 85, 151 – 164 Haralambos: 906 - 933





MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Tematska uporišta kulturalnih studija Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 2. Akademska godina 2014/2015. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom, 11,00-13,00, 402 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nema Nositelj kolegija doc. dr. sc. Katarina Peović Vuković

Kabinet F-814

Vrijeme za konzultacije Srijedom 15:00-17:00

Telefon 051/265-700


Kabinet

Vrijeme za konzultacije

Telefon

e-mail


Kolegij će uputiti na metodološke i problemske izvore kulturalnih studija. Cilj je uputiti na metode, predmete i imena bitna za formiranje discipline, ali i na probleme kulturalno-studijske epistemologije. Sadržaj predmeta:

Uvod, temeljna uporišta kulturalnih studija: marksizam, semiotika, strukturalizam i poststrukturalizam

Strukturalizam: teorija reprezentacije (odnos jezika i kulture); kultura i mit, jouissance; teorija diskursa

Marksizam i post-marksizam. Karl Marx i ideologija; ideologija i ideološki aparati države; hegemonija

Temeljni pojmovi: hegemonija, ideologija, artikulacija, aproprijacija

Poststrukturalizam: Identitet i Drugo: antiesencijalističke kritike; uloga jezika u oblikovanju subjekta, dekonstrukcija


Studenti/ice će nakon položenog ispita biti u stanju:

Uputiti na izvorišta epistemologije kulturalnih studija i probleme s utemeljenjem discipline

Obrazložiti važnost strukturalizma i semiotike za oblikovanje metoda i predmeta kulturalnih studija

Obrazložiti važnost marksizma i post-marksizma za za oblikovanje metoda i predmeta kulturalnih studija

Obrazložiti važnost poststrukturalizma za za oblikovanje metoda i predmeta kulturalnih studija

Obrazložiti osnovne teorijske preokupacije autora koji su temeljni za kulturalne studije: M. Foucault, K. Marx, R. Barthes, L. Althusser, J. Lacan, J. Derrida

Obrazložiti osnovne pojmove kulturalnih studija: reprezentacija, ideologija, hegemonija, artikulacija, aproprijacija, identitet, Drugo, moderna, postmoderna, antiesencijalizam



x x x



Pohađanje nastave i aktivnost u 1 10

nastavi



ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 5 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











Althusser, Louis, "Ideologija i ideološki aparati države", u Proturječja suvremenog obrazovanja, ur. S. Flere,

Zagreb, Radna zajednica republičke konferencije Saveza socijalističke omladine, 1986.

Barthes, Roland (2009) Mitologije, Naklada Pelago, Zagreb, 143-181.

Derrida, Jacques (1976) O gramatologiji, IP "Veselin Masleša", Sarajevo, str. 19-38

Edgar, A., Sedgwick, P. Cultural Theory – The Key Thinkers. Routledge, London – New York, 2002., natuknice:

Freud, Lacan, Marx, Saussure

Foucault, Michel, Znanje i moć, Burger, H., Kalanj, R. (ur.), Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994, odabrana poglavlja.

Lacan, Jacques (1983) „Funkcija i polje govora i jezika u psihoanalizi”, Spisi, Prosveta, Beograd, str. 15-73.

Marx, K. “Osnovi kritike političke ekonomije”, iz Glavni radovi Marxa i Englesa (1978 pr. iz., 1979. 2. iz.) priredili Adolf Dragičević, Vjekoslav Mikecin, Momin Nikić, Stvarnost Zagreb, 625-698.

Saussure, Ferdinand de (2000) Tečaj opće lingvistike, ArtTresor naklada, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje,

Zagreb, str 51-64, 121-128, 146-149, 178-196.

Storey, John (2011) Cultural Theory and Popular Culture. An Introduction, Routledge; poglavlja "Classical Marxism", 59-61. i "Althusserianism", 70-79.

Turner, Graem (1990) British Cultural Studies. An introduction, London, Routledge, „The idea of cultural

studies“ str. 11-38; „Texts and contexts“ str. 81-121; „Ideology“, str. 182-214

Williams, Raymond. „Base and Superstructure in Marxist Cultural Theory.“ Problems in Materialism and Culture. London: Verso, 1980. Rpt. As Culture and Materialism. London: Verso, 2005. 31-49.

IZBORNA LITERATURA

Althusser, Louis (1971) Lenin and Phylosophy, poglavlje “Ideology and Ideological State Apparatuses” (Notes

towards an Investigation), 127-194 str. i čitava studija

Barker, C. Cultural Studies: Theory and Practice. Sage, London – New Delhi – Thousand Oaks, 2000

Barker, C. Making Sense of Cultural Studies – Central Problems and Critical Debates. Sage, London –

Thousand Oaks – New Delhi, 2002

Deleuze, Gilles i Félix Guattari (1983) Anti-Oedipus: Capitalism and Schizophrenia, engl. Prijevod Robert Hurley, Mark Seem, and Helen R. Lane; University of Minnesota Press, Minneapolis

Foucault, Michel (1994) Nadzor i kazna, Informator, Zagreb

Foucault, Michel (2008) The Birth of Biopolitics. Lectures at the Collège de France 1978-79, ed. by Michel Senellart, Palgrave Macmillan

Gramsci, Antonio (1971) Selections from the Prison Notebooks, Lawrence & Wishart, London

Jameson, Fredric (1988) »Postmodernizam ili kulturna logika kasnog kapitalizma«, u: Ivan Kuvačić (ur.) et al., Postmoderna. Nova epoha ili zabluda, Naprijed, Zagreb, str. 187-232.

Lacan, Jacques (1983b) „Odjeci tumačenja i vreme subjekta u psihoanalitičkoj tehnici”, Spisi, Prosveta, Beograd

Lyotard, Jean-François (2005, 1979) Postmoderno stanje, Ibis grafika, Zagreb

Marx, Karl i Friedrich Engels (1979) Njemačka ideologija, iz Glavni radovi Marxa i Englesa, priredili Adolf Dragičević, Vjekoslav Mikecin, Momir Nikić, 2. izd., Stvarnost, Zagreb

Marx, Karl (1973) Kapital: kritika političke ekonomije: I-III, BIGZ Prosveta, Beograd

Žižek, Slavoj (1999) The Ticklish Subject. The Absent Centre of Political Ontology, London: New York, Verso, prvo poglavlje Mass.: MIT Press.


Dozvoljena su 3 izostanka, 3-5 izostanaka dodatni usmeni kolokvij, 5 i više izostanaka gubitak prava na potpis.


E-mail, oglasna ploča, Stranice kolegija: https://tuks.jottit.com


Konzultacije, e-mail.


1. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi – 10 bodova – odnosi se na sudjelovanje u raspravama, koje se temelje na pročitanoj literaturi i temama s predavanja.

2. Kontinuirana provjera znanja 1 – 30 bodova – 1. pismeni kolokvij, 4-8 pitanja, temeljen na seminarskoj literaturi i predavanjima

3. Kontinuirana provjera znanja 2 – 30 bodova – 2. pismeni kolokvij, 4-8 pitanja, temeljen na seminarskoj literaturi i predavanjima

4. Dodatni kolokvij – pišu studenti/ice koji su izostali više od 3 a manje od 5 puta. Dodatni kolokvij sadržava dodatni naslov iz literature.

5. Završni ispit je usmeni ispit koji se sastoji od 3 pitanja i donosi maksimalno 30 bodova, a temelji se na seminarskoj literaturi i predavanjima.



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 18.6. i 9.7. u 11h

Jesenski izvanredni

4.9. i 11.9. u 11 h


04. 03 Uvodno predavanje.

11. 03.

Gostujuće predavanje dr. sc. Aleksandar Mijatović "Ferdinand de Saussure"

Obavezna literatura

Saussure, Ferdinand de (2000) Tečaj opće lingvistike, ArtTresor naklada, Institut za

hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, str 51-64, 121-128, 146-149, 178-196.

Izborna

Edgar, A., Sedgwick, P. Cultural Theory – The Key Thinkers. Routledge, London –

New York, 2002., natuknica “Saussure”

Turner, Graem (1990) British Cultural Studies. An introduction, London, Routledge,

„The idea of cultural studies“ str. 11-38.

18. 03.

Saussure - Seminarski rad na tekstu

Predavanje Barthes

Obavezna literatura

Barthes, Roland (2009) Mitologije, Naklada Pelago, Zagreb, 143-181.

Izborna


„The idea of cultural studies“ str. 11-38; „Texts and contexts“ str. 81-121

25. 03. Seminarski zadatak – primjena Barthesova čitanja mita na suvremene primjere

01. 04.

Lacan predavanje, seminar

Obavezna literatura

Lacan, J. (1983) „Funkcija i polje govora i jezika u psihoanalizi”, Spisi, Prosveta,

Beograd, str. 20-73.

Izborna


New York, 2002., natuknice: Freud, Lacan

08. 04. Kolokvij (Saussure, Barthes, Lacan)

15. 04.

Althusser (Lacan i Marx)

Obavezna literatura

Althusser, Louis, "Ideologija i ideološki aparati države", u Proturječja suvremenog

obrazovanja, ur. S. Flere, Zagreb, Radna zajednica republičke konferencije Saveza

socijalističke omladine, 1986.

Izborna

Storey, John (2011) Cultural Theory and Popular Culture. An Introduction, Routledge;

poglavlje "Althusserianism", 70-79.


poglavlje „Ideology“, str. 182-214

22. 04.

Marksizam: Baza i nadgradnja

Obavezna literatura

Williams, Raymond. „Base and Superstructure in Marxist Cultural Theory.“ Problems

in Materialism and Culture. London: Verso, 1980. Rpt. As Culture and Materialism.

London: Verso, 2005. 31-49.

29. 04.

Marksizam

Obavezna literatura

Marx, K. “Osnovi kritike političke ekonomije”, iz Glavni radovi Marxa i Englesa (1978

pr. iz., 1979. 2. iz.) priredili Adolf Dragičević, Vjekoslav Mikecin, Momin Nikić,

Stvarnost Zagreb, 625-698.

Izborna

Storey, John (2011) Cultural Theory and Popular Culture. An Introduction,

Routledge; poglavlje, "Classical Marxism", 59-61.


New York, 2002., natuknica: Marx

06. 05. Kolokvij (Marx, Althusser, Williams)

13. 05.

Dodatni kolokvij / Kapital (čitanje)

Marx, Karl (1973) Kapital: kritika političke ekonomije: I-III, BIGZ Prosveta,

BeogradKapital (čitanje)


20. 05.

Foucault. Gostujuće predavanje (Slaven Crnić, mag. cult.)

Obavezna literatura


New York, 2002., natuknica: Foucault

27. 05.

Kapital (čitanje)


03. 06.

Dodatni kolokvij / Kapital (čitanje)


10. 06.

Kapital (čitanje)





MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Duhovnost i kultura Studij Kulturologija, preddiplomski jednopredmetni Semestar IV Akademska godina 2014/15 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda 09:15-12:00 P-104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Engleski

Nositelj kolegija Dr.sc.Diana Grgurić Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail Suradnik na kolegiju Dr.sc. Benedikt Perak

Kabinet 811 Vrijeme za konzultacije Utorak 12-13

Telefon 098622793 e-mail [email protected]


Uvod u odnos duhovnosti i kulture iz očišta kulturalnih studija. Definicije religije i duhovnosti. Odnos duhovnih i religijskih fenomena prema kulturi. (Nye; Skedlar) •Povijest znanstvenog pristupa religiji (Grassie; Pals; Thrower; Nye; Hinnels; Slone; Jones; Skedlar). •Proučavanje fenomena religije kroz teoretski okvir sedam religijskih dimenzija prema Ninian Smartu. • Iskustvena dimenzija: Različitost i mnogostrukost oblika duhovnosti. Znanstveni pristupi proučavanju iskustvenih dimenzija religijskog fenomena. Numinozno iskustvo (Otto; Eliade); vrste mističnih iskustava (Forman; Winkelman); religijska iskustva kao stanja svijesti (Taves). Psihologija religije (Jonte i Parsons; Maslow; Loewenthal ) i Kognitivne znanosti o religiji (Newberg i Waldman; Bulkeley). Rasprava između konstrukcionističkog (Katz) i transcendentalističkog (Forman) pogleda na religijska iskustva. • Praktična i ritualna dimenzija: doprinosi antropologije (Turner; Van Gennep; Salamone), psihologije i kognitivne znanosti o religiji (Boyer; McCauley i Lawson; Pyysiainen) proučavanju ritualnih značajki duhovnosti. • Narativna i mitološka dimenzija: primjena filolološkog i povijesno književno kritičkog pristupa. (Nye; Sherwood i Hart) • Doktrinarna i filozofska dimenzija: epistemološka gledišta, osnovni pojmovi metafizike, ontologije i filozofije religije (Thompson; Mann). • Etička i zakonodavna dimenzija: značaj etičke i političke komponente religije. (Nye; Haynes; Schweiker). Postmoderne (kulturalne) teorije religije. Moć i religija. (Nye, Derrida, Foucault) Feminizam, rodna pitanja i religija (Nye; Sharma). • Socijalna i institucionalna dimenzija: sociološke teorije o religije: (Marx, Durkheim, Weber). Sociološke metode proučavanja religije (Zrinščak; Turner; Dillon; Norris i Inglehart). • Materijalna dimenzija: značaj arhologije, etnologije, povijesti umjetnosti, semiologije u proučavanju religijskih artefakata (Jones). • Kratki povijesni pregled religija zapadne civilizacije do moderne. Judaizam, Kršćanstvo, Islam (Smart; Jones) • Povijest ateizma i agnosticizma. Religijski obrasci sekularnih ideologija.(Smart; Partridge; Skedlar; Hitchens; Dawkins; Thrower; Antony)


Studenti bi nakon položenog ispita trebali biti sposobni: • objasniti značaj proučavanja duhovnosti u kognitivnim i sociološkim kontekstima razvoja kulture • argumentirati 7 dimenzija religijskog fenomena prema Ninian Smartu kao i njima korespondne znanstvene discipline • navesti znanstvene pristupe proučavanju duhovnosti i religije • navesti glavna obilježja religijskih tradicija judaizma, kršćanstva, islama prema spomenutih 7 dimenzija • objasniti religijske obrasce kvazireligijskih sekularnih ideoloških sustava

• organizirati istraživanje i protumačiti utjecaj navedenih religijskih tradicija na suvremenu kulturu



Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x


Pohađanje nastave 1 0 Seminar 1 35 Terenska nastava 1 0 Kontinuirana provjera znanja 1 35 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 5 100













Kieran Flanagan i Peter C. Jupp (ur.) (2007) A Sociology of Spirituality. Cornwall.UK Ashgate. Perak (2010) Prema kognitivnoznanstvenom objašjenju iskustva svetog. Filozofska istraživanja.

Zagreb Perak (2011) Jezično opojmljivanje iskustva svetog. Doprinosi kognitivne lingvistike kognitivnim

znanostima o religiji. U: Primorac (ur.) Suvremena znanost i vjera. Mostar. Arieti, J.A. i Wilson, P. (2003) The scientific and the divine: conflict and reconciliation from ancient

Greece to the present. Rowman & Littlefield Publisher.(odabrana poglavlja) Bulkeley, K. (2004). The Wondering Brain: Thinking about Religion with and beyond Cognitive

Neuroscience. Routledge Cambridge.(odabrana poglavlja) Dillon, M. (ur.) (2003). Handbook of the Sociology of Religion. Camebridge.(odabrana poglavlja) Grassie William (2008). The new sciences of religion. Zygon. 43:1. Haynes (2008). Religion and Politics, Cambridge.(odabrana poglavlja) Hinnels, J. (ed) 2005 The Routledge Companion to the Study of Religion. Routledge (odabrana

poglavlja) James, W. (1990). O raznolikosti religijskog iskustva. Zagreb.(odabrana poglavlja) Jones, L. (ur.) (2005). Encyclopedia of Religion. Thomson-Gale.(odabrana poglavlja) Maslow, A. H. (1970). Religions, Values, and Peak Experiences.(odabrana poglavlja) Newberg A. i Waldman, M. R. (2009). How God Changes Your Brain. Nye, M. (2008) Religion. The Basics, 2ed, Routledge (odabrana poglavlja) Pals, D. (2006) Eight theories of religion. Oxford (odabrana poglavlja) Partridge C. (ur.) (2005) Enciklopedija novih religija. Naklada Lijevak Reitan, E. (2009) Is God A Delusion. A Reply to Religion's Cultured Despisers. Willey (odabrana

poglavlja) Sharma (1999). Feminism and World Religions. Mcgill (odabrana poglavlja) Smart, Ninian (1998. 2.izd.) The World's Religion. Cambridge University Press, Cambridge (odabrana

poglavlja: Introduction, 1., 8., 10., 11., 12., 14., 20., 25.) Thompson, Mel (1997.), Filozofija religije. Faber & Zgombić plus. Zagreb (odabrana poglavlja: Uvod,

Iskustvo vjere, Vjerski jezik, Bog – koncepcije; Bog – argumenti; Jastvo; Patnja i zlo; Vjera i znanost; Religija i etika; Pogovor

Thrower, James (1971). A Short History of Western Atheism. London: Pemberton. Perak, B. Skripta za studente kolegija Religija i kultura, objavljena na elearning portalu

IZBORNA LITERATURA

Armstrong Karen - Islam -A Short History, New York 2002 Arweck Elisabeth, Peter B. Clarke, New Religious Movements in Western Europe: An Annotated Bibliography,

Greenwood Press.Westport, CT. 1997. Bernard J. Verkamp ,The Evolution of Religion: A Re-Examination, University of Scranton Press, 1995 Birnstein et al. 1998 Kronika kršćanstva, Mozaik knjiga Bulkeley Kelly 2004, The Wondering Brain: Thinking about Religion with and beyond Cognitive Neuroscience,

Routledge, New York 2004. Cheslyn Jones, Geoffrey Wainwright, Edward Yarnold, The Study of Spirituality. Oxford University Press. New

York. 1986 Clarke Peter, The Study of Religion, Traditional and New Religions. Routledge London. 1991. Franzen August 1994, Pregled povijesti Crkve, Kršćanska sadašnjost Gerald O'Collins, Christology: A Biblical, Historical, and Systematic Study of Jesus, Oxford University Press,

Oxford 1995 Skedlar, N. (2001) Čovjek i kultura. Societas. Matica Hrvatska. Zagreb. Graham John, Rave Culture and Religion. Routledge. New York. 2004. Henderson Helene ed. - Holidays, festivals, and celebrations of the world dictionary, 3rd ed., 2005 Wilson -

World Scripture, A Comparative Anthology Of Sacred Texts , International Religious Foundation, Paragon House, New York 1991

Hinnells ed. 2007, A Handbook of Ancient Religions, Oxford 2007 James, W. O raznolikosti religijskog iskustva. Zagreb, 1990. Kokoszka 2007, States of Consciousness,Springer Kung, Hans, Kršćanstvo i svjetske religije: uvod u dijalog s islamom, hinduizmom i budizmom, Naprijed, Zagreb

1994 (odabrana poglavlja) Lindsay Jones editor in Chief - Encyclopedia of Religion, Second Edition, , Thomson-Gale, 2005 McCauley R.N., Lawson E.T. Bringing Ritual to Mind- Psychological Foundations of Cultural Forms Meeks, Wayne - In search of the early Christians, selected essays, Yale University Press 2002 Miller, Melvin E., Young 2000, Eisendrath Polly,The Psychology of Mature Spirituality: Integrity, Wisdom,

Transcendence. Routledge Newberg, A. i D’Aquili E. (2001). Why God Won’t go away. Ballantine Books. New York.(odabrana

poglavlja)John F. A. Sawyer, Sacred Languages and Sacred Texts. Routledge. London. 1999 Newberg, Andrew & D’Aquili Eugene 2001, Why God Won’t go away, Ballantine Books, New York Pierce Beaver, R. et al. (1991. 2.izd.), Religije svijeta, enciklopedijski priručnik, Kršćanska sadašnjost Robert C. Solomon, Kathleen M. Higgins, A Very Brief History of Philosophy , Oxford Routledge Encyclopedia of Philosophy, Version 1.0, London and New York: Routledge (1998) Sawyer John F.A., J.M.Y. Simpson - Concise encyclopedia of language and religion, 2001 Elsevier Schlager N., World Religions Slone Jason (2004), Theological incorrectness. Why Religious People Believe What They Shouldn't, Oxford Stark Rodney 2006, Cities of god, Harper Collins Steiger Brad E. and Sherry Hansen Steiger ed. - Gale Encyclopedia of the Unusual and Unexplained, Thomson-

Gale, 2003 Sutherland S., Houlden L., Clarke P., Hardy F. editors - The World’s Religions, Routledge 1988. Tacey 2004 - The Spirituality Revolution. The Emergence of Contemporary Spirituality Thomas Riggs editor - Worldmark Encyclopedia of Religious Practices, , Thomson-Gale, 2006 Winkelman, Michael, Shamanism: The Neural Ecology of Consciousness and Healing, Bergin & Garvey,

Westport, CT., 2000. Turner (2010) The New Blackwell Companion to the Sociology of Religion Woods, Richard, Understanding Mysticism. Image Books. Garden City, NY. 1980


Studenti su obavezni redovno prisustvovati nastavi.


Nastava, elearning portal


Konzultacije, e-pošta.


E-learning portal + Usmeno Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema

istraživanja, istraživački pristup, metoda istraživanja, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Svaka ovdje navedena sastavnica istraživačkoga znanstvenog rada nosi 5 bodova.

Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard, ) etc.) ali se njega moraju i pridržavati. Seminar mora sadržavati minimalno 5 do maksimalno 8 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake. Terenska nastava – uvjet za dobivanje 1ECTS je prisustvovanje nastavi. Kontinuirana provjera znanja – Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave i na e-learning portalu nakon završene nastavne jedinice. Ocjena se oblikuje u skladu s postotkom ostvarenim na

testu. Pristup popravku (ili naknadnom pisanju) kolokvija. Samo uz predočenje liječničke ispričnice ili u posebnim slučajevima nakon razgovora s nositeljem kolegija, u

vremenu određenom dogovorom. Završni ispit je usmenoga tipa te se ocjena pretvara u postotke i pridonosi ocjeni u gore navedenom omjeru.



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 8.9, 22.9.

Jesenski izvanredni

30.9.


4.3 Odnos duhovnosti i kulture iz očišta kulturalnih studija.

11.3 Povijest znanstvenog pristupa duhovnosti i religiji

18.3 Proučavanje fenomena religije kroz teoretski okvir sedam religijskih dimenzija prema Ninian Smartu

25.3 Iskustvena dimenzija: Različitost i mnogostrukost oblika duhovnosti. Znanstveni pristupi proučavanju iskustvenih dimenzija religijskog fenomena.

1.4 Praktična i ritualna dimenzija: doprinosi antropologije, psihologije i kognitivne znanosti o religiji proučavanju ritualnih značajki duhovnosti. Materijalna dimenzija.

8.4 Narativna i mitološka dimenzija: primjena filolološkog i povijesno književno kritičkog pristupa. Semiologija, teorija komunikacije značenja.

15.4 Doktrinarna i filozofska dimenzija: epistemološka gledišta, osnovni pojmovi metafizike, ontologije i filozofije religije.

22.4 Etička i zakonodavna dimenzija: Postmoderne (kulturalne) teorije religije. Socijalna i institucionalna dimenzija: sociološke teorije o religije. Politika, moć i religija. Feminizam, rodna pitanja i religija.

29.4 Kratki povijesni pregled religija zapadne civilizacije do moderne. Judaizam

6.5 Kratki povijesni pregled religija zapadne civilizacije do moderne. Kršćanstvo

13.5 Terensko istraživanje – Prakse proizašle iz tradicije kršćanstva

20.5 Kratki povijesni pregled religija zapadne civilizacije do moderne. Islam

27.5 Kratki povijesni pregled religija istočne civilizacije do moderne. Hinduizam i buddhizam

3.6 Terensko istraživanje – Prakse proizašle iz tradicije hinduizma i buddhizma

10.6 Povijest ateizma i agnosticizma. Religijski obrasci sekularnih ideologija.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Intermedijalnost Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 4 Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak P-138, 9:15h Mogućnost izvođenja na stranom jeziku -

Nositelj kolegija doc. dr. sc.Diana Grgurić Kabinet F-812

Vrijeme za konzultacije Utorak 11:00 – 11:45 i po dogovoru Telefon 051/ 265706



Telefon e-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Povijest glazbeno-literarnih interart studija. Recentni studiji: studij riječi i glazbe (WMA) i S. P. Scherovi rezultati istraživanja verbalne glazbe književnoumjetničkog karaktera. Scherova trijadna tipologija glazbeno-literarnih veza (literatura u glazbi; glazba i literatura; glazba u literaturi); intermedijalne relacije glazbe u književnosti (word music) ili strukturne analogije s glazbom (structural analogies to music) glazbene instance u literaturi koje se nazivaju muzikalizacijama fikcije. Teorijske modifikacije glazbeno-literarnih veza (A. Gier i W. Wolf) kao izvankompozicijska intermedijalnost (extra compositional intermediality). Drugi pristup intermedijalnosti kroz prizmu promatranja Boltera i Grusina. Postmodernističke intermedijalne prakse, teorije i primjeri.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: 1.definirati i objasniti intermedijalne teorije 2. opisati intermedijalne oblike 3. objasniti umjetničke težnje prema intermedijalnim oblicima i navesti najčešće prakse 4.primijeniti konkretne analitičke modele NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)




Kontinuirana provjera znanja 1 1 20 Kontinuirana provjera znanja 2 1,5 30 Kontinuirana provjera znanja 3 2,5 50

UKUPNO 5 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit











Grgurić. D. Glazba, riječ: istraživanje suodnosa. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb i ICR, Rijeka. 2011. Intermedijalnost 10-23, Glazbena kritika28-31.Prema glazbi u romanima: Metafora fuge u romanu Berenikina kosa 132-141. Hansen-Löve, Aaga A. (1988). “Intermedijalnost i intertekstualnost”, (ur. Z.Maković i dr.), Intertekstualnost & intermedijalnost. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 1988. Str.31-74. Ur. Steven Paul Scher, Music and Text: critical inquiries. Cambridges University Press. 1992. J. Neubauer Music and literature Žmegač, V. Književnost i glazba. Intermedijalne studije. Zagreb: Matica hrvatska.2003. Književnost u glazbi, Glazba u književnosti. Bolter, Jay & Grusin, Richard. Remediation, MIT, Boston 1999. Kiene Brillenburg Wurth, Multimediality, Intermediality, and Medially Complex Digital Poetry http://www.rilune.org/mono5/3_brillenburg.pdf Perica I. Intermedijalnost kao paradigma postmoderne, Umjetnost riječi,no. 1-2/ 2009. Oliver Sacks. Muzikofilija: Priča o glazbi i mozgu. prijevod: Selma Muftić Pustički, Algoritam, Zagreb. 2012.

IZBORNA LITERATURA

Wolf, W. „Intermediality Revisited: Reflections on Word and Music Relations in the Context of a General Typology of Intermediality“ (ur. Lodato M. Suzzane, Aspdent S. and Bernhardt W.): Word and Music Studies: Essayes in Honor of Steven Paul Scher and on Cultural Identity and the Musical Stage. Amsterdam: Rodopi.2002.

Ivana Keser Battista. Intertekstualnost, intermedijalnost i interdisciplinarnost u filmskom eseju. Medij. istraž. (god. 16, br. 1) 2010. (131-160). http://hrcak.srce.hr/58487


Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s koje su izostali.


Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i elektroničkom poštom


Nastavnik je dostupan za vrijeme dogovorenih konzultacije i putem elektroničke pošte


Kontinuirana provjera znanja 1 –zadaća, analiza intermedijalnih primjera koji moraju zadovoljavati osnovne postavke analitičkog rada: 1) jasno iskazana tema 2) teorijski okvir 3) kritička analiza Svaka ovdje navedena sastavnica rada nosi: 1) 5 bodova, 2) 5 bodova, 3)10 bodova. Zadaća mora sadržavati minimalno dvije kartice teksta (1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake). Kontinuirana provjera znanja 2 - seminar - mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: 1)jasno iskazana tema istraživanja 2)teorijski okvir 3)jasna argumentacija, zaključak. Svaka ovdje navedena sastavnica seminarskog rada nosi 10 bodova. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard, ) etc.) ali se njega moraju i pridržavati. Obavezan popis literature. Seminar mora sadržavati minimalno 6 do maksimalno 8 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake. Kontinuirana provjera znanja 3 – pismeni ispit – sastoji se od pet esejističkih pitanja (svako pitanje 10 bodova) od ukupno 50 bodova koji se ocjenjuju na sljedeći način: izvrstan (5): 60-57 bodova, (4/5): 56-53 bodova, vrlo dobar(4): 52-49bodova, (3/4): 48-45bodova, dobar (3): 44-40bodova, (2/3) 39-35bodova, dovoljan (2): 34-30bodova. Opće napomene: Kontinuirana provjera 1 i 2 i 3 je obavezna za sve studente. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu D (od 50 do 59%). Pravo se stječe bodovima svih uključenih aktivnosti. Popravni ispit polažu studenti koji na pismenom nisu ostvarili minimum od 25 ocjenskih bodova; popravni pismeni: isti uvjeti kao i kontinuirana provjera znanja 2. Oni studenti koji ni na popravnom ispitu ne ostvare minimum od 25 ocjenskih bodova gube pravo izlaska na ispit, bez obzira na stečene ocjenske bodove iz ostalih aktivnosti. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 23.6 i 7.7. u 11 h kabinet F-812

Jesenski izvanredni 4.9 i 11.9 u 11 h kabinet F-812


2.3. Teorijski pristupi intermedijalnosti (Interart studiji)

9.3. Teorijski pristupi intermedijalnosti II 16.3. Glazba kao tekst – intermedijalnost III 23.3 Muzikalizacija romana

30.3 Medij 13.4. Konvergencija kulture 20.4. Hundertwasser i intermedijalnost 27.4. Kromastezija 4.5. Analiza primjera I 11.5. Analiza primjera II

Stage composition – Kandinsky tekst: Multimediality, Intermediality, and Medially Complex Digital Poetry

18.5. Zadaća –analize (izlaganje studenata) 25.5. Zadaća - analize (izlaganje studenata) 1.6. Zadaća - analize(izlaganje studenata) 8.6. Pismeni ispit




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kulturalna povijest srednjovjekovlja i ranog modernog doba Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar IV. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak, 11:15 , F-138 svaki drugi tjedan od 10.03. Mogućnost izvođenja na stranom jeziku -

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Nenad Ivić Kabinet

Vrijeme za konzultacije Utorak 13:30, Telefon -

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju -

Kabinet - Vrijeme za konzultacije -

Telefon - e-mail -


Upoznavanje s metodologijom i stanjem istraživanja u suvremenoj medijevistici • Različite periodizacije srednjovjekovlja, od tradicionalne do tzv. jako dugog srednjovjekovlja. • Presezanje antike u srednjovjekovlje: izlazak iz subrimskog svijeta oko 800. • Kršćanstvo: nastanak posebnog tipa zapadnog kršćanstva, veza s nastankom vernakulranih jezika. • Transformacije slike vladara; ustroj vlasti; nastanak feudalizma kao sistema ličnih veza. • Karakteristike srednjovjekovnih država: amorfnost. Rat kao najjača ekonomska kategorija. • Insularnost srednjovjekovne kulture; tekstualne zajednice velikih raspršenih književnih događaja:

junačke pjesni i viteški romani. • Karakteristike srednjovjekovnog umjetničkog djela: neoriginalnost i nestabilnost. • Autori, pisari i autoriteti. Prakse pisanja i čitanja. Umjetnost po narudžbi. Marginalci u

srednjovjekovlju. • Institucionalna ekspanzija srednjovjekovlja u drugoj polovici XX. stoljeća: srednjovjekovlje kao

laboratorij moderniteta i spremište njegovih bijelih pjega Unutar zadanog povijesnog raspona, razmatra se idejna dijalektika procvata i propasti europske

političke i kulturne hegemonije u globalnom kontekstu. Rani Modernitet kao razdoblje europske ekspanzije i ideje progresa. Ekonomski, politički, kulturalni i geokulturalni aspekti ideje ekspanzije i koncept povijesne odgovornosti za svijet koji se kao ideja Europljanima predstavlja kao prirodan poredak stvari još od Platona i Aristotela..

Segmentacija po razdobljima, uz inkorporiranje motrišta koja preoblikuju kronološki okvir u povijest ideja i intelektualne povijesti: otkriće i koncept ‘Novog svijeta’; reformacija / protureformacija; inkvizicija (lov na vještice); razdoblje apsolutizma, prosvjetiteljstvo / Francuska buržoaska revolucija i Napoleon. Osnovne teme ovakvog tretmana povijesti:

• arbitrarnost samog pojma otkrića, presjecišta koncepcija i miskoncepcija europocentrične slike svijeta, upitnosti monolitne strukture ideje Zapada, te posljedicama koje je ‘otkriće’ imalo na subjekte i kulture zatečene na novim kontinentima, kreiranje i (samo)uspostava identiteta u (zamišljenim) zajednicama (Otkriće);

• uloga moći i institucija u kreiranju monolitne slike svijeta (reformacija / protureformacija); koncept cenzure te uloga roda i spola unutar totalitarnog iskustva svijeta (inkvizicija / lov na vještice);

• ‘nove subjektivnosti i novi totalitarizmi’; individua / autoritet / subjekt / obrazovanje i protok informacija (apsolutizam);

• uloga i ‘izdaja’ intelektualaca; znanje i hijerarhije moći; prve datoteke Zapada; početak rasapa europskih vrijednosti (prosvjetiteljstvo i Francuska buržoaska revolucija); pojedinac i povijest (Napoleon i njegovo vrijeme).


Poboljšanje kompetencije analize povijesnih fenomena srednjovjekovlja


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x




1 30

Kontinuirana provjera znanja 1 : čitanje i rasprava o pročitanom

1 40

ZAVRŠNI ISPIT 3 30 UKUPNO 5 100












1. J.Le Goff, Srednjovjekovna civilizacija zapadne Evrope 2. J.Le Goff, Intelektualci u srednjem vijeku

IZBORNA LITERATURA

1. G.Duby: Srednjovjekovni imaginarij 2. G.Duby, Vitez, žena, svećenik 3. J.LeGoff, Srednjovjekovni imaginarij


Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave)


Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta


Konzultacije E-pošta


Završni ispit je usmeni ispit: 3 tematska pitanja sa odgovarajućim potpitanjima



ISPITNI ROKOVI

Zimski -


-

Ljetni

Jesenski izvanredni


10.03. srednjovjekovlje epoha

24.03. seobe naroda

07.04. sljedničke države

21.04. društveni sistemi: feudalizmi

05.05. materijalna kultura

19.05. mentaliteti

02.06. dugotrajnosti

09.06. autorefleksija: književnost




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Popularna kultura Studij Prediplomski studij kulturologije Semestar 4. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu u 138 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Peter Stanković Kabinet F-807

Vrijeme za konzultacije nakon predavanja Telefon



Telefon - e-mail -


-Što je popularna kultura? Kultura i ideologija. -Popularna kultura i kulturalni studiji -Semiologija. Kodiranje i dekodiranje televizijskog diskursa. Televizijski medij i ideologija masovne kulture. Televizija kao tekst. -Etnografija subkultura. -Kulturni populizam i pitanje semiotskog ekscesa. -Poststrukturalizam, popularne identitete i analize reprezentacija. -Ranicière i politika estetike. -Film kao forma i politika.


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: definirati popularnu kulturu, analizirati ključne manifestacije popularne kulture, razlikovati teorijske škole: tradiciju „kultura i civilizacija”, strukturalizam, postrstrukturalizam, neogramscijevski marksizam, frankfurtsku školu, kulturalne studije.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X



Seminar 1 15 Samostalni rad 1 10 Pismeni ispit 3 75 UKUPNO 5 100













1. Strinati, D. 2004. An Introduction to Theories of Popular Culture. London: Routledge. 2. Storey, J. 1996. What is Cultural Studies? A Reader. London: Arnold. 3. Smith, P. and Riley, A. 2009. Cultural Theory (2nd ed.). Malden: Blackwell.

IZBORNA LITERATURA

1. Fiske, J. 1989. Understanding Popular Culture. London: Hyman. 2. de Certau, M. 2003. Invencija svakodnevice. Zagreb: Naklada MD. 3. Jenkins, H. 2008. Convergence Culture. Where Old and New Media Collide. New York: New York

University Press..




Na nastavi i putem mejla




Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:

Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema istraživanja, istraživački pristup, metoda istraživanja, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard, ) etc.) ali se njega moraju i pridržavati. Seminar mora sadržavati minimalno 6 do maksimalno 8 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujućirazmake.

Samostalni rad mora isto tako zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema istraživanja, istraživački pristup, metoda istraživanja, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak.

Pismeni ispit se sastoji se od tri pitanja iz predavanja i literature. Svako pitanje donosi maksimalno 25 bodova. Opća napomena Još tijekom nastave treba je predati seminarski rad, da bi se moglo pristupiti završnom ispitu.



ISPITNI ROKOVI

Zimski --------


---------

Ljetni 17. 6. 2015; 1. 7. 2015 u 11 sati

Jesenski izvanredni

1. 9. 2015, 08.09.2015 u 11 sati


DATUM NAZIV TEME Prethodna priprema

studenata

1. Definicije popularne kulture i ideologije masovne kulture 2. Tradicija kultura i civilizacija

3. Kulturalizam

4. Marksizmi

5. Neogramscijevski kulturalni studiji

6. Strukturalizam i semiologija

7. Analize televizije kao teksta

8. Studije subkultura

9. Kulturni populizam

10. Poststrukturalizam

11. Analiza identiteta i reprezentacija

12. Ranicière i politika estetike. Predaja seminara 13. Metode proučavanja popularne kulture

14. Zaključak




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Rodni i spolni identiteti Studij Kulturalni studiji Semestar IV. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom od 9.15 – 14.00 sati, predavaonica 138 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne

Nositelj kolegija dr. sc. Brigita Miloš Kabinet F 816

Vrijeme za konzultacije Pon 14.00 – 15.00 sati; Uto 13.00 do 14.00 sati Telefon 265-701



Telefon e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij Spolni i rodni identiteti ima za cilj dati uvid u osnovne sadržaje, teorijska promišljanja i prijepore oko artikulacije spolnih i rodnih identiteta na predlošku raznovrsnog tematskog opusa i različitih izvora spoznaje. S jedne strane, kolegij ima namjeru podastrijeti argumentaciju za kritičko preispitivanje implicitnog prohtjeva za univerzalnošću kao neupitnim spoznajnim pogledom, a s druge strane dati sintetski uvid u mnogostruka teorijska čitanja spolno/rodnih identiteta i identificiranja, u konstrukte muškosti i ženskosti, identitetske moći i preplete uloga. U kritičkom fokusu istodobno su nosiva pitanja važna za teorije identiteta (esencijalizam/konstruktivizam, moć imenovanja, subjektivitet i paradoksi univerzalnosti, ideologija pogleda i identiteti, iskustvo razlike i Drugost, identiteti i performativnost i dr.), kao i načini na koji teorijske paradigme, umjetnička praksa i suvremeno iskustvo utječu na paradoksična mjesta spolnih/rodnih identiteta i identificiranja te percepciju i kodove spoznaje o spolnim i rodnim ulogama. Problemi identiteta i spolne razlike oglašavaju se unutar različitih prostora (teorijskih, umjetničkih, izvedbenih, fikcionalnih, političkih) i spoznajnih markera (spolni ugovor, jednakost, queer teorija, «žensko pismo» kao dekonstrukcija mizogine matrice, ženska Drugost, postkolonijalni subjektivitet i dr.) u višestrukim supostavljanjima i napetostima. Nastava se izvodi u vidu predavanja i seminara uz poticanje interaktivnosti, vježbi kritičkih dijaloga te osvještavanja teorijskih i empirijskih iskustava. Studentice i studenti se motiviraju na kontinuirano učenje i samoosvještavanje putem prezentacije određenih tematskih sadržaja i vježbi tumačenja teksta, kao i na pisanje seminarskoga rada. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Znanja i vještine koje će student posjedovati nakon sudjelovanja u realizaciji kolegija, a

koje sada ne posjeduje: Osnovna spoznaja o teorijama identiteta koje se tiču spola/roda Znanje o nosivim tematskim sadržajima, promišljanjima i paradoksima oko

spolnih/rodnih identiteta Kritički modeli spoznavanja i učenja Razvoj interpersonalnih kompetencja (interaktivnost, sposobnost uvažavanja drukčijih

polazišta) Znanja i određene vještine važne za istraživanje spolnih i rodnih identiteta Osposobljavanje za znanstveni rad u multi- ili interdisciplinarnim područjima (metode

spoznavanja, vježbe kritičke argumentacije, nova motrišta)

Kolegij razvija sljedeće predmetu-svojstvene kompetencije:

Razvijanje vještine povezivanja teorijskih spoznaja s iskustvenim znanjima i uvidima Moć prepoznavanja i artikulacije pitanja, problema i spoznajnih predrasuda o muškosti

i ženskosti NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)




Pohađanje nastave 0,5 0 Aktivnost u nastavi 1 10 Kontinuirana provjera znanja 1 20 Seminarski rad 1,5 40 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 5 100












1. Benhabib, S., „O Hegelu, ženama i ironiji“, Žene i filozofija (ur. N. Čačinovič), Zagreb: Centar za ženske studije, 2006, str. 115-133.

2. Bovoar, S. de (Beauvoir, S. de), Drugi pol I/II, Beograd: BIGZ, 1982, (poglavlja: Predgovor, Biološke činjenice, Nezavisna žena (str. 9-29, 29-62, 551-59).

3. Butler, J., Nevolje s rodom, Zagreb: Ženska infoteka, 2003. 4. Donaldson, M., What is Hegemionc Masculinity, na: http://ro.uow.edu.au/cgi/viewcontent.cgi?article=1149&context=artspapers 4. Neko je rekao feminizam, ur. Adriana Zaharijević, poglavlje: Kratka historija sporova: šta je feminizam (str. 384. – 415.), na: http://rs.boell.org/sites/default/files/feminizam_2_gesamt_v3.pdf

5. Čitanka priređena za kolegij (dostupna u staklenoj sobi Odsjeka) IZBORNA LITERATURA

Benhabib, S., Situating the Self: Gender, Community and Postmodernism in Contemporary Ethics, New York: Routledge, 1992.

Brundson, Ch., „Pedagogije ženskog: feminističko podučavanje i ženski žanrovi“, u: Politika

teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija (priredio D. Duda), Zagreb: Disput, 2006., str. 157-181.

Butler, J., Bodies that Matter. On the Discursive Limits of Sex, London i New York: Routledge,

1993. Cyberfeminizam (ver.1.0) (ur. I. Marković), Zagreb: Centar za ženske studije, 1999. Čale, F. L., Euridikini osvrti, Naklada MD, Zagreb: Centar za ženske studije, 2001.

Gilligan, C., In a Different Voice: Psychological Theory and Women's Development, Cambridge: Harvard University Press, 1993.

Grosz, E., “Bodies and Knowledges: Feminism and the Crisis of Reason”, u: Feminist Epistemologies (ur. L. Alcoff i E. Potter), Routledge, London& New York, 1993, str. 187-217.

Jagose, A. Queer Theory, Melbourne: Melbourne University Press, 1996.

Kristeva, J., Moći užasa, Zagreb: Naprijed, 1989. Male Order. Unwrapping Masculinity (ur. R. Chapman i J. Rutherford), London: Lawrence &

Wishart, 1988. Moi, T., Sexual/Textual Politics, Feminist Literary Theory, London: Methuen, 1985. Shifting Identities, Shifting Racisms: A Feminism and Psychology Reader (ur. K. K. Bhavani i A.

Phoenix), London, Thousand Oaks, New Delhi: SAGE Publications, 1994. Spivak, G. C., In Other Worlds, Essays in Cultural Politics, London i New York: Routledge, 1988. Theweleit, K., Muške fantazije 1- 4, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1983. Transgresija roda: Spolna/rodna ravnopravnost znači više od binarnosti (zbornik radova, ur. J.

Poštić i A.Hodžić), Zagreb: Ženska soba, 2006. Walby, S., Rodne preobrazbe, Zagreb: Ženska infoteka, 2005.


Studenti i studentice su dužni/e aktivno sudjelovati, poticati interaktivnost i suistraživalački angažman, prezentirati i kritički argumentirati obrazovne sadržaje, predati seminarski rad i položiti ispit (usmeni). Angažman studentica i studenata bilježi se nakon/tijekom svakog predavanja te se, shodno zabilježenom, ostvaruju ocjenski bodovi. Seminarski radovi predaju se na zadnjem predavanju. Studentice i studenti su obavezni biti prisutni na minimalno 70% nastave. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

E-pošta, oglasna ploča KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

E-pošta, oglasna ploča, redovite tjedne konzultacije NAČIN POLAGANJA ISPITA

Izvedbenim planom kolegija predviđeno je 8 nastavno – seminarskih susreta. Aktivnost studentica i studenata bilježi se tijekom svakog susreta u posebnu listu aktivnosti dostupnu na uvid kod nositeljice kolegija. Aktivnost studentica i studenata bilježi se nakon svakog susreta na način: 0 ocjenskih bodova – student/-ica ne sudjeluje aktivno u nastavnom ili seminarskom susretu (ne postavlja pitanja, ne sudjeluje u raspravama, ne iznosi vlastite stavove, promišljanja i(li) kritičke uvide, ne doprinosi na konstruktivan način nastavnom procesu) 1-4 ocjenskih bodova – student/-ica rijetko sudjeluje u aktivnostima tijekom nastavnog ili seminarskog susreta (jedno aktivno sudjelovanje po susretu) 5-7 ocjenskih bodova – student/-ica gotovo uvijek sudjeluje u nastavi (jedno do pet aktivnih sudjelovanja po susretu) 8 – 10 ocjenskih bodova – student/-ica uvijek sudjeluje u nastavi (više od pet aktivnih sudjelovanja po susretu) Kolokvij ima 4 pitanja, a svako pitanje nosi 5 bodova. Seminarski rad ocjenjuje se na sljedeći način:

dovoljan 2 = 20-24 bodova - rad je napisan, prezentirano je poznavanje sadržaja dobar 3 = 25-29 bodova - rad je napisan, prezentirano je poznavanje i razumijevanje

sadržaja vrlo dobar 4 = 30-34 bodova - rad je napisan, prezentirano je poznavanje, razumijevanje i

analiza sadržaja izvrstan 5 = 35-40 bodova - rad je napisan, prezentirano je poznavanje, razumijevanje,

analiza, te kritičko vrednovanje sadržaja

Završni ispit je usmeni i sastoji se od tri pitanja, a svako pitanje nosi 10 bodova. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 16.06. i 30. 06 u 9.00 sati (kabinet F - 816)

Jesenski izvanredni 01.09. i 08. 09. u 9.00 sati (kabinet F – 816)


02.03. 9.15 –

14.00 sati

P: 9.15 – 10.40 – predstavljanje kolegija (sadržaj, smisao, izvedbene cjeline), podjela tema seminarskih radova, upoznavanje s načinom rada na kolegiju S: 10.50 – 12.20 Sebstvo, doživljaj, imaginacija P: 12.30 – 14.00 Rod i/ spol – mapiranje identiteta

09.03. 9.15 –

14.00 sati

P: 9.15 – 10.40 Identiteti u diskursu – imenovanja i prijepori S: 10.50 – 12.20 Medijske poruke – muškarci i žene P: 12.30 – 14.00 Identiteti i mediji

16.03. 9.15 –

P: 9.15 – 10.40 Spolne/rodne uloge: esencijalizam, konstruktivizam S: 10.50 – 12.20 Arhetipovi; spoznajne mitologije i predrasude

14.00 sati P: 12.30 – 14.00 Univerzalni subjekt; dihotomije, paradoksi univerzalnosti

23.03. 9.15 –

14.00 sati

P: 9.15 – 10.40 Tjelesnost identiteta – identiteti u tijelu S: 10.50 – 12.20 Konstrukti muškosti i ženskosti: rat, pornografija P: 12.30 – 14.00 Identiteti i nasilje

30.03. 9.15 –

14.00 sati

Kolokvij 9.15 – 10.00 sati P: 10.05 – 11.35 Teorije o muškosti S: 11.40 – 13.10 Muškost – slike i autoriteti P: 13.15 – 14.00 Feminističke teorije identiteta

27.04. 9.15 –

14.00 sati

P: 9.15 – 10.40 Izvedbe identiteta: umjetnost u fokusu S: 10.50 – 12.20 Žene i fikcija/žene u fikciji (pročitati: V. Wolf: Vlastita soba) P: 12.30 – 14.00 Umjetnička praksa: patrijarhalni kodovi i feminističke intervencije

04.05. 9.15 –

14.00 sati

P: 9.15 – 10.40 Queer teorija i identitetska situacija S: 10.50 – 12.20 Igre i (pro)izvođenje identiteta P: 12.30 – 14.00 „Nevolje s identitetom“ – performativnosti i prijelazi

11.05. 9.15-

12.20 sati

P: 9.15 – 10.40 Etičko čitanje identiteta S: 10.50 – 11.35 Ideologija pogleda i Drugost 11.40 – 12.25 Evaluacija kolegija




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Medijska kultura Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar IV. Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15 + 15 + 0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak, 10.15.-12.00 h; P 138 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Hajrudin Hromadžić

Kabinet 810 Vrijeme za konzultacije Srijeda, 12.30.-14.00 h

Telefon 051/265 697 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet


e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Medijska se kultura u okviru ovog kolegija istražuje i interpretira u širem kontekstu koji seže s onu stranu puke 'kulturalizacije' medijskih sadržaja i fenomena, kao i medijsko-kulturalnih identitetskih pitanja, te zahvaća područja ideološko-političkih i ekonomsko-interesnih društvenih prijepora kojih su mediji neizostavan dio. Na tom tragu medijska je kultura shvaćena i proučava se kao poprište hegemonijskih borbi za ideološku dominaciju i prevlast između suprotstavljenih interesnih socijalnih, političkih i gospodarskih skupina. Iz navedenih je razloga kolegij sastavljen iz dva prepoznatljiva tematska bloka: a) upoznavanja s osnovnim kulturalno-studijskim i društveno-kritičkim disciplinarnim pristupima i njihovim konceptima (marksizam, strukturalizam, postmodernizam, semiotika); b) analize aktualnih trendova po pitanju medijskih tržišta, medijskih politika, vlasništva nad medijima i okolnosti njihova financiranja. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Očekuje se da će studenti/ce nakon odslušanog kolegija i položenog ispita steći ne samo osnove za proučavanje i interpretaciju sadržaja medijske kulture, već i za analizu, te argumentacijski utemeljenu kritiku trendova medijske kulture i njezinih mogućih utjecaja u okvirima širih društveno-političkih i ekonomskih konteksta. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X



0,5 10

Kontinuirana provjera znanja 1 1 30 Kontinuirana provjera znanja 2 1 30 ZAVRŠNI ISPIT (usmeni) 1,5 30 UKUPNO 4 100













1. Hill, S. & Fenner, B. (2010). Media and Cultural Theory. Bookboon.com (odabrana

poglavlja). 2. Kellner, D. (2004). Medijska kultura. Beograd: Clio (odabrana poglavlja). 3. (2014) Značaj medijskog integriteta. Vraćanje medija i novinarstva u službu javnosti.

Zagreb: Centar za istraživačko novinarstvo (odabrana poglavlja). IZBORNA LITERATURA

1. Gurevitch, M., Bennett, T., Curran, J., Woollacott, J. (2005). Culture, Society, and the Media. London & New York: Routledge.

2. Inglis, F. (1997). Teorija medija. Zagreb: AGM. 3. Rayner, Ph., Wall, P., Kruger, S. (2004). Media Studies: The Essential Resource. London &

New York: Routledge. 4. Siapera, E. (2010). Cultural Diversity and Global Media. Oxford: Wiley-Blackwell

Publishing. 5. Taylor, L., Willis, A. (1999). Media Studies. Text, Institutions, and Audiences. Oxford:

Blackwell Publishing. 6. Thornham, S., Bassett, C., Marris, P. (2009). Media Studies. A Reader. New York: New

York University Press. V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Za ostvarivanje prava na potpis i izlazak na ispit potrebno je minimalno 75% prisustvo na nastavi. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Nastava, konzultacije, oglasna ploča Odsjeka, e-pošta, web Odsjeka. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Usmeno, na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pošte. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Održat će se dva kontrolna pismena testa (kolokvija) tijekom semestra (u 6. i 11. tjednu nastave). Svaki se kolokvij sastoji od pet pismenih pitanja temeljenih na nastavnoj literaturi koju smo analizirali tijekom prethodna četiri tjedna nastave.

Uvjet za stjecanje prava na potpis i za izlazak na završni usmeni ispit je najmanje jedna pozitivna ocjena sa kolokvijâ.

Usmeni ispit se temelji na obaveznoj literaturi i jednoj knjizi izborne literature prema vlastitom izboru. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Od polaznika na kolegiju očekuje se da dođu pripremljeni na nastavu, što znači da pročitaju literaturu predviđenu za obradu u tom tjednu, te da se uključe u diskusiju.

Predviđen je samo JEDAN dodatni termin za nadoknadu i ispravak kolokvijâ, na kraju nastavnog dijela semestra! Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 17.06.i 01.07.2015. Jesenski

izvanredni 04. i 11.09.2015.


1.tjedan

Uvod u kolegij. Definiranje osnovne terminologije, problemskih motiva i ključnih koncepata. Upoznavanje s temama i literaturom na kolegiju, te sa studentskim obavezama.

2. tjedan Marksizam, mediji, globalizam.

3. tjedan Frankfurtska škola kritičke teorije društva, neomarksizam i mediji.

4. tjedan Semiotika i formalizam.

5. tjedan Strukturalizam, poststrukturalizam i postmodernizam.

6. tjedan Kolokvij I.

7. tjedan Mediji, javni interes i korupcija.

8. tjedan Medijske politike, financiranje medija i vlasništvo nad medijima.

9. tjedan Medijska politika i vlasništvo nad medijima: primjer Hrvatske

10. tjedan Financiranje medija i pozicija novinarske prakse: primjer Hrvatska.

11. tjedan Kolokvij II.

12. tjedan Medijska kultura, politika i ideologija.

13. tjedan Kritički i multiperspektivistički studiji kulture.

14. tjedan Ispravak i nadoknada kolokvijâ.

15. tjedan Zaključna razmatranja tema obrađenih na kolegiju.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Tekstualnost i narativnost Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar IV. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom od 12.15 do 14.00, učionica 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku -

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Danijela Marot Kiš Kabinet 704

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 12.00 do 13.30 Telefon 265 703

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju -


Telefon e-mail


Određenje teksta i konteksta; svojstva teksta; granice teksta Pitanje granica teksta; jezičnost i kulturološka razumljivost teksta – tekst i kontekst Pripovijedanje i tekstualne prakse Intertekstualnost - metatekstualnost Komunikacijski parametri; emisija i recepcija; moć teksta i moć konteksta (ideologije, kulture); mehanizmi

otpora; mehanizmi pridobivanja čitatelja; politika i etika pripovijedanja (Biti) Tekstualnost i narativnost u kibernetičkom prostoru: postmodernistički preokret i novi mediji; multimedijalni

diskurs; kibernetički prostor, virtualnost i tekst (M.L. Ryan); komuniciranje i narativni čin u virtualnom prostoru


prepoznati i objasniti temeljna tumačenja pojmova tekst, tekstualnost, narativnost objasniti odnos tekstualnosti i narativnosti objasniti i kontekstualizirati naslovne pojmove unutar diskursa kulture, ideologije, identiteta... na temelju usvojenoga teorijskog instrumentarija samostalno analizirati odabrane predloške





Pohađanje nastave 0,5 - Kontinuirana provjera znanja 1 1 30 Kontinuirana provjera znanja 2 1 30 Seminarski rad 1,5 40 UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispiupisu ocjenetu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










Badurina, L. Između redaka – Studije o tekstu i diskursu. Zagreb – Rijeka, 2008. Biti, V. (ur.): Politika i etika pripovijedanja. Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb 2002. Moranjak – Bamburać, Nirman: Retorika tekstualnosti. Sarajevo 2003.

IZBORNA LITERATURA

Bal, M. Narratology: Introduction to the Theory of Narrative. Toronto – Buffalo – London, 1989. Biti, V. Suvremena teorija pripovijedanja. Zagreb, 1992. Biti, V. Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb, 2000. (odabrane natuknice) Milanja, C. Autor, pripovjedač, lik. Osijek, 2000. Ryan, M. L. Cyberspace Textuality (Computer Technology and Literary Theory). Indiana University Press,

1999.


Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. Za više od 30 % izostanaka oduzimaju se ocjenski bodovi.

U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i konzultacija te putem e-maila.


Nastavnik je dostupan za vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.


Vrednovanje obveza studenata / studentica: Seminarski rad

Studenti će pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od ponuđenih tema te su obavezni konzultirati se s nastavnicom u vezi literature.

U slučaju izostanka sa sata predviđenoga za prezentaciju seminarskog rada studentima se oduzimaju ocjenski bodovi.

Prezentacijom seminarskoga rada može se ostvariti maksimalno 40 bodova. Ocjenjuju se sljedeće komponente: poštivanje rokova – izlaganje u tjednu prezentacije (10 bodova), trajanje izlaganja – 20 minuta (10 bodova), jasnoća i struktura izlaganja te korištenje dodatnih materijala: upitnici, demonstracije, pitanja za raspravu (20 bodova).

Usmeni seminarski radovi ocjenjuju se na sljedeći način: izvrstan (5): 36 – 40 bodova, vrlo dobar (4): 31 – 35 bodova, dobar (3): 26 - 30 bodova, dovoljan (2): 20 – 25 bodova.

Međuispit

Studenti su obavezni položiti dva kolokvija koji se sastoje od pet pitanja esejskoga tipa. Na kolokvijima se može maksimalno ostvariti 60 bodova (2 X 30 bodova). Točni odgovori na pitanja esejskoga tipa na kolokviju donose max. 6 bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka (15 bodova).

Napomena: Međuispiti se polažu u travnju i u lipnju. Studenti imaju pravo na jedan popravni ispit koji se polaže u lipnju.



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 19. 6. i 3. 7. 2015. u 12.00

Jesenski izvanredni

4. 9. i 11. 9. 2015. u 12.00


1. Sadržaj kolegija; obaveze na kolegiju; način stjecanja bodova.

2. Tekst: definicije i teorijski pristupi.

3. Tekst i kontekst.

4. Granice teksta.

5. Tekstualne prakse i pripovijedanje.

6. Naratologija – temeljni pojmovi (1. dio).

7. Naratologija (temeljni pojmovi (2. dio).

8. Kolokvij 1

9. Intertekst i intertekstualnost.

10. Metatekst i metatekstualnost.

11. Tekst autor.

12. Tekst i čitatelj.

13. Tekst kao performativ.

14. Tekst i pitanje virtualnosti

15. Kolokvij 2




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kulturalna povijest modernog i postmodernog doba

Studij Preddiplomski studij kulturologije

Semestar VI. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda, 15:15, predavaonica 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija doc. dr. sc. Vjeran Pavlaković

Kabinet F-804

Vrijeme za konzultacije četvrtak 11:00 – 13:00

Telefon 051/265-705

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Renato Stanković

Kabinet F-817

Vrijeme za konzultacije

Telefon

e-mail [email protected]


Uvod u znanost s raspravama o temeljnim pojmovima i teorijskim pristupima modernizma i postmodernizma. Nastave i seminari će istraživati i analizirati razne teorije modernizma i postmodernizma, pogotovo vezano za svjetsku i hrvatsku historiografiju. Također će se analizirati postmodernistički utjecaj na popularnu kulturu, film, literaturu, umjetnosti i drugih društvenih područja. Uz čitanje raznih teoretskih tekstova, studenti će razvijati analitičko razmišljenje, kulturu dijaloga, istraživačke vještine i upotreba različitih izvora (medije, arhive, internet, usmena povijest, terensko istraživanje, itd.) i pisanje seminarskih radove. Sadržaj kolegija uzima teoretske primjere iz međunarodnih slučajeva kako bi se analiziralo hrvatsku društvenu situaciju, te konstrukciju kulture i identitet na ovim prostorima. Važno je pročitati literaturu (na hrvatskom i engleskom) i biti spreman za raspravu na seminaru, s ciljem da studenti aktivno sudjeluju na nastavi.


Studenti će nakon položenog ispita i izvršenih zadataka biti u stanju definirati razne teorije modernizma i postmodernizma i kulturna povijest; objasniti kako postmodernizma je utjecao na raznim aspektima suvremenog društva; istraživati utjecaj nekih pojmova, npr. globalizacija, na hrvatsko društvo; i biti spremni koristiti puno različitih vrsta izvora za pisanih radova i rasprava na predavanjima.



X X X X




Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi i na gostujućim predavanjima

1 20

Kontinuirana provjera znanja 1 1. zadaća (metanarativ – internet, film, udžbenici)

1 20

Kontinuirana provjera znanja 2 - 2. zadaća (Balkanizam i kultura) i prezentacija

1 30

ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 5 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova

da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Jean Baudrillard, “Precession of Simulacra,” Simulacra and Simulation (1995)

Dušan Bijelić i Obrad Savić, ur., Balkan as Metaphor (2002) (odabrana poglavlja)

Giuliana Bruno, “Postmodernism and Bladerunner,” u October (1987)

Michael Casey, Che’s Afterlife (2010), (odabrana poglavlja)

Michel Foucault, Biopolitika (1994), str. 55 – 92

Mirjana Gross, “O historiografiji posljednih trideset godina,” u Časopisu za suvremenu povijest (2006)

Jurgen Habermas, “Modernity versus Postmodernity,” u New German Critique (1981)

Michael Hardt and Antonio Negri, Imperij (2003) (odabrana poglavlja)

Mitja Velikonja, Titostalgija (2010), str. 7 – 78

Ihab Hassan, “The Question of Postmodernism,” u Performing Arts Journal (1981)

Andreas Huyssen, “Zemljovid postmodernog,” u Linda Nicholson (ur.), Feminizam/Postmodernizam (1999), str. 206–242

Todd McGowan, “Lost on Mulholland Drive: Navigating David Lynch’s Panegyric to Hollywood,” u Cinema Journal (2004), str. 67–89

Maple Razsa, Bastards of Utopia (2012)

Hannu Salmi, The 19th Century: A Cultural History (2008) (odabrana poglavlja)

Maria Todorova, Imagining the Balkans (2009) (odabrana poglavlja)

Robert Venturi, et al., Learning from Las Vegas (1977) (odabrana poglavlja)

White, H. “Historijska pripovjednost i problem istine,” u Časopisu za suvremenu povijest (2004)

IZBORNA LITERATURA

Peter Burke, Što je kulturalna povijest? (2006)

Michael Hardt and Antonio Negri, Mnoštvo (2009)

Lynn Hunt, Nova kulturna historija (2001)

Frederic Jameson, “Postmodernism and Consumer Society,” “Theories of the Postmodern” u The Cultural Turn (2009)

Katarina Luketić, Balkan: od geografije do fantazije (2013)

Jean-Francois Lyotard, The Postmodern Condition (1984)

Kevin McNamara, “Blade Runner’s Post-Individual Landscape,” u Contemporary Literature (1997)2.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni biti nazočni na 75% predavanja i sudjelovati u diskusijama.

Također su dužni prije izlaska na završni ispit predati seminarski rad što im donosi 1 ECTS kredita. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

- mrežne stranice Mudri.uniri

- Konzultacije

- Oglasna ploča Odsjeka

- E-pošta

- Web fakulteta


Usmeno

E-pošta


Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave - zadaće navedene u izvedbenom planu

Završni ispit - Ispit je pismeni. Sastoji se od esejskih pitanja. Studenti mogu osvojiti maksimalno 30 bodova.



ISPITNI ROKOVI

Zimski -


-

Ljetni 18.06. i 09.07.

Jesenski izvanredni

03. i 10.09.



studenata

1. 4.03 Uvod

2. 11.03 Kulturalna povijest 19. stoljeća Salmi

3. 18.03 Što je postmodernizam? Huyssen, Hassan, Habermas

4. 25.03 Nova kulturalna historija – povijest i postmodernizam Gross, White

5. 1.04 Nostalgija (Titostalgija) Velikonja, Casey

6. 8.04 Film i postmodernizam (priprema za seminar) Bruno, McGowan

7. 15.04 Globalizacija i otpor Hardt i Negri

8. 22.04 GOST

9. 29.04 Cyborgs and the future of postmodernism Baudrillard, zbornik

10. 6.05 Identitet i postmodernizam Todorova

11. 13.05 Balkanizam – KATARINA LUKETIĆ Bjelić, Luketić

12. 20.05 Foucault i postmodernizam – SLAVEN CRNIĆ Foucault

13. 27.05 Bastards of Utopia Razsa seminarski rad

14. 3.06 Gradovi i arhitektura: od modernizma do postmodernizam Venturi

15. 10.06 Studentske prezentacije




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Popularna kultura 1 Studij Prediplomski studij kulturologije Semestar 6. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu u 138 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Peter Stanković Kabinet F-807

Vrijeme za konzultacije nakon predavanja Telefon



Telefon - e-mail -


-Što je popularna kultura? Kultura i ideologija. -Popularna kultura i kulturalni studiji -Semiologija. Kodiranje i dekodiranje televizijskog diskursa. Televizijski medij i ideologija masovne kulture. Televizija kao tekst. -Etnografija subkultura. -Kulturni populizam i pitanje semiotskog ekscesa. -Poststrukturalizam, popularne identitete i analize reprezentacija. -Ranicière i politika estetike. -Film kao forma i politika.


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: definirati popularnu kulturu, analizirati ključne manifestacije popularne kulture, razlikovati teorijske škole: tradiciju „kultura i civilizacija”, strukturalizam, postrstrukturalizam, neogramscijevski marksizam, frankfurtsku školu, kulturalne studije.





Seminar 1 25 Pismeni ispit 3 75 UKUPNO 4 100












1. Strinati, D. 2004. An Introduction to Theories of Popular Culture. London: Routledge. 2. Storey, J. 1996. What is Cultural Studies? A Reader. London: Arnold. 3. Smith, P. and Riley, A. 2009. Cultural Theory (2nd ed.). Malden: Blackwell.

IZBORNA LITERATURA

1. Fiske, J. 1989. Understanding Popular Culture. London: Hyman. 2. de Certau, M. 2003. Invencija svakodnevice. Zagreb: Naklada MD. 3. Jenkins, H. 2008. Convergence Culture. Where Old and New Media Collide. New York:

New York University Press.




Na nastavi i putem mejla




Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema istraživanja, istraživački pristup, metoda istraživanja, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard, ) etc.) ali se njega moraju i pridržavati. Seminar mora sadržavati minimalno 6 do maksimalno 8 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake. Pismeni ispit sastoji se od tri pitanja iz predavanja i literature. Svako pitanje donosi maksimalno 25 bodova. Opća napomena Još tijekom nastave treba je predati seminarski rad, da bi se moglo pristupiti završnom ispitu.



ISPITNI ROKOVI

Zimski --------


---------

Ljetni 17. 6. 2015; 1. 7. 2015 u 11 sati

Jesenski izvanredni

1. 9. 2015, 08.09.2015 u 11 sati



studenata

1. Definicije popularne kulture i ideologije masovne kulture

2. Tradicija kultura i civilizacija

3. Kulturalizam

4. Marksizmi

5. Neogramscijevski kulturalni studiji

6. Strukturalizam i semiologija

7. Analize televizije kao teksta

8. Studije subkultura

9. Kulturni populizam

10. Poststrukturalizam

11. Analiza identiteta i reprezentacija

12. Ranicière i politika estetike. Predaja seminara 13. Metode proučavanja popularne kulture

14. Zaključak




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Medijska kultura Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar VI. Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15 + 15 + 0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak, 10.15.-12.00 h; P 138 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Hajrudin Hromadžić

Kabinet 810 Vrijeme za konzultacije Srijeda, 12.30.-14.00 h

Telefon 051/265 697 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet


e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Medijska se kultura u okviru ovog kolegija istražuje i interpretira u širem kontekstu koji seže s onu stranu puke 'kulturalizacije' medijskih sadržaja i fenomena, kao i medijsko-kulturalnih identitetskih pitanja, te zahvaća područja ideološko-političkih i ekonomsko-interesnih društvenih prijepora kojih su mediji neizostavan dio. Na tom tragu medijska je kultura shvaćena i proučava se kao poprište hegemonijskih borbi za ideološku dominaciju i prevlast između suprotstavljenih interesnih socijalnih, političkih i gospodarskih skupina. Iz navedenih je razloga kolegij sastavljen iz dva prepoznatljiva tematska bloka: a) upoznavanja s osnovnim kulturalno-studijskim i društveno-kritičkim disciplinarnim pristupima i njihovim konceptima (marksizam, strukturalizam, postmodernizam, semiotika); b) analize aktualnih trendova po pitanju medijskih tržišta, medijskih politika, vlasništva nad medijima i okolnosti njihova financiranja. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Očekuje se da će studenti/ce nakon odslušanog kolegija i položenog ispita steći ne samo osnove za proučavanje i interpretaciju sadržaja medijske kulture, već i za analizu, te argumentacijski utemeljenu kritiku trendova medijske kulture i njezinih mogućih utjecaja u okvirima širih društveno-političkih i ekonomskih konteksta. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X



0,5 10

Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 30 Kontinuirana provjera znanja 2 1,5 30 ZAVRŠNI ISPIT (usmeni) 1,5 30 UKUPNO 5 100













1. Hill, S. & Fenner, B. (2010). Media and Cultural Theory. Bookboon.com (odabrana

poglavlja). 2. Kellner, D. (2004). Medijska kultura. Beograd: Clio (odabrana poglavlja). 3. (2014) Značaj medijskog integriteta. Vraćanje medija i novinarstva u službu javnosti.

Zagreb: Centar za istraživačko novinarstvo (odabrana poglavlja). IZBORNA LITERATURA

1. Gurevitch, M., Bennett, T., Curran, J., Woollacott, J. (2005). Culture, Society, and the Media. London & New York: Routledge.

2. Inglis, F. (1997). Teorija medija. Zagreb: AGM. 3. Rayner, Ph., Wall, P., Kruger, S. (2004). Media Studies: The Essential Resource. London &

New York: Routledge. 4. Siapera, E. (2010). Cultural Diversity and Global Media. Oxford: Wiley-Blackwell

Publishing. 5. Taylor, L., Willis, A. (1999). Media Studies. Text, Institutions, and Audiences. Oxford:

Blackwell Publishing. 6. Thornham, S., Bassett, C., Marris, P. (2009). Media Studies. A Reader. New York: New

York University Press. V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Za ostvarivanje prava na potpis i izlazak na ispit potrebno je minimalno 75% prisustvo na nastavi. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Nastava, konzultacije, oglasna ploča Odsjeka, e-pošta, web Odsjeka. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Usmeno, na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pošte. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Održat će se dva kontrolna pismena testa (kolokvija) tijekom semestra (u 6. i 11. tjednu nastave). Svaki se kolokvij sastoji od pet pismenih pitanja temeljenih na nastavnoj literaturi koju smo analizirali tijekom prethodna četiri tjedna nastave.

Uvjet za stjecanje prava na potpis i za izlazak na završni usmeni ispit je najmanje jedna pozitivna ocjena sa kolokvijâ.

Usmeni ispit se temelji na obaveznoj literaturi i jednoj knjizi izborne literature prema vlastitom izboru. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Od polaznika na kolegiju očekuje se da dođu pripremljeni na nastavu, što znači da pročitaju literaturu predviđenu za obradu u tom tjednu, te da se uključe u diskusiju.

Predviđen je samo JEDAN dodatni termin za nadoknadu i ispravak kolokvijâ, na kraju nastavnog dijela semestra! Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 17.06.i 01.07.2015. Jesenski

izvanredni 04. i 11.09.2015.


1.tjedan

Uvod u kolegij. Definiranje osnovne terminologije, problemskih motiva i ključnih koncepata. Upoznavanje s temama i literaturom na kolegiju, te sa studentskim obavezama.

2. tjedan Marksizam, mediji, globalizam.

3. tjedan Frankfurtska škola kritičke teorije društva, neomarksizam i mediji.

4. tjedan Semiotika i formalizam.

5. tjedan Strukturalizam, poststrukturalizam i postmodernizam.

6. tjedan Kolokvij I.

7. tjedan Mediji, javni interes i korupcija.

8. tjedan Medijske politike, financiranje medija i vlasništvo nad medijima.

9. tjedan Medijska politika i vlasništvo nad medijima: primjer Hrvatske

10. tjedan Financiranje medija i pozicija novinarske prakse: primjer Hrvatska.

11. tjedan Kolokvij II.

12. tjedan Medijska kultura, politika i ideologija.

13. tjedan Kritički i multiperspektivistički studiji kulture.

14. tjedan Ispravak i nadoknada kolokvijâ.

15. tjedan Zaključna razmatranja tema obrađenih na kolegiju.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Popularna kultura 2 : Intermedijalnost Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 6 Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak P-138, 9:15h Mogućnost izvođenja na stranom jeziku -

Nositelj kolegija doc. dr. sc.Diana Grgurić Kabinet F-812

Vrijeme za konzultacije Utorak 11:00 – 11:45 i po dogovoru Telefon 051/ 265706



Telefon e-mail


Povijest glazbeno-literarnih interart studija. Recentni studiji: studij riječi i glazbe (WMA) i S. P. Scherovi rezultati istraživanja verbalne glazbe književnoumjetničkog karaktera. Scherova trijadna tipologija glazbeno-literarnih veza (literatura u glazbi; glazba i literatura; glazba u literaturi); intermedijalne relacije glazbe u književnosti (word music) ili strukturne analogije s glazbom (structural analogies to music) glazbene instance u literaturi koje se nazivaju muzikalizacijama fikcije. Teorijske modifikacije glazbeno-literarnih veza (A. Gier i W. Wolf) kao izvankompozicijska intermedijalnost (extra compositional intermediality). Drugi pristup intermedijalnosti kroz prizmu promatranja Boltera i Grusina. Postmodernističke intermedijalne prakse, teorije i primjeri.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: 1.definirati i objasniti intermedijalne teorije 2. opisati intermedijalne oblike 3. objasniti umjetničke težnje prema intermedijalnim oblicima i navesti najčešće prakse 4.primijeniti konkretne analitičke modele NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)




Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 0,5 - Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 40 Kontinuirana provjera znanja 2 2 60 UKUPNO 4 100

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na

završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










Grgurić. D. Glazba, riječ: istraživanje suodnosa. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb i ICR, Rijeka. 2011. Intermedijalnost 10-23, Glazbena kritika28-31.Prema glazbi u romanima: Metafora fuge u romanu Berenikina kosa 132-141. Hansen-Löve, Aaga A. (1988). “Intermedijalnost i intertekstualnost”, (ur. Z.Maković i dr.), Intertekstualnost & intermedijalnost. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 1988. Str.31-74. Ur. Steven Paul Scher, Music and Text: critical inquiries. Cambridges University Press. 1992. J. Neubauer Music and literature Žmegač, V. Književnost i glazba. Intermedijalne studije. Zagreb: Matica hrvatska.2003. Književnost u glazbi, Glazba u književnosti. Bolter, Jay & Grusin, Richard. Remediation, MIT, Boston 1999. Kiene Brillenburg Wurth, Multimediality, Intermediality, and Medially Complex Digital Poetry http://www.rilune.org/mono5/3_brillenburg.pdf Perica I. Intermedijalnost kao paradigma postmoderne, Umjetnost riječi,no. 1-2/ 2009. Oliver Sacks. Muzikofilija: Priča o glazbi i mozgu. prijevod: Selma Muftić Pustički, Algoritam, Zagreb. 2012.

IZBORNA LITERATURA

Wolf, W. „Intermediality Revisited: Reflections on Word and Music Relations in the Context of a General Typology of Intermediality“ (ur. Lodato M. Suzzane, Aspdent S. and Bernhardt W.): Word and Music Studies: Essayes in Honor of Steven Paul Scher and on Cultural Identity and the Musical Stage. Amsterdam: Rodopi.2002.

Ivana Keser Battista. Intertekstualnost, intermedijalnost i interdisciplinarnost u filmskom eseju. Medij. istraž. (god. 16, br. 1) 2010. (131-160). http://hrcak.srce.hr/58487


Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s koje su izostali. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i elektroničkom poštom


Nastavnik je dostupan za vrijeme dogovorenih konzultacije i putem elektroničke pošte


Kontinuirana provjera znanja 1 –zadaća, analiza intermedijalnih primjera koji moraju zadovoljavati osnovne postavke analitičkog rada: 1) jasno iskazana tema 2) teorijski okvir 3) kritička analiza Svaka ovdje navedena sastavnica rada nosi: 1)10 bodova, 2)10 bodova, 3)20bodova Zadaća mora sadržavati minimalno dvije kartice teksta (1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake). Stječe se maximalno 40 ocjenskih bodova. Kontinuirana provjera znanja 2 – pismeni ispit – sastoji se od deset pitanja od kojih 5 esejističkih (svako pitanje 8 bodova) i 5 pitanja s upisivanjem pojmova (svako pitanje 4 boda)od ukupno 60 bodova koji se ocjenjuju se na sljedeći način: izvrstan (5): 60-57 bodova, (4/5): 56-53 bodova, vrlo dobar(4): 52-49bodova, (3/4): 48-45bodova, dobar (3): 44-40bodova, (2/3) 39-35bodova, dovoljan (2): 34-30bodova. Opće napomene: Kontinuirana provjera 1 i 2 je obavezna za sve studente. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu D (od 50 do 59%). Pravo se stječe bodovima svih uključenih aktivnosti. Popravni ispit polažu studenti koji na pismenom nisu ostvarili minimum od 30 ocjenskih bodova; popravni pismeni: isti uvjeti kao i kontinuirana provjera znanja 2, ili popravni usmeni: 3 pitanja od kojih svako pitanje iznosi 20 o.b. Oni studenti koji na popravnom ispitu ne ostvare minimum od 30 ocjenskih bodova nemaju pravo izlaska na ispit. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 23.6 i 7.7. u 11 h kabinet F-812

Jesenski izvanredni 4.9 i 11.9 u 11 h kabinet F-812


2.3. Teorijski pristupi intermedijalnosti (Interart studiji)

9.3. Teorijski pristupi intermedijalnosti II 16.3. Glazba kao tekst – intermedijalnost III 23.3 Muzikalizacija romana 30.3 Medij 13.4. Konvergencija kulture 20.4. Hundertwasser i intermedijalnost 27.4. Kromastezija 4.5. Analiza primjera I 11.5. Analiza primjera II (Stage composition – Kandinsky)

18.5. Zadaća –analize (izlaganje studenata) 25.5. Zadaća - analize (izlaganje studenata) 1.6. Zadaća-analize (izlaganje studenata) 8.6. Pismeni ispit




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kulture srednje Europe Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar VI. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda 8:15-10:00 u 006 / 402Mogućnost izvođenja na stranom jeziku moguće je

Nositelj kolegija prof. dr. sc. Nikola Petković Kabinet F-809

Vrijeme za konzultacije srijeda 10-11 Telefon 265-693



Telefon e-mail


Koristeći teorijski aparat kolonijalne i postkolonijalne kulturalne i književne kritike, studenti će, u kombinaciji predavanja i seminara (izlaganja studentskih radova) biti upoznati s klasičnim tekstovima-dokumentima srednjeeuropske kulture. Tradicionalno tumačeni narativi Jaroslav Hašeka, Claudia Magrisa, Miroslava Krleže i Nedjeljka Fabrija, bit će re-evaluirani iz rakursa postkolonijalnih teorija. Iz istog će se rakursa čitati i recentni romani Ante Armaninija i Drage Hedla. Strateška pretpostavka kolegija je da je, unatoč razlikama u dinamici kolonizacije koje su, što se vaneuropskih prostora tiče centrifugalne, Srednja Europa, gotovo od početaka njezine formacije, bila nedominantna kolonija čija je kolonijalna stvarnost počivala na centripetalnim imperijalnim dinamikama OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Upoznati studente s novim načinima tumačenja kulturalnog i geostarteškog prostora (Srednje Europe) iz vizure postkolonijalizma. Upoznati studente s poveznicama (sličnostima i razlikama) između tri epohalna stanja: postmodernizma, postkolonijalizma i postkomunizma. Studenti će biti u prilici testirati nove teorijsko-interpretacijske spoznaje na kanonskim tekstovima koji su prepoznati kao spomenici srednjeeuropske kulture na koju se tradicionalno gleda kao na metaforu protesta i prema Istoku i prema Zapadu. Studenti će biti u prilici testirati nove teorijsko-interpretacijske spoznaje na kanonskim ali i suvremenim tekstovima koji su prepoznati kao spomenici srednjeeuropske kulture na koju se tradicionalno gleda kao na metaforu protesta i prema Istoku i prema Zapadu. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo Rad na daljinu X


Pohađanje nastave 0,5 0 Izlaganje 0,5 20 Seminarski rad 1,5 40 Pismeni ispit, kolokvij 1,5 40 UKUPNO 4 100












Skripta (distrbuirana u e- obliku) Jaroslav Hašek, Dobri Vojak Švejk Claudio Magris, Dunav Miroslav Krleža, Hrvatski bog Mars Nedjeljko Fabrio, Vježbanje života Ante Armanini. Predsjednik Tuki i Grof Pizzaman Drago Hedl. Donjodravska obala IZBORNA LITERATURA

Bit će distribuirana, odnosno studenti će biti upozoravani na nju u tijeku semestra. Ideja je da se do izborne literature dolazi u interakciji između radnih grupa studenata i instruktora


Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima.


Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka Web stranice fakulteta i odsjek


Uredskim telefonom i službenom elektroničkom poštom, kao, naravno i usmeno.


Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opis pojedinačne aktivnosti: izlaganje: Kao što je navedeno u krajnje desnoj kolumni, drugome njezinu retku, maksimalni broj bodova kojega student/ica može zaraditi u izlaganju je 20. Slijedi opis daljnje bodovne razdiobe unutar rečene aktivnosti: ukoliko je izlaganje istovremeno i napisano u obliku sažetka seminarskog rada koji se na dan izlaganja predaje te ukoliko student/ica sadržaj izloži koherentno, konzistentno, artikulirano i temeljeno na tekstu kojega obrađuje kao prostoru egzaktnosti njegovih/njezinih hipoteza, dobit će maksimalan broj bodova: 20. Broj bodova će se smanjivati proporcionalno sa smanjenjem gore opisane uobličenosti aktivnosti (izlaganja) u konzistentnu cjelinu. Opis pojedinačne aktivnosti: seminarski rad. Seminarski rad, kao što je navedeno u krajnje desnoj kolumni, trećemu njezinu retku, maksimalno može donijeti 40 bodova. Relativno visok broj bodova ukazuje na prioritet kojega instruktor pridaje interpretativnosti, umijeću kreativnog čitanja zadanih (i fakultativno odabranih) radova i djela nad pukom reprodukcijom istih. Ključni kriterij za dosezanje uvijek željenog i unaprijed pretpostavljenog maksimuma je originalnost interpretacije koja se nužno mora temeljiti na tekstu kojega rad, bilo monografski, bilo komparatistički, bilo disciplinarno, bilo interdisciplinarno obrađuje. Tekst je, naglasimo to, ovdje jedini prostor egzaktnosti i od studenata i studentica očekuje se da u njihovim interpretativnim i analitičkim pristupima ne odstupaju od temeljnih tekstova kao ishodišta interpretacija. Što se potonje više budu temeljile na slobodnim improvizacijama, proizvoljnim asocijativnim

nizovima, intuitivnim uvidima u građu… broj bodova će se srazmjerno smanjivati dok ne dosegne imanentni minimum o čijoj razini prosubnu, kao kreativni čitatelj, donosi ocjenjivač istoga. Opis pojedinačne aktivnosti: pismeni ispit, kolokvij: Kao što je navedeno u krajnje desnoj kolumni, četvrtom njezinu retku, maksimalni broj bodova kojega student/ica može zaraditi na pismenom ispitu odnosno kolokviju je 40. Bodovno izjednačenje s prethodnom rubrikom (seminarski rad) plod je nastojanja da se izbalansira odnos stvaralačke interpretacije odabranoga teksta s njezinim reproduktivnim parnjakom. Naime, da bi uspješno došli do maksimuma bodova, studenti trebaju pročitati kompletnu zadanu obaveznu literaturu sukus koje su fikcionalno-historistički tekstualni dokumenti regije o kojoj je u kolegiju riječ. Provjera znanja sadrži cjelokupnost literature, no od studenata i studentica ne zahtjeva puko reproduktivno znanje. Pitanja su strukturirana konceptualno i bave se odabranom problematikom zadanih djela. Primjerice simbolom rijeke u djelu Dunav Claudia Magrisa… ili pak Magrisovim tretmanom Srednje Europe u odnosu na onaj Jaroslava Hašeka… Kolokvij sadrži osam (8) pitanja od kojih svako maksimalno može donijeti po pet (5) bodova što u sveukupnosti čini upravo četrdeset (40) bodova kako je to gore i navedeno. Svako je pitanje poziv na mini-esej od kojega se očekuje da ne prijeđe pola rukom pisane stranice jednostrukoga proreda te da unutar zadanog prostora zahvati SVE segmente pitanja. Bodovat će se jasna argumentiranost teze utemeljene na tekstu na kojega pitanje upućuje, jasna i artikulirana ilustracija iste, uvjerljiva argumentacija i na tekstu temeljen zaključak. Stupnjevito odustajanje od zadanih segmentarnih očekivanja smanjivat će i numerički dio u bodovanju svakoga pitanja posebno što će rezultirati i sveukupnom smanjenju bodova pri konačnom zbrajanju kojega obavlja sam instruktor.


Studenti su dužni tijekom semestra napisati 1 seminarski rad koji će izložiti pred studentima. Na kraju kolegija piše se kolokvij. Pristupanje kolokviju je obavezno. Studenti koji ne pristupe kolokviju neće moći položiti kolegij.

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom

i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski ------


------

Ljetni 18.06. i 09.07. u 11h

Jesenski izvanredni

04. i 11.09. u 11h

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME PRETHODNA PRIPREMA

1 Uvodno predavanje: 'Post' u 'Postkolonijalizmu' i 'Post' u Postmodernizmu

Pročitati cjelinu u skripti

2 Predavanje I: Srednja Europa: san, zbilja, utopija

Pročitati cjelinu u skripti

3 Predavanje II: Sloboda između propisanog i zabranjenog: Dobri vojak Švejk

Pročitati djelo

4 Predavanje III: Srednja Europa između Zenona i Heraklita: Dunav

Pročitati djelo

5 Predavanje IV: Margine Srednje Europe: kolonijalni motivi M. Kreže

Pročitati djelo

6 Predavanje V: Granice književnosti, književnost granice: Vježbanje života

Pročitati djelo

7 Predavanje VI: Književnost postkomunizma: Predsjednik Tuki i Grof Pizzaman

Pročitati djelo

8 Predavanje VII: Povratak u budućnost: Još jednom Srednja Europa: Donjodravska obala

Pročitati djelo

9

Izlaganja studenata (rok za predaju seminarskog rada prve grupe)

Napisan seminarski rad i izlaganje

10 Izlaganja studenata (rok za predaju seminarskog rada druge grupe)


11 Izlaganja studenata (rok za predaju seminarskog Napisan seminarski rad i izlaganje

rada treće grupe)

12 Izlaganja studenata (rok za predaju seminarskog rada četvrte grupe)


13 Izlaganja studenata (rok za predaju seminarskog rada pete grupe)


14 Izlaganja studenata (rok za predaju seminarskog rada šeste grupe)


15 Pismena provjera znanja (kolokvij) Obavezno pristupiti pismenoj provjeri znanja




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Mit i Kultura Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 6 Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petak, 9:15, predavaonica 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da

Nositelj kolegija doc. dr.sc. Sarah Czerny Kabinet 807

Vrijeme za konzultacije Petak 11.00 – 12.00 i Četvrtak 09.00 – 10.00 Telefon 051/265695



Telefon e-mail


Mit kao simbol, poruka, sredstvo političke komunikacije, kao opravdanje za ritualnu akciju, ali i kao sredstvo konstruiranja narativnog diskursa. Implikacije. Konstrukcija specifične mitske realnosti. Zakoni mita, njihova logičnost i koherentnost. Moć mita kroz povijest: od primitivne prošlosti do neposredne sadašnjosti. Od osobnog mita do mitskog podteksta zapadnoga društva.

Mit i ritual Ritualno ponašanje i simbolizam kao osnova mogućeg tumačenja socijalnih struktura i procesa. Psihologija mitologija. Mit kao esencijalna funkcija ljudske svijesti. Opis simbola od velikog utjecaja na mitološku svijest Istoka i Zapada u različitim fazama kulturnoga razvoja. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon položenog ispita studenti će biti u stanju: analizirati konstrukcije mita; opisati i analizirati izvjesne društvene i kulturalne fenomene prizmu

obreda prijelaza; opisati vezu između simboličkog i logičkog.



Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x


Pohađanje nastave 1 0 Kontinuirana provjera znanja 1 40 SEMINARSKI RAD 2 60 UKUPNO 4 100












Avis, P. 1999. “Myth”, pp. 100 – 119. In God and the Creative Imagination. Metaphor, Symbol and Myth in Religion and Theology. London: Routledge. Bascom, W. The Myth-Ritual Theory, u knjizi Robert A Segal (ur.), The Myth and Ritual Theory, str 412 - 427, Blackwell, London, 1998 [1957] Bottici, C. 2007. “Myth and Identity”, u knjizi A Philosophy of Political Myth, str. 227 – 245. Cambridge: Cambridge University Press Douglas, M. Primitive worlds, u knjizi Purity and Danger, str 91 – 116, Routledge and Kegan Paul, Abingdon, 2004 [1966]. Eliade, M. Myth and Reality, u knjizi Robert A Segal (ur.), The Myth and Ritual Theory, str 172 – 179, Blackwell, London, 1998 [1926] Eliade, M. Sacred Time and Myths, u knjizi The Sacred and the Profane: The Nature of Religion, str. 68 – 116, Harcourt, Brace and World, New York, Frazer, J.G. 1966. “The Myth of Adonis”, str. 2 - 12 i “The Ritual of Adonis”, str. 223 – 235, u knjizi The Golden Bough. A Study of Magic and Religion. Part IV Adonis, Attis and Osiris. Vol. 1. London: Macmillan. Kluckholn, C. Myths and Rituals: A General Theory, u knjizi Robert A Segal (ur.), The Myth and Ritual Theory, str 313 - 340, Blackwell, London, 1998 [1942] Huntington, S. 2008. The Clash of Civilisations. In The Cultural Geography Reader. Eds. Timothy S. Oakes and Patricia L. Price. 224 – 231. London: Routledge pp. 159 – 169 Lévi-Strauss, C. (1955), Struktura mitova, u knjizi Strukturalna antropologija, str. 202-227, Stvarnost, Zagreb, 1989. Levi-Strauss, C. Myth and Meaning, Routledge and Kegan Paul, Abingdon, 1978 Malinowski, B Myth in Primitive Psychology, u knjizi Robert A Segal (ur.), The Myth and Ritual Theory, str 172 – 179, Blackwell, London, 1998 [1926] Obeyeskere, G. Captain Cook and the European Imagination i Myth Models in Anthropological Narrative, str.3-22 i 177-191, u knjizi The Apotheosis of Captain Cook. Princeton, N.J. : Princeton University Press, 1992. Sahlins, M. Introduction, u knjizi Marshall Sahlins, How „Natives“ Think. About Captain Cook, for example, str. 1 – 16, Chicago, Chicago University Press, 1995. von Hendy, A. 2001. “The Role of Depth-Psychology in the Construction of Myth”, u knjizi The Modern Construction of Myth, str. 112 - 133. Bloomington: Indiana University Press. IZBORNA LITERATURA

Coupe, L. Myth, Routlege, London, 1997 Drummond, L. Structure and Process in the Interpretation of South American Myth: The Arawak Dog Spirit People, American Anthropologist 79(4): 842-868, 1977. Hallowell, I. Myth, Culture and Personality, American Anthropologist 49(4): 544-556. 1947 Malinowski, B. In Terawa and Sanaroa – Mythology of the Kula, u knjizi, Argonauts of the Western Pacific, str 223- 257, Routledge, London, 2002 (1922). Marshall, R. Heroes and Hebrews: The Priest in the Promised Land, American Ethnology 6(4): 772-790, 1979. Obeyeskere, G. Anthropology and the Man Eating Myth, u knjizi Cannibal Talk: The Man-Eating Myth and Human Sacrifice in the South Seas, str 1 – 23, University of California Press, Berkeley, 2005


Studenti su obvezni redovno prisustvovati predavanjima


Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka

E-pošta Web fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Usmeno E-pošta Pitanja vezana za literaturu ili kolegija rješavaju se isključivo u vrijeme konzultacija


Kolokvij: 15.06.2015

Kolokvij se sastoji od 4 pitanja, a svako pitanje boduje se s deset bodova. Gradivo za Kolokvij je obavezna literatura iz predavanje 1-14 Rok za predaju seminara: 29.05.2015 Seminari koji nisu predani prije dogovorenog roka izgubit će odmah 20 bodova, a 5 bodova po svakom danu kašnjenja. Seminar eseja mora imati:

1. Uvod 2. Razradu 3. Zaključak 4. Literaturu Esej mora sadržavati minimalno 9 do maksimalno 12 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova

uključujući razmake]

Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference [npr. APA, MLA, Harvard etc] ali se njega moraju i pridržavati. Ukoliko se dogode nepredviđene okolnosti zbog kojih student ne može prisustvovati kolokviju ili predati seminar u dogovorenom terminu tada se isti MORA UNAPRIJED javiti prof. Sarah Czerny u vrijeme trajanja konzultacija.



ISPITNI ROKOVI

Zimski -----


-----

Ljetni 23.06 i 07.07 u 9h

Jesenski izvanredni

31.08. i 07.09 u 9h


13.03.2015 Uvod u Mit i kultura

20.03.2015 Mitovi iz razni krajeva svijeta

27.03.2015 Mitovi o nastanku svijeta, herojima i “tricksters”

03.04.2015 Nema nastave

10.04.2015 Mit i primitivna znanost

17.04.2015 Mit i funkcionalizam

24.04.2015 Mit, Freud i Jung

08.05.2015 Mit i ritual

15.05.2015 Politički mitovi

22.05.2015 Mitovi o Islam

29.05.2015 Konstrukcija Jamesa Cooka u mitologiji

05.06.2015 Nema nastave – Regional Mit (u drugi termin)

12.06.2015 Kolokvij

SVEUČILIŠTE U RIJECI - Naslovnica · etnometodologija, interpretativna praksa, biografska metoda…Halmi), terenski rad u američkoj i britanskoj tradiciji te Hrvatskoj (Etnologija

Documents